Poštovani članovi i članice Udruge, U Narodnim novinama br. 34/2021 objavljen je Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, koji je jednoglasno usvojen na 10. sazivu Hrvatskog sabora. Ovim Zakonom se osiguranicima, osobama s invaliditetom omogućuje staž osiguranja s povećanim trajanjem, tzv. beneficirani staž i u razdobljima osiguranja  po drugim osnovama osiguranja (osim temeljem radnog odnosa), kao što su obavljanja profesionalne djelatnosti, obrta, poljoprivrede, šumarstva i drugo. Dobna granica propisana za starosnu mirovinu snižava se po jednu godinu za svih pet godina staža osiguranja, koji se za navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja. Osiguranici mogu  ostvariti sniženje dobne granice za priznanje prava na starosnu mirovinu te ostvariti starosnu mirovinu ranije u odnosu na redovne uvjete propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju.   Ujedno se propisuje i obveza uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje za samostalne obveznike uplate doprinosa, tj. staž osiguranja računa se s povećanim trajanjem isključivo na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje prema odredbama Zakona o doprinosima.  U skladu objavom na stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike, treba istaknuti  da je obveznik doprinosa i obveznik plaćanja dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osiguranike, osobe s invaliditetom.   Dopunom Zakona propisana je i obveza podnošenja prijava o utvrđenom statusu osiguranika – osobe s invaliditetom za obveznike doprinosa, u rokovima određenim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem dostupan je na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_04_34_714.html

  Dragi članovi, prijatelji i pratitelji, otvoreno je glasanje za nagradu publike / Audience Reward! Podržite projekt Udruge koji je ušao u uži izbor nominiranih projekata iz svih zemalja u kojima se dodjeljuje nagrada SozialMarie.   Udruga osoba s invaliditetom Križevci je prijavila projekt „Chocolateria Cris - Hedona“ kao socijalno poduzeće koje se bavi gorućim socijalnim pitanjima - zapošljavanje osoba s invaliditetom.   Kako glasati? - do 15. travnja na poveznici https://www.sozialmarie.org/hr/projects potrebno je otvoriti profil projekta i odabrati polje „Glasam za ovaj projekt“ - nakon što unesete svoju e-mail adresu, potvrdite svoj glas tako što kliknete na poveznicu koju ćete dobiti elektronskom poštom. Za slučaj da ne dobijete e-mail, pričekajte nekoliko minuta i provjerite mapu za spam. Kad kliknete na poveznicu, skočni prozor će potvrditi da je glas zaprimljen.

    Svjetski dan Parkinsonove bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu. Drhtanje je jedan od prvih simptoma, karakterističan po tome da je prisutan u mirovanju, smanjuje se u pokretu, nestaje u snu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Ostali simptomi uključuju: ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu. Držanje postaje pogrbljeno. Bolesnicima je teško započeti hodati, a teškoće su izražene kod okretanja i zaustavljanja; hod postaje nesiguran, a koraci sitni. Mnogi imaju teškoće kod gutanja, pa dolazi do aspiracije hrane, teškoća kod govora i disanja. Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti često dolazi do razvoja depresije i demencije.   Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna  ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka. U Hrvatskoj je 2016. godine zbog Parkinsonove bolesti umrlo 372 osoba, od toga 200 osoba muškog spola, a 172 osoba ženskog spola.   Na kraju je važno zapamtiti da se Parkinsonova bolest može pojaviti kod svakoga, bez obzira na dob, spol, rasu, obrazovanje ili socijalni staus.

Putem otvorenog javnog poziva Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza III, Udruzi osoba s invaliditetom Križevci odobren je projekt pod nazivom Usluge osobne asistencije IV,  kroz koji će se nastaviti aktivnosti pružanja usluge osobne asistencije za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnih oštećenja te osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima   Svrha i opravdanost projekta Prema procjenama UN-a problem invalidnosti je značajno zastupljen u općoj populaciji. Od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan osoba s nekim stupnjem ili vrstom invaliditeta. Izvješće o osobama s invaliditetom u RH navodi kako u Hrvatskoj živi 511281 osoba s invaliditetom (stanje na dan 03.05.2019). Promatrajući s aspekta regionalne razine, u Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, te Gradu Zagrebu, osobe s invaliditetom čine prosječno oko 10% ukupnog stanovništva.   Opći cilj projekta Da bi se ostvarilo jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na život, potrebno je stvoriti preduvjete za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba pojedinca s ciljem jačanja socijalnog uključivanja osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta kao i osoba s mentalnim i intelektualnim oštećenjima kroz razvoj i povećanje kvalitete usluge osobne asistencije. Ciljnu skupinu ovoga projekta predstavlja 17 korisnika, a za ispunjenje cilja projekta planirano je zapošljavanje 15 osobnih asistenata koji će biti direktno uključeni u rad s osobama s invaliditetom u pogledu pružanja usluge osobne asistencije.   Održivost rezultata projekta Realiziranjem zadanih ciljeva i planiranih projektnih aktivnosti uspostaviti će se financijska, institucionalna, politička i okolišna održivosti rezultata projekta. Financijska održivost projekta odražava se u činjenici da će korisnik, uz već stečeno iskustvo u pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima EU lakše aplicirati na buduće pozive za dodjelu financijskih sredstava koja će osigurati daljnju provedbu aktivnosti te održivost rezultata. Stečena znanja i iskustvo u provedbi projekta, kao i njegove ostvarene rezultate korisnik će diseminirati među svojim institucionalnim suradnicima i partnerima u javnom i civilnom sektoru s kojima će se kroz aktivnosti projekta povezati i umrežiti te na taj način podržati institucionalnu održivost rezultata projekta. Održivost na razini politika uspostaviti će se kroz samu implementaciju projekta obzirom da korisnik  surađuje s ostalim jedinicama lokalne samouprave (JLS) na području Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Varaždinske i Zagrebačke županije, te Grada Zagreba. Suradnjom sa JLS omogućiti će se bolji uvid u potrebe ciljne skupine projekta, te na taj način potaknuti bolje planiranje i osiguravanje njihovih potreba.   Trajanje projekta Vrijeme trajanja projekta je 20 mjeseci, od 08.01.2021. do 08.09.2022   Vrijednost projekta Projekt je financiran bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.999.919,36 kn iz Europskog socijalnog fonda.

Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban. Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 14.04.2021. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć. Napominjemo, osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći. Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 13.04.2021. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.

    Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu.   Pandemija COVID-19 dodatno je istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, zahvaljujući uvjetima u kojima se rađaju, rastu, žive i rade. Diljem svijeta postoje oni koji imaju lošije uvjete stanovanja i lošije mogućnosti za obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću spolnu nejednakost i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i zraku, sigurnoj hrani i zdravstvenim uslugama. Sve to uzrokuje bolesti koje je moguće izbjeći te šteti društvu u cjelini.   Nejednakosti u zdravlju je važno analizirati i pratiti, ali i provoditi intervencije s ciljem pravednijeg pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Ovogodišnja kampanja naglašava ustavno načelo SZO-a kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status.“   Pandemija COVID-19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice.   Pravo na zdravlje, odnosno pravo na neophodna cjepiva ima iznimnu važnost i trebalo bi, u duhu svih konvencija koje se na isto odnose, biti proglašeno globalnim javnim dobrom. Sporazum o intelektualnoj svojini (TRIPS) pruža državama mogućnost ograničavanja prava tvrtki na patent, kada je riječ o zdravstvenoj krizi, što ova pandemija, bez dvojbe - jest.   Važno je osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uvjete za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju.  

  Glavna skupština Ujedinjenih naroda je odabrala 02. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.     Poremećaj iz spektra autizma karakteriziraju:       teškoće u socio-emocionalnom reciprocitetu, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te razvoju i održavanju socijalnih             odnosa     neubičajeno ponašanje – ograničeni interesi i aktivnosti te repetativna ponašanja   Autistične osobe imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se opiru svakoj promjeni navika. Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, mehaničko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet. Međutim, neka autistična djeca pokazuju iznimne motorne, matematičke, glazbene, likovne i druge vještine. Osobe s autističnim poremećajem imaju niz životnih teškoća. Primjereni edukacijski pristupi pružani tijekom cijelog života, podrška obiteljima i stručnjacima koji su uključeni u tretman te pružanje odgovarajućih usluga i pomoći u okviru zajednice, uz poticanje pozitivnog stava u društvu mogu poboljšati kvalitetu i dostojanstveniji stil života ovih osoba. Prema postojećim podacima, prevalencija autizma u svijetu je 62 na 10 000 osoba , dok je u Hrvatskoj, prema zadnjem Zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2017. prevalencija svega 6 na 10 000 osoba.   Omogućavanje razumijevanja i prihvaćanja pojedinaca s autizmom te njihovog jedinstvenog pogleda na svijet, uz istovremeno podizanje svjesnosti o poremećaju iz spektra autizma, pomoći će edukativni film „Događaju se čudesne stvari“ – svakako pogledajte: https://www.youtube.com/watch?v=qpzNoRLHIMw

      Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze se obilježava svake godine 24. ožujka, na dan kad je Robert Koch 1882.g. objavio svoje otkriće mikobakterije, uzročnika tuberkuloze.   Tuberkuloza (TB) je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis od koje u Europi oboli više od 60 000 ljudi godišnje. Obično zahvaća pluća, no može zahvatiti bilo koji dio tijela, npr. bubrege, kosti, mozak. Prenosi se sitnim kapljicama sline koje govorom, kihanjem i kašljanjem izbacuje oboljela osoba. Zarazit će se prvenstveno osobe koje žive u dugotrajnom, kućnom kontaktu s oboljelim, a samo iznimno do zaraze dolazi pri slučajnim ili povremenim kontaktima. Na sreću infekcija najčešće ne napreduje u bolest već ostaje latentna, tj. bez razvoja simptoma bolesti. Iako je TB izlječiva bolest i unatoč  velikim naporima da se pronađu, liječe i izliječe svi oboljeli od ove bolesti, još uvijek to je nedostižno. Od 9 milijuna osoba koji godišnje obole u svijetu od TB njih 3 milijuna (trećina)  promakne zdravstvenom sustavu. Najveći dio oboljelih dolazi iz izrazito siromašnih zemalja, (Afrika i jugoistočna Azija), ali i iz  posebno ranjivih  marginaliziranih zajednica  poput: migranata, izbjeglica, beskućnika, zatvorenika, domorodaca, etničkih manjina i ovisnika o drogama.   Osnovne činjenice vezane uz ovu bolest, a koje osvjetljavaju veličinu problema:     - 1/3 svjetske populacije inficirana je sa M. tuberculosis     - neliječena bolesna osoba prosječno zarazi 10-15 osoba godišnje     - 10% zaraženih osoba razvit će aktivnu tuberkulozu tijekom života     - 10% oboljelih osoba umire     - 1-2% oboljelih ostaju kronični tuberkulozni pacijenti     - 85% oboljelih se izliječi     - godišnje umire oko 2 miliona bolesnika     - u nerazvijenim zemljama inficirano je oko 70% stanovnika uz veliki udio male djece. Zakonska je obveza provesti cijepljenje protiv tuberkuloze odmah po porodu. No budući da ne postoji potpuno učinkovito cjepivo protiv tuberkuloze, nadzor nad bolesti zasniva se uglavnom na otkrivanju bolesnih osoba i njihovom liječenju kroz najmanje šest mjeseci. Međutim, ukoliko se želi postići eradikacija (potpuno iskorjenjivanje) bolesti, nije dovoljno samo liječenje aktivnih bolesnika već je potrebno i pronalaženje njihovih inficiranih kontakata bez simptoma (latentna tuberkuloza) koji predstavljaju rezervoar budućih bolesnika. Naime, svaka zaražena osoba tijekom života može razviti bolest i postati izvor zaraze za okolinu. Upravo taj preventivni segment suzbijanja tuberkuloze obavljaju zavodi za javno zdravstvo.

  Down Syndrom International (DSI) službeno je odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD). Taj datum odabran je kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma. Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu. Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama. Oni su topli, dobrodušni, vedri, veseli, komunikativni, mogu biti kreativni, kopiraju ponašanje svoje sredine. No, međutim čitav život potrebna im je njega i pomoć. Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo.   Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma.   Djeca s Downovim sindromom rastu sporijim tempom, često su niža od vršnjaka svoje dobi. Kognitivni razvoj često se razlikuje od pojedinca do pojedinca, no većina djece ima blaga do umjerena oštećenja. Djeca mogu zaostajati u govoru, finijim i grubljim motoričkim vještinama, a mogu i sporije sazrijevati s obzirom na emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. Mnoga su djeca ipak sposobna postati aktivni članovi društva i potrebno im je omogućiti brojne rekreacijske, obrazovne i socijalne programe kako bi u potpunosti mogli ostvariti svoj potencijal i postati prihvaćeni članovi društva. Sva djeca zaslužuju priliku u punini razviti svoj potencijal i izgraditi trajne odnose. Možda će rušenjem nekih prepreka koje postoje među djecom, svako dijete, bez obzira na sve, težiti izvrsnosti i   postići najbolje što može!

  Osobe s invaliditetom od sada imaju mogućnost putem sustava e-Građani i e-usluge Potvrde iz registra za osobe s invaliditetom zatražiti nekoliko različitih elektroničkih potvrda. Potvrde se izdaju ovisno o svrsi zahtjeva te predstavljaju dokaz o aktualnom statusu osobe u Registru osoba s invaliditetom.   Dostupne su sljedeće elektroničke potvrde: - potvrda u svrhu zapošljavanja - izdaje se u svrhu zapošljavanja kao dokaz o zadovoljavanju odredbi Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. - potvrda u svrhu subvencioniranja kredita - izdaje se u svrhu subvencioniranja kredita kao dokaz o visini oštećenja organizma sukladno Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita. - potvrda o upisu u Registar - izdaje se u opće svrhe kao dokaz da je osoba upisana u Registar osoba s invaliditetom.   Za korištenje elektroničkih usluga u sustavu e-Građani potrebno je posjedovati jednu od vjerodajnica (sredstvo prijave u sustav). Pritom je minimalna razina sigurnosti pri autentifikaciji korisnika za uslugu izdavanja potvrda za osobe s invaliditetom 3. razina (vjerodajnice – elektronička osobna iskaznica, token i različiti certifikati).   U slučaju nemogućnost pristupa sustavu e-Građani, usluga se i dalje može zatražiti kontaktirajući Odjel za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Registar o osobama s invaliditetom).

  Projekt „VirtuS – Virtualni savjetnik“ provodi Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize u partnerstvu s Udrugom osoba s invaliditetom „Suncokret“ – Velika Gorica. Kao suradnici na projektu ističu se Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica i Dječji vrtić „Žirek“. HSUCDP provedbom projekta „Virtualni savjetnik“ želi osigurati usluge prevencije elektroničkog nasilja na područjima u kojima nisu razvijene, poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom na području cijele Republike Hrvatske, povećati socijalno uključivanje korisnika i prevenirati nasilje.   Savez će pružati stručnu podršku kroz vođenje projekta i provođenje aktivnosti u koordinaciju s partnerima u lokalnoj zajednici. Zlostavljanje i uznemiravanje putem interneta su među najznačajnijim socijalnim rizicima kojima su izložena djeca i mladi u Republici Hrvatskoj. Uočava se nedostatak usluga i mjera koje pridonose prevenciji nasilja i zlostavljanja djece i mladih s invaliditetom s posebnim naglaskom na elektroničko nasilje, manjak lako dostupnih savjetodavnih usluga te nedovoljna informiranost stručnog kadra i roditelja o vršnjačkom nasilju i govoru mržnje u digitalnom okruženju. Do sada su provedene tri tematske radionice Dječjem vrtiću „Žirek“ i Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica na teme: „Prevencija elektroničkog nasilja nad i među djecom i mladima“, „Zaštita djece i mladih u digitalnom okruženju" te „Postupanje u slučajevima nasilja i govorima mržnje".   Danas Vam s ponosom predstavljamo digitalnu slikovnicu "VirtuS" i chatbox, koji se nalaze na web stranici: https://www.hsucdp.hr/virtualni-savjetnik/   Web stranica uključuje dio koji nam nešto više govori o samom projektu, digitalnu slikovnicu „VirtuS“, pitanja i odgovore o elektroničkom nasilju te korisne kontakte. Digitalna slikovnica „VirtuS“ govori o dječaku Marku koji ima cerebralnu paralizu i jako voli crtati. Dječak doživljava međuvršnjačko nasilje, cyberbulling, odnosno elektroničko nasilje. Daljnji razvoj radnje, ostavljamo čitatelju da otkrije! Slikovnica je dostupna u raznim formatima te je, kao i web stranica, prilagođena osobama s invaliditetom/ djeci s teškoćama u razvoju. U donjem desnom kutu, web stranica sadrži i chatbox koji je započeo sa svojim radom od ponedjeljka, 01. 03. 2021. godine.