Svake godine 15. rujna obilježavamo Svjetski dan svjesnosti o limfomima (eng. World Lymphoma Awareness Day). Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem.   U svijetu se godišnje dijagnosticira više od 735.000 ljudi s limfomom. S ovom manje poznatom vrstom raka, pacijenti se suočavaju s raznim jedinstvenim izazovima i oslanjaju se na podršku tima stručnjaka i osobnih veza tijekom svog iskustva s rakom.   Limfom se može razvijati polako (indolentno) ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica možemo ih podijeliti u dvije glavne (i vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90% iz skupine NHL.   Ovog Svjetskog dana svijesti o limfomu pridružite se globalnoj zajednici limfoma kako biste rekli „Mi ne možemo čekati“ - da okončamo neželjene posljedice koje je pandemija imala na zajednicu limfoma.   Diljem svijeta ljudi su se suočili sa smanjenim pristupom skrbi, liječenju i podršci. Također, zbog nedostatka pristupa medicinskim stručnjacima i oklijevanja u traženju liječničke pomoći pri simptomima, bilo je manje dijagnoza i očekuje se napredniji karcinom. - Mi ne možemo čekati da se pobrinemo za svoje zdravlje. Ako primijetite znakove ili simptome limfoma, nemojte odgađati i obratite se svom zdravstvenom timu. - Mi ne možemo čekati dijagnosticiranje i liječenje limfoma. Donesene su odluke o podršci zdravstvenim sustavima koji su utjecali na pacijente, ali došlo je vrijeme za siguran nastavak standardne prakse liječenja. - Mi ne možemo čekati da podržimo ljude koji žive s limfomima. Ako možete, molimo vas da volontirate ili podržite svoju lokalnu organizaciju - potrebna nam je vaša pomoć.   (Izvor: Lymphoma Coalition - World Lymphoma Awareness Day)

    Europski tjedan mobilnosti (ETM) održava se svake godine u razdoblju od 16. do 22. rujna s ciljem preispitivanja alternativa održivog prijevoza u urbanim sredinama. Poticanjem pojedinaca na odabir održivih načina prijevoza, poput pješačenja i bicikliranja, možemo smanjiti emisije CO2, poboljšati kvalitetu zraka, ali i vlastito zdravlje te urbane prostore učiniti ugodnijim mjestima za život i rad.   Ovogodišnja jubilarna 20. manifestacija održava se pod sloganom „Sigurno i zdravo uz održivu mobilnost“ („Safe and Healthy with Sustainable Mobility!“). Ovaj slogan odabran je s ciljem odavanja počasti svim teškoćama koje su Europljani i Europljanke, kao i ostatak svjetske populacije, osjetili tijekom trajanja pandemije COVID-19, no isto tako ukazuje na potrebu i mogućnost promjene u vremenu oporavka nakon ove velike zdravstvene krize.   Mnogi europski gradovi reagirali su na pandemiju te ubrzali promjene u planiranju prometa u smjeru održivosti. Stoga se ovogodišnjim Europskim tjednom mobilnosti želi naglasiti važnost otpornosti gradova i njihovih postignuća tijekom pandemijske godine te nastoji zadržati pozitivan zamah i podržati zaokret prema dugoročnoj održivosti. Trendovi koji su započeli prošle godine, poput povećanih ulaganja u području aktivne mobilnosti i mobilnosti s niskim ili nultim emisijama, ipak zahtijevaju daljnje promicanje.   Ova se manifestacija sastoji od tri glavne komponente: tjedna aktivnosti, trajnih mjera za uvođenje održive mobilnosti, kao što su, primjerice, uvođenje i/ili širenje pješačkih zona, spuštanje rubnjaka, unaprjeđenje sustava javnoga prijevoza, biciklističke infrastrukture i uvođenje sustava javnih bicikala, te Dana bez automobila koji se tradicionalno održava 22. rujna i predstavlja centralni događaj Europskog tjedna mobilnosti. Europski tjedan mobilnosti savršena je prilika za isprobavanje novih oblika čiste mobilnosti, upoznavanje s mogućnostima rješavanja trenutnih prometnih izazova, ali i napretka prema održivijoj mobilnosti za gradove diljem Europe.   Tvrtke, nevladine organizacije, obrazovne institucije, ustanove i gradske uprave potiču se na uključivanje u kampanju Europskog tjedna mobilnosti, a tematske smjernice za lokalne voditelje kampanja dostupne su na hrvatskom jeziku niže u prilogu.   Također, aktivnosti se mogu prijaviti na mrežnim stranicama EUROPEAN MOBILITY WEEK, na kojima je trenutno s ovogodišnjim aktivnostima registrirano 2.289 gradova iz 45 europskih zemalja (stanje 12.09.2021.). Među njima je i šest hrvatskih gradova sa svojim programima obilježavanja 20. Europskog tjedna mobilnosti: Rijeka, Varaždin, Osijek, Koprivnica, Kutina i Drniš.   Udruga osoba s invaliditetom Križevci obilježavat će Europski tjedan mobilnosti prigodnim štandom od 8 - 14h sati na Trgu J. J. Strossmayera, dok Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) organizira provođenje Kampanje "Za pokret..." 22. rujna.  

    Poštovani,   Trinaest nacionalnih saveza osoba s invaliditetom uključenih u 8. centar znanja za društveni razvoj pokreće Kampanju „Je li osobama s invaliditetom u RH primjereno stanovanje lutrija?“ radi donošenja Zakona o socijalnom stanovanju u RH s ciljem ostvarivanja prava osoba s invaliditetom i drugih skupina u nepovoljnom položaju na primjereno stanovanje. Kampanju možete pratiti na web stranicama nacionalnih saveza.   Cilj zagovaranja je osiguravanje dovoljnog broja primjerenih i pristupačnih socijalnih stanova za zadovoljavanje stambenih potreba svih pojedinaca i skupina koji si stanovanje ne mogu osigurati po tržišnim uvjetima. Kako bi se dobili podaci o trenutnoj situaciji, lijepo molimo ispunite anketni upitnik kroz koji se žele dobiti podaci vezani za vaše vlastito iskustvo osiguravanja primjerenog stambenog prostora te subjektivne doživljaje potrebe za donošenjem Zakona o socijalnom stanovanju.   Anketni upitnik dostupan je od 8. do 22. rujna 2021. na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/2PhwCZYqkByprBtq7   Hvala svima koji su ispunili/će ispuniti anketni upitnik.

    Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) najavio je kako se i ove godine uključuje u kampanju obilježavanja 7. rujna - Svjetskog dana svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji (DMD) koju provodi Svjetska Duchenne organizacija (WDO).   Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana je "Život odraslih i Duchenne". Puno je vrsta i oblika mišićne distrofije, a među najprogresivnijim je Duchenne mišićna distrofija (DMD). Majke bolest u pravilu prenose na mušku djecu, oboljeli dječaci već oko 10-e godine života gube sposobnost samostalnog hoda, a progresija bolesti je takva da se u adolescentskoj dobi javljaju izrazite teškoće plućne i srčane funkcije uslijed slabljenja dišnih i srčanog mišića te uglavnom umiru u trećem desetljeću života.   Ipak, posljednjih desetljeća, životni vijek osoba s DMD se znatno produljio. Život odraslih s Duchenneom donosi nove izazove i mogućnosti, kao i nova medicinska pitanja. "Ovog Svjetskog dana svjesnosti o DMD, globalno se zalažemo za mlade i odrasle osobe s DMD da unaprijede kvalitetu življenja", poručuju iz Saveza.   Tim povodom, SDDH 7. rujna organizira online Okrugli stol "Svjetlo za Duchenne" na kojem će ugledni stručnjaci podijeliti svoja znanja, iskustva i očekivanja o Duchenneu i životu odraslih, a svoj život s DMD predstaviti će oboljeli i članovi obitelji. Sudjelovanje je moguće putem linka Zoom platforme: https://zoom.us/j/92736777570?pwd=am9ack01aXEvU0REanJIVWZldjB2dz09   Također, SDDH će, u svjetlu Svjetskog dana svjesnosti o DMD-u, stvarati val crvenog svjetla zajedno s nacionalnim organizacijama osoba s DMD širom svijeta. U večernjim satima, 7. rujna, poznati svjetski spomenici i znamenitosti zasvijetlit će kako bi pokazali solidarnost sa zajednicom osoba s DMD-om. SDDH se pridružio globalnom pokretu i pokrenuo inicijativu osvjetljavanja poznatih znamenitosti, građevina ili spomenika u Hrvatskoj te su se na poziv, do sada, odazvali gradovi Pula, Medulin, Split, Varaždin, Virovitica, Slatina, Karlovac, Rijeka, Korčula.

    Dobrodošlo rasterećenje za građane - biljezi odlaze u povijest!   Početkom rujna na snagu je stupila nova Uredba o Tarifi upravnih pristojbi, prema kojoj biljezi više nisu potrebni - primjerice za izdavanje vozačke dozvole, putovnice, domovnice i cijelog niza drugih dokumenata. Redove i čekanja za dokumente građani lakše podnose sada kada znaju da im država više ne uzima dodatnu naknadu, odnosno da ne moraju plaćati biljege.     Ukidaju se katastarske, gospodarske te pristojbe u području odgoja, obrazovanja, zdravstva. Nema plaćanja pristojbi za čak 177 različitih dokumenata. Najveće rasterećenje za građane bit će u području policijskih usluga, a lakše dišu i 93 tisuće hrvatskih obrtnika koji pozdravljaju administrativna rasterećenja. Novost i za one kojima su kuće oštećene u potresima. Plaćanja pristojbe oslobođeni su i oni koji obnavljaju ili grade zamjensku obiteljsku kuću. Ukinuto je plaćanje upravnih pristojba (državnih biljega) prilikom izdavanja Smart kartice za osobe s invaliditetom kao i znak pristupačnosti te za oslobođenje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta.   Uredba o Tarifi upravnih pristojbi objavljena je u Narodnim novinama broj 92/2021, a dostupna je ovdje.

    Poštovani članovi, članice i ostali posjetitelji,   obavještavamo Vas da je u Narodnim novinama br. 94/21 objavljena Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja, a dostupna je na poveznici:  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_08_94_1708.html   Sukladno Odluci, od 1. srpnja 2021. osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti povećana je i iznosi 1.638,24 kn.   Novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja korisnicima koji su pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja ostvarili od 1. siječnja 1999. do 30. lipnja 2021. usklađuju se od 1. srpnja 2021. za 2,46%.

    Obavještavamo da su u Narodnim novinama br. 84/21 objavljeni:   - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se korisnicima obiteljske mirovine omogućuje rad do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu, a korisnicima najniže mirovine omogućuje se rad do četiri sata bez umanjenja mirovine. Zakon je dostupan na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1557.html   - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu kojim su, između ostaloga, definirani pojmovi volontiranja poslovnog subjekta, koordinatora volontera, programa volonterskog centra i načina njihovog financiranja te je redefiniran pojam dugotrajnog volontiranja i omogućeno dugotrajno volontiranje maloljetnih volontera, a ujedno je regulirano sazivanje i način rada saziva Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva. U članku 10. nalaze se izmjene o volontiranju s korisnicima koji su osobe s invaliditetom, kojima je reguliran  izbor i edukacija volontera, obveza osiguranja primjerene stručne pomoći i nadzora volontera te su određene osobe i organizatori volontiranja kojima nije dopušteno volontiranje kojim se pružaju usluge osobama s invaliditetom. Člankom 14. regulirano je inkluzivno volontiranje u kojem volonteri osobe s invaliditetom. Za osobu lišenu poslovne sposobnosti u dijelu samostalnog poduzimanja radnji koje se odnose na sklapanje ugovora, ugovor o volontiranju sklapa skrbnik u pisanom obliku uz uvažavanje mišljenja volontera štićenika. Kada volontiranje prelazi opseg poslovne sposobnosti osobe lišene poslovne sposobnosti, ta osoba može prestati obavljati volonterske aktivnosti u bilo kojem trenutku bez suglasnosti, ali uz znanje skrbnika. Člankom 37. određene su novčane kazne za prekršaj kojima će se kazniti organizator volontiranja ukoliko ne osigura stalni nadzor stručne osobe nad volontiranjem. Zakon je dostupan na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1558.html   - Zakon o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Dopuna se odnosi na članak  8. stavak 2. na način da je među osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje uvršten sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, čime  se vrši harmonizacija prekršajnog zakonodavstva materije zaštite od nasilja u obitelji s kaznenim zakonodavstvom. Zakon je dostupan na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1559.html   - Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz kojem izdvajamo odredbe članka 173. koji glasi: »Neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke«. Regulirane su kazne zatvora za osobu (odnosno službenu osobu) koja ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili državno tijelo, kao i kazne za službenu osobu koja u obavljanju javne ovlasti koja pravodobno ne ispunjava zakonske obveze ili očito ne postupa po pravilima struke. Zakon je dostupan na poveznici  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1562.html   - Odluka o financiranju obveznih udžbenika za učenike srednjih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2021./2022. sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske koja je dostupna na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1565.html   - Odluka o financiranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2021./2022. sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske koja je dostupna na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1566.html Pravilnik o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja čijim člankom 2. određeno  da se programi predškolskog odgoja i obrazovanja mogu  ostvarivati pri osnovnim školama, u knjižnicama,  zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, kao i pri udrugama te drugim pravnim osobama i fizičkim osobama – obrtnicima. Člankom 3. određeno je da se pri osnovnim školama s redovitim ili alternativnim ili međunarodnim programima, može izvoditi predškolski odgoj i obrazovanje za djecu od treće godine života do polaska u osnovnu školu, ako na određenom području nema dječjeg vrtića ili postoji vrtić koji ne može prihvatiti svu djecu, a broj djece koja bi pohađala predškolski odgoj i obrazovanje ne prelazi propisani broj djece za dvije odgojno-obrazovne skupine. U školi koja izvodi posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju ili ustanovi socijalne ili zdravstvene skrbi, mogu se izvoditi posebni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju (s nalazima i rješenjima o utvrđenome oštećenju i vrsti oštećenja), u dobi od šest mjeseci do polaska u školu, ako je moguće oformiti najmanje jednu odgojno-obrazovnu skupinu. Iznimno, pri školi koja ima dvije odgojno-obrazovne skupine, uz suglasnost osnivača škole i ministarstva nadležnog za obrazovanje, može se izvoditi i program predškole, za jednu odgojno-obrazovnu skupinu djece koja nije uključena u redoviti, odnosno posebni program predškolskog odgoja i obrazovanja. Člankom 4. određeno da posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju, uz odgojitelje mogu izvoditi i edukacijski rehabilitatori, u suradnji s drugim članovima stručnoga tima, a u ustanovama s posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju i drugi stručni radnici koji, u skladu s propisima, mogu provoditi i posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju. Pravilnik je dostupan na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1570.html   - Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je dostupan na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1555.html te   - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojim se među ostalim, mijenja postupak i nadležnost vještačenja, a dostupan je na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1556.html

    Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO) u četvrtak je na konferenciji za medije u pulskoj Areni predstavio hrvatsku reprezentaciju koja će nastupiti na 16. paraolimpijskim igrama (PI) koje će se od 24. kolovoza do 5. rujna održati u Tokiju.   U Tokiju će nastupiti 22 hrvatska sportaša u rekordnih osam sportova. PARAATLETIKA (10): Deni Černi (kugla), Vladimir Gašpar (koplje), Ana Gradečak (kugla), Ivan Katanušić (kugla), Marijan Presečan (kugla), Mikela Ristoski (skok u dalj), Matija Sloup (kugla), Velimir Šandor (disk), Zoran Talić (skok u dalj), Miljenko Vučić (kugla) PARABOĆANJE (1): Davor Komar JUDO (1): Lucija Brešković PARAPLIVANJE (4): Tomi Brajša, Paula Novina, Dino Sinovčić, Kristijan Vincetić PARA STOLNI TENIS (3): Helena Dretar Karić, Pavao Jozić, Anđela Mužinić PARASTRELJAŠTVO (1): Damir Bošnjak PARATAEKWONDO (1): Ivan Mikulić PARATRIATLON (1): Antonio Franko   Svi se s ponosom sjećamo Paraolimpijskih igara u Rio de Jaineru, koje su s pet osvojenih medalja bile jedne od najuspješnijih igara u povijesti hrvatskog paraolimpijskog sporta.. Radi okolnosti pandemijske godine, iza naših sportaša je pet godina napornih treninga, a plasman na PI je kruna njihova rada. Tokyo je bio sretan za naše olimpijce pa se nadam kako ćemo i mi nastaviti taj niz, izjavio je predsjednik HPO-a Ratko Kovačić.   Hrvatsku zastavu u Tokiju nosit će Mikela Ristoski, dvostruka osvajačica paraolimpijske medalje te osvajačica medalja na brojnim svjetskim i europskim natjecanjima.   #WeThe15 U sklopu predstavljanja hrvatske paraolimpijske reprezentacije svečano je osvijetljen Amfiteatar u Puli koji je ovom prigodom bio jedan od preko 115 znamenitih lokacija diljem svijeta, koje su bile osvijetljene međunarodnom bojom invaliditeta, ljubičastom. Globalno osvjetljenje označilo je proslavu ovogodišnjeg lansiranja kampanje WeThe15, koja teži postati najvećim pokretom za ljudska prava u povijesti, budući da predstavlja 15 posto ukupnog stanovništva, oko milijarda i 200 milijuna ljudi.   Osvijetljene znamenitosti, među ostalima, uključuju Skytre i Rainbow Bridge u Tokiju, ženevski Jet d'Eau, Ostankinski toranj u Moskvi, rimski Koloseum, London Eye i slapove Niagare koji se protežu kroz Kanadu i SAD. U pulskoj areni na predstavljanju hrvatske paraolimpijske reprezentacije su prisustvovali predstavnici Vlade, Sabora i Ministarstva, gradonačelnik Grada Pule Filip Zoričić, Veleposlanica Japana Nj.E. Misako Kaji, kao i predstavnici Allianza, Pevexa i Toyote, sponzora HPO-a, koji su paraolimpijcima poželjeli sreću u Tokiju.   Pokrenuta uoči Paraolimpijskih igara u Tokiju 2020., kampanja WeThe15 ima za cilj prekinuti diskriminaciju prema osobama s invaliditetom i djelovati kao globalni pokret koji javno zagovara vidljivost, uključivanje i pristupačnost osoba s invaliditetom. WeThe15 okuplja najveću koaliciju ikada međunarodnih organizacija iz svijeta sporta, ljudskih prava, politike, poslovanja, umjetnosti i zabave.   (Izvor: VG Danas, SOIH)

    Udruga UNUO je ove godine samoinicijativno pokrenula nacionalni projekt „Društvo jednakosti“. U sklopu projekta Udruga će održati GASTRO natjecanje „Amorova žlica“ za društvo jednakosti na razini države za osobe sa invaliditetom u dobi iznad 17 godina. Službeni dopis Udruge pročitajte u privitku.   Gastronatjecanje „Amorova žlica“-za društvo jednakosti  će se održati na 7 lokacija tijekom rujna i listopada 2021. godine. - 16.09. - Novi Marof (kandidati iz Međimurske, Krapinsko zagorske, Varaždinske i Koprivničko Križevačke županije) Župa Sv. Antuna Padovanskog, Franjevačka 6, 42 220 Novi Marof.   Svi zainteresirani mogu ispuniti Pristupnicu u privitku i Suglasnost za korištenje osobnih podataka te ju dostaviti Udruzi UNUO na e-mail: udrugaunuo@gmail.com.   Promotivni video možete pogledati na poveznici: Amorova žica 4K PROMO - Google Drive  

  Kao pobjednici nagrade CEB-a za socijalnu inkluziju, o Hedoni je napravljen promotivni video koji možete pogledati klikom na sljedeću fotografiju:    

  Dana 28. lipnja 2021. otvoreno je e-savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s ciljem donošenja Zakona po hitnom postupku. Stupanjem na snagu ovoga Zakona omogućit će se korisnicima obiteljske mirovine rad do polovice punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata mirovine te će im se na taj način omogućiti da u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva, čime će se također postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada. Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, radi osobito opravdanih razloga, odnosno posebnih okolnosti radi smanjenja rizika siromaštva i povećanja socijalne uključenosti korisnika obiteljske mirovine. U prijedlogu izmjena i dopuna navodi se da je također potrebno osigurati dodatnu radnu snagu na tržištu rada koje je pogođeno krizom uslijed epidemije bolesti COVID-19. Navedeno e-savjetovanje možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16935

  Obavještavamo članove Udruge da prilikom odlaska na bazene u Križevcima mogu ostvariti popust kod kupnje ulaznice.   Za ostvarivanje popusta odnosno manju cijenu karte potrebno je predočiti člansku iskaznicu Udruge.   Želimo Vam ugodno ljeto!