Dan 21. svibnja proglašen je Nacionalnim danom osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti. Trenutno je poznato oko 40 neuromuskularnih poremećaja katalogiziranih u dvije grupe (neuropatije i miopatije) određene tipom tkiva koji je napadnut. U skupinu neuromuskularnih bolesti spadaju bolesti perifernih živaca, bolesti motoričkih neurona, bolesti koje zahvaćaju neuromuskularnu spojnicu i primarne bolesti mišića. Sve ove bolesti dovode do slabosti mišića i otežane pokretljivosti, a neke i do srčanih smetnji, smetnji gutanja , disanja i glasovnih poremećaja. Kod ovih bolesti uglavnom nema poremećaja svijesti, a kognitivne funkcije su većinom očuvane. Kod skupine bolesti perifernih živaca klinička slika ovisi o tome koja su živčana vlakna zahvaćena bolešću. Ovu skupinu bolesti nazivamo perifernim neuropatijama, a smetnje su obično najviše izražene na najnižim dijelovima perifernih živaca; ili na motoričkim živčanim vlaknima ili na osjetilnim živčanim vlaknima ili istovremeno na obadvije vrste vlakana. Promjene mogu nastati samo na jednom živcu ili mogu biti zahvaćeni živci simetrično na obadvije noge i ruke. Bolesnik će zapaziti gubitak mišićne snage, kod nekih bolesti će manje, a kod drugih više biti prisutan poremećaj u osjetu. Tako da bolesnik ne će dobro osjetiti dodir na koži, ali se može razviti i poremećaj da ne može zatvorenim očima prepoznati položaj prstiju stopala u prostoru kao i drugih dijelova tijela, ako ih ne može pratiti vidom. Nasljedna senzomotorna neuropatija s prevladavanjem slabosti mišića koji omogućuju stajanje na petama dovodi do tipičnog poremećaja hoda, koji se naziva “pijetlov hod”, a inače se ubraja među najčešće nasljedne periferne neuropatije u našoj populaciji. Za veliki broj neuromuskularnih bolesti nema lijeka. Da bi pokretljivost ostala što je duže moguće očuvana kod bilo kojeg oblika neuromuskularne bolesti potrebno je provoditi rehabilitacijsko liječenje. Vježbe se ne provode da bi mišići ojačali povećanjem volumena već da se spriječi razvoj kontraktura i zakočenosti zglobova. Ove godine provodi se kampanja "Zelene vrpce" posvećenu osobama oboljelim od Duchenne mišićne distrofije. Kod Duchenneovog oblika mišićne distrofije roditelji će već rano zapaziti da se njihov dječak razlikuje od ostale djece, jer će se teško uspravljati iz čučnja, kod hodanja će mu se često dogoditi da padne bez vidljivog razloga i kod toga će redovito udariti glavom, jer zbog slabosti mišića ramena ne će biti dovoljno spretan da se dočeka rukama. Bolestan dječak će kasnije prohodati od zdrave djece, obično prema kraju druge godine života. Hod ima posebno obilježje, vaganja u kukovima i uspoređuje se s «patkastim» hodom. Uz to se zapaža da je kralježnica znatno više uvučena u slabinskom dijelu nego što je to uobičajeno i istovremeno trbuh se više izbočuje. Takvo držanje se naziva lordotičnim držanjem. Ono je posljedica slabosti mišića uzduž kralježnice i mišića zdjeličnog pojasa. Mišići listova su upadljivo voluminozni, međutim njihov volumen nije na račun razvijenih mišićnih vlakana već na račun povećane količine masnog tkiva koje nadomještava bolesno i nestalo mišićno tkivo. Ova pojava se naziva pseudohipertrofija. Zbog slabosti mišića uzduž kralježnice kao i mišića zdjeličnog pojasa razvija se otežano stajanje na jednoj nozi kao i otežano spuštanje u čučanj i podizanje iz njega ili potpuna nemogućnost izvođenja takvih pokreta. Ako se bolesnik uspijeva spustiti u čučanj to obično izvodi s razmaknutim nogama, kako bi imao bolji oslonac. Podizanje iz čučnja ide postupno pa se govori da se bolesnik uspravlja penjući se uz vlastiti tijelo, jer se uspravlja hvatajući se za koljena pa natkoljenice da bi se zatim uspravio. Ovaj znak je opisao britanski liječnik William R. Gowers (1845. 1915.) pa se govori o Gowersovom znaku. Uz opisane promjene istovremeno se razvija i slabost mišića ramenog pojasa i nadlaktica, zbog čega bolesnici teško uspijevaju izvesti odručenje u ramenom zglobu ili im to uopće ne uspijeva. Zbog slabljenja mišića ramenog pojasa skeletni dio tijela dolazi sve više do izražaja i lopatice se odižu od grudnog koša pa se nazivaju «lopatice poput krila». Kako slabost mišića napreduje obično nakon desete godine dječaci započinju s korištenjem invalidskih kolica a neki i ranije. Obično u to vrijeme zbog slabosti mišića prisutna je i iskrivljenost kralježnice, što obično počinje kao skolioza a zatim prelazi u kifoskoliozu pa se razvijaju i prateći deformitet grudnog koša sa smetnjama disanja i rada srca.

Celijakiji je česta bolest u odraslih i djece. Ima je najmanje 1 od 100 stanovnika. Problem je što je prepoznata tek u 2-3% oboljelih, a pravilno liječena samo kod oko 1 % prepoznatih! Celijakija je kronična upalna bolest tankog crijeva uzrokovana glutenom koja za posljedicu ima bolesti raznih organskih sustava i psihe, te višestruko povećanu smrtnost. Udio oboljelih u populaciji: od 0,5 do 3%. Prepoznato: tek oko 4 % oboljelih. Od prepoznatih tek do 3 %  ima ispravnu dijetoterapiju! Simtomi: Nejasni, minimalni i/ili atipični, skrivaju se iza raznih dijagnoza. Klinički – malapsorpcija. Histološki – izravnana sluznica tankog crijeva. Pretrage: krvi (AGA, EMA, anti tTG), duodenoskopija Kod traženja uzroka brojnih tegoba raznih organskih sustava pomisliti na celijakiju trebali bi liječnici svih specijalnosti imajući u vidu šarolikost kliničke slike. Liječi se strogom bezglutenskom prehranom koja ima zaštitni učinak! Neliječena celijakija => brojne nemaligne i maligne komplikacije Cilj obilježavanja Međunarodnog dana celijakije: što ranije i češće prepoznavanje opasne bolesti celijakije, širenje znanja o simptomima, dijagnostičkim postupcima i njenom liječenju, sprječavanje njenih brojnih i životno opasnih posljedica, unaprjeđenje tretmana bolesti, održanje i zaštita zdravlja oboljelih, štednja novca zdravstva i pojedinaca!   Posljedice ne prepoznavanja i neadekvatnog liječenja su brojne bolesti svih organskih sustava i mnogostruko uvećana smrtnost. I u relativno zdravih osoba sa celijakijom ova bolest se može/treba pronaći dok nije uzela maha! Na celijakiju treba pomisliti češće kod odraslih osoba sa brojnijim zdravstvenim tegobama i dijagnozama, kod onih koji lutaju od liječnika do liječnika a liječenje ne daje rezultate, kod rođaka oboljelih od celijakije. Hrvatsko društvo za celijakiju potiče raspravu u javnosti, znanstvenoj zajednici, zdravstvenim organizacijama i institucijama kao i industriji koja proizvodi hranu.

15. svibnja se tradicionalno, po preporuci UN-a, obilježava Međunarodni dan obitelji. Ove godine, on je pod motom "Poboljšanje socijalne integracije i međugeneracijske solidarnosti". Svake godine se raznim događanjima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet. Obitelj je vrlo važan dio našeg svakodnevnog života. Ona nam pomaže u poboljšanju naše osobnosti i u oblikovanju našeg života. Ona nas uči vrijednostima: ljubavi, pažnje, brige, istinitosti i samopouzdanja i daje nam „alate“ i prijedloge koji su potrebni za uspjeh u životu. Obitelj je mjesto gdje možete biti „sami“. To je mjesto gdje ste ono što jeste. Obitelj vas ohrabruje kada ste okruženi problemima. To vam pomaže da preživite kroz teška vremena i donosi radost i sreću u životu. Pristojnost je vrlo važna u komunikaciji svakodnevnog života. Obitelj pomaže donijeti pristojnost u našem životu koja je potrebna kako bi vodili sretan život. Danas, većina ljudi ne shvaća važnost obitelji. Oni vole da provode većinu svog vremena sa svojim prijateljima. No, kada su okruženi problemima, tu je njihova obitelj da im pomogne da riješe probleme. U to vrijeme, kada čak i naši najbolji prijatelji odbijaju da nam pomognu, tu je naša obitelj da nam pomogne. Dakle, vrlo je važno za svakog pojedinca da daje važnost svojoj obitelji iznad svega i da uživa u provođenju vremena s članovima obitelji.  

Riječ je o uistinu nesvakidašnjem projektu „ Chocolateria Cris“ i u svjetskim razmjerima, a čokolada i praline Hedona koju proizvode osobe s invaliditetom ne oduševljava samo okusom, već i dizajnom omota. Nesvakidašnji projekt koji je pokrenula Udruga invalida Križevci, uz podršku Grada Križevaca, a čokolada i praline izmamili su osmijeh na lice, ali i ugodan osjećaj na nepcu svima koji su je do sada imali prilike probati. Osobe s invaliditetom koje okuplja udruga, naime, napravile su jedan hrabar i važan iskorak u svojim životima - otvorile su čokolateriju u kojoj uz mentorsku podršku prehrambene tehnologinje Sunčice Starinec proizvode čokoladne table i praline vrhunske kvalitete. Riječ je o slatkom turističkom proizvodu, a svi se nadaju da će Hedona – križevačka čokolaterija postati prepoznatljivi turistički brand Križevaca. Udruga invalida proizvela je čokoladu koja će se prodavati u prigodnom pakiranju, na kojem će biti fotografije Križevaca te kratki tekst o gradu na hrvatskom i engleskom jeziku. Socijalno poduzeće „Hedona“ spremno je svakom potencijalnom kupcu ponuditi mogućnost da na čokoladnoj kutiji-čestitci otisne motiv i tekst po vlastitom izboru. Ova slatka priča već je kao ideja oduševila gradonačelnika Branka Hrga koji joj je dao potpunu podršku, a u pratnji predsjednika Udruge invalida gospodina Petra Gatarića obišao križevačku čokolateriju koja je trenutno smještena u prostorima praktikuma Srednje škole "Ivan Seljanec" Križevci kako bi se i sami uvjerili kako i gdje nastaje najbolja čokolada i praline.        

Na sjednici održanoj dana 15. studenog 2012. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o produženju primjene Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu do 01. srpnja 2013. godine. Produženjem primjene nastavlja se s provođenjem postojećih mjera, uz redefinirane kriterije za olakšano korištenje pojedinih mjera iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sukladno Uvjetima i načinima za korištenje sredstava za provođenje mjera za poticanje zapošljavanja putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je   JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u 2013. godini   I.Predmet Javnog poziva je korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja putem mjera aktivne politike zapošljavanja iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011. – 2012. (primjena do 01. srpnja 2013. godine) II.Mjere koje će se provoditi u 2013. godini su: paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“ paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“ paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“ paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“ paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine paket mjera za poslodavce u teškoćama „Važno je očuvati radno mjesto“ III.Zahtjevi za dodjelu sredstava po mjerama zaprimaju se do 30.06.2013. godine

OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE Što je invaliditet? U literaturi, u pravnim i ostalim dokumentima, koriste se različite definicije i pojmovi za osobe s invaliditetom. Primjerice, navode se pojmovi poput invalidne osobe, osobe s hendikepom, osobe s posebnim potrebama, osobe s teškoćama, tjelesno i mentalno oštećene osobe i sl. Svjetska zdravstvena organizacija još 1980. godine daje klasifikaciju oštećenja (biotičko), invaliditeta (funkcionalno) i hendikepa (socijalno) - (International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps – ICIDH) i definira spomenute pojmove. Prema ovoj klasifikaciji, oštećenje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihičke, fiziološke ili anatomske strukture ili funkcije. Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja) sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko biće. Hendikep je nedostatak, za određenog pojedinca, koji rezultira iz oštećenja ili invaliditeta, a ograničava ga ili mu onemogućuje ispunjenje njegove prirodne uloge u društvu (ovisno o dobi, spolu te društvenim i kulturalnim činiteljima). Hendikep zapravo označava teškoću, smetnju koja sputava neku aktivnost. Prema tome, hendikep može biti vrlo široko shvaćen, a u užem smislu, kako je već navedeno, odnosi se na osobe koje zbog oštećenja, odnosno invaliditeta, imaju teškoće u socijalnoj integraciji. No, teškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okoline. Tako, neki autori definiraju hendikep kao totalni negativni učinak stanja individuuma koji uključuje: SMETNJE koje proizlaze iz nekih svojstava ili oštećenja pripadnih samoj osobi; OGRANIČENJA koja je odredilo samo društvo; NEGATIVNE STAVOVE socijalne sredine i SAMOPERCEPCIJU tj. doživljaj ili poimanje samoga sebe. Generalno se može reći da do hendikepa dolazi uslijed oštećenja (značajka osobe) i ograničenja (društveni stavovi). Najnovija verzija klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine (International Classification of Functioning, Disability and Health – ICF), na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizičkog ili mentalnog stanja osobe, te društvenog i fizičkog okruženja. Invalidnost nije obilježje osobe već niz činitelja od kojih mnoge stvara društveno okruženje. Radi toga je potrebno aktivno društveno djelovanje, kako bi došlo do promjena koje bi omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima društva. Isto uključuje i pružanje jednakih prilika svim pojedincima, povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvenom životu, identificiranje mogućih aktivnosti društva u cilju povećanja samostalnosti i mogućnosti izbora pojedinaca, podizanje razine životnih uvjeta i kvalitete života, te podizanje svijesti i poticanje promjena u društvenom ponašanju. Ova verzija klasifikacije zapravo daje unificirani okvir za samu klasifikaciju posljedica bolesti. Strukturirana je temeljem sljedećih komponenata: Tjelesno funkcioniranje (npr. mentalno funkcioniranje, senzoričko funkcioniranje, kardiovaskularno…) i tjelesne strukture (npr. struktura živčanog sustava, strukture kretanja, metaboličke i strukture endokrinog sustava…) Aktivnosti (u relaciji sa svakodnevnim aktivnostima osobe i općenito samoaktivnošću) i participacija (uključivanje u životne situacije) – (npr. komunikacija, mobilnost, samozbrinjavanje, socijalna participacija…) i Pripadne informacije o kompleksnosti oštećenja i faktorima okoline (stavovi, usluge, sustav podrške, politika, socijalni odnosi, pomoćna tehnologija…). Funkcioniranje i invalidnost definirani su kao kompleksna interakcija između zdravstvenog stanja pojedinca i kontekstualnih faktora okoline, kao i osobnih faktora. Slika koja je dobivena kombinacijom ovih faktora i dimenzija jest «osoba u njegovom ili njezinom svijetu». Ova klasifikacija tretira spomenute dimenzije interaktivno i dinamički, a ne linearno i statično. Klasifikacija ne tretira etiologiju i stavlja naglasak na funkcioniranje, radije nego na stanje ili bolest. Vrlo je oprezno dizajnirana, tako da je relevantna za sve svjetske kulture, kao i dobne i spolne skupine, te je primjerena heterogenoj populaciji. U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Različiti sustavi koriste također i različite pojmove, što ponekad rezultira manjim ili većim praktičnim problemima. Tako, primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno ili mentalno oštećene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mladež s teškoćama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapošljavanja koristi pojam osobe s invaliditetom. Prema jednoj od novijih definicija koju daje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2002. godine, osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu. Sustav mirovinskog osiguranja razlikuje invalidnost i invaliditet. Invalidnost definira kao pojam svojstven isključivo mirovinskom osiguranju, a utvrđuje se u odnosu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost u vremenu uspostavljanja svojstva osiguranika u mirovinskom osiguranju. Vezana je isključivo za sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada (razlikuju se profesionalna i opća nesposobnost za rad). Može postojati i kada nije došlo do tjelesnog oštećenja. Invaliditet je pak, prema ovom shvaćanju mnogo širi pojam i ocjenjuje se prema sposobnostima u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, općenito prihvaćenih kao značajne odrednice svakodnevnog života. U Republici Hrvatskoj se sve češće koristi i pojam osobe s posebnim potrebama. Ovaj je pojam posljedica sve više prisutne inkluzije (edukacijske, ali i šire socijalne), koja se temelji na osnovnim ljudskim pravima i podrazumijeva ravnopravnu participaciju u socijalnom životu, odnosno upravo podjednake šanse za sve. Ovome je preduvjet (kada se radi o osobama s invaliditetom, ali i ostalim ranjivim socijalnim skupinama), svjesnost i aktivni angažman društvene zajednice u stvaranju uvjeta (mjere “pozitivne diskriminacije”) za zadovoljenje svakodnevnih potreba osoba s invaliditetom. Same osobe s invaliditetom ističu međutim neprimjerenost ovog pojma, jer se, kako ističu, ne radi o zadovoljenju posebnih, već uobičajenih ljudskih potreba. Svakako, govoreći o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o osobama s tjelesnom invalidnošću, osobama s kroničnim bolestima, osobama s oštećenjima sluha, osobama s oštećenjima vida, osobama s mentalnom retardacijom, osobama s autizmom i osobama s višestrukim oštećenjima. U istu skupinu, prema nekim autorima, spadaju i osobe s teškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji te osobe s psihičkim i organskim smetnjama. Brošura - Zapošljavanje osoba s invaliditetom (.pdf) Brošura - Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom (.pdf)

Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 143/02, 33/05) provode se različite aktivnosti čiji je cilj integracija osoba s invaliditetom u svijet rada. Namjera Zakona je osigurati uvjete za što intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom u otvoreno tržište rada iako je predviđeno i zapošljavanje u zaštićenim uvjetima te uključivanje u radne centre. POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA PUTEM MJERA U OKVIRU: 1. FONDA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM Temeljem Odluke o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, isplaćuju se sredstva poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ili osobama s invaliditetom po osnovi samozapošljavanja (Narodne novine br. 08/08 i 20/09). Općenito o Fondu Brošura o poticajima pri zapošljavanju i samozapošljavanju osoba s invaliditetom.pdf (.pdf)

paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“ paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“ paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“ paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“ paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine paket mjera za poslodavce u teškoćama „Važno je očuvati radno mjesto“    

1.Propisana dokumentacija   NAPOMENA: Prije podnošenja zahtjeva potrebno je objaviti Prijavu potrebe za radnikom ( opširnije na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=3838.)  1.1. Zahtjev za sufinanciranje zapošljavanja/obrazovanja  1.2. Dokumentacija za potpore za zapošljavanje   Potvrda/uvjerenje ili drugi dokument nadležnih institucija iz kojih je vidljivo da se radi o posebnom statusu (supružnik ili dijete poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja, žrtve nasilja, samohrani roditelji, azilanti …), Izjava poslodavca o broju zaposlenih na dan podnošenja Zahtjeva. Izjava poslodavca o obavljenim inspekcijskim i drugim nadzorima unatrag 12 mjeseci Obrazloženje i dokumentacija o potrebi zapošljavanja zamjenskog radnika za radnika na obrazovanju ili neplaćenom dopustu Financijska dokumentacija za utvrđivanje kriterija odnosno veličine poslodavca: 1. Obveznik poreza na dobit (trgovačka društva i fizička osoba po izjavi – obrtnici i   samostalne djelatnosti): Godišnji financijski izvještaj poduzetnika – GFI-POD obrazac (rok predaje je 31.03. za proteklu godinu), ovjeren na FINA-i Poslodavci koji dostave zahtjev prije 30.04. a ne raspolažu gore navedenom financijskom dokumentacijom mogu predati: Statistički izvještaj za razdoblje od 01.01. do 30.09. prethodne godine uz obvezu da s dokumentacijom za prvo tromjesečje dostave GFI-POD obrazac (ovjeren na FINA-i), 2. Obveznik poreza na dohodak  (obrtnici i samostalne djelatnosti): Prijava poreza na dohodak s Pregledom poslovnih primitaka i izdataka (rok predaje je 28.02. za proteklu godinu), ovjerena na Poreznoj upravi. Financijska dokumentacija za utvrđivanje uvjeta (prosječan broj zaposlenih i iznos uplaćenih bruto plaća): RS obrasci str. A za razdoblje od 12 mjeseci ovjeren od REGOS-a, Potvrda o stanju nepodmirenih obveza na dan, ovjerena na Poreznoj upravi. 1.2.1. Dokumentacija za samozapošljavanje Poslovni plan koji treba sadržavati:   - opis djelatnosti - izvori financiranja, - druge informacije relevantne za donošenje odluke.   Za osobe koje su ranije imale registrirani obrt, trgovačko društvo ili slobodnu djelatnost: - dokaz da su podmirile sve obveze na ime obavljanja gospodarske djelatnosti   1.3.  Dokumentacija za potpore za usavršavanje   Program i troškovnik usavršavanja za utvrđivanje opravdanih troškova i intenziteta potpore: troškovi izvođenja teoretske i praktične nastave, troškovi instruktora i mentora, putni troškovi polaznika osposobljavanja, ostali tekući troškovi vezani uz izvođenje programa usavršavanja – savjetodavne usluge, popis instruktora i mentora, popis polaznika osposobljavanja koji mora sadržavati: ime i prezime, MB /OIB polaznika, adresu, zanimanje, naziv radnog mjesta, datum zasnivanja radnog odnosa. Odluka nadležnog tijela o programu usavršavanja, uvođenju novih tehnologija, novih proizvodnih programa Za zaposlene osobe uključenje u program usavršavanja poslodavac obavezno dostavlja dokaze o uvođenju novih tehnologija (npr. kupoprodajni ugovor o nabavi nove opreme, odluka upravnog tijela o uvođenju nove tehnologije) ili novih proizvoda, podizanje razine kvalificiranosti prema zakonskim propisima u određenim djelatnostima i usklađivanje standarda sa standardima EU i drugim zakonskim regulativama.   1.4. Dokumentacija za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Program stručnog osposobljavanja za rad s definiranim mentorom koji treba imati odgovarajuće zanimanje, razinu obrazovanja ili radno iskustvo na poslovima koje će obavljati polaznik stručnog osposobljavanja, Licenca obrtničke komore – za trgovačka društva (privatni sektor), Potvrda Ministarstva financija - Porezne uprave o stanju duga po pitanju poreza i doprinosa (privatni sektor), Hrvatski zavod za zapošljavanje u obvezi je zatražiti od Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje  podatke o stažu osiguranja polaznika stručnog osposobljavanja i broju zaposlenih kod poslodavca podnositelja zahtjeva. Za tijela državne uprave: Plan prijema na stručno osposobljavanje za tekuću godinu, Suglasnost Ministarstva uprave i Ministarstva financija. Za jedinice lokalne i regionalne uprave: Plan prijema na stručno osposobljavanje za tekuću godinu, Plan treba sadržavati popis radnih mjesta uz broj izvršitelja prema kvalifikacijskoj strukturi te broj osoba koje planiraju primiti na stručno prema razini obrazovanja, Područna služba je u obvezi dati mišljenje na Plan i o tome dostaviti obavijest podnositelju. 1.5.  Dokumentacija za javne radove Potencijalni korisnici programa javnih radova (jedinice lokalne samouprave i uprave, neprofitne udruge i sl.) trebaju dostaviti projekt javnog rada koji sadrži: naziv i opis projekta, opis posla koji će obavljati radnik zaposlen u javnom radu, cilj projekta, aktivnosti, planirani datum početka programa i trajanje programa, opće podatke o inicijatoru/izvođaču programa (naziv tijela lokalne samouprave, ustanove, udruge i sl., matični broj, djelatnost, adresa, datum i mjesto registracije, ukupan broj zaposlenih i sl.), potrebna sredstva, izvore financiranja, broj osoba koje će biti uključene u projekt, partnere u provedbi projekta. 1.6. Dokumentacija za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta Uz Zahtjev za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac mora priložiti: 1. Obveznik poreza na dobit Godišnji financijski izvještaj poduzetnika za 2011. i 2012. godinu, ovjerene u FINI-i, Poslodavci koji dostave zahtjev prije 30.04. a ne raspolažu gore navedenom financijskom dokumentacijom mogu predati: Statistički izvještaj za razdoblje od 01.01. do 30.09. prethodne godine uz obvezu da s dokumentacijom za prvo tromjesečje dostave GFI-POD obrazac (ovjeren na FINA-i), 2. Obveznik poreza na dohodak Prijavu poreza na dohodak s Pregledom poslovnih primitaka i izdataka za 2011. i 2012. godinu, ovjerene na Poreznoj upravi, RS obrazac str. A, ovjeren od REGOS-a za zadnji obračunski mjesec prije skraćivanja radnog vremena, Program za rad u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno uz pisanu suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika da su radnici suglasni da se navedeni institut primjeni. Ukoliko nema navedenih predstavnika dostavlja se popis radnika uz pisanu suglasnost svakog pojedinog radnika, Potvrda o stanju nepodmirenih obveza za obvezne doprinose, Rješenje o odgodi naplate duga po osnovi poreza i doprinosa prema posebnim propisima, ukoliko poslodavac ima nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa prema posebnom propisu.   

1. Zaprimanje zahtjeva Zahtjev za dodjelu potpore po mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. poslodavac dostavlja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca. Zahtjev je propisani obrazac Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dostupan je poslodavcima u svakoj ispostavi, odnosno područnom uredu Zavoda, kao i na ovoj web stranici uz opis svake pojedine mjere. Napomena: Ne zaključivati Ugovore o radu sa osobama za koje tražite potporu za zapošljavanje prije donošenja pozitivne ocjene Zahtjeva od strane Zavoda. 2. Ocjena zahtjeva Tim područne službe za provedbu mjera u obvezi je ocijeniti kompletne zahtjeve s pripadajućom dokumentacijom i za Zahtjeve koji su ocijenjeni pozitivno zatražiti suglasnost Središnjeg ureda.      3. Obavijest poslodavcu Područna služba prosljeđuje obavijest poslodavcu o odobrenom sufinanciranju (pozitivnoj ocjeni), uz uputu o aktivnostima koje treba provesti i popisom ostale potrebne dokumentacije koju treba dostaviti u roku 8 dana od dana obavijesti, kako bi se pristupilo zaključivanju Ugovora o sufinanciranju zapošljavanja/obrazovanja, financiranju obrazovanja ili sufinanciranju/financiranju zapošljavanja u javnom radu.   Obavijest o negativnoj ocjeni zahtjeva Zavod također prosljeđuje poslodavcu.    4. Potpis ugovora Ugovor se potpisuje u 2 primjerka (jedan primjerak ostaje poslodavcu i jedan područnoj službi). Pri potpisu ugovora, područna služba je obvezna poslodavca/obrazovnu ustanovu upozoriti na sve ugovorne obveze (zadržavanje prosječne zaposlenosti, zadržavanje sufinancirane osobe u radnom odnosu prema ugovoru, aktivnosti u slučaju raskida radnog odnosa sa sufinanciranom osobom, izvođenje nastave prema programu, dostava liste prisutnosti, obavijest o odustajanju polaznika i sl.). Poslodavac pri potpisu ugovora mora priložiti bjanko zadužnicu1 ovjerenu kod javnog bilježnika na kojoj je upisan pretpostavljeni iznos koji je u visini iznosa potpore s ovjerenim potpisom:   a) dužnika (za potpore za zapošljavanje i usavršavanje), b) dužnika i jamca - platca (za potpore za zapošljavanje novoregistriranim trgovačkim društvima/obrtima i za potpore za samozapošljavanje)   Obrazovne ustanove i izvođači javnog rada pri potpisu ugovora moraju priložiti:        a) bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika na kojoj je upisan pretpostavljeni iznos koji je u visini ugovorenih sredstava za isplatu s ovjerenim potpisom dužnika  ili      b) vlastitu mjenicu s klauzulom „bez protesta“ uz mjeničnu izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika. Ugovor o dodjeli potpore za zapošljavanje može se potpisati, ukoliko poslodavac u roku od 8 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni, Zavodu dostavi: ugovor(e) o radu za sufinancirane osobe, primjerke potvrđenih obrazaca prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje primjerke potvrđenih obrazaca prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ugovor o dodjeli potpore za samozapošljavanje može se potpisati, ukoliko poslodavac u roku od 30 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni Zavodu dostavi: dokaz o registraciji djelatnosti (Obrtnicu ili Rješenje trgovačkog suda, odnosno odgovarajući dokaz o registraciji izdan od strane nadležnog tijela), primjerke potvrđenih obrazaca prijava Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje primjerke potvrđenih obrazaca prijava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa se sklapa u pisanom obliku, a na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se propisi koji  uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Zakon o radu, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o  radu. Za sve informacije o mjerama, potrebnoj dokumentaciji i aktivnostima potrebnim za dobivanje potpore za zapošljavanje/usavršavanje, poslodavci se mogu obratiti nadležnom Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, osobama zaduženim za provedbu mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu.  

Isplata se vrši kako slijedi: po ugovorima o dodjeli potpore za zapošljavanje/samozapošljavanje, sufinanciranju/financiranju javnog rada: tromjesečno, prvi dio po potpisu ugovora i dostavi instrumenata osiguranja naplate od strane poslodavca, a najkasnije u roku od 30 dana od potpisa ugovora, a ostale isplate po dostavi dokaza o isplaćenim plaćama i uplaćenim doprinosima na obračunate i isplaćene plaće za koju je primio dio potpore,   po ugovorima o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa: tromjesečno, prvi dio po potpisu ugovora i dostavi instrumenata osiguranja naplate od strane poslodavca, a najkasnije u roku od 30 dana od potpisa ugovora, a ostale isplate po dostavi dokaza o uplaćenim doprinosima, isplata novčane pomoći mjesečno po potvrđenoj prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad,   po ugovorima o dodjeli potpore za usavršavanje, obavlja se u dva dijela i to na način: 70% sredstava u roku 30 dana od dana potvrde vjerodostojnosti potpisanog ugovora i unosa naloga za isplatu, 30% sredstava u roku 30 dana od dana dostave izvješće poslodavca o realizaciji programa usavršavanja, kontroli područne službe i unosu naloga za isplatu.   po ugovorima o financiranju obrazovanja: 50% troška obrazovanja obrazovnoj ustanovi i ukupan trošak liječničkog pregleda zdravstvenim ustanovama u roku 30 dana od dana potpisa ugovora, 50% troška obrazovanja po završetku obrazovanja i dostavi izvješća o rezultatima obrazovanja, isplata novčane pomoći, prijevoza i osiguranja, mjesečno po potvrđenoj prisutnosti obrazovanju.   po ugovorima o potporama za očuvanje radnih mjesta: mjesečna isplata razlike neto plaće. Sve isplate po ugovorima moraju se izvršiti najkasnije do 15.12. tekuće godine.  

1. Ugovorne obveze za potpore za zapošljavanje/usavršavanje 2. Ugovorne obveze za financiranje obrazovanja 3. Ugovorne obveze za Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 4. Ugovorne obveze za zapošljavanje u javnom radu 5. Ugovorne obveze za potporu za očuvanje radnih mjesta