Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Svibanj
28

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Udruga invalida Križevci

SVJETSKI DAN MULTIPLE SKLEROZE, 27.05.2015.
“Hodaj za MS” prvi je u nizu događanja koji inicijatori akcije pokreću s ciljem prikupljanjadonacija za istraživanje multiple skleroze u Hrvatskoj. Oboljeli od MS-a u cijelom svijetu organiziraju razne kampanje i događanja na kojima se prikupljaju sredstva za istraživanje ove bolesti, od koje u svijetu boluje gotovo 2,5 milijuna ljudi. Krajnji cilj i poruka oboljelih kroz sva događanja je ista – PRONAĐITE LIJEK. “MS walk – Hodaj za MS” prvi put održava se u Hrvatskoj. Riječ je o događaju kojim se diljem svijeta obilježava Svjetski dan multiple skleroze. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj od te autoimune bolesti boluje gotovo 6 tisuća osoba. Svrha akcije “Hodaj za MS” je upoznati hrvatsku javnost s problemima oboljelih te prikupljanje sredstava za istraživanje bolesti. Organizator događanja uz građansku incijativu je Udruga osoba sa invaliditetom Bubamara, a suorganizator Savez Društava multiple skleroze Hrvatske. Akciju “Hodaj za MS” pokrenula je na društvenim mrežama bivša novinarka Mirjam Jukić iz Vinkovaca i sama oboljela od multiple skleroze. Akciju su vrlo brzo prepoznali i drugi oboljeli te je nastala Građanska inicijativa za poboljšanje života oboljelih od MS-a. ”Komunicirajući na društvenim mrežama s oboljelima shvatili smo kako nemaju svi u Hrvatskoj iste uvjete liječenja. Iako, za sada, ne postoji lijek za multiplu sklerozu, mnogi lijekovi spriječavanju progresiju bolesti. No, veliki broj oboljelih ne zna dovoljno koje su im sve mogućnosti liječenja na raspolaganju. Iako ove tkz. „skupe lijekove“ u razvijenim zemljama liječnici daju odmah po dijagnosticiranju bolesti, u Hrvatskoj su uvjeti HZZO-a rigorozni te oboljeli čekaju 2 i više godina na lijek, a za to vrijeme kod mnogih se razvije veći ili manji stupanj invaliditeta, što na kraju društvo košta puno više od tzv. skupih lijekova. Ovo su samo neki od problema s kojima se oboljeli od MS-a susreću”, navode. ”Kroz ovu prvu akciju inicijative MS TIM HRVATSKA prikupljaju se donacije za istraživanje bolesti koje je u tijeku od strane Medicinskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom docenta Marija Habeka. Cilj studije koju provodi tim docenta Habeka na KBC-u Zagreb je utvrditi čimbenike koji mogu predvidjeti tijek multiple skleroze. U istraživanju se elektrofiziološkim metodama (tzv. evocirani potencijali) utvrđuje funkcionalno stanje središnjeg živčanog sustava. Naime, pokazalo se da magnetna rezonancija mozga ne korelira u potpunosti s kliničkim stanjem bolesnika, dok se nalazi evociranih potencijala bolje slažu s kliničkom slikom, kao i predviđanjem tijeka bolesti. Osim opisanog ispituje se i autonomni dio žičanog sustava (simpatikus i parasimpatikus), koji se do sada nije često istraživao kod bolesnika s multiplom sklerozom. Autonomni živčani sustav zadužen je za reguliranje onih tijelesnih funkcija koje nisu pod našom voljnom kontrolom (npr. kardiovaskularni i probavni sustav) te njegovo oštećenje tijekom trajanja bolesti može značajno utjecati na kvalitetu života. U ovom istraživanju bolesnike se prati tijekom tri godine od pojave prvih simptoma koji upućuju na multiplu sklerozu te se nada da će se analizom prikupljenih podataka stvoriti kvalitetni alati kojima se može predvidjeti tijek bolesti te tako odrediti najbolji terapijski protokol za pojedinog bolesnika, zaključuje se u priopćenju građanske inicijative MS TIM HRVATSKA koja služi za poboljšanje kvalitete života oboljelih od multiple skleroze kao i udruge osoba s invaliditetom ”Bubamara”.   Izvor: http://www.dnevno.hr/
27.05.2015.
DANI OTVORENIH VRATA UDRUGE, 28. - 30.05.2015.
Pozivamo Vas na Dane otvorenih vrata Udruge invalida Križevci koja će se održati 28., 29. i 30. svibnja 2015. od 9,00 do 13,00 sati na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima sa izložbeno-prodajnim štandom sa radovima iz kreativnih radionica članova/ica Udruge te promotivnim materijalima o radu Udruge i provedbi projekata i programa.   Srdačno dobrodošli!   http://www.daniudruga.hr/
26.05.2015.
MAJČIN DAN, 10.05.2015.
Majčin dan je dan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću. Majke, najvažnije i najvoljenije osobe na svijetu imaju svoj dan, dan koji je posvećen njihovoj ljubavi i požrtvovnosti. Kao osnivač današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD slavile majčin dan. Čestitke svim majkama za ovaj njihov dan.
10.05.2015.
NACIONALNI DAN OSOBA S CEREBRALNOM PARALIZOM, 05.05.2015.
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize zajedno sa svojim udrugama obilježava Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom okruglim stolom na temu "Socijalne usluge u zajednici" posvećenom socijalnim uslugama koje udruge provode u lokalnim zajednicama. Usluge koje udruge pružaju su raznolike, različiti su izvori financiranja usluga, različitog su intenziteta trajanja, te se pružaju različitoj kategoriji korisnika. Prateći Strategiju razvoja sustava socijalne skrbi u RH za razdoblje 2011. – 2016. godine i Širenje mreže usluga socijalne skrbi jasno je naznačeno kako je potrebno dati prioritet razvoju onih usluga koje nedostaju u zajednici s ciljem da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i lokalnim zajednicama. Stavljen je naglasak na razvoj izvaninstitucijskih usluga i oblika smještaja u onim županijama u kojima su ti oblici skrbi slabo ili nedovoljno razvijeni, radi postizanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja mreže usluga i zaustavljanja trendova institucionalizacije u županijama u kojima se najveći broj korisnika smještava u institucije. Za planiranje razvoja mreže usluga ključna je kvalitetna koordinacija i usklađivanje procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini, te koordinacija i usklađivanje procesa razvoja mreže institucijskih i izvaninstitucijskih usluga svih pružatelja usluga. Stoga, angažman udruga zauzima značajno mjesto jer su nositelji projekata i programa u partnerstvima s različitim pružateljima usluga na lokalnoj razini. Svim osobama s cerebralnom paralizom, njihovim roditeljima i starateljima, stručnim djelatnicima i volonterima, te svima koji sudjeluju u skrbi i poboljšanju kvalitete življenja osoba s cerebralnom paralizom upućujemo čestitke povodom 5. svibnja - Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom.                
05.05.2015.
MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA, 01.05.2015.
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osam satnim radnim vremenom. 1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U 20-tom se stoljeću taj datum etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta. Tradicionalno, Međunarodni praznik rada obilježava se u Zagrebu, te ostalim gradovima RH.
30.04.2015.
AKTUALNOSTI U PROPISIMA
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 151/2014 od 19. prosinca 2014. a stupila je na snagu 1. siječnja 2015. U skladu s propisima, Vlada je ovu Uredbu pretočila u Zakon i uputila ga na donošenje u Hrvatski sabor. Nakon provedene rasprave, Zakon je donesen na 16. sjednici održanoj 13. ožujka 2015. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju objavljen je u Narodnim novinama, broj 33/2015 od 24. ožujka 2015. i stupa na snagu osmog dana od dana objave, tj. 1. travnja 2015. Podsjećamo da se ovim izmjenama usklađuje Zakon o mirovinskom osiguranju sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja jer postupak vještačenja za prava iz područja mirovinskog osiguranja od 1. siječnja 2015. obavlja jedinstveno tijelo vještačenja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nadalje, Zakon o mirovinskom osiguranju usklađuje se sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, a dosadašnja prijevremena starosna mirovina zbog dugogodišnjeg osiguranja postaje starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika s obzirom na to da osobe s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinu staža osiguranja mogu ostvariti pravo na mirovinu bez umanjenja. Također je promijenjen i rok prijave radnika u obvezno mirovinsko osiguranje koji je sada 8 dana prije, a najkasnije prije samog početka rada.
30.04.2015.
JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA
Sukladno Uvjetima i načinima za korištenje sredstava za provođenje Mjera za poticanje zapošljavanja putem iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavljuje: JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u 2015. godini 1. Predmet Javnog poziva je korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja putem mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (primjena 31. prosinca 2015. godine). 2. Mjere koje će se provoditi u 2015. godini su:     paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“     paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“     paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“     paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“     paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“     paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine     paket mjera „Važno je očuvati radno mjesto“     paket mjera za žene 3.  Zahtjevi za dodjelu sredstava po mjerama zaprimaju se do 31.12.2015. godine.
26.01.2015.
MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA
paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“ paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“ paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“ paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“ paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine paket mjera „Važno je očuvati radno mjesto“ paket mjera za žene
26.01.2015.
DOKUMENTACIJA I DODATNA POJAŠNJENJA
Kriteriji i uvjeti, ugovorne obveze i dokumentacija za pojedine skupine mjera:         Potpore za zapošljavanje         Potpora male vrijednosti za samozapošljavanje         Potpore za usavršavanje         Obrazovanje nezaposlenih         Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa         Javni radovi         Mjere za očuvanje radnih mjesta     Uputa o provedbi zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta     Postupak odobravanja zahtjeva za dodjelu sredstava
26.01.2015.
POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA I SAMOZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM
Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/13. i 152/14.) provode se različite aktivnosti čiji je cilj integracija osoba s invaliditetom u svijet rada. Namjera Zakona je osigurati uvjete za što intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom u otvoreno tržište rada iako je predviđeno i zapošljavanje u zaštićenim uvjetima te uključivanje u radne centre. POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA PUTEM MJERA U OKVIRU: 1. Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Temeljem Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, isplaćuju se sredstva poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ili osobama s invaliditetom po osnovi samozapošljavanja (Narodne novine br. 44/14. i 2/15.)  
26.01.2015.
ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE Što je invaliditet? U literaturi, u pravnim i ostalim dokumentima, koriste se različite definicije i pojmovi za osobe s invaliditetom. Primjerice, navode se pojmovi poput invalidne osobe, osobe s hendikepom, osobe s posebnim potrebama, osobe s teškoćama, tjelesno i mentalno oštećene osobe i sl. Svjetska zdravstvena organizacija još 1980. godine daje klasifikaciju oštećenja (biotičko), invaliditeta (funkcionalno) i hendikepa (socijalno) - (International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps – ICIDH) i definira spomenute pojmove. Prema ovoj klasifikaciji, oštećenje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihičke, fiziološke ili anatomske strukture ili funkcije. Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja) sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko biće. Hendikep je nedostatak, za određenog pojedinca, koji rezultira iz oštećenja ili invaliditeta, a ograničava ga ili mu onemogućuje ispunjenje njegove prirodne uloge u društvu (ovisno o dobi, spolu te društvenim i kulturalnim činiteljima). Hendikep zapravo označava teškoću, smetnju koja sputava neku aktivnost. Prema tome, hendikep može biti vrlo široko shvaćen, a u užem smislu, kako je već navedeno, odnosi se na osobe koje zbog oštećenja, odnosno invaliditeta, imaju teškoće u socijalnoj integraciji. No, teškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okoline. Tako, neki autori definiraju hendikep kao totalni negativni učinak stanja individuuma koji uključuje: SMETNJE koje proizlaze iz nekih svojstava ili oštećenja pripadnih samoj osobi; OGRANIČENJA koja je odredilo samo društvo; NEGATIVNE STAVOVE socijalne sredine i SAMOPERCEPCIJU tj. doživljaj ili poimanje samoga sebe. Generalno se može reći da do hendikepa dolazi uslijed oštećenja (značajka osobe) i ograničenja (društveni stavovi). Najnovija verzija klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine (International Classification of Functioning, Disability and Health – ICF), na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizičkog ili mentalnog stanja osobe, te društvenog i fizičkog okruženja. Invalidnost nije obilježje osobe već niz činitelja od kojih mnoge stvara društveno okruženje. Radi toga je potrebno aktivno društveno djelovanje, kako bi došlo do promjena koje bi omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima društva. Isto uključuje i pružanje jednakih prilika svim pojedincima, povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvenom životu, identificiranje mogućih aktivnosti društva u cilju povećanja samostalnosti i mogućnosti izbora pojedinaca, podizanje razine životnih uvjeta i kvalitete života, te podizanje svijesti i poticanje promjena u društvenom ponašanju. Ova verzija klasifikacije zapravo daje unificirani okvir za samu klasifikaciju posljedica bolesti. Strukturirana je temeljem sljedećih komponenata: Tjelesno funkcioniranje (npr. mentalno funkcioniranje, senzoričko funkcioniranje, kardiovaskularno…) i tjelesne strukture (npr. struktura živčanog sustava, strukture kretanja, metaboličke i strukture endokrinog sustava…) Aktivnosti (u relaciji sa svakodnevnim aktivnostima osobe i općenito samoaktivnošću) i participacija (uključivanje u životne situacije) – (npr. komunikacija, mobilnost, samozbrinjavanje, socijalna participacija…) i Pripadne informacije o kompleksnosti oštećenja i faktorima okoline (stavovi, usluge, sustav podrške, politika, socijalni odnosi, pomoćna tehnologija…). Funkcioniranje i invalidnost definirani su kao kompleksna interakcija između zdravstvenog stanja pojedinca i kontekstualnih faktora okoline, kao i osobnih faktora. Slika koja je dobivena kombinacijom ovih faktora i dimenzija jest «osoba u njegovom ili njezinom svijetu». Ova klasifikacija tretira spomenute dimenzije interaktivno i dinamički, a ne linearno i statično. Klasifikacija ne tretira etiologiju i stavlja naglasak na funkcioniranje, radije nego na stanje ili bolest. Vrlo je oprezno dizajnirana, tako da je relevantna za sve svjetske kulture, kao i dobne i spolne skupine, te je primjerena heterogenoj populaciji. U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Različiti sustavi koriste također i različite pojmove, što ponekad rezultira manjim ili većim praktičnim problemima. Tako, primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno ili mentalno oštećene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mladež s teškoćama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapošljavanja koristi pojam osobe s invaliditetom. Prema jednoj od novijih definicija koju daje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2002. godine, osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu. Sustav mirovinskog osiguranja razlikuje invalidnost i invaliditet. Invalidnost definira kao pojam svojstven isključivo mirovinskom osiguranju, a utvrđuje se u odnosu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost u vremenu uspostavljanja svojstva osiguranika u mirovinskom osiguranju. Vezana je isključivo za sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada (razlikuju se profesionalna i opća nesposobnost za rad). Može postojati i kada nije došlo do tjelesnog oštećenja. Invaliditet je pak, prema ovom shvaćanju mnogo širi pojam i ocjenjuje se prema sposobnostima u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, općenito prihvaćenih kao značajne odrednice svakodnevnog života. U Republici Hrvatskoj se sve češće koristi i pojam osobe s posebnim potrebama. Ovaj je pojam posljedica sve više prisutne inkluzije (edukacijske, ali i šire socijalne), koja se temelji na osnovnim ljudskim pravima i podrazumijeva ravnopravnu participaciju u socijalnom životu, odnosno upravo podjednake šanse za sve. Ovome je preduvjet (kada se radi o osobama s invaliditetom, ali i ostalim ranjivim socijalnim skupinama), svjesnost i aktivni angažman društvene zajednice u stvaranju uvjeta (mjere “pozitivne diskriminacije”) za zadovoljenje svakodnevnih potreba osoba s invaliditetom. Same osobe s invaliditetom ističu međutim neprimjerenost ovog pojma, jer se, kako ističu, ne radi o zadovoljenju posebnih, već uobičajenih ljudskih potreba. Svakako, govoreći o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o osobama s tjelesnom invalidnošću, osobama s kroničnim bolestima, osobama s oštećenjima sluha, osobama s oštećenjima vida, osobama s mentalnom retardacijom, osobama s autizmom i osobama s višestrukim oštećenjima. U istu skupinu, prema nekim autorima, spadaju i osobe s teškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji te osobe s psihičkim i organskim smetnjama.
26.01.2015.
ZAKONODAVNI OKVIRI
ZAKONODAVNI OKVIRI PROFESIONALNE REHABILITACIJE I ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM Profesionalna rehabilitacija definira se kao kontinuirani dio opće rehabilitacije koja obuhvaća profesionalno usmjeravanje, profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.   PROFESIONALNA REHABILITACIJA OBUHVAĆA SLJEDEĆE MJERE I AKTIVNOSTI: utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti, analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključenja u rad, procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja, informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu, pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu, savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija i tehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene, pretprofesionalno učenje, planiranje i primjena odabrane tehnologije, razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije, tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata, informiranje i podršku u izvorima financiranja. UVJETI PROVOĐENJA PROFESIONALNE REHABILITACIJE Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i složenosti njezinog organiziranja i izvođenja. Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom. Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.   PROFESIONALNA REHABILITACIJA NEZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu osobe s invaliditetom. Postupak ostvarivanja prava pokreće se zahtjevom osobe s invaliditetom, njezinih roditelja, odnosno njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnog radnika ili defektologa. Zahtjevu se prilaže dokaz o utvrđenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti. O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove odlučuje Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.   PROFESIONALNA REHABILITACIJA I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM UREĐENI SU SLJEDEĆIM AKTIMA: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br.157/13) Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 44/14.) Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme te stručnih radnika ustanove za profesionalnu rehabilitaciju (NN br. 2/06) Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme, te stručnih suradnika radnog centra (NN br. 2/06) Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br.102/98) Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 108/96, 94/01, 174/04) Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92, 86/92) Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 73/97) Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan život i rad (NN br. 62/98)
26.01.2015.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga invalida Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR