Agencija za obalni linijski pomorski promet obavještava niže navedene kategorije korisnika da od dana 17. svibnja 20201. godine mogu podnijeti Zahtjev za izdavanje Iskaznice za osobe s invaliditetom. Zahtjev se šalje poštom na adresu:   Agencija za obalni linijski pomorski promet PP 8 10 002 Zagreb   Pravo na besplatan prijevoz na državnim trajektnim linijama s obvezom javne usluge ostvaruju sljedeće kategorije korisnika: - osobe s invaliditetom kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80% ili više - hrvatski ratni vojni invalidi sa 100% tjelesnog oštećenja - osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100% - gluhoslijepe osobe sa 100% tjelesnog oštećenja - osobe s invaliditetom s utvrđenim III. i IV. stupnjem funkcionalnog oštećenja - djeca s teškoćama u razvoju s utvrđenim III. i IV. stupnjem funkcionalnog oštećenja.   Priopćenje za medije sa detaljnijim informacijama pogledajte u dokumentu niže:

  U Narodnim novinama br. 51/21 objavljeni su sljedeći pravilnici o izmjenama i dopunama: - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju evidencije i dokumentacije pružatelja socijalnih usluga, te načinu i rokovima za dostavu izvješća https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1036.html - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije pravnih osoba i obrtnika koji pružaju socijalne usluge https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1038.html - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1035.html  te - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja upisnika ustanova socijalne skrbi https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1037.html Pravilnici stupaju na snagu 1. travnja 2022. godine. Pružatelji socijalnih usluga dužni su se uskladiti s uvjetima propisanim odgovarajućim Pravilnicima u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.  

      Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 31. ožujka 2017. godine jednoglasno je donesena odluka o proglašenju Nacionalnog dana osoba s intelektualnim teškoćama koji će se svake godine obilježavati 16. svibnja. Kao i prije 4 godine i ove, 2021. godine ovaj Dan obilježava se pod motom “Stavi naočale – promijeni pogled” s ciljem senzibiliziranja javnosti na prava i mogućnosti osoba s intelektualnim teškoćama, ali i kako bi se pokazalo da su i one dio zajednice u kojoj žive.

  Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u javno savjetovanje Nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama te ovim putem pozivamo zainteresiranu javnost da se uključi u savjetovanje.   Javno savjetovanje otvoreno je u razdoblju od 10. svibnja do 9. lipnja 2021. godine i dostupno je na portalu eSavjetovanja, na sljedećoj poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16546   (Izvor: https://mzo.gov.hr/)

    Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je danas Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi, kojem je krajnji cilj sveobuhvatna reforma sustava koji treba omogućiti bolju zaštitu korisnika i unaprijediti stručni rad djelatnika u sustavu. Aktivnosti plana podijeljene su na kratkoročna rješenja i srednjoročne strukturalne promjene, što će rezultirati cjelokupnim unaprjeđenjem sustava.   Implementacija kratkoročnih rješenja za unaprjeđenje sustava planirana je do jeseni. Do tada se očekuje zapošljavanje 200 novih stručnih radnika te povećanje broja upravnih i inspekcijskih nadzora i to trostruko na godišnjoj razini. Namjera je rasteretiti postojeće djelatnike sustava i olakšati rad socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, kako bi krajnji korisnici u konačnici  imali bolju uslugu. Planirano je povećanje broja udomiteljskih obitelji do 10 posto te smještaj oko 200 djece iz domova kod udomitelja, kao i izmjene Zakona o udomiteljstvu kojim će se fleksibilizirati uvjeti za specijalizirane udomitelje i povećati njihove naknade.   Osniva se i Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika u čijem će radu sudjelovati predstavnici strukovnih komora, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te organizacija civilnog društva. Vijeće će sudjelovati u praćenju i analizi javnih politika iz područja socijalne zaštite, predlagat će programe mjera i razvoja te davati smjernice za unaprjeđenje sustava. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave do kraja godine uspostavit će se zasebni obiteljski sudovi, specijalizirani za osjetljivu tematiku obitelji i nasilja u obitelji i čije će izdvajanje omogućiti brže procese i veću senzibiliziranost sustava.   „Cilj ovog plana je hitno unaprjeđenje rada sustava socijalne skrbi kako bi osigurali bolju zaštitu korisnika i djelatnika sustava, a dugoročni cilj je reforma sustava od vrha do dna. To znači više prevencije, uspostavljanje jasnih procedura i postupanja, više kontrole i adekvatno sankcioniranje. Upravo je brže postupanje u postupcima radi zaštite dobrobiti djeteta i u postupcima radi zaštite od nasilja u obitelji nešto što mora biti prioritet ove Vlade, zbog čega Ministarstvo pravosuđa i uprave radi na uspostavljanju zasebnih obiteljskih odjela u 15 sudova, a Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s Ministarstvom uprave i pravosuđa radi na povezivanju podataka u vezi zaštite od nasilja u obitelji“, poručio je ministar Aladrović.   Srednjoročne strukturalne promjene planirane su do kraja 2022. godine, a sadržane su uglavnom u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji u saborsku proceduru ulazi već u lipnju ove godine. Glavne promjene sadržane novim Zakonom su osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu i Obiteljskog centra, osnivanje Akademije, smanjenje broja korisnika u institucijama, osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga, sigurnost i zaštita starijih osoba. Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu imat će jedan središnji ured, 21 područnu županijsku službu, 75 područnih ureda i 22 ispostave.   Cilj je jačanje i unaprjeđenje stručnog rada te osiguranje boljeg stručnog nadzora, ali i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Povjerenstvo za pritužbe korisnika služit će kao drugi stup za pritužbe korisnika na postupanje sustava, a u njemu će biti stručnjaci predloženi od organizacija civilnog društva. Izdvajanje obiteljskih centara iz centara za socijalnu skrb omogućit će njihovom samostalnijem djelovanju u prevenciji obiteljskog nasilja, savjetovanju i terapeutskom djelovanju.   Neki od dugoročnih ciljeva su uspostavljanje jedinstvenog cjenika socijalnih usluga, informatizacija sustava za lakši pristup uslugama i njihovo efikasnije pružanje, a bolja zaštita korisnika i unaprjeđenje stručnog rada djelatnika u sustavu kroz kvalitetnu međuresornu suradnju i bolju kontrolu sustava predstavljaju glavne ciljeve cjelokupne reforme socijalnog sustava.   (Izvor: https://mrosp.gov.hr/)

  Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban. Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 12.05.2021. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć.   Napominjemo, osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem. Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći. Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 11.05.2021. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.

    Europski mjesec raznolikosti prilika je za podsjećanje na važnost raznolikosti i uključivosti na radnim mjestima i u društvima Europske unije. Odaje se priznanje organizacijama koje promiču raznolikost i raznolike timove na radnom mjestu i nastoje izgraditi uključiva radna okruženja.   Pozivamo sve europske organizacije, bez obzira na to jesu li potpisnice povelje o raznolikosti, da se zauzmu za raznolikost i istinski je promiču.   Zašto obilježavamo europski mjesec raznolikosti? Europska komisija već dugo putem zakonodavstva radi na promicanju raznolikosti i uključivosti te borbi protiv diskriminacije. To je pridonijelo ostvarivanju ravnopravnosti te milijunima ljudi omogućilo da ostvare svoj puni potencijal. Međutim, svi mi – javne institucije, privatna poduzeća, neprofitne organizacije, gradovi itd. – moramo zajedno raditi na izgradnji ravnopravnih i uključivih okruženja. Posebno sada, tijekom pandemije, kada su raznolikost i uključenost ugrožene.   Jeste li znali da više od pola Europljana (59 %) smatra da je diskriminacija zbog etničkog podrijetla raširena? Svaka treća osoba afričkog podrijetla kaže da je u posljednjih pet godina doživjela rasističko uznemiravanje. Od holokausta je prošlo više od 70 godina, a Židovi se u EU-u suočavaju s antisemitizmom u svim područjima života.   (Izvor: https://ec.europa.eu/info/index_hr)

    Parkiranje vozila osoba s invaliditetom! Prva asocijacija je zlouporaba. Sva parkirališna mjesta zauzeta, vrtite se, tražite, sve i dalje zauzeto izuzev mjesta rezerviranog za parkiranje vozila osoba s invaliditetom. Ne pada vam na um niti zaustaviti se na tom mjestu a kamoli parkirati. Zatim ugledate kako na to mjesto posve nježno parkira vozilo s vidno istaknutim znakom pristupačnosti a iz njega izlazi samo jedna posve zdrava, poletna, okretna i nadasve prpošna osoba. Puca od zdravlja i svježine. Ni traga bilo kakvom invaliditetu a osobito ne postojanju 80% tjelesnog oštećenja kao ni egzistentnosti oštećenja donjih ekstremiteta od 60 i više posto, koliko je najmanje potrebno za dobivanje znaka pristupačnosti. Taj znak, ako ćemo slušati propis važi samo kad vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu. To kako stvari u praksi izgledaju, bolje ne spominjati.   Uglavnom svakodnevno se može svjedočiti zlouporabi znaka, odnosno korištenje istog od strane članova obitelji osobe s invaliditetom u vrijeme kada nositelj znaka ne upravlja ili nije u vozilu.   U svakom slučaju Pravilnik o znaku pristupačnosti koji regulira između ostalog pitanja koja se tiču uvjeta stjecanja korištenja znaka pristupačnosti za koji mjesec za uvijek bi trebao postati dio prošlosti. Stiže novi propis! Pravilnik o uporabi parkirališne karte za osobe s invaliditetom! Tako će se zvati! Otvoreno je 4. svibnja. 2021. javno savjetovanje o Pravilniku o uporabi parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Njegovim će stupanjem na snagu prestati važiti trenutno aktualni Pravilnik o znaku pristupačnosti.  Naveden je kao datum zatvaranja savjetovanja 18. 6., a objava izvješća o savjetovanju očekuje se 9. 7. ove godine.  Najavljena smjena pravilnika trebala bi se po svemu sudeći dogoditi u ljetno doba. Nužno je stoga upoznati se, bar okvirno, sa  sadržajem teksta Pravilnika upućenog na javno savjetovanje.   Ključno pitanje je uvijek, što to točno znači za one koji se tim pravom već koriste? Kada treba mijenjati papirologiju? Parkirališne karte izdane na ime osoba s invaliditetom prije stupanja na snagu tog novog Pravilnika vrijedit će do isteka prijelaznog razdoblja od godine dana, a ako su izdane na ime udruga osoba s invaliditetom važit će do isteka prijelaznog razdoblja od dvije godine. Početak prijelaznog razdoblja računa se od dana stupanja na snagu Pravilnika o uporabi parkirališne karte. Postotak tjelesnog oštećenja odnosno oštećenja donjih ekstremiteta koji je jedna od pretpostavki za ostvarenja odnosnog prava se ne mijenja. Pravo na parkirališnu kartu imaju osobe sa 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto.  Međutim, izrijekom se navodi u novom Pravilniku kako pravo na izdavanje parkirališne karte imaju samo fizičke osobe koje imaju regulirano prebivalište u Republici Hrvatskoj i kojima je propisani stupanj tjelesnog oštećenja utvrđen  provjerom u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom.  Vodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ukoliko se podnositelj zahtjeva za izdavanje parkirališne karte za osobe s invaliditetom ne nalazi u navedenom Registru, zahtjev nije moguće obraditi. Nadležno tijelo nije u mogućnosti na temelju rješenja ili mišljenja institucija/tijela vještačenja izdati parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.   Predviđena je i mogućnost poništavanje i oduzimanja  parkirališne karte. Nadležna tijela moraju parkirališnu kartu poništiti i fizički uništiti kada je u odgovarajućem postupku utvrđeno da je krivotvorena ili da osoba koja ju koristi nije nositelj prava ili da je pribavljena na temelju lažnih i/ili krivotvorenih isprava.   Što u pogledu roka važenja parkirališne karte definira novi Pravilnik?  Rok važenja parkirališne karte za osobe s invaliditetom bit će 3 godine od utvrđivanja prava na korištenje parkirališne karte nositelja prava. To je novina, jer je u starom Pravilniku bilo kako nadležno tijelo izdaje rješenje o znaku pristupačnosti na ime osobe s invaliditetom, odnosno udruge osoba s invaliditetom za  razdoblje od 5 godina.   Naravno i nadalje parkirališnu kartu neće moći koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom te će ona važiti samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom koja ima pravo na parkirališnu kartu ili se ta osoba nalazi u vozilu. Nije sporno da će se parkirališna karta morati staviti u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila tako da se cjelokupna prednja strana parkirališne karte vidi. Za one „mudre i dovitljive“ valja reći da se propisuje kako će se smatrati kako parkirališna karta nije istaknuta ako podaci nisu vidljivi.     U konačnici valja reći kako se mijenja i izgled! Znak pristupačnosti  je međunarodni simbol pristupačnosti koji se sastoji od plavog kvadrata prekrivenog bijelom bojom sa stiliziranom slikom osobe u invalidskim kolicima. Parkirališna karta za osobe s invaliditetom je javna isprava koja omogućava pravo na parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkirališno mjesto koje je za tu svrhu posebno obilježena,  a označava se simbolom znaka pristupačnosti. Znači po budućem Pravilniku izdavat će vam se parkirališna karta za osobe s invaliditetom pa sukladno tome donosi se i njezin odgovarajući vizualni identitet.       Klikom na ovaj link uključite se u novo savjetovanje o predlogu Pravilnika te raspravljajte o istome.     (Izvor: https://revijahak.hr/)

    Europska mreža za neovisno življenje (ENIL) 2014. godine proslavila je 25 godina postojanja. U znak sjećanja na ovaj događaj i proslave rastuće mreže, odbor ENIL-a odlučio je 5. svibnja proglasiti Europskim danom neovisnog života. Ovaj dan može se koristiti kao dan proslave, za prosvjede ili bilo koje druge događaje u ime Neovisnog življenja. Cilj mu je okupiti osobe s invaliditetom i pristaše širom Europe, a također podići svijest o neovisnom životu.   ENIL vas poziva da im se pridružite u proslavi Europskog dana neovisnog življenja 5. svibnja kao dana za podizanje svijesti i da pokažemo da smo ponosni, snažni i vidljivi. Niže u prilogu pogledajte letak Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) o Europskom danu neovisnog življenja.

  U Narodnim novinama br. 39/21 objavljene su Obvezatne upute broj L V o načinu glasovanja birača s invaliditetom, nepismenih birača te birača koji nisu u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, a iste su dostupne niže u prilogu.

  Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize redovito obilježava 5. svibnja  kao Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom u cilju senzibiliziranja javnosti o pitanjima s kojima se suočavaju osobe s cerebralnom paralizom. Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe još uvijek nisu dovoljno poznati i prepoznati, a zadatak je cijeloga društva da osigura uvjete za izjednačavanje mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života ove posebice vulnerabilne populacije.   Ovogodišnji Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom posvećen je temi pod nazivom Obrazovanje djece i mladih s cerebralnom paralizom u Republici Hrvatskoj. Predložena tema oslanja se na nacionalne i međunarodne dokumente u kojima su sadržane važne odrednice koje uključuju područja odgoja i obrazovanja kroz sudjelovanje i uživanje prava na odgoj i obrazovanje na ravnopravnoj osnovi.   Broj osoba s CP   Prema službenim podacima Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj živi 511.281 osoba s invaliditetom koje čine 12.4 % ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom; osobe s cerebralnom paralizom čine 4.1 % odnosno 20.939 osoba.   Najveći broj osoba s CP živi u Gradu Zagrebu (2879), zatim na području Splitsko dalmatinske županije (1903), Primorsko goranske županije (1298), Zagrebačke županije (1166), Osječko baranjske županije (1140) i Varaždinske županije (1066). Suprotno tome, najmanji broj osoba s CP živi na području Ličko senjske županije (213), Požeško slavonske županije (419), Dubrovačko neretvanske županije (461), Virovitičko podravske županije (479) i Šibensko kninske županije (493). U Koprivničko križevačkoj županiji živi 630 osoba s cerebralnom paralizom.   I ove će se godine ovaj dan obilježiti zelenom bojom.  

  Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom uputila je Vladi Republike Hrvatske preporuku vezano za tzv. Covid dodatak za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.   Potaknuti brojnim pritužbama nezadovoljnih osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju, a povodom nezadovoljstva odlukom Vlade Republike Hrvatske da se samo umirovljenicima s mirovinom nižom od 4.000,00 kuna isplati tzv. Covid dodatak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak uputila je 15. travnja 2021. godine preporuku Vladi Republike Hrvatske.   U preporuci je istaknuto: „Ukoliko je namjera Vlade Republike Hrvatske bila da se Covid dodatkom u krizi izazvanoj pandemijom pomogne umirovljenicima, uz puno razumijevanje njihovog položaja, podsjećamo da osim umirovljenika na koje se jedino odnosi ova vladina odluka – u Republici Hrvatskoj žive brojne osobe s invaliditetom koje ostvaruju jedino naknade s osnova invaliditeta. Razumljivo je i opravdano nezadovoljstvo osoba s invaliditetom ovom odlukom zbog koje se doživljavaju zaboravljeno i napušteno.   Razumijevajući Covid dodatak kao vrstu zaštitne mjere koja bi se trebala odnositi na sve ugrožene skupine građana, preporučujemo da žurno razmotrite mogućnosti isplate Covid dodatka i osobama s invaliditetom, odnosno obiteljima čiji su članovi osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju, vodeći se kriterijem ostvarenih prihoda po članu obitelji neovisno o izvoru prihoda, statusu ili drugim obilježjima što smatramo jedinim ispravnim i pravednim kriterijem.   U nadi da ćete iskazati brigu i za ovu kategoriju građana naše zemlje kojima je pandemija uz ostalo ugrozila egzistenciju, a koje su izložene brojnim svakodnevnim problemima od životne važnosti u aktualnoj prolongiranoj krizi – molimo za Vaše žurno postupanje i uvažavanje preporuke.“     (Izvor: https://posi.hr/)