Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se svake godine 24. listopada kako bi se skrenula pažnja na bolest poliomijelitis/dječju paralizu, naglasila važnost ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja država slobodnih od dječje paralize i naglasila važnost održavanja visokog cijepnog obuhvata na nacionalnoj razini. To je prilika i uputiti zahvale svima koji su unazad više od 50 godina u Republici Hrvatskoj doprinijeli velikom uspjehu iskorjenjivanju ove bolesti.   U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj. Djeca se cijepe s navršena 2 mjeseca života, 8 tjedana nakon toga i još jednom nakon 8 tjedana, u drugoj godini života te u 1. i 8. razredu osnovne škole. (Izvor: http://www.hzjz.hr)   Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je Europu 2007. godine proglasila slobodnom od dječje paralize.  

  Financiranje udruga, inkluzivni dodatak i usluge pomagača - gdje smo i što očekivati?   • Pokret osoba s invaliditetom upozorava na nužno donošenje Zakona koji će poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom • U Hrvatskoj preko pola milijuna osoba s invaliditetom • Udruge osoba s invaliditetom često puta jedino mjesto socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom • Inkluzivni dodatak - potreba za povećane troškove invaliditeta izazvane neprilagođenošću okoline ili nedostatkom usluga  • Iako postoje radne skupine i prijedlozi za Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon  o osobnoj asistenciji nisu uvršteni u plan za njihovo donošenje ni 2021. godine   Zagreb, 19. listopada, 2020. - Pokret osoba s invaliditetom, u okviru 8. Centra znanja za društveni razvoj u RH organizirao je tematski skup sa ključnim dionicima pod nazivom „Financiranje udruga, inkluzivni dodatak i usluge pomagača- gdje smo i što očekivati?“ sa svrhom definiranja ključnih koraka kako bismo došli do kvalitetnih sustavnih, zakonskih rješenja koja će poboljšati kvalitetu života preko pola milijuna osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.   U sklopu tematskog skupa, govorili su: • Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra Alardovića, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike • Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom • Ljubica Lukačić, saborska zastupnica • Maja Grba Bujević, potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora • Marica Mirić, predstavnica 8. Centra znanja   Predstavnica pokreta osoba s invaliditetom i 8. Centra znanja za društveni razvoj u RH, Marica Mirić, tijekom uvodnog izlaganja govorila je o dugogodišnjem angažmanu i udruga osoba s invaliditetom i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na ovim zakonima: „Nakon 15 godina agitiranja Saveza i udruga osoba s invaliditetom i 12 godina agitiranja Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ponovno se skoro vraćamo na početak iako su ovi Zakoni krucijalni zakoni za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u RH, jer Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, ali ni Zakon o financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom ponovno nisu uključeni u plan zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu. Što se tiče inkluzivnog dodatka, kroz godine se puno radilo na tome, osnovana je i radna skupina kod Ministarstva, no još uvijek je problem da uz broj osoba koji trebaju primati inkluzivni dodatak uključuju se i starije životne dobi koje nisu prošle vještačenja. Zakon o osobnim pomagačima bitan je jer unaprjeđuje kvalitetu života ne samo osobe s invaliditetom nego i njezine obitelji. Osoba s invaliditetom time dobiva pravo na izbor, na donošenje odluke, na kontrolu svoga života, te dobiva osnovne sastavnice neovisnog življenja, dok obitelj dobiva kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, te veliku sigurnost u slučaju bolesti ili smrti da će osoba ostati živjeti u svojoj lokalnoj zajednici i da će imati potporu koju treba. Uz navedeno, značajno je i za zapošljavanje osobnih asistenata i za cjelokupnu društvenu zajednicu.„   Ispred Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, savjetnica ministra Zvjezdana Bogdanović  u svom izlaganju osvrnula se kako se već dugi niz godina radi na Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku, te da Ministarstvo nastoji što je moguće bolje definirati kompletnu podlogu donošenja tog Zakona, te je dodala: „Cilj donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku je u jednom pravo osigurati financijsku potporu osobama s invaliditetom, pojednostaviti postupak ostvarivanja prava i osigurati pravedniju raspodjelu prava… Svi smo svjesni toga da jedan iznos ne može biti pravedan iznos ako se odnosi na različite potrebe i različite situacije u kojima žive osobe s invaliditetom u društvu. „ Također je naglasila što će radna skupina u narednom periodu morati prvo napraviti: „…očitovati se o inkluzivnom dodatku i njegovom iznosu u postocima, o rješenju ili ne donošenju iskaznice kao uvjet u prava o statusu osoba s invaliditetom, o broju razina za ostvarivanje tih prava, o mogućnosti ušteda na nekim drugim stavkama namijenjenim osobama s invaliditetom, dohodovnom cenzusu s kojim se nikako ne slažu osobe s invaliditetom i ne prihvaćaju ga kad je u pitanju inkluzivni dodatak, ali naravno i uključivanju prava iz mirovinskog i drugih sustava. Kada to budemo jasno mogli definirati i budemo imali definirano onda ćemo moći ići i sa izradom samog zakona odnosno projekcijama financijskim koje su užasno važne u ovom trenutku i koje su zapravo razlog zašto ga nismo stavili u plan zakonodavnih aktivnosti za 2021 godinu.“ Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji naglasila je „ Svima je važno da se Zakon donese što prije i da se za njih osiguraju sredstva. Na godišnjoj razini Ministarstvo za ovu uslugu za programe i projekte izdvaja preko 125 milijuna kuna u ovom trenutku. Svjesni smo da će se brojka bitno povećati korisnika ovoga prava onog trenutka kada se donese zakon i da je za to naravno potrebno osigurati daleko veća sredstva u proračunu nego imamo sad. Ima još dosta otvorenih pitanja mi ćemo intenzivno raditi na donošenju i jednog i drugog zakona i pokušati što je moguće više zadovoljiti želje i potrebe svih ali poštujući naravno i ograničenja koja imamo.“ Kao odgovor na pitanje kada se mogu očekivati zakoni o inkluzivnom dodatku i osobnoj asistenciji odgovorila je da kada ćemo imati nacrte prijedloga zakona gotove da on u svakom slučaju može ući u žurnu proceduru, no da se sva otvorena pitanja moraju riješiti što je prije moguće i onda razmišljati o datumu njegova donošenja ali naravno i o datumu provedbe jer za datum provedbe moramo imati fiskalnu odgovornost da bi on bio provediv.   Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je da godinama govorimo o tome, da je i sama korisnica usluge osobne asistencije, da se puno toga napravilo no da je zabrinjava da se stalno priča o gotovo identičnim stvarima kao i prije par godina da nema dovoljno financijskih sredstava, da treba napraviti analizu, da bi trebalo napraviti određene promjene. Istaknula je da je svjesna činjenice da to nije lako, no zalaže se da se zakoni donesu čim prije iz više razloga. Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji istaknula je da je važan zbog izuzetno velike liste čekanja za ulazak u ustanove, te kako bi se prevenirao odlazak u ustanove smatra da je podrška u zajednici jedan od najvažnijih razloga da se taj zakon čim prije donese. Naglasila je kako je osnovno da doista osoba s invaliditetom dobije onu podršku koliko mu je potrebno, naravno da država ne može sve pokriti ali barem osnovno da bi osoba mogla ostati u svom domu. Vezano uz Zakon o inkluzivnom dodatku istaknula da inkluzivni dodatak mora biti bez i dohodovnog i imovinskog cenzusa i da se zalaže da on doista bude za pokrivanje povećanih troškova invaliditeta i to onih troškova koji se ne podmiruju kroz zdravstveno i socijalno i drugi troškovi koje osoba mora sama plaćati da bi mogla funkcionirati i živjeti.   Saborska zastupnica Ljubica Lukačić, na pitanje zašto donošenje navedenih zakona tako dugo traje rekla je kako je tako jer se ne mogu dogovoriti oko vrlo važnih stvari i smatra da će to biti tako dok nećemo znati tko je osoba s invaliditetom, jer to još uvijek ne znamo, a kada budemo imali tu definiciju da će sve biti lakše pa i donošenje ovih zakona. Također je istaknula da podržava osobe s invaliditetom da nema nikakvog cenzusa, a rekla je i da imamo različita vještačenja i da ništa nije ujednačeno.   Potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, Maja Grba Bujević u svom govoru istaknula je da su donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji te rješavanja pitanja sustavnog financiranja reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom gorući problemi u našem društvu, te rješavanju treba pristupiti odlučno i sustavno. Napomenula je kako su ovi zakoni na dobrobit ne samo osoba o kojima je danas riječ već potičući veću samostalnost osoba s invaliditetom u svakodnevnom životu ujedno smanjuju potrebu za neposrednom ovisnošću o tuđoj skrbi. Istaknula je i kako je okoliš još uvijek takav da nisu stvoreni svi preduvjeti za samostalan život osoba s invaliditetom što izaziva povećane troškove života i ukazuje na to da bi ti troškovi trebali biti pokriveni upravo kroz inkluzivni dodatak, te da donošenje Zakona osobno podržava u njegovoj žurnoj proceduri kako bi osobe s invaliditetom bile u mogućnosti živjeti humano i jednako kvalitetno kao i ostatak društva. Vezano uz Zakon o financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom rekla je kako je neophodno osigurati održivost udruga osoba s invaliditetom koje putem svojih predstavnika zastupaju interese osoba s invaliditetom i uvelike utječu na njihovo socijalno uključivanje, te da ne mogu i ne smiju biti prepuštene slučaju već sustavnom organiziranju. Na kraju je istaknula da će Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku učiniti baš  sve da ih, čim se stvore preduvjeti, se raspravi i potakne njihovo donošenje na opće zadovoljstvo.   U raspravi vezanoj za Zakon o financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom Marica Mirić je istaknula: „Vezano uz financiranje reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom upravo i situacija sa COVID-om je pokazala da su udruge ne samo jedino mjesto socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom, nego da su udruge bile jedine koje su brinule i dan danas potiču državu da se donesu propisi i da se osigura sve ono što je neophodno u ovako teškim trenucima. I sama Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koja je u Hrvatskoj na snazi već 14 godina, u svojim člancima jasno naglašava kako je država dužna pružiti financijsku potporu reprezentativnim udrugama za njihov zagovarački rad. Udruge su se uključile u mrežu pružatelja socijalnih usluga projektno i programski, a usluge treba osigurati kontinuirano zbog čega i udruge trebaju u kontinuitetu imati osobe koje razumiju procese da bi pisale projekte za sve potrebne usluge, te zbog ovog načina financiranja imamo veliku fluktuaciju radne snage.“  Na istu temu, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak rekla je kako su udruge izgubile svoju zagovaračku ulogu i ne bi opstale da ne provode niz projekata. Naglasila je ako želimo i dalje da udruge provode usluge osobne asistencije u tom slučaju udruge treba kapacitirati, moraju imati zaposlenog pravnika jer imaju zaposleno po 30- 40 osobnih asistenata i imaju probleme sa zaposlenicima i iz područja radnog prava. Najviše je zabrinjava što se samo priča, a nikako da napravimo konkretan korak da krenemo u realizaciju. Saborska zastupnica Ljubica Lukačić, također se složila da se financiranje udruga osoba s invaliditetom treba donijeti, te da udruge trebaju biti prva „stepenica“, savjetodavna osobama s invaliditetom a one su zbog pisanja projekata izgubile tu funkciju. Istaknula je da se treba odlučiti da li će udruge pružati usluge, a ako i neće slaže se da trebaju određenu sustavnu podršku.   Savjetnica ministra Zvjezdana Bogdanović u vezi financiranja udruga naglasila je da bi taj Zakon po njihovom mišljenju trebao biti Zakon kojeg će donositi Ministarstvo uprave, jer uz dužno poštovanje udruga osoba s invaliditetom i njihovu ulogu kao reprezentativnih udruga, ima još puno korisničkih skupina za koje bi se onda trebali donositi identični zakoni a to Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nije u mogućnosti, niti je u mogućnosti osigurati tu količinu novca. Također je napomenula kako su za da se ovo pitanje riješi, ali kroz Ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, a smatra kako je Ministarstvo uprave ono koje mora procijeniti koje su to djelatnosti za koje se moraju osigurati sredstva za njihovo funkcioniranje.   Na kraju tematske rasprave, ispred organizatora, 8. Centra znanja, Marica Mirić istaknula je „Zahtjev pokreta osoba s invaliditetom je da se hitno sazove sastanak da se ova pitanja stave na dnevni red i da se riješe, jer predugo govorimo o preprekama koje nam stoje na putu. Kao zaključak zahtijevamo da u roku od 3 mjeseca riješimo prepreke, a u roku 6 mjeseci da se dođe do nacrta prijedloga Zakona.„   Skup  je dostupan i na sljedećem linku.   8. Centar znanja za društveni razvoj u području unaprjeđenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom – Razvojna je suradnja između Nacionalne Zaklade za razvoj civilnoga društva i 13 Saveza: Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Hrvatski savez slijepih, Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, Savez društava distrofičara Hrvatske, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba „Dodir“, Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom, Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize, Hrvatski savez udruga invalida rada, Hrvatski savez udruga za osobe s intelektualnim poteškoćama, Savez udruga za autizam Hrvatske, Savez civilnih invalida rata Hrvatske koje zajednički djeluju i nastupaju u svrhu promjene javnih politika za poboljšanje kvalitete života svih osoba s invaliditetom Hrvatske.      

  Križevačka udruga pjesnika i pisaca (KUPP) raspisala je foto i selfie natječaj „Mačak Ljubi“. Tema fotografiranja je skulptura mačka Ljubija, jednog od glavnih likova romana za djecu „Princeza Hedy“ autora Josipa Petrlića Pjera koja je postavljena ispred Choco Bara Hedona, Ulica Franje Tuđmana, Križevci.   Dva su natječaja (FOTKA mačka Ljubija & SELFIE s mačkom Ljubijem), a nagrade su: - od autora potpisana knjiga „Princeza Hedy“ za po svaku kategoriju natječaja i kava s autorom i žirijem na lokaciji Choco Bara Hedona.   Po deset najboljih radova s imenom autora iz svake kategorije će biti objavljeni u javnim medijima. U e-mailu je obavezno upisati ime autora i datum fotografiranja. Svaki sudionik može sudjelovati s jednom FOTKOM te s jednim SELFIJEM s mačkom Ljubijem.   Radove možete slati na e-mail adresu: pjerkz@gmail.com, a natječaj traje od 19.10.2020 do 30.11.2020.   Članovi žirija su: - Petar Gatarić, predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci - Boba Csik, umjetnica slikarica iz Križevaca - Josip Petrlić Pjer, autor knjige  

    Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban.   Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, u vremenu od 10 do 14 sati, po datumima kako slijedi: - 21. listopad 2020. - 25. studeni 2020. - 16. prosinac 2020.   Napominjemo da osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći. Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci svakim radnim danom od 7 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.

  6. listopada obilježavamo Svjetski dan cerebralne paralize. Svjetski dan cerebralne paralize društveni je pokret za zajednicu cerebralne paralize s ciljem osiguravanja i uživanja punih prava, pristupa i mogućnosti za sve osobe s cerebralnom paralizom. Kampanja omogućuje poduzimanje akcija i pritom pomaže u izgradnji globalnog pokreta za promjene. Diljem svijeta; naše zajednice i ljudi primorani su prilagoditi se velikim promjenama uzrokovanom pandemijom COVID-19. U ovoj krizi koja je pogodila cijeli svijet osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji izloženi su promjenama razbijajući barijere i pokušavajući stvoriti bolje preduvjete za svakodnevni život. Uostalom, poznata je činjenica da cijeli svoj život osmišljavaju kreativna rješenja kako bi svoj život učinili lakšim i boljim. U globalnoj kampanji koju podržava više od 75 organizacija diljem svijeta; Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize je partner i predstavnik Hrvatske s ciljem da svijet postane bolje mjesto za djecu i odrasle osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji.   Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize ovogodišnju kampanju Svjetskog dana cerebralne paralize obilježit će održavanjem kuharske radionice za osobe s cerebralnom paralizom u okviru projekta „Mi smo ovdje uključeni“ financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Edukativne kuharske radionice provode se sa svrhom socijalnog uključivanja i usvajanja novih vještina i sposobnosti za osobe s cerebralnom paralizom. Također, ovogodišnjom kampanjom se želi ukazati na ključna područja na kojima treba aktivno doprinositi kako bi se utjecalo na promjene javne svijesti, inkluzivnog obrazovanja, bolje kvalitete života, dostupnosti medicinskog i terapijskog pristupa, mogućnosti zapošljavanja, vlastitog doprinosa zajednici te građanskim pravima. Ove godine Udruga će se uključiti u obilježavanje Svjetskog dana cerebralne paralize, 6. listopada 2020. godine u vremenu od 8-14 sati sa prigodnim štandom na Strossmayerovom trgu u Križevcima.   U utorak, 6. listopada potaknite članove obitelji, prijatelje i svoju zajednicu na zajedničku šetnju, rolajte, trčite, vozite bicikl, utrkujte se, kupajte se u moru ili na bazenu, boćajte s prijateljima ili pokušajte s nekim drugim sportom, šećite po brdima i osvojite vrh, igrajte se, kuhajte ili pokušajte s nečim novim.   Dobro se zabavite! Upotrijebite maštu i budite aktivni u nečemu u čemu uživate.

  U Atriju Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci aktivisti Volonterskog centra „Link“ održali su kreativnu radionicu na temu Međunarodnog dana gluhih osoba i osoba s oštećenim sluhom. Polaznici su  izrađivali instrumente od recikliranog materijala. Ksenija Katarina Šimunec, tajnica Udruge osoba s invaliditetom Križevci, održala je uvodno edukativno predavanje na temu Međunarodnog dana gluhih osoba i osoba oštećena sluha, a Katica Lukačić pokazala je osnove znakovnog jezika. Cilj je bio osvijestiti javnost i naše najmlađe o problemima s kojim se susreću osobe s oštećenjem sluha i kako se trebamo više senzibilizirati te obratiti pažnju kako im što više pomoći.

  Kao i svake godine Europski tjedan mobilnosti prilika je za ponovno upozorenje da je zaštita okoliša kao aktivnost preduvjet očuvanju kvalitete života. Tema Europskog tjedna mobilnosti u 2020. godini je „Mobilnost s nultim emisijama za sve“. Ona odražava ambiciozan cilj ugljičnoneutralnog kontinenta do 2050. godine, kako ga je izložila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, kada je predstavljala Europski zeleni plan. Temom se također želi istaknuti važnost pristupa prijevozu s nultim emisijama i promicati uključivi pristup koji obuhvaća svakoga. Iako su istraživači uočili smanjenje prometa vozilima u većim gradovima te se očekuje da će u sljedećim godinama 50 % putovanja biti ostvareno javnim prijevozom, biciklom ili pješice, najnovije studije Europske agencije za okoliš (EEA) potvrđuju značajan porast emisija od prometa u usporedbi s razinama iz 1990. godine.   Stoga Europski tjedan mobilnosti 2020. potiče građane i lokalne vlasti na poduzimanje koraka kako bi postigli dugoročan cilj ugljično-neutralnog kontinenta. Iako je cilj dugoročne strategije dostižan u dalekoj budućnosti, izravne mjere za smanjenje onečišćenja, emisija ugljika ili prometnih zagušenja mogu polučiti i neposredne učinke. Stoga će pokretanje dugoročnih mjera, poput promicanja bicikliranja i pješačenja, kao i javnoga prijevoza s niskim ili ugljično-neutralnim emisijama, imati vrlo pozitivne izravne učinke.   Uz navedeno, osobama s invaliditetom od svakodnevnog značaja je i pristupačnost urbanih i ruralnih sredina koja se posebno naglašava u Ciljevima održivog razvoja kroz Cilj 11. kojim se planira učiniti gradove i općine inkluzivnim, sigurnim, prilagodljivim i održivim, a što snažno naglašava kroz članak 19. i 28. Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. U tu svrhu Ujedinjeni narodi su potakli na ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja od strane osoba s invaliditetom, za njih i s njima.

  22. rujan 2020. NACIONALNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujan obilježava se odlukom Hrvatskog Sabora od 2004. godine kao spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999., kada je suprug u brakorazvodnoj parnici ubio suprugu, sutkinju, odvjetnicu te teško ranio zapisničarku. Prisjećajući se toga tragičnog događaja, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH sa svojim članicama i SOIH - Mrežom žena s invaliditetom svake godine ukazuje i podsjeća kako je nasilje nad ženama i djevojčicama jedan od najraširenijih oblika kršenja ženskih ljudskih prava. Stoga, potičemo cijelu društvenu zajednicu na razvoj svijesti da se nasilje ne događa nekom drugom i da ga spriječiti može zajednička borba protiv svih oblika nasilja. Naglašavamo da je nasilje nad ženama s invaliditetom trostruko veće, a broj prijava manji jer u brojnim aktivnostima svakodnevnog življenja žene s invaliditetom ovise o onima koji vrše nasilje. Prvi korak postizanja nulte tolerancije prema nasilju je: prijavimo nasilje!   TEŠKOĆE S KOJIMA SE SUOČAVAJU GLUHE ŽENE Provodeći dugogodišnju Kampanju u cilju senzibiliziranja javnosti za nasilje nad ženama s invaliditetom, SOIH – Mreža žena s invaliditetom je tijekom Sedmodnevnog treninga u mjesecu srpnju 2020. odlučila ovogodišnju Kampanju posvetiti senzibiliziranju javnosti za nasilje nad gluhim ženama. Jedan od razloga je priroda zlostavljanja u komunikaciji koja je specifična za gluhe žene žrtve nasilja u odnosu na one koje čuju. Gluhe žene su izoliranije zbog manjka senzibiliteta društva na drugačiji oblik komunikacije, a pandemija je tu izoliranost još više povećala. Kao jezična i kulturna manjina, gluhe žene kao žrtve nasilja u obitelji nailaze na značajne prepreke u pristupu informacijama i uslugama namijenjenim za prijavu i postupanje te rješavanje medicinskih i pravnih posljedica nasilja. Vrlo često zbog komunikacijskih prepreka nisu u mogućnosti prijaviti nasilje. Unatoč tome što u RH postoje usluge tumača/prevoditelja znakovnog jezika za gluhe osobe, broj kvalificiranih tumača/prevoditelja je premalen da bi se zadovoljila sve veća potreba za istim.   VRSTE NASILJA KOJE DOŽIVLJAVAJU  GLUHE ŽENE U OBITELJI Nasilje nad gluhim ženama je višedimenzionalno, a u velikoj mjeri ovisi o tome radi li se o gluhom ili čujućem partneru ili o djeci. Najčešći oblici nasilja su: - zastrašivanje gestama, izrazima lica ili pretjeranim znakovima, tapkanjem po podu i lupanjem po stolu ili vratima, - unošenje nasilnika u lice žrtve, - kritiziranje njezinog načina komunikacije, - uskraćivanje informacija o pozivima drugih ljudi, - isključivanje žrtve iz važnih razgovora, - izostavljanje žrtve u socijalnim kontaktima s osobama koje čuju, - negativni govor o zajednici Gluhih, - manipuliranje situacijom pri pozivanju policije, - zabrana djeci na korištenje znakovnog jezika za razgovor sa žrtvom, - zabrana isticanja kulture Gluhih, - kritiziranje govora i znanja hrvatskog govorenog jezika žrtve, - ekonomsko nasilje, - fizičko nasilje i tjelesno kažnjavanje, - spolno uznemiravanje i silovanje, - zanemarivanje potreba gluhe žene.   KOMUNIKACIJA S GLUHIM ŽENAMA - uspostavite kontakt očima. - okrenite svoje lice prema izvoru svjetla. Vaša usta moraju biti vidljiva gluhoj osobi. - govorite polako, jasno izgovarajući glasove bez prekrivanja usta. - pokažite dobru volju, empatiju i spremnost na dijalog. - zbog specifičnosti invaliditeta, imajte na umu da je možda potrebno više vremena za razgovor. - budite strpljivi. - koristite kratke rečenice i jednostavne, opće poznate pojmove te izbjegavajte kratice i fraze. - govorite polagano i nemojte vikati. - nemojte hodati dok govorite. - koristite i druge oblike komunikacije - olovku i papir, mobitel, tablet… - ako u razgovoru sudjeluje više osoba, pripazite da osobe govore jedna za drugom, a ne istovremeno. - gluhe osobe nisu sve jednake - prilagodite svoje ponašanje osobi koja je pred Vama.

  Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je izaslanstvo Udruge osoba s invaliditetom Križevci i socijalnog poduzeća „Hedona d.o.o.“, u kojem većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom.   Predstavnici Udruge na sastanku su upoznali predsjednika Milanovića sa svojim dvadesetogodišnjim djelovanjem usmjerenim na aktivno sudjelovanje u društvenoj i individualnoj skrbi za osobe s invaliditetom. Prije sedam godina osnovali su socijalno poduzeće u kojem većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom, čokolateriju „Hedona“, koja je u lipnju ove godine pobijedila na natječaju te osvojila nagradu Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) za socijalnu koheziju na inovativan i učinkovit način. Predsjednik Milanović pohvalio je uspješan rad Udruge osoba s invaliditetom Križevci na promicanju socijalne inkluzije osoba s invaliditetom kroz njihovu integraciju na tržište rada te čestitao predstavnicima čokolaterije „Hedona“ na osvajanju prestižne nagrade Razvojne banke Vijeća Europe.   Na sastanku s Predsjednikom Republike sudjelovali su predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci Petar Gatarić, izvršni direktor Udruge Bruno Butigan, direktorica Križevačke čokolaterije „Hedona“ Alemka Lončar i voditeljica proizvodnje Sunčica Starinec Skelin te djelatnice i djelatnici čokolaterije Zdravka Hlubuček, Miljenko Drožđan, Ivana Štriga, Martina Pavlinec i Josip Pejčić. (Izvor fotografija: Predsjednik.hr)

    Dana 17. kolovoza  2020. godine Udruga osoba s invaliditetom Križevci je sklopila sa Općinom Sveti Petar Orehovec Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt „Mobilnost osoba s invaliditetom – podizanje kvalitete života“, a odobreni iznos je 1.000,00 kuna. Projekt kao jedan od glavnih problema definira što na području grada Križevaca i okolnih općina nema organiziranog prilagođenog prijevoza  za osobe s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.             Isto tako, dana 20. kolovoza  2020. godine Udruga je sklopila sa Općinom Sveti Ivan Žabno Ugovor o financiranju  programa javnih potreba u kulturi i socijalnoj skrbi za istoimeni projekt  „Mobilnost osoba s invaliditetom – podizanje kvalitete života“, a odobreni iznos je 2.000,00 kuna. Mobilnost i pristupačnost jedni su od osnovnih preduvjeta za uključivanje osoba s invaliditetom u svakodnevnicu, te su osnovne pretpostavke po kojima se osoba s invaliditetom može znatno lakše uključiti u zajednicu i društvo. Ovime projekt doprinosi ostvarenju ciljeva jer direktno utječe na podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom putem organiziranog prijevoza prilagođenim kombi vozilom.

  Obavještavamo sve osobe s invaliditetom, kao i članove njihovih obitelji koji imaju potrebu za energetskom obnovom vlastite kuće da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio javni poziv putem kojeg daju bespovratna sredstva za energetsku obnovu vanjskog zida kuće, stropa, krova i prozora. Vrijednost obnove koja se može ostvariti može biti najviše do 204.000,00kn i navedeni trošak u 100%-tnom iznosu za ranjive skupine građana pokriva Fond, dok za ostale u iznosu od 60%. Ranjive skupine građana predstavljaju oni koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu preko Centra za socijalnu skrb. Od Centra je potrebno zatražiti pismenu preporuku da se stambeni objekt obitelji uključi u projekt energetske obnove obiteljskih kuća te Centar upućuje i na nadležne energetske certifikatore. Prijave se podnose od 1. rujna 2020., za više informacija pročitajte Javni poziv za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća.

  U prostoru Udruge osoba s invaliditetom Križevci dana 3. kolovoza održana je primopredaja knjige „Princeza Hedy“. U primopredaji su sudjelovali autor Josip Petrlić Pjer, predsjednik Udruge Petar Gatarić te izvršni direktor Udruge Bruno Butigan. „Princeza Hedy“ je roman za djecu koji, unatoč naslovu koji najavljuje princezu Hedy kao glavnu junakinju, radnju ovog romana promatra kroz očište mačka. Mačak Ljubi zdvojna je skitnica sve dok ne biva udomljen na vrlo neobičnom mjestu u Choco baru. Njegova spisateljica je konobarica Hedy. To je književni projekt koji promovira Križevce i Udrugu osoba s invaliditetom Križevci, a dio je projekta Križevačke književne trilogije koja se sastoji od slikovnice „Štatutko i Marcel Kiepach“, priče za djecu „Vlakić i Ana putuju u Sveti Petar Orehovec“ te romana „Princeza Hedy“. Svrha trilogije je da književnost ne bude svrha sama sebi već da se aktivno i poticajno asimilira u društvo. Priča je inspirirana stvarnim Choco barom u Križevcima i atmosferom koja u njemu vlada. Čokolada koja se tamo nudi proizvodi čokolaterija Hedona d.o.o. koja zapošljava prvenstveno osobe s invaliditetom. Tako je i partner u ovoj knjizi Udruga osoba s invaliditetom Križevci. „Nama u Udruzi je bio važan spomen dječaka s teškoćama odnosno dječaka s autizmom. Knjiga je vrlo edukativnog karaktera, jer se kroz priču prepoznaju poteškoće jednoga dječaka, senzibilitet koji je Pjer prepoznao i ja zato nisam imao razloga ne prihvatiti suradnju.“ – kazao je Petar Gatarić, predsjednik Udruge dodavši kako će knjiga zasigurno oduševiti sve ljubitelje knjige. Autor knjige Josip Petrlić Pjer zahvalio je Udruzi koja je podržala ovaj projekt te svima ostalima koji su sudjelovali  u njenom stvaranju – „Zadovoljan sam s ilustracijama, zadovoljan sam s naslovnicom. Ovaj roman smo uspjeli izdati u roku devet mjeseci, unatoč koroni i on je sada tu pred nama.“ – kazao je Pjer, kojemu je ovo deseta izdana knjiga. Tiskanje knjige omogućila je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.   Pogledajte video: https://www.youtube.com/watch?v=1D4R-o7DB1s (Izvor fotografija: Radio Križevci)