Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban. Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 13.1.2021. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć. Napominjemo, da osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći. Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 12.1.2021. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.

  Na kraju protekle godine srdačno zahvaljujemo na povjerenju. Najbolje želje za Božić uz puno sreće, zdravlja i uspjeha u novoj 2021. godini!   - zaposlenici UIK-a  

  Portal Slatkopedija objavio je članak pod nazivom „Čarobna moć čokolade u dirljivom romanu o autističnom dječaku“ u kojem govori o princezi Hedy, mačku Ljubiju, socijalnom poduzeću Hedoni te autoru romana, Josipu Petrliću Pjeru. Podsjećamo, Udruga osoba s invaliditetom Križevci održala je primopredaju knjige „Princeza Hedy“ 03. kolovoza 2020. godine, a primopredaji su sudjelovali autor Josip Petrlić Pjer, predsjednik Udruge Petar Gatarić te izvršni direktor Udruge Bruno Butigan.   „Princeza Hedy“ je roman za djecu koji, unatoč naslovu koji najavljuje princezu Hedy kao glavnu junakinju, radnju ovog romana promatra kroz očište mačka. Mačak Ljubi zdvojna je skitnica sve dok ne biva udomljen na vrlo neobičnom mjestu u Choco baru. Njegova spisateljica je konobarica Hedy. To je književni projekt koji promovira Križevce i Udrugu osoba s invaliditetom Križevci, a dio je projekta Križevačke književne trilogije koja se sastoji od slikovnice „Štatutko i Marcel Kiepach“, priče za djecu „Vlakić i Ana putuju u Sveti Petar Orehovec“ te romana „Princeza Hedy“. Svrha trilogije je da književnost ne bude svrha sama sebi već da se aktivno i poticajno asimilira u društvo.   Portal Slatkopedija zamišljen je kao omiljeno mjesto okupljanja svih sladokusaca. Bilo da volite pripremati slastice, bilo da ih volite jesti ili pak samo čitati o njima, na Slatkopediji ćete naći sve što vas zanima. To je portal koji će na sveobuhvatan i temeljiti način pratiti najslađi dio naših života i tako, nadajući se, brzo postati neizostavni dio naše svakodnevice, baš kao i slastice o kojima pišu. Članak o čarobnoj moći čokolade autorice Kate Bošković možete pročitati na sljedećoj poveznici:   https://www.slatkopedija.hr/carobna-moc-cokolade-u-dirljivom-romanu-o-autisticnom-djecaku/   (Izvor: slatkopedija.hr)

  Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban. Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 16.12.2020. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć.   Napominjemo, da osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći. Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 15.12.2020. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.

  Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se svake godine 3. prosinca. Moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je „Izgradnja boljeg: prema svijetu nakon COVID-a 19 koji uključuje osobe s invaliditetom, pristupačan je i održiv“. Zadnjih mjeseci se suočavamo s „novim normalnim“ stanjem svakodnevnice vezanim za pandemiju zbog koje nam se puno toga promijenilo. Svih ovih godina dok smo obilježavali 3.prosinca - Međunarodni dan osoba s invaliditetom, izlazili smo iz svojih domova na ulice,  na trgove, u parkove, u institucije i na druga javna mjesta kako bismo bili vidljivi. Željeli smo ukazati da imamo niz potreba uzrokovanih invaliditetom, ali da nas to ne sprječava za sudjelovanjem u zajednici i dijeljenjem svih sadržaja koje koriste i svi ostali građani.   Ova godina je po svemu specifična. Između ostaloga kretanje, koje nam je i prije predstavljalo izazov samo po sebi, postalo je sigurnije ako se „ne krećemo“. Sintagma „ostani doma“ postala je jedina sigurna opcija za očuvanje zdravlja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Ove godine ne izlazimo među naše sugrađane kako bismo ih senzibilizirali i osvijestili za izazove s kojima se suočavamo, nego izlazimo elektronički pred Vas, ljude koji svatko na svoj način kreira politiku invaliditeta kao i politiku naše zemlje.   Svim osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju čestitamo Međunarodni dan osoba s invaliditetom!  

  SOIH – Mreža žena s invaliditetom i ove godine provodi Kampanju „16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja“ koja traje od dana 25. studenoga - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, preko 3. prosinca - Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 5. prosinca – Međunarodnog dana volontera do 10. prosinca - Međunarodnog dana ljudskih prava. Slogan ovogodišnje Kampanje je „Ponosne, jake i vidljive!“, a cilj Kampanje je potaknuti Republiku Hrvatsku na ratifikaciju Konvencije o nasilju i uznemiravanju (2019) ILO C190. Naime, Međunarodna organizacija rada (ILO) je dana 21. lipnja 2019. godine značajnom većinom usvojila Konvenciju protiv nasilja i uznemiravanja iz 2019. (br. 190) i pripadajuću Preporuku (br. 206).  Konvencija ima za cilj regulirati i zabraniti nasilje i uznemiravanje u svijetu rada, uključujući i rodno uvjetovano nasilje, a koje se događa tijekom rada, povezano je sa radom ili proizlazi iz njega, osigurati odgovarajuće mjere za prevenciju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te mjere nadzora i sankcija.   Savez samostalnih sindikata Hrvatske obratio se 2019. godine Ministarstvu rada za žurnu ratifikaciju, a 10. siječnja 2020. Ministarstvo im je odgovorilo da će za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU jedna od točaka dnevnog reda predviđenih za usvajanje na Vijeću za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) biti i odluka Vijeća o Konvenciji br. 190.   Dana 22. siječnja 2020. prema predviđenoj proceduri Vijeće EU je uputilo Prijedlog za davanje ovlaštenja državama članicama za ratifikaciju, koji je Europska komisija odobrila. Na EPSCO- u se trebao rješavati dokument vezan za Konvenciju i ovlaštenja (jer su neke države uložile rezerve), a sjednica EPSCO- a zbog COVID –a  19. ožujka je otkazana prebačeno je na sljedeće zasjedanje kojem predsjedava Njemačka.  Podsjećamo kako je simbol Kampanje bijela vrpca čije nošenje simbolizira podršku razvoju svijesti šire društvene zajednice da za nasilje nad ženama, a posebice nad ženama s invaliditetom nema opravdanja.

Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban.   Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 25.11.2020. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć.   Napominjemo, da osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem   Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći.   Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 24.11.2020. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.

  U organizaciji Udruge osoba s invaliditetom Križevci dana 03.11.2020. točno u podno ispred Choco bara Hedona otkrivena je skulptura mačka Ljubija, lika iz romana za djecu “Princeza Hedy” autora Josipa Petrlića Pjera.     Skulpturu su svečano otkrili zamjenik gradonačelnika grada Križevaca Danijel Šaško, predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci Petar Gatarić i književnik Josip Petrlić Pjer, a izradio ju je umjetnik s motornom pilom Dražen Kuharović uz pomoć članova HVIDRE Koprivnica. Petar Gatarić istaknuo je kako kući ljubimci imaju pozitivnu ulogu u terapiji kod osoba s invaliditetom - Ova skulptura će krasiti ovaj predivan, novi križevački kvart, ali krasit će i Hedonin svijet slatkog užitka koju pruža Hednonin Choco bar. Samo 50 metara od ovog mjesta osobe s invaliditetom proizvode najkvalitetnije praline u Hrvatskoj. Hvala Pjeru što nas je uključio - poručio je Gatarić. Autor romana Pjer kazao je kako je iznimno ponosan na postignuto i da je od tiskanja knjige do izrade skulpture prošlo samo tri mjeseca - Po pričama svih, uspjeli smo ovu stvar podići na sam vrh Hrvatske -istaknuo je Pjer. Zamjenik gradonačelnika Danijel Šaško koji je zahvalio i pohvalio pisca koji je najviše zaslužan za postavljanje skulpture. Dodao je kako je Grad Križevci u zadnje vrijeme nekoliko skulptura stavio na vidljivo mjesto na području grada, te da je zbog veze mačka Ljubija s Hedonom i Choco barom bilo prirodno da skulptura dobije svoje mjesto upravo ovdje.   Princeza Hedy, autora Josipa Petrlića Pjera i ilustratorice Estere Balog, je roman koji je tiskan u suradnji sa Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva i Udrugom osoba s invaliditetom Križevci. Ta knjiga je dio Pjerove Križevačke književne trilogije u kojoj su osim ove knjige i knjige „Vlakić i Ana putuju u Sveti Petar Orehovec“ te „Štatutko i Marcel Kiepach“.Osnovna tema romana je autizam i priča je koja spram roditelja tih osoba, čitatelja, djece i odraslih, postiže izniman i na prvu vidljivi edukativni pomak. Svi mi se podsvjesno bojimo nepoznatog tako da se i u kontaktu s autističnim ljudima ne znamo ponašati i uglavnom nam je neugodno. Ova priča, kroz lik mačka Ljubija i princeze Hedy (konobarice i princeze čokolade), lagano i bez uvijanja nas upoznaje sa nekima od simptoma ponašanja osoba s autizmom te nam daje primjer kako nadići naša ograničenja i prihvatiti bez straha tuđa. Osim autizma priča zahvaća i teme socijalne osjetljivosti, ljubavi prema drugima te brige općenito prema životinjama, a posebno onima koje su nemoćne. Radnja romana se odvija u i ispred Choco Bara.   (Izvor: prigorski.hr)

  Predsjednik Gradskog vijeća Grada Križevaca Marko Katanović i gradonačelnik Mario Rajn u petak, 30. listopada održali su svečani prijem za dobitnike javnih priznanja Grada Križevaca. Ova priznanja inače se dodjeljuju u sklopu svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Križevaca koja se održava povodom Dana grada Križevaca, no ove je godine ista bila otkazana zbog bolesti COVID-19. „Mnogo puta ističem kako uz svu infrastrukturu koju gradimo, ceste, kanalizaciju, životni standard koji treba podizati, duh grada su upravo građani. Sve ono dobro što grad ima, što prezentira, što nastojimo našim gostima kojima dolaze i kako se nastojimo prezentirati pred drugim gradovima upravo su postignuća koja vi danas prezentirate i za koja primate zaslužena priznanja,“ istaknuo je gradonačelnik Mario Rajn na početku svečanosti dodavši kako je ovaj svečani prijem održan u minimalnom broju od dozvoljenih 15 uzvanika. „Nadali smo se od travnja da ćemo se uspjeti sastati, no okolnosti su takve da situacija s bolesti COVID-19 ide sve gore i gore, a nećemo dopustiti da godina prođe i da ne primite vaša priznanja,“ objasnio je gradonačelnik Rajn i uputio iskrene čestitke svim dobitnicima priznanja.     Čestitkama se pridružio predsjednik Gradskog vijeća Grada Križevaca Marko Katanović istaknuvši: „Šest mjeseci nakon što smo trebali proslaviti Dan grada i 768. rođendan naših Križevaca i dodijeliti vam nagrade i priznanja koja ste svakako zaslužili, vjerujte da se osjećaji dosta miješaju. Žalosti činjenica što nismo mogli u travnju na dostojanstveniji i svečaniji način podijeliti vam nagrade i priznanja koja apsolutno svatko od vas svojim radom, trudom i angažmanom zaslužuje. Ipak, sretan sam i ponosan što smo se večeras ovako okupili mada i u ovako malom, ali dozvoljenom broju i pod maskama u konačnici.“ Predsjednik Gradskog vijeća ujedno je pozvao dobitnike priznanja da i dalje ovako uporno rade i na taj način motiviraju ostale sugrađane.   Ove godine, dobitnik nagrade za životno djelo je predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci Petar Gatarić za izniman doprinos i dugogodišnji rad u području razvoja socijalnih usluga i unapređenja društvenog položaja osoba s invaliditetom, kao i iznimne aktivnosti na poboljšanju kvalitete njihova življenja. Plakete Grada Križevaca dodijeljene su Ivanu Mužiću za dugogodišnji predan rad na promicanju i unapređenju dobrovoljnog vatrogastva križevačkog kraja, Borislavu Palčiću za dugogodišnji volonterski rad i brigu o Križevačkom dječjem odmaralištu na Pagu te posthumno Darku Konficu za ukupni doprinos u obrambenim pripremama na području Križevaca, ratnom djelovanju na prvoj crti bojišnice te iskazanom domoljublju i nesebičnošću u teškim trenutcima Domovinskog rata. Priznanja Grada Križevaca uručena su Lovačkom društvu „Vepar“ iz Carevdara uz 70. obljetnicu uspješnog djelovanja na očuvanju prirode, biološke raznolikosti i razvoju sredine u kojoj djeluju, Lovačkom društvu „Golub“ iz Velikog Potočeca uz 70 godina kontinuiranog rada na očuvanju prirode, biološke raznolikosti i razvoju sredine u kojoj djeluju, Stolnoteniskom klubu „Križevci“ za doprinos u promociji i razvoju stolnog tenisa u Križevcima te Igoru Kudeljnjaku za izniman doprinos promociji Križevaca u Hrvatskoj i svijetu te predan rad u području glazbe i glazbene pedagogije. Zahvalnice gradonačelnika uručene su Katedralnom pjevačkom zboru Križevci u povodu desete obljetnice djelovanja i Osnovnoj školi Ljudevita Modeca Križevci za pripremu i izvedbu glazbeno-plesne bajke „Orašar“ prema djelu Petra Iljiča Čajkovskog.     U ime svih nagrađenih zahvalu na dodijeljenim priznanjima uputio je predsjednik Udruge osoba osoba s invaliditetom Križevci, dobitnik nagrade za životno djelo ,Petar Gatarić: „Naš trud ste prepoznali, o njemu progovorili i priznali. Prepoznali smo da je grad uočio plodove koji su rezultat našeg životnog odricanja, ljubavi i disciplini. Bez toga ne bi mogli ostvariti ovakve rezultate. Hvala vam još jednom.“ Svečanom prijemu prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za pravne i opće poslove Sandra Vuketić.   (Izvor: Grad Križevci)

    Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se svake godine 24. listopada kako bi se skrenula pažnja na bolest poliomijelitis/dječju paralizu, naglasila važnost ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja država slobodnih od dječje paralize i naglasila važnost održavanja visokog cijepnog obuhvata na nacionalnoj razini. To je prilika i uputiti zahvale svima koji su unazad više od 50 godina u Republici Hrvatskoj doprinijeli velikom uspjehu iskorjenjivanju ove bolesti.   U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj. Djeca se cijepe s navršena 2 mjeseca života, 8 tjedana nakon toga i još jednom nakon 8 tjedana, u drugoj godini života te u 1. i 8. razredu osnovne škole. (Izvor: http://www.hzjz.hr)   Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je Europu 2007. godine proglasila slobodnom od dječje paralize.  

  Financiranje udruga, inkluzivni dodatak i usluge pomagača - gdje smo i što očekivati?   • Pokret osoba s invaliditetom upozorava na nužno donošenje Zakona koji će poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom • U Hrvatskoj preko pola milijuna osoba s invaliditetom • Udruge osoba s invaliditetom često puta jedino mjesto socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom • Inkluzivni dodatak - potreba za povećane troškove invaliditeta izazvane neprilagođenošću okoline ili nedostatkom usluga  • Iako postoje radne skupine i prijedlozi za Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon  o osobnoj asistenciji nisu uvršteni u plan za njihovo donošenje ni 2021. godine   Zagreb, 19. listopada, 2020. - Pokret osoba s invaliditetom, u okviru 8. Centra znanja za društveni razvoj u RH organizirao je tematski skup sa ključnim dionicima pod nazivom „Financiranje udruga, inkluzivni dodatak i usluge pomagača- gdje smo i što očekivati?“ sa svrhom definiranja ključnih koraka kako bismo došli do kvalitetnih sustavnih, zakonskih rješenja koja će poboljšati kvalitetu života preko pola milijuna osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.   U sklopu tematskog skupa, govorili su: • Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra Alardovića, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike • Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom • Ljubica Lukačić, saborska zastupnica • Maja Grba Bujević, potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora • Marica Mirić, predstavnica 8. Centra znanja   Predstavnica pokreta osoba s invaliditetom i 8. Centra znanja za društveni razvoj u RH, Marica Mirić, tijekom uvodnog izlaganja govorila je o dugogodišnjem angažmanu i udruga osoba s invaliditetom i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na ovim zakonima: „Nakon 15 godina agitiranja Saveza i udruga osoba s invaliditetom i 12 godina agitiranja Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ponovno se skoro vraćamo na početak iako su ovi Zakoni krucijalni zakoni za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u RH, jer Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, ali ni Zakon o financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom ponovno nisu uključeni u plan zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu. Što se tiče inkluzivnog dodatka, kroz godine se puno radilo na tome, osnovana je i radna skupina kod Ministarstva, no još uvijek je problem da uz broj osoba koji trebaju primati inkluzivni dodatak uključuju se i starije životne dobi koje nisu prošle vještačenja. Zakon o osobnim pomagačima bitan je jer unaprjeđuje kvalitetu života ne samo osobe s invaliditetom nego i njezine obitelji. Osoba s invaliditetom time dobiva pravo na izbor, na donošenje odluke, na kontrolu svoga života, te dobiva osnovne sastavnice neovisnog življenja, dok obitelj dobiva kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, te veliku sigurnost u slučaju bolesti ili smrti da će osoba ostati živjeti u svojoj lokalnoj zajednici i da će imati potporu koju treba. Uz navedeno, značajno je i za zapošljavanje osobnih asistenata i za cjelokupnu društvenu zajednicu.„   Ispred Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, savjetnica ministra Zvjezdana Bogdanović  u svom izlaganju osvrnula se kako se već dugi niz godina radi na Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku, te da Ministarstvo nastoji što je moguće bolje definirati kompletnu podlogu donošenja tog Zakona, te je dodala: „Cilj donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku je u jednom pravo osigurati financijsku potporu osobama s invaliditetom, pojednostaviti postupak ostvarivanja prava i osigurati pravedniju raspodjelu prava… Svi smo svjesni toga da jedan iznos ne može biti pravedan iznos ako se odnosi na različite potrebe i različite situacije u kojima žive osobe s invaliditetom u društvu. „ Također je naglasila što će radna skupina u narednom periodu morati prvo napraviti: „…očitovati se o inkluzivnom dodatku i njegovom iznosu u postocima, o rješenju ili ne donošenju iskaznice kao uvjet u prava o statusu osoba s invaliditetom, o broju razina za ostvarivanje tih prava, o mogućnosti ušteda na nekim drugim stavkama namijenjenim osobama s invaliditetom, dohodovnom cenzusu s kojim se nikako ne slažu osobe s invaliditetom i ne prihvaćaju ga kad je u pitanju inkluzivni dodatak, ali naravno i uključivanju prava iz mirovinskog i drugih sustava. Kada to budemo jasno mogli definirati i budemo imali definirano onda ćemo moći ići i sa izradom samog zakona odnosno projekcijama financijskim koje su užasno važne u ovom trenutku i koje su zapravo razlog zašto ga nismo stavili u plan zakonodavnih aktivnosti za 2021 godinu.“ Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji naglasila je „ Svima je važno da se Zakon donese što prije i da se za njih osiguraju sredstva. Na godišnjoj razini Ministarstvo za ovu uslugu za programe i projekte izdvaja preko 125 milijuna kuna u ovom trenutku. Svjesni smo da će se brojka bitno povećati korisnika ovoga prava onog trenutka kada se donese zakon i da je za to naravno potrebno osigurati daleko veća sredstva u proračunu nego imamo sad. Ima još dosta otvorenih pitanja mi ćemo intenzivno raditi na donošenju i jednog i drugog zakona i pokušati što je moguće više zadovoljiti želje i potrebe svih ali poštujući naravno i ograničenja koja imamo.“ Kao odgovor na pitanje kada se mogu očekivati zakoni o inkluzivnom dodatku i osobnoj asistenciji odgovorila je da kada ćemo imati nacrte prijedloga zakona gotove da on u svakom slučaju može ući u žurnu proceduru, no da se sva otvorena pitanja moraju riješiti što je prije moguće i onda razmišljati o datumu njegova donošenja ali naravno i o datumu provedbe jer za datum provedbe moramo imati fiskalnu odgovornost da bi on bio provediv.   Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je da godinama govorimo o tome, da je i sama korisnica usluge osobne asistencije, da se puno toga napravilo no da je zabrinjava da se stalno priča o gotovo identičnim stvarima kao i prije par godina da nema dovoljno financijskih sredstava, da treba napraviti analizu, da bi trebalo napraviti određene promjene. Istaknula je da je svjesna činjenice da to nije lako, no zalaže se da se zakoni donesu čim prije iz više razloga. Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji istaknula je da je važan zbog izuzetno velike liste čekanja za ulazak u ustanove, te kako bi se prevenirao odlazak u ustanove smatra da je podrška u zajednici jedan od najvažnijih razloga da se taj zakon čim prije donese. Naglasila je kako je osnovno da doista osoba s invaliditetom dobije onu podršku koliko mu je potrebno, naravno da država ne može sve pokriti ali barem osnovno da bi osoba mogla ostati u svom domu. Vezano uz Zakon o inkluzivnom dodatku istaknula da inkluzivni dodatak mora biti bez i dohodovnog i imovinskog cenzusa i da se zalaže da on doista bude za pokrivanje povećanih troškova invaliditeta i to onih troškova koji se ne podmiruju kroz zdravstveno i socijalno i drugi troškovi koje osoba mora sama plaćati da bi mogla funkcionirati i živjeti.   Saborska zastupnica Ljubica Lukačić, na pitanje zašto donošenje navedenih zakona tako dugo traje rekla je kako je tako jer se ne mogu dogovoriti oko vrlo važnih stvari i smatra da će to biti tako dok nećemo znati tko je osoba s invaliditetom, jer to još uvijek ne znamo, a kada budemo imali tu definiciju da će sve biti lakše pa i donošenje ovih zakona. Također je istaknula da podržava osobe s invaliditetom da nema nikakvog cenzusa, a rekla je i da imamo različita vještačenja i da ništa nije ujednačeno.   Potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, Maja Grba Bujević u svom govoru istaknula je da su donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji te rješavanja pitanja sustavnog financiranja reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom gorući problemi u našem društvu, te rješavanju treba pristupiti odlučno i sustavno. Napomenula je kako su ovi zakoni na dobrobit ne samo osoba o kojima je danas riječ već potičući veću samostalnost osoba s invaliditetom u svakodnevnom životu ujedno smanjuju potrebu za neposrednom ovisnošću o tuđoj skrbi. Istaknula je i kako je okoliš još uvijek takav da nisu stvoreni svi preduvjeti za samostalan život osoba s invaliditetom što izaziva povećane troškove života i ukazuje na to da bi ti troškovi trebali biti pokriveni upravo kroz inkluzivni dodatak, te da donošenje Zakona osobno podržava u njegovoj žurnoj proceduri kako bi osobe s invaliditetom bile u mogućnosti živjeti humano i jednako kvalitetno kao i ostatak društva. Vezano uz Zakon o financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom rekla je kako je neophodno osigurati održivost udruga osoba s invaliditetom koje putem svojih predstavnika zastupaju interese osoba s invaliditetom i uvelike utječu na njihovo socijalno uključivanje, te da ne mogu i ne smiju biti prepuštene slučaju već sustavnom organiziranju. Na kraju je istaknula da će Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku učiniti baš  sve da ih, čim se stvore preduvjeti, se raspravi i potakne njihovo donošenje na opće zadovoljstvo.   U raspravi vezanoj za Zakon o financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom Marica Mirić je istaknula: „Vezano uz financiranje reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom upravo i situacija sa COVID-om je pokazala da su udruge ne samo jedino mjesto socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom, nego da su udruge bile jedine koje su brinule i dan danas potiču državu da se donesu propisi i da se osigura sve ono što je neophodno u ovako teškim trenucima. I sama Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koja je u Hrvatskoj na snazi već 14 godina, u svojim člancima jasno naglašava kako je država dužna pružiti financijsku potporu reprezentativnim udrugama za njihov zagovarački rad. Udruge su se uključile u mrežu pružatelja socijalnih usluga projektno i programski, a usluge treba osigurati kontinuirano zbog čega i udruge trebaju u kontinuitetu imati osobe koje razumiju procese da bi pisale projekte za sve potrebne usluge, te zbog ovog načina financiranja imamo veliku fluktuaciju radne snage.“  Na istu temu, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak rekla je kako su udruge izgubile svoju zagovaračku ulogu i ne bi opstale da ne provode niz projekata. Naglasila je ako želimo i dalje da udruge provode usluge osobne asistencije u tom slučaju udruge treba kapacitirati, moraju imati zaposlenog pravnika jer imaju zaposleno po 30- 40 osobnih asistenata i imaju probleme sa zaposlenicima i iz područja radnog prava. Najviše je zabrinjava što se samo priča, a nikako da napravimo konkretan korak da krenemo u realizaciju. Saborska zastupnica Ljubica Lukačić, također se složila da se financiranje udruga osoba s invaliditetom treba donijeti, te da udruge trebaju biti prva „stepenica“, savjetodavna osobama s invaliditetom a one su zbog pisanja projekata izgubile tu funkciju. Istaknula je da se treba odlučiti da li će udruge pružati usluge, a ako i neće slaže se da trebaju određenu sustavnu podršku.   Savjetnica ministra Zvjezdana Bogdanović u vezi financiranja udruga naglasila je da bi taj Zakon po njihovom mišljenju trebao biti Zakon kojeg će donositi Ministarstvo uprave, jer uz dužno poštovanje udruga osoba s invaliditetom i njihovu ulogu kao reprezentativnih udruga, ima još puno korisničkih skupina za koje bi se onda trebali donositi identični zakoni a to Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nije u mogućnosti, niti je u mogućnosti osigurati tu količinu novca. Također je napomenula kako su za da se ovo pitanje riješi, ali kroz Ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, a smatra kako je Ministarstvo uprave ono koje mora procijeniti koje su to djelatnosti za koje se moraju osigurati sredstva za njihovo funkcioniranje.   Na kraju tematske rasprave, ispred organizatora, 8. Centra znanja, Marica Mirić istaknula je „Zahtjev pokreta osoba s invaliditetom je da se hitno sazove sastanak da se ova pitanja stave na dnevni red i da se riješe, jer predugo govorimo o preprekama koje nam stoje na putu. Kao zaključak zahtijevamo da u roku od 3 mjeseca riješimo prepreke, a u roku 6 mjeseci da se dođe do nacrta prijedloga Zakona.„   Skup  je dostupan i na sljedećem linku.   8. Centar znanja za društveni razvoj u području unaprjeđenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom – Razvojna je suradnja između Nacionalne Zaklade za razvoj civilnoga društva i 13 Saveza: Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Hrvatski savez slijepih, Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, Savez društava distrofičara Hrvatske, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba „Dodir“, Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom, Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize, Hrvatski savez udruga invalida rada, Hrvatski savez udruga za osobe s intelektualnim poteškoćama, Savez udruga za autizam Hrvatske, Savez civilnih invalida rata Hrvatske koje zajednički djeluju i nastupaju u svrhu promjene javnih politika za poboljšanje kvalitete života svih osoba s invaliditetom Hrvatske.      

  Križevačka udruga pjesnika i pisaca (KUPP) raspisala je foto i selfie natječaj „Mačak Ljubi“. Tema fotografiranja je skulptura mačka Ljubija, jednog od glavnih likova romana za djecu „Princeza Hedy“ autora Josipa Petrlića Pjera koja je postavljena ispred Choco Bara Hedona, Ulica Franje Tuđmana, Križevci.   Dva su natječaja (FOTKA mačka Ljubija & SELFIE s mačkom Ljubijem), a nagrade su: - od autora potpisana knjiga „Princeza Hedy“ za po svaku kategoriju natječaja i kava s autorom i žirijem na lokaciji Choco Bara Hedona.   Po deset najboljih radova s imenom autora iz svake kategorije će biti objavljeni u javnim medijima. U e-mailu je obavezno upisati ime autora i datum fotografiranja. Svaki sudionik može sudjelovati s jednom FOTKOM te s jednim SELFIJEM s mačkom Ljubijem.   Radove možete slati na e-mail adresu: pjerkz@gmail.com, a natječaj traje od 19.10.2020 do 30.11.2020.   Članovi žirija su: - Petar Gatarić, predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci - Boba Csik, umjetnica slikarica iz Križevaca - Josip Petrlić Pjer, autor knjige