Poštovane članice, članovi te ostali pratitelji,   Obavještavamo vas da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi danas objavio javno savjetovanje za Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji, kojeg možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=22652   Ujedno je otvoreno i Savjetovanje o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji, kojeg možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=22650   Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću su otvorena do 31.12.2022. godine.  

    Premijer Plenković istaknuo je danas kako je unaprjeđenje položaja osoba s invaliditetom stalna, kontinuirana i trajna obveza, ali i dio Programa Vlade. Naveo je da u Hrvatskoj, prema podacima iz 2022. godine, živi čak 624 tisuće osoba s invaliditetom, što je 16 posto ukupnoga stanovništva. Riječ je o velikoj skupini naših sugrađana, istaknuo je premijer Plenković, stoga se pitanje unaprjeđenja njihova položaja i njihovih prava nameće kao jedno od prioritetnih pitanja društva u cjelini.   Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, koja se održava dva dana uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.   Svečan sjednica započela je minutom šutnje za dr. Zorislava Bobuša, koji je svoj radni vijek posvetio osobama s invaliditetom, a premijer Plenković istaknuo je da je dr. Bobuš kontinuirano i predano radio na tome da Hrvatska na nacionalnoj razini radi iskorake, a bio je i dio onih koji su Hrvatsku emancipirali u pogledu zaštite prava osoba s invaliditetom na europskoj i međunarodnoj razini.   Kada je riječ o unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, premijer Plenković istaknuo je kako je to stalna, kontinuirana i trajna obveza, ali i dio Programa Vlade.   Govoreći o temeljnim načelima te politike Vlade, izdvojio ih je nekoliko – načelo uključenosti, načelo nediskriminacije, načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, a osobito posebna skrb i briga o osobama s invaliditetom.   Naveo je da u Hrvatskoj, prema podacima iz 2022. godine, živi čak 624 tisuće osoba s invaliditetom, što je 16 posto ukupnoga stanovništva.   Riječ je o velikoj skupini naših sugrađana, istaknuo je premijer Plenković, stoga se pitanje unaprjeđenja njihova položaja i njihovih prava nameće kao jedno od prioritetnih pitanja društva u cjelini.   Partnerstvo Vlade i udruga osoba s invaliditetom najvažnije načelo djelovanja   U tom je kontekstu kao najvažnije načelo djelovanja naveo načelo partnerstva Vlade i udruga osoba s invaliditetom koje najbolje poznaju problematiku.   Podsjetio je da je Hrvatska 2007. godine Hrvatska postala treća zemlja potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda za osobe s invaliditetom, te četvrta koja ju je ratificirala.   Dobar primjer prakse u provedbi te Konvencije, dodao je premijer Plenković, je Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za šestogodišnje razdoblje 2021. do 2027.   Taj strateški dokument dio je Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.   U tom pogledu, naveo je predsjednik Vlade, posebno važnu ulogu ima rad Povjerenstva za osobe s invaliditetom. Očekuje, dodao je, da sve što rade tijekom godine na kraju kroz radne skupine koje koordinira Ministarstvo bude usmjereno i fokusirano ka unaprjeđenju zakonskih rješenja.   Dosadašnji iskoraci u poboljšanju prava osoba s invaliditetom   Govoreći o svemu što je dosad učinjeno, premijer Plenković istaknuo je da su prava osoba s invaliditetom poboljšana reformom sustava socijalne skrbi.   Osobna invalidnina povećana je u dva koraka, s 1.250 na 1.500 kuna pa s 1.500 na 1.750 kuna, a proširen je i krug korisnika koji na nju imaju pravo.   Ublaženi su i kriteriji za priznavanje prava na osobnu invalidninu tako da imovinsko-dohodovni cenzus više nije zapreka za ostvarivanje toga prava.   Za 20 posto povećan je doplatak za pomoć i njegu, dok je iznos naknade roditeljima njegovateljima i njegovateljima povećan s 2.500 na 4.000 kuna, odnosno na 4.500 kuna.   Proširen je i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja.   Roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju odnosno osoba s invaliditetom  naknada koju prima povećana je s 4.000 kn na 6.000 kn.   Povećana je i osnovicu za zajamčenu minimalnu naknadu s 800 na 1.000 kuna, a za određene kategorije korisnika zajamčene minimalne naknade podigli smo i postotke za izračun.   Usto povećan je i iznos naknade za osobne potrebe korisnika prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno potrebama pojedinih korisničkih skupina, i to s prijašnjih 20% na 50% ili 70% osnovice.   U okviru paketa mjera pomoći građanima, povećali smo i mjesečnu naknada za ugrožene kupce energenata na do 500 kuna, kazao je premijer Plenković.   Brinemo se i za djecu s teškoćama u razvoju. U okviru sustava odgoja i obrazovanja omogućili smo pravo na pomoćnika u nastavi ili komunikacijskog posrednika, istaknuo je.   Osiguran je i uvećani doplatak za djecu, a koji iznosi 832 kune mjesečno.   Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama, Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku   Premijer Plenković najavio je da će se, na prijedlog državne tajnice za demografiju i za mlade idući tjedan, iduću tjedan na sjednici Vlade naći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, a s Hrvatskim saborom dogovoreno je da će taj Zakon biti izglasan u jednom čitanju i stupiti na snagu odmah u siječnju 2023.   Njime će se riješiti pitanje koje se odnosi na povećanje iznosa mjesečne proračunske osnovice sa 70 na 125 posto, odnosno s 2.328 na 4.157 kuna.   Najavio je da će danas u javno savjetovanje biti pušten Zakon o osobnoj asistenciji, a u zakonsku proceduru Vlade i Sabora bit će pušten u prvih šest mjeseci iduće godine, s ciljem da stupi na snagu s 1. srpnja 2023.   Kada je riječ o Zakonu o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da se i na njemu radi. Taj zakon treba objediniti naknade, a s obzirom na kompleksnost niza naknada koje postoje, vrlo je važno da on bude kvalitetno pripremljen, naglasioje premijer Plenković.   Cilj je da se taj zakon izglasa u drugoj polovici 2023., a stupi na snagu 1. siječnja 2024.   Fiskalni učinci ovih zakona nisu mali, kazao je premijer Plenković, međutim Vladini nadležni resori našli su način kako da se financijski prate odredbe zakona koje mahom proširuju prava o kojima je riječ.   Na kraju je čestitao svima Međunarodni dan osoba s invaliditetom, koji se obilježava za dva dana – 3. prosinca.   Piletić: Sa 150 milijuna kuna za osobnu asistenciju doći ćemo na milijardu   Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić nakon sjednice najavio je kako se veće satnice za asistente očekuju s novim ugovorima početkom 2023.   "Nakon svega što je ova Vlada napravila, kad se donesu ovi zakoni, a sada su poznati i rokovi, mi smo napravili epohalan iskorak i u osiguranju pružanja dostupnosti socijalnih usluga, ali isto i povećanju materijalnih prava osoba s invaliditetom", naveo je.   Ako uzmemo u obzir da danas prosječno godišnje na usluge osobne asistencije trošimo 150 milijuna kuna, a da predviđamo već za drugu polovicu 2023. 460 milijuna kuna, a onda od 2024. milijardu - mislim da to dovoljno govori o ozbiljnosti ovoga projekta, dodao je ministar.   Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena planira prosvjed zbog nedonošenja Zakona o osobnim asistentima i Zakona o inkluzivnom dodatku do kraja godine, a Piletić je podsjetio kako zakoni idu te su definirani.   "Oni su jedni od rijetkih koji ne vjeruju s obzirom na to da su i u Povjerenstvo uključene zaista gotovo sve skupine udruga koje se bave osobama s invaliditetom. Razumijem njihove razloge zbog kojih organiziraju takve aktivnosti, ali to njihovo nevjerovanje ne znači da zakon neće biti donesen i da neće imati pravo na sve usluge", poručio je.    Mirić: U 2022. napravljen velik iskorak za osobe s invaliditetom   Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić rekla je kako oni ne idu u prosvjed jer je jako teško donijeti te zakone, ali i zato što Hrvatska od 2015. kontinuirano ulaže napor u tu problematiku.   Mirić je također izrazila zadovoljstvo što je u 2022. napravljen velik iskorak za osobe s invaliditetom, posebno u vidu ukidanja imovinskog i dohodovnog cenzusa, tako da zaposlene osobe s invaliditetom.   U idućoj godini očekuje nove natječaje i europske omotnice, ali i da se riješi pitanje što bolje pristupačnosti, građevinske, komunikacijske, orijentacijske, kao i mobilnosti za osobe s invaliditetom.   (Izvor: Vlada / Hina)

  U odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je mnoštvo prekršaja koji se vrlo rijetko procesuiraju i s kojima vjerojatno veliki broj sudionika u prometu nije niti upoznat, pa ćemo u nastavku dati ukratko prikaz nekih takvih prekršaja s pitanjem - Jeste li znali za takav prekršaj?   Uvodno napominjemo da su odredbe vezane uz uključivanje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini sadržane u članku 45. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22. – dalje: ZSPC).   Kada govorimo o radnji uključivanja u promet na cesti (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina), prije svega nam je, inače, u fokusu zanimanja obveza propuštanja svih vozila i pješaka koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se vrši uključivanje, a koja proizlazi iz članka 45. stavka 1. ZSPC-a, uz napomenu da pod pojmom „propuštanje vozila“ ZSPC podrazumijeva radnju koju su u određenim slučajevima sudionici dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja (članak 2. stavak 1. točka 78.), o čemu posebno treba voditi računa prilikom procesuiranja eventualnog prekršaja, odnosno kreiranja činjeničnog opisa u izreci odluke o prekršaju ili optužnog akta.   Međutim, osim takve obveze, u stavku 2. iz članka 45. ZSPC-a propisana je i obveza vozaču da zaustavi vozilo i ukloni blato s kotača u situaciji kada se vozilom sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina (primjerice izlazak vozila iz dvorišta) uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom, a što je posebno značajno za trenutno vremensko razdoblje kojeg karakteriziraju učestale i obilne oborine, koje u konačnici i imaju za posljedicu stvaranje blata na zemljanim cestama i sličnim površinama.   Dakle, u navedenoj obvezujućoj odredbi, osim zemljane ceste, predviđene su i druge površine (gradilište i sl.), no ostaje ograničenje samo na slučaj neuklanjanja blata, iako se u praksi, posebno u ruralnim naseljima, ukazala potreba za uklanjanjem s kotača i drugih nečistoća, primjerice stajskog gnojiva s kotača traktora, pa se nameće pitanje kako postupiti u takvoj situaciji, posebno uzimajući u obzir da se nanošenjem kotačima vozila kako blata tako i stajskog gnojiva i sl. na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom sasvim izvjesno  ugrožava sigurnost prometa na tom dijelu ceste u vidu otvaranja mogućnosti proklizavanja kotača vozila i njegovih daljnjih posljedica (primjerice: slijetanje s ceste).   U tom kontekstu napominjemo da je odredbama članka 35. stavka 1. i 2. ZSPC-a propisana zabrana, uz ostalo, ostavljanja, nanošenja ili bacanja otpadaka ili predmeta i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa, te obveza vlasniku vozila da s ceste ukloni takve predmete ili tvari.   Interesantno je da ZSPC glede sankcioniranja na jednak način tretira prekršaj nepropuštanja vozila i pješaka prilikom uključivanja u promet (članak 45. stavak 1.) i prekršaj neuklanjanja blata s kotača prilikom uključivanja na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom (članak 45. stavak 2.), pa tako za oba prekršaja propisuje novčanu kaznu u iznosu od 1.000,00 kuna (130,00 eura od 1. siječnja 2023.), čime im očito daje jednaku važnost, odnosno tretira ih kao ugroze jednake važnosti za sigurnost prometa na cestama.   S obzirom da već govorimo u uključivanju u promet, a posebno vezano uz nadolazeće vremensko razdoblje za koje su karakteristični zimski uvjeti na cesti, potrebno je dodati i to da je prema članku 193. stavku 2. ZSPC-a vozač motornog vozila, prije uključivanja u promet, dužan očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.   Kakve posljedice nepostupanje po ovakvoj obvezujućoj odredbi može imati za sigurnost prometa, posebno glede smanjene preglednosti prometne situacije na cesti u odnosu na vozača takvog vozila, ne treba posebno isticati, no svakako apostrofiramo da je zakonska posljedica ne pridržavanja ove obveze za vozača sadržana u članku 193. stavku 6. ZSPC-a koji, dakle, propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna (130,00 eura od 1. siječnja 2023.). kazniti za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovog članka.   (Izvor: Željko Kudrić, dipl. iur.)

    Tema ovogodišnje dana osoba s invaliditetom: „Transformativna rješenja za uključiv razvoj: uloga inovacija u poticanju pristupačnog i pravednog svijeta“.   Godišnje obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom 3. prosinca proglašeno je 1992. godine rezolucijom 47/3 Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Obilježavanje Dana ima za cilj promicanje razumijevanja pitanja invaliditeta i mobiliziranje podrške za dostojanstvo, prava i dobrobit osoba s invaliditetom.   Globalno obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom 2022. bit će usmjereno na sveobuhvatnu temu inovacija i transformativnih rješenja za uključiv razvoj, pokrivajući u tri različita interaktivna dijaloga sljedeće tematske teme: - inovacije za inkluzivni razvoj osoba s invaliditetom u zapošljavanju: u ovom će se dijalogu raspravljati o vezama između zapošljavanja, znanja i vještina potrebnih za pristup zapošljavanju u inovativnom, brzo promjenjivom tehnološkom krajoliku za sve i o tome kako pomoćne tehnologije mogu povećati pristup zapošljavanju i uključiti se u sve tokove radno mjesto. - inovacija za razvoj koji uključuje osobe s invaliditetom u smanjenju nejednakosti: u ovom će se dijalogu raspravljati o inovacijama, praktičnim alatima i dobrim praksama za smanjenje nejednakosti u javnom i privatnom sektoru, koji uključuju osobe s invaliditetom i zainteresirani su za promicanje različitosti na radnom mjestu. - inovacije za razvoj koji uključuje osobe s invaliditetom: sport kao primjer: sektor u kojem se svi ovi aspekti spajaju; sport kao primjer dobre prakse i mjesto inovacija, zapošljavanja i jednakosti.   Prepoznajući društveno poduzetništvo kao način inovativnog pristupa postojećim socijalnim problemima, naše društveno poduzeće s osnovanom Integrativnom radionicom Hedona, doprinosi suzbijanju siromaštva i povećanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Podrška integraciji takvih osoba u Hedoninu slučaju rezultira opipljivim socijalnim učinkom, a ovaj primjer pozitivne prakse provodljiva je kako u Republici Hrvatskoj tako i u drugim europskim zemljama.  

  Potrebno je razlikovati podzakonski kriterij kojim se utvrđuje kada se osniva predmet, od zakonskog kriterija kada se upravni postupak na zahtjev stranke smatra pokrenutim. Radnje koje prethode predaji urednog zahtjeva stranke javnopravnom tijelu ne čine dio upravnog postupka.   Odredba članka 40. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09., 110/21, u nastavku teksta: ZUP) jasna je i nedvosmislena: „Kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu.“   Dan početka upravnog postupka može imati više pravnih implikacija. Primjerice, utječe na računanje roka u kojem treba biti doneseno rješenje (članak 101. ZUP-a, vezano uz zaštitu zbog tzv. šutnje uprave), može utjecati na to koji će materijalni propis biti primijenjen pri rješavanju upravne stvari (ako je u međuvremenu došlo do promjene propisa) i dr.   Pritom su opće norme o podnescima sadržane u članku 71. ZUP-a, a o postupanju u slučaju nedostataka u podnesku u članku 73. toga Zakona. Odgovor na pitanje što se smatra urednim zahtjevom proizlazi ili (1) iz odredaba posebnog (sektorskog) zakona (npr. kada je izrijekom propisano što pojedina vrsta zahtjeva mora sadržavati i što zahtjevu mora biti priloženo), ili, pak, (2) iz interpretacije opće odredbe članka 73. stavka 1. ZUP-a, ali također u kombinaciji s normama mjerodavnog materijalnog prava. U potonjem slučaju, neuredan bi bio zahtjev što sadržava takav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku, i/ili ako je podnesak nerazumljiv i/ili nepotpun.   Radnje koje stranka i javnopravno tijelo poduzimaju prije predaje urednog zahtjeva ne poduzimaju se u okviru upravnog postupka, niti to razdoblje „postaje“ dijelom upravnog postupka nakon što je kasnije podnesen uredan zahtjev.   Ipak, postoje primjeri u praksi u kojoj ne samo stranke, nego i javnopravna tijela, početak upravnog postupka „pomiču“ unatrag. Ponekad je to posljedica fascinacije koju neki oblici upravnog mentaliteta vezuju uz tzv. otvaranje košuljice (tj. uz otvaranje spisa predmeta, neovisno o tome što se u tom pogledu postupno prelazi u elektroničko poslovanje). No, to je tek administrativno-tehnička radnja, a ne i činjenica koja je pravno relevantna za utvrđivanje početka upravnog postupka. To što je „košuljica“ otvorena prije podnošenja urednog zahtjeva i što su u njoj sadržana i pismena (podnesci stranaka i akti javnopravnog tijela) koja prethode pokretanju postupka, ne utječe na pravilno utvrđivanje dana početka upravnog postupka.   Upisom prvog pismena u informacijskom sustavu uredskog poslovanja u evidenciju predmeta upravnog ili neupravnog postupka osniva se predmet (članak 15. stavak 2., vezano uz članak 19. Uredbe o uredskom poslovanju, "Narodne novine" br. 75/21.). Međutim, osnivanje predmeta pogrešno je poistovjećivati s pokretanjem upravnog postupka. Pored toga što osnivanje predmeta i pokretanje postupka čine različite pravne materije, na umu je potrebno imati i da Uredbom o uredskom poslovanju, kao podzakonskim propisom, ne mogu biti derogirane zakonske odredbe ZUP-a.   Prethodno izneseno u ovome članku vrijedi, dakako, ako odredbom posebnog zakona za pojedino upravno područje, ili za neke vrste upravnih stvari, nije propisan poseban kriterij odgovora na pitanje kada se upravni postupak na zahtjev stranke smatra pokrenutim.   (Izvor: doc. dr. sc. Alen Rajko)

  Hedona vam osigurava zamjensko ispunjenje obaveze kvotnog zapošljavanja, jer su njihovi radnici osobe sa invaliditetom.     Često u razgovoru čujemo izreku: sve što od srca daš drugima, vratit će ti se višestruko! I doista, društveno poduzeće Hedona još se od 2013. godine vodi tim osnovim životnim i poslovnim načelom, zbog čega je postala prepoznata u stotinama domaćih tvrtki. Kada biramo za sebe, svoju obitelj, kolege, poslovne partnere, klijente ili suradnike, uvijek želimo odabrati samo najbolje jer su nam ti ljudi bitni.     Već na sam pogled Hedona pralina, čokolada i lizalica, brzo ćete vidjeti da su u njihove proizvode stavljeni samo najbolji sastojci, a svaki je proizvod napravljen ručno - upravo ono što biste kao poklon poželjeli i sebi i drugima.     Personalizirane čokolade Svaku prigoda koju obilježavamo, od rođendana, vjenčanja, godišnjica ili proslava poslovnih uspjeha, bit će posebnija sa ručno rađenim čokoladama i pralinama iz Hedona Čokolaterije. Ovi majstori čokolade brzo će i po narudžbi ispisati vaše originalne poruke na omotu, lentama ili natpisima na čokoladnim srcima i tacnama. Personalizacija je oduvijek bila posebna, a razlog zašto se danas traži još više je što doista svi primjete logo tvrtke, ime para ili djeteta na ovako posebnim delicijama.     U prosincu 2018. godine Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donijelo je rješenje kojim je osnovana integrativna radionica Hedona, jedina u kojoj osoba s invaliditetom sudjeluje u kompletnom proizvodnom procesu. To znači da osoba s invaliditetom može raditi sve, ne samo pomoćne poslove kao u drugim radionicama, poštujući visoke tehnološke, tehničke i higijenske uvjete vezane za ovu djelatnost. B2B poslovni model Hedone osmišljen je da njeguje vaše najvrjednije odnose i podrži vaš jedinstveni identitet robne marke, a naš individualni pristup nudi vam izradu personaliziranih poklona sa slatkim utjecajem na svakog primatelja. Uz sve to, prednost suradnje sa nama prepoznat će sve tvrtke sa više od 20 zaposlenih, koje su obvezne zapošljavati osobe sa invaliditetom i provesti tzv.kvotno zapošljavanje. Zamjensko ispunjenje te obaveze tvrtke mogu ostvariti i tako da zaključe jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji sa integrativnom radionicom, trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojoj više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom. Upravo takvo društvo je Hedona - otkriva direktorica Alemka Lončar.   Tvrtke koje su jako zadovoljne suradnjom sa Hedonom   Korporativni program Hedone u poslovnom modelu B2B, svim poslovnim partnerima i suradnicima nudi - craft program iz vlastitog proizvodnog pogona čokolaterije - personaliziran asortiman prema željama i potrebama naručioca - “welcome gift” za hotele i ostale smještajne objekte - poslovni pokloni za sajmove, konferencije - sezonski poslovni pokloni - usluge tiska na promotivne materijale - zamjensko ispunjenje obaveze kvotnog zapošljavanja     Zašto poklanjati čokoladu i čokoladne delicije? Čokolada dokazano ljude čini sretnima i umanjuje razinu stresa, a često doprinosi pojačanju dobrog raspoloženja! Čokolada će već na prvi pogled svakome izmamiti osmijeh na lice, a ona tamna može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i moždanog udara. Iako će i mliječna čokolada napraviti dobro organizmu, jer u sebi ima vitamine A i K, tamna čokolada s polifenolima djelovat će kao antioksidans, brišući štetne slobodne radikale koji nastaju tijekom stresa, pušenja, nezdrave prehrane, nekretanja i sličnih navika.     Činimo dobro jedni drugima, pomažimo si prije svega i započnimo predivnu, uspješnu suradnju, koja će trajati godinama! - poruka je koju doista možete osjetiti u Hedona Čokolateriji. Neka vaš posao započne odmah >> hedona.hr   (Izvor: www.gossip-vijesti.com)

  DOBRA POSLOVNA ODLUKA - ZAMJENSKE KVOTE   Vrijeme leti, a blagdansko darivanje nam se bliži! Ako ne znate što biste poklonili svojim poslovnim partnerima kako bi im se zahvalili za suradnju i zaposlenicima za njihov trud Hedona Križevci, društveno poduzeće s osnovanom Integrativnom radionicom – zna!   Čokolaterija Hedona vam nudi vrhunske craft i artisan čokolade i praline. Što vi mislite? Vaša poruka je boljeg okusa uz Hedoninu personalizaciju ručno rađene fine čokolade i praline. Odaberite boju vrpce, poziciju i sadržaj poruke. Čestitke, zahvalnice, pozivnice .Čestitajte blagdane voljenim osobama na sladak način!   https://hedona.hr/   Isto tako, Hedona za vas u novom pogonu pakira, šije, tiska, gravira, dorađuje i obrađuje Slatki paketić s tiskom po želji! Želite li tisak na majicu, torbu, drvo, plastiku, hoće li to biti tekst ili slika, garantiramo da će biti hedonistično. Zapratite našu novu E-printaj.me i podržite naš poduzetnički duh, pokazali smo da znamo i možemo!   Naručite na vrijeme!   Važno je znati da kupnjom samo jednog Hedoninog proizvoda direktno pomažete društvenom poduzeću i Integrativnoj radionici HEDONA  Križevci u zapošljavanju osoba s invaliditetom.   Ukoliko ste obveznik kvotnog zapošljavanja, svoju obvezu izvršite kroz zamjensko ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja. Obveznik kvotnog zapošljavanja koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na zamjenski način, dužan je mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 20% minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu.   Dakle, ako zapošljavate više od 20 radnika i plaćate novčanu naknadu, ugovorom o poslovnoj suradnji za kupnju Hedoninh proizvoda ili usluga, Hedona vas  može osloboditi plaćanja novčane naknade. Sve što treba je Vaših nekoliko minuta slobodnog vremena da Vam u Hedoni pobliže objasne o čemu se radi https://hedona.hr/kontakt/  

    Saborski zastupnici u petak su podržali izmjene Zakona o javnobilježničkim pristojbama, kojim se sve osobe s invaliditetom oslobađaju plaćanja javnobilježničkih pristojbi te se smanjuje i plaćanje upravnih pristojbi.   Državni tajnik u Ministarstvu uprave Juro Martinović rekao je da se predloženim izmjenama zakona sve osobe s invaliditetom oslobađaju plaćanja javnobilježničke pristojbe. Također, iz Zakona o javnobilježničkim pristojbama izdvaja se Tarifa javnobilježničkih pristojbi te se propisuje da se tarife donose uredbom vlade, kako je to uređeno i za upravne i sudske pristojbe. Martinović je kazao i da se zakon usklađuje i s važećim prekršajnim zakonodavstvom te se usklađuju i novčani iznosi iskazani u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u  Hrvatskoj.   U kratkoj raspravi izmjene zakona podržali su klubovi HDZ-a, SDP-a i HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka.   Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) predložio je da se u izmjenama zakona - umjesto da se pristojbe propisane tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju u državnim biljezima, a u gotovu novcu kada taj iznos prelazi stotinu kuna - uvede da se sve javnobilježničke pristojbe naplate u gotovini i proslijede u državni proračun. "Time bi se znatno tehnički pojednostavilo obujam posla oko plaćanja pristojbi", kazao je.   (Izvor: Glas Istre)

  Članovi Udruge osoba s invaliditetom Križevci sudjelovali su dana 25. studenog 2022. godine, petak, na XIII. susret invalida rada - osoba s invaliditetom Republike Hrvatske „KUTINA 2022“. Susret je organizirala Udruga invalida rada Kutina, a održavan je u prostorima Društvenog doma u Kutini.   Susret je održavan povodom obilježavanja Dana Grada Kutine 10. studenog, 03. prosinca Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i 5. prosinca Nacionalnog dana volontera. Tako su četiri naša člana sudjelovala u sportskim takmičenjima u sljedećim disciplinama: pikado, belot, viseća kuglana i nabaci krug. Osvojene su tri medalje, 1. mjesto u belotu, 2. mjesto u pikadu te 3. mjesto u nabaci krug.   Čestitamo našim članovima na osvojenim medaljama!  

    Međunarodnu „Kampanju 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja“ pokrenula je 1991. godine organizacija Women’s Global Leadership. Obilježava se svake godine od 25. studenoga - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, do 10. prosinca - Međunarodnog dana ljudskih prava.   „Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja“, koju vodi civilno društvo diljem svijeta, dio je šire kampanje "UNiTE by 2030 to End Violence against Women" pod vodstvom glavnog tajnika UN-a, koja poziva vlade, medije, ženske organizacije, mlade, civilno društvo i cijeli UN na borbu protiv nasilja nad ženama i djevojkama. SOIH – Mreža žena s invaliditetom brojnim aktivnostima dvanaestu godinu provodi Kampanju posebno naglašavajući problem nasilja nad ženama i djevojkama s invaliditetom. Ne ostavljajući nikoga iza sebe pozivamo vas da nam se pridružite u ovogodišnjoj inicijativi usmjerenoj eliminaciji svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama pod sloganom “Pokrenite”. Fokus je na stvaranju smislene promjene kroz razgovore i edukaciju, s ciljem okončanja svih oblika nasilja i zlostavljanja nad ženama.   Aktivnosti koje će se provoditi u Kampanji su: • dijeljenje bijelih vrpci mladićima u srednjim školama, • dijeljenje razglednica u dječjim vrtićima s porukom „Moj tata osuđuje nasilje! Zato potpisuje NE nasilju nad ženama“ koju djeca odnose kući i nakon što očevi potpišu vrate u vrtić i • snimanje video poruke s izjavom “STOP nasilju nad ženama s invaliditetom” (obučene u crnu odjeću uz nošenje bijele vrpce) glasovno i na hrvatskom znakovnom jeziku, prema priloženom prdlošku. Videa dostavite SOIH-u kako bismo ih objedinili u videospot.  

    HRVATSKA od 1.1.2023. uvodi euro. Hrvatska udruga banaka još je ranije objavila planirani tijek događaja po mjesecima. U nastavku prenosimo priopćenje HUB-a o tome kako će proces prelaska na euro izgledati od današnjeg dana nadalje.   STUDENI 2022. Traje predopskrba euronovčanicama i eurokovanicama. Posljednje pripreme za uvođenje eura kao službene valute. Posljednji mjesec za koji će plaća biti isplaćena u kunama.   PROSINAC 2022. Banke, Fina i/ili Hrvatska pošta opskrbljivat će početnim paketima eurokovanica poslovne subjekte i potrošače. Od  1.12.2022. godine građani će moći za 100 kuna dobiti paketić od 13,27 eura (kovanica) i to u: bankama, poslovnicama FINA-e, Hrvatske pošte Od 1.12.2022. HNB će objaviti privremenu nacionalnu referentnu stopu (NRS) koja će služiti za nove izračune kamatnih stopa (koje su ugovorene kao promjenjive) na kredite.   Najkasnije 18.12.2022. banke će korisnicima kredita poslati obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan u euru.   Također, štediše (deponenti) će dobiti obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope na depozit. Najranije pet dana prije uvođenja eura (od 27.12.2022.), mikro poduzetnici moći će dobiti do 10.000 eura u postupku pojednostavljene predopskrbe (za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo).   SIJEČANJ 2023. 1.1.2023. u 00:00 sati, euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj. Dva tjedna nakon uvođenja eura, dakle od 1.1. do 14.1.2023. godine (u ponoć) počinje razdoblje dvojnog optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama a eventualni ostatak ćete dobiti u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna.   Najkasnije do 31.1.2023. korisnici financijskih usluga dobit će individualnu obavijest o provedbi preračunavanja. Od siječnja 2023. HNB će tromjesečno objavljivati NRS za euro na temelju kojeg se izračunavaju promjenjive kamatne stope.   Tijekom cijele 2023. godine (od 1.1. do 31.12.2023.) banke, FINA i HP besplatno će (bez naknade) svim građanima po tečaju od 1 euro = 7,53450 kuna na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.   VELJAČA 2023. Do kraja mjeseca - Ako prije dana uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.   TRAVANJ 2023. HNB od 1.4.2023.. prestaje određivati apoensku strukturu za isplatu euronovčanica na bankomatima.   LIPANJ 2023. Do kraja mjeseca -  Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon dana uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.   PROSINAC 2023. Do 31.12.2023. traje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Do 31.12.2023 građani će moći, bez naknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promijeniti kune u eure.   2024. GODINA Od 1.1.2024. HNB preuzima zamjenu kuna za eure i to: - novčanice kune, bez vremenskog ograničenja - kovanice kune, do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1.1.2026 godine.   (Izvor: Index.hr)

  SREDIŠNJI državni ured za demografiju i mlade poslao je u petak na javno savjetovanje novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Najveća novost je da će rasti naknade zaposlenim roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji koriste dopust za njegu.   Ove izmjene stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine, a koštat će 144,6 milijuna kuna iz proračuna za 2023., odnosno dodatnih 157,7 milijuna kuna od 2024. godine.   Povećanje sa 70 na 125 posto proračunske osnovice Od iduće bi godine ta naknada trebala narasti s 2328 kuna na 4157 kuna. Novim bi se zakonom povećao iznos novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života sa 70 posto proračunske osnovice mjesečno na 125 posto, čime se uvažavaju i preporuke pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i pravobraniteljice za djecu koje su u više navrata ukazivale na potrebu kako iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona.   U skladu s tim povećanjem, na jednak će se način povećati naknade za roditelje koji rade pola radnog vremena. Ovim su izmjenama obuhvaćeni i roditelji blizanaca te svakog trećeg i sljedećeg djeteta. Naknade za zaposlene roditelje koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, odnosno oni koji koriste dopust nakon proteka prvih šest odnosno osam mjeseci ako oboje koriste dopust, porast će na 4157 kuna.   Novi prijedlog zakona uređuje i dopust za posvojitelje, koji nije uređen starim zakonom. Uvodi se novo pravo na dopust drugog posvojitelja u neprekidnom trajanju od 10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta, odnosno 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili više djece, ili djeteta s teškoćama u razvoju, koje posvojitelj može koristiti do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju. Oni će imati pravo na punu plaću.   (Izvor: Index.hr)