Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Travanj
26

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Udruga invalida Križevci

USKRSNA ČESTITKA
Uskrsli Krist neka vam bude uzor da na svojem životnom putu nikada ne odustajete. Neka vas prati mir i blagoslov! Sretan Uskrs!
31.03.2015.
USKRSNI PONEDJELJAK
Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina. Slavi se dan nakon Uskrsa. U Hrvatskoj i mnogim državama svijeta je službeni praznik. Na ovaj dan, u crkvama se spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh. Evanđelje po Luki: I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija. Razgovarahu međusobno o svemu što se dogodilo. I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima. Ali prepoznati ga - bijaše uskraćeno njihovim očima. On ih upita: “Što to putem pretresate među sobom?” Oni se snuždeni zaustave te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?” A on će: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Nazarećaninom, koji bijaše prorok - silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom: kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli. A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo. A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu, ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ. Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.” A on će im: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?” Počevši tada od Mojsija i svih proroka, protumači im što u svim Pismima ima o njemu. Uto se približe selu kamo su išli, a on kao da htjede dalje. No oni navaljivahu: “Ostani s nama jer zamalo će večer i dan je na izmaku!” I uniđe da ostane s njima. Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše. Uto im se otvore oči te ga prepoznaše, a on im iščeznu s očiju. Tada rekoše jedan drugome: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?” U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima. Oni im rekoše: “Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!” Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha.
06.04.2015.
VELIKA SUBOTA, 04.04.2015.
Velika subota dan je šutnje i ozbiljnosti, slika te šutnje je odsutnost euharistije, ozbiljnosti, ogoljeni oltar. Vjernici posjećuju Božji grob i suočavaju se svojom stvarnošću i stvarnošću svijeta, snagom zla i grijeha koji imaju razornu snagu. Stojeći pred grobom i promatrajući Krista u grobu čovjek promatra ponajprije samoga sebe usmrćena grijehom i zlom, vlastitim nevjerama. U kasnim večernjim satima u crkvama počinje vazmeno bdijenje, majka cijele kršćanske liturgije koja završava svečanom euharistijom koja označava Kristovu pobjedu nad smrću. U kojoj se odražava snaga Božje ljubavi koja od mrtvog čini živa, iz suhe mladice daje da nikne novi život. Bdijenje počinje lucenarijem ili službom svijetla. Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja iznačava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela. Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvaranje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je svani trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina. Ovo je predokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Vazmeno bdijenje završava euharistijom.
04.04.2015.
VELIKI PETAK, 03.04.2015.
Veliki je petak dan spomena Kristove muke i smrti te liturgijskoga sudjelovanja na tom događaju spasenja. Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja. Bez posebnih uvodnih obreda liturgija započinje gestom prostracije ili klečanja. Službenici dolaze do oltara koji je ogoljen i prostiru se pred njim. U liturgiji Riječi prvo čitanje pruža ujedno i usmjerenost čitanja Kristove muke u liku Sluge Gospodnjega. Drugo čitanje iz Poslanice Hebrejima govori o uzvisivanju velikoga svećenika Krista koji je postao početkom spasenja. Zatim slijedi pjevanje evanđeoskog izvještaja o Muci iz Ivanova evanđelja. Način je jednak onome na Cvjetnicu: bez svijeća, tamjana, bez pozdrava puku i bez znaka križa. Zatim predvoditelj slavlja održi kratku homiliju. Službu riječi zaključi se sveopćom molitvom - molitvom vjernika. Tipičan je element Velikoga petka litanijska molitva vjernika; tipična zbog svoje prepoznatljivosti, jer je to izvorno svjedočanstvo prvotnoga kršćanstva koje je ostalo do naših dana, dok je molitva vjernika koju danas nalazimo u euharistijskome slavlju bila zapostavljena i obnovio ju je tek Drugi vatikanski sabor. Drugi dio liturgije Velikoga petka obilježen je klanjanjem križu, koje u svojoj dinamici s jedne strane govori o drvetu kao nositelju smrtnoga ploda, a s druge o drvetu koje nosi plod života. Govori dakle o napetosti, prizivajući otajstvo proslave i Isusova božanstva. Križ se u pratnji svijeća nosi do oltara te se zastaje na tri mjesta i svaki put se zapjeva “Evo drvo križa…”, a prisutni vjernici odgovaraju poklikom “Dođite, poklonimo se”. Nakon trećeg otpjeva “Evo drvo križa…”, poslužitelj uzima križ, staje s njim ispred oltara i slijedi klanjanje križu. Treći dio današnje liturgije je sveta pričest. Poslužitelji će oltar pokriti oltarnikom, a svećenik ili đakon za to će vrijeme s dva poslužitelja, koji nose upaljene svijeće, otići po Presveto koje je pohranjeno u Svetohraništu koje se nalazi postrani u crkvi. Obred pričesti započinjemo molitvom ‘Oče naš’, nakon koje slijedi sam čin pričesti. Nakon pričesti i kratke molitve u tišini, mole se dvije molitve: popričesna koja zahvaljuje za život, darovan smrću i uskrsnućem Kristovim, te molitva nad narodom koja je također vazmene naravi, spominjući našu nadu u uskrsnuće s Kristom. Nakon ove molitve sudionici slavlja razilaze se u tišini, a Crkva ostaje u iščekivanju Kristova uskrsnuća.
03.04.2015.
VELIKI ČETVRTAK, 02.04.2015.
Danas je Veliki četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa. Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade. Danas u liturgiji prolazimo dvoranom posljednje večere u Jeruzalemu, gledamo kako Isus ustanovljuje novi i vječni savez između Boga i ljudskog roda, kako taj ugovor s nama potpisuje svojom krvlju. Izlazeći iz dvorane doživljavamo kako je Juda otišao u mrak, predao Učitelja iz Nazareta u smrt za trideset srebrnika, te se sam od očaja objesio. Ulazeći u Getsemani na Maslinskoj gori, prelazeći potok Cedron slušamo Isusove posljednje upute Crkvi i svijetu. A onda doživljavamo kako nam ga vojnici i sluge hrama istrgnuše, da ga odvedu u sramotnu sudnicu i u smrt. U dvorani posljednje večere Isus je oprao učenicima noge. Prati noge znak je gostoprimstva. Isus dakle želi reći da kroz njegovu smrt, u koju sada odlazi, i kroz skoro uskrsnuće, on otvara svoje nebeske dvorane, u koje nas poziva kao svoje uzvanike. Sveta misa je predokus i nada da smo djeca Božja i baštinici neba. U svetoj misi postajemo jedno s Isusom, on postaje naš brat i učitelj. U tajnovitosti današnjih liturgijskih slavlja, šutnje zvona sve do Uskrsa, nečeg nadonosnog u zraku, spušta se otajstvo čovjekova pada i uzvišenje među nas, da naučimo biti ljudi i dobri jedni drugima.
02.04.2015.
SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O AUTIZMU, 02.04.2015.
Ujedinjeni narodi proglasili su 2. travnja Svjetskim danom svjesnosti o autizmu. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni biološki razvojni poremećaj mozga. Osnovno obilježje autizma je slaba socijalna interakcija i komunikacija i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Obuhvaća spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških, a češći je kod muškaraca nego kod žena (4:1). Genetika poremećaja je kompleksna. Za sada se ne zna koji geni su odgovorni i na koji način. U rijetkim slučajevima, autizam se povezuje s čimbenicima koji uzrokuju defekte pri rođenju. Istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja autizma na 1000 ljudi. Broj registriranih osoba s autizmom dramatično se povećao 1980-ih, najvjerojatnije zbog unaprijeđene mogućnosti dijagnoze. Upravo zato još se istražuje je li zaista riječ o porastu učestalosti. Autizam se uglavnom ne dijagnosticira prije treće godine života jer se klinička slika razvija sazrijevanjem centralnog nervnog sistema. No, prepoznavanje ranih znakova  posebno je važno radi ranog otkrivanja djece s razvojnim teškoćama i rane intervencije. Na temelju ranih znakova mogu se prepoznati rizična djeca, procijeniti i pratiti njihov razvoj. Na osnovu procjena izrađuju se ciljani rehabilitacijski tretmani koje se kroz mobilne službe mogu provoditi i u kući i kojima se podučavaju i roditelji. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod. U suvremenoj praksi naglašava se važnost prepoznavanja ranih znakova autizma i uključivanja djeteta u ranu intervenciju čak i prije navršene prve godine života djeteta. Autizam utječe na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Prve znakove obično uoče roditelji. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraživanjima, za sada lijeka za autizam nema. Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerojatan, ali kod blažih oblika je moguć. Autizam je „ekstremno osamljivanje i samoizolacija kao i povlačenje od socijalnih kontakata tijekom vrlo ranog razvoja, opsesivna potreba za nepromjenjivošću okoline i dnevne rutine, preokupacija predmetima koji se koriste na neobičan ili nefunkcionalan način, rituali i stereotipno ponašanje, npr. njihanje, otpor prema učenju novog, teško oštećenje govora (kod nekih do mutizma), a kod drugih do razine bizarnog nefunkcionalnog govora koji uključuje: eholaliju, perservaciju, stereotipni ili metaforički govor i neadekvatnu upotrebu zamjenica.” (Opis simptoma dječjeg autizma koji je prvi dao dr. Leo Kanner, dječji psihijatar iz John Hopkins bolnice u Baltimoreu, 1943.) Kod osoba s autizmom prisutan je poremećaji u razvoju dvosmjernih socijalnih interakcija. Ovisno o stupnju poremećaja, osobe s autizmom mogu biti potpuno socijalno osamljene s izostankom verbalne komunikacije, dok druge mogu biti aktivne u socijalnim interakcijama, no često na jednostran način bez uvažavanja reakcija drugih. U komunikaciji nedostaje kontakt očima, prisutna je veća distanciranost i ravnodušnost prema drugim osobama koje boluju i izbjegavanje fizičkog kontakta, koji ponekad za njih znaju biti jako uznemirujući. Oboljele osobe mogu biti empatične, ali to iskazuju na sebi svojstven način. Također, postoji velika raznolikost u mentalnom funkcioniranju koja može varirati od natprosječne inteligencije do retardacije. Osobe s autizmom često mogu lakše shvatiti logiku matematičkog sustava ili glazbe nego obavljanje neke „praktične“ radnje ( npr. odlazak u trgovinu). Radi toga mogu biti ugroženi u smislu životne samostalnosti, unatoč visokom stupnju inteligencije za pojedina područja. Zbog specifičnosti percepcije i komunikacije osoba s autizmom danas se čak razvija i tzv. „autistična kultura“ koja objašnjava autizam kao drugačiji način funkcioniranja, a ne poremećaj. Primjenom odgovarajućih intervencija može se poboljšati kvaliteta života osoba s autizmom. Važno je primijeniti dobro strukturirane, specijalizirane individualne programe i uvijek uključiti i educirati i obitelj. Također, potrebno je provesti psihoedukaciju roditelja, odnosno obitelji i naučiti ih odgovarajuće vještine te pružiti savjetodavnu i emocionalnu potporu. Edukacijski tretmani djeteta zahtijevaju specijaliziranost, a obuhvaćaju primjenu govorno – jezične terapije, radne terapije, terapije kroz igru, fizikalne terapije i programe modifikacije ponašanja. Pomoć u funkcioniranju osoba s autizmom može pružiti i kognitivno - bihevioralni psihoterapijski pristup. Ono što je iznimno važno u svim profesionalnim i životnim područjima u kojima susrećemo osobe s autizmom je riješiti se predrasuda i pokušati premostiti jaz u doživljaju i funkcioniranju „njihovog“ i „našeg“ svijeta. Iznimno lijep prikaz jednog „autističnog svijeta“ može se naći u knjizi Birgera Sellina „Neću više biti zarobljen u sebi“ (poruke iz jednog autističnog zatvora). Birger Sellin koji „boluje“ od autizma, ovu knjigu počeo je pisati kao dvadesetogodišnjak. U djetinjstvu se često okruživao knjigama, „fotografski“ je pamtio riječi i rečenice i počeo je pisati na računalu. Tako je pronašao način da prikaže svoj svijet i da nam na iznimno lijep i senzibilan način približi kako se autistične osobe osjećaju i što proživljavaju. Birger Selin poručuje nam da bi ih trebali pokušati čuti iako su tihi ili čak nijemi.   Izvor: http://www.stampar.hr/
01.04.2015.
CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE
Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan, slavi se u nedjelju prije Uskrsa. Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 14,1-15,47, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije Sv.  mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Sama Sv. misa posvećena je Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.
29.03.2015.
OD NEDJELJE DNEVNA DNEVNA SVJETLA U HRVATSKOJ NE MORATE PALITI
Od nedjelje 29. ožujka počinje ljetno računanje vremena, a tad prestaje obveza uključivanja kratkih ili dnevnih svjetala na vozilima tjekom dana, javio je HAK. Vozači mopeda i motocikala tijekom cijele godine moraju voziti s dnevnim svjetlima ili riskiraju kaznu od 300 kn.   UREDBU O LJETNOM RAČUNANJU VREMENA U 2015. I 2016. GODINI "Narodne novine", broj 15/15.  
26.03.2015.
“LJUBIČASTI DAN” - DAN PODRŠKE OSOBAMA S EPILEPSIJOM, 26.03.2015.
„Ljubičasti dan“ ili „Purple day“  je dan pružanja podrške osobama s epilepsijom. Obilježava se 26. ožujka na svim  kontinentima  i u više od stotinu zemalja svijeta  te je proglašen najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji. Dan je osnovan 2008. godine inicijativom djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i Udruge za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi.  Zbog osjećaja usamljenosti i nerazumijevanja, Cassidy koja je tada bila devetogodišnja djevojčica s epilepsijom,  izrazila je želju da svima govori o epilepsiji  i da pokaže kako se ljudi s epilepsijom ne razlikuju od drugih ljudi.  Zbog navedenog je Cassidy odlučila otkriti kako ona u svoje slobodno vrijeme voli glumiti u reklamama i filmovima, igrati se vani sa svojim prijateljima, brinuti se o svojim ljubimcima i provoditi vrijeme sa svojom obitelji.  Tijekom prošle četiri godine Cassidyno lice se smiješilo sa tisuće plakata i slalo poruku „ Želim da ljudi znaju da nisi sam ako imaš epilepsiju!“ Stotine različitih organizacija u različitim zemljama svijeta su prepoznale vrijednost i važnost te poruke i pridružile se obilježavanju manifestacije „Ljubičastog dana“.  26. ožujka ljudi iz cijelog svijeta nose ljubičasto  kako bi pružili podršku osobama s epilepsijom, u mnogim školama  održavaju se predavanja, organiziraju se koncerti, plesovi, večere, šetnje, utrke i drugi  sportski događaji obilježeni ljubičastom bojom i predmetima.  Za obilježavanje dana izabrana je ljubičasta boja lavande koja je internacionalna boja epilepsije, a isto je tako povezana i s osjećajem usamljenosti koji se učestalo javlja  kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije osoba s epilepsijom. Kao poseban cilj ovogodišnje manifestacije „Ljubičastog dana“, Cassidy je navela potrebu da se promijeni način prikazivanja epilepsije na televiziji, knjigama i u drugim medijima  gdje su epilepsija i život osoba s epilepsijom prikazani na loš način što još dodatno otežava nastojanje da se ljude ispravno educira o epilepsiji i kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj. Detaljnije informacije o ranijim i predstojećim aktivnostima i događanjima dostupne su na službenim stranicama „Purple day-a“ na http://www.purpleday.org/ ,  a zainteresirani se mogu pridružiti i Facebook grupi na http://www.facebook.com/group.php?gid=10329539404 . Hrvatska se 2010. godine po prvi puta uključila u organiziranje manifestacije „Ljubičastog dana“  djelovanjem Hrvatske udruge za epilepsiju i Referentnog centra za epilepsiju Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. Godine 2010. su organizirana predavanja i događanja u dvije zagrebačke nastavne ustanove, dok je 2011. godine akcija proširena i uključivanjem liječnika Klinike za pedijatriju KBC Zagreb i Klinike za neurologiju KBC Osijek. Predavanja su održana u nekoliko osnovnih i srednjih škola u Zagrebu, u dječjem vrtiću Markuševec, Klinici za pedijatriju KBC Zagreb, Središnjem hitnom prijemu KB „Sveti Duh“ u Zagrebu te na Medicinskom fakultetu u Osijeku.  Učenici navedenih škola i ostali sudionici su pripremili prigodne ljubičaste ukrase i postere. Hrvatska udruga za epilepsiju je osmislila i štampala letak u svrhu edukacije populacije o epilepsiji i potrebe poznavanja osnovnih postupaka što učiniti kada osoba ima epileptički napadaj (letak). Hrvatska udruga za epilepsiju pozivamo sve da im se pridružite aktivnim sudjelovanjem i da nošenjem ljubičastog  kod kuće, u školi ili na radnom mjestu 26. ožujka, pruže podršku osobama s epilepsijom priklanjajući se sloganu: „Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude!“.   Izvor: http://www.epilepsija.hr
25.03.2015.
ODRŽAN IZBOR ZA MISS ŽENA S INVALIDITETOM U OSIJEKU, 21.03.2015.
U organizaciji Društva osoba s invaliditetom „Podunavlje“ iz Vukovara dana 21.03.2015. godine održana je 6. Modna revija i Izbor za miss žena s invaliditetom  „Moje drugo ja – Osijek 2015“. Na modnoj reviji i izboru za miss žena s invaliditetom sudjelovale su dvije članice Udruge invalida Križevci: Ksenija Katarina Šimunec i Ivana Brlić. Žene s invaliditetom izlazile su na pistu u različitim modnim kreacijama, na kraju je stručni žiri donio konačnu odluku. Za prvu pratilju miss žena s invaliditetom izabrana je Ivana Brlić, članica Udruge invalida Križevci.                  
23.03.2015.
OBILJEŽEN NACIONALNI DAN INVALIDA RADA, 20.03.2015.
Hrvatski Sabor na svojoj sjednici održanoj dana 13. veljače 2009. godine donio je Odluku o proglašenju „Nacionalnog dana invalida rada“ – 21. ožujak („Narodne novine“, broj: 24/09). Ove godine Nacionalni dan invalida rada obilježava se pod motom "Spriječimo invaliditet" i osmišljen je sukladno novom Zakonu o radu. Udruga invalida Križevci priključila se u obilježavanje „Nacionalnog dana invalida rada“ postavljanjem prigodnog štanda - informativnog kutka, na Strossmayerovom trgu u Križevcima, 20.03.2013. godine u vremenu od 10:00 – 12:00 sati. Promovirana su prava invalida rada odnosno osoba s invaliditetom; podignuta razina javne svijesti o problemima, pravima i interesima invalida rada odnosno osoba s invaliditetom; borbi protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema invalidima rada odnosno osoba s invaliditetom na svim područjima života, te  skrenuta pozornost na zakonska prava invalida rada koja često nisu u potpunosti zaživjela u svakodnevnom životu. Ukazano je i na važnost primjene Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14.). Štand Udruge posjetio je i zamjenik Gradonačelnika grada Križevaca g. Tomislav Katanović.  
20.03.2015.
DAN NARCISA, 21.03.2015.
U subotu 21.03.2015. obilježit će se Dan narcisa s ciljem prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Dan narcisa jedna je od prilika da se naglasi potreba prevencije jer ako se rak dojke na vrijeme otkrije, mogućnost njegova izlječenja veća je od 90%. U Križevcima akciju provodi Klub žena s bolestima dojke „Agata“ na središnjem trgu od 10 sati.
20.03.2015.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga invalida Križevci koristi institucionalnu podršku zahvaljujući Razvojnoj suradnji Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ministarstva socijalne politike i mladih u provođenju Pilot - programa sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivna video reklama - Hedona d.o.o.

Klikom na sliku pogledajte promotivnu video reklamu Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR