Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Siječanj
20

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Udruga osoba s invaliditetom Križevci

ZAGREBPARKING: NALJEPNICE ZA VOZILA OSOBA S INVALIDITETOM MOGU SE NABAVITI I PUTEM INTERNETA
Naljepnica za vozila osoba s invaliditetom, koja se dosad mogla kupiti jedino na blagajnama podružnice Zagrebparking, nakon testnog perioda u trajanju od mjesec dana, od sada se može nabaviti i putem internet kupnje. S ciljem olakšavanja procesa kupnje osobama s invaliditetom, kako po naljepnicu ne bi morali dolaziti u prostorije podružnice, Zagrebparking je uveo mogućnost kupnje naljepnica za vozila osoba s invaliditetom putem vlastitog web portala za sve koje zadovoljavaju propisane uvjete, a to su važeće Rješenje o invalidnosti i Znak pristupačnosti. Opis procesa kupnje može se pronaći na http://www.zagrebparking.hr. Ova usluga, koju je 2011. godine omogućio Grad Zagreb, a provodi je podružnica Zagrebparking, osobama s invaliditetom pruža mogućnost besplatnog parkiranja u trajanju do 2 sata dnevno na svim javnim parkiralištima. Korištenjem naljepnice osobama s invaliditetom omogućeno je obavljanje nužnih aktivnosti i u samom centru grada te stoga ne čudi kako je ova usluga odlično prihvaćena, što dokazuje i 6.681 naljepnica prodanih tijekom 2016. godine. Podružnica Zagrebparking i nadalje će kontinuirano poboljšavati kvalitetu usluga namijenjenih svim kategorijama korisnika.     Izvor: zagreb.info
19.01.2017.
SVJETSKI DAN SMIJEHA, 10. SIJEČNJA 2017.
"Smijeh je najbolji lijek", krilatica je s kojom je Indijac Madan Kataira 1998. utemeljio Svjetski dan smijeha koji se slavi dva puta godišnje, 10. siječnja i 2. svibnja, i dokazao da je smijeh najbolji lijek protiv mnogih bolesti, prvenstveno protiv stresa koji je u suvremenom načinu života u svakodnevnom porastu.   Cilj je Svjetskog dana smijeha potaknuti ljude da se što više smiju jer će se osjećati bolje, rasteretiti stresa, smanjiti brige i depresiju i tako ojačati imunitet, poručuju brojni znanstvenici i liječnici koji ističu kako se smijati trebamo svakoga dana. Ako je organizam pod stresom povećava se razina kortizola i adrenalina, što može izazvati povišenje krvnog tlaka i začepljenje arterija, a istraživanja pokazuju da smijeh izaziva posebne fiziološke promjene koje pomažu organizmu. Tako zvonki smijeh povećava stvaranje limfocita i aktivnost stanica koje ubijaju tumorske stanice. Smijanjem se povećava razina gama-interferona, proteina aktivnog u borbi protiv bilo koje bolesti. Smijeh je lijek jer dovodi kisik u krvožilni sustav i potiče lučenje endorfina (proteina koji se sastoji od 31 aminokiseline), te može promijeniti kemiju mozga nabolje.   Također je otkriveno da je potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednaka količini potrošene energije nakon 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Kad se smijemo radi nam 15 mišića lica. Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno. Žene se češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama. Dokazano je da su se ljudi nekad smijali u prosjeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta. Ako uzmemo u obzir da je, po nekim istraživanjima, 70 posto oboljenja vezano za stres koji je u svakodnevnom porastu, ljudi bi se trebali truditi svakoga dana smijati koju minutu duže. Smijeh je, osim čovjeku, svojstven i drugim sisavcima - dupinima, psima, konjima... Ljekovitost smijeha poznata je od davnina čemu svjedoče i brojna literalna i kazališna djela, filmovi te brojne druge manifestacije kojima je cilj nasmijati ljude, da bar na neko vrijeme zaborave brige.   U suvremenom informatičkom dobu zaštitnici i poticatelji smijeha su popularni smješko i smajlić, okrugla lica koja u sms porukama i mailovima pokazuju osjećaje onoga tko piše. No, smješko i smajlić nisu sinonimi. Osnovna je razlika što je smješko slika, a smajlić se "crta" od slova i drugih pravopisnih i interpunkcijskih znakova.   Izvor: Hina
10.01.2017.
SVETA TRI KRALJA, 06.01.2017.
Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja ‘dvanaestodnevnice’. Tim danom, poznatim i pod nazivom Bogojavljenje, u ranoj kršćanskoj tradiciji slavilo se Isusovo rođenje, pohod trojice mudraca i svi događaji iz njegovog života do krštenja u rijeci Jordan, uključujući i čudo na svadbi u Kani. Stare liturgije u blagdanu Bogojavljenja slavile su prosvjetljenje, objavu i proglašenje. Najvažnija poveznica s blagdanom Sveta tri kralja upravo je ‘objava poganima’ jer su mudraci s istoka prepoznati kao pogani, odnosno ‘oni koji nisu Židovi’, a Bog ih je objavom rođenja svoga sina pozvao u svoje kraljevstvo. Rimokatolička Crkva uvela je slavljenje Bogojavljenja krajem 4. stoljeća i u njemu stavila naglasak na Isusovo krštenje i pohod trojice mudraca. Sveta tri kralja u kršćanskoj se tradiciji, prema evanđelju po Mateju, spominju kao trojica mudraca koji su se s istoka došli pokloniti se Isusu. Na put su krenuli prateći zvijezdu repaticu, a nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, darovali su mu tri simbolička dara – smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku, zlato kao kralju i tamjan kao Bogu. Zapadni kršćani od 8. stoljeća trojicu mudraca poznaju pod imenima Baltazar, Melkior i Gašpar, dok se na istoku koriste različita imena. Nakon smrti njihove su relikvije odnesene u Carigrad, kasnije u Milano i na kraju u katedralu u Kölnu gdje se nalaze i danas.  
06.01.2017.
ZNAČAJNI ZAKONI KOJI UTJEČU NA PLAĆE I POSLOVANJE U 2017. GODINI
S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje. Uz to, na snagu će  stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16.), a na snazi će biti i Vladina Uredba o visini minimalne plaće („Narodne novine“, broj 115/16. ) kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).     Porez na dohodak – osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 115/16.)  kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna. Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru. Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.   Porez na dohodak – U limit od 13.000 kuna neće ući studentski džeparac Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici. Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći ‘škare’ poreza na dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u poreznim ‘škarama’ nije oko 915 tisuća njih, a procjena je Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5 milijun.   Doprinosi i na autorske naknade S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14. i 115/16.) , kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama – za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto. Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,     Niže stope poreza na dobit S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16. i 115/16.), kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna. Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama. Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit, koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika. Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50 posto (do sada 30 posto).     Porez na dobit 2017. smanjuje se za velike obveznike za dva posto, a za male čak osam Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvan bilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.     PDV za ugostiteljstvo na 25 posto Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj  73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14. i 115/16.) su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge. Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i ljesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce. No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25 posto. Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5 posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.     Porez na promet nekretninama 4 posto Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet nekretninama („Narodne novine“, broj 115/16.), kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto. Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine prosinca u javnoj raspravi. Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine. Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će prihod jedinica lokalne samouprave.     Lokalni porezi U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima („Narodne novine“, broj 115/16.)  je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto. Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut. No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice. Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.     Trošarine i posebni porez na motorna vozila S početkom iduće godine trošarinama će biti ‘opterećene’ i elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi, predviđaju izmjene Zakona o trošarinama („Narodne novine“, broj  22/13., 32/13., 81/13., 100/15., 120/15. i 115/16.). Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se, procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću obveznika. U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije”, s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu. Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko dvije tisuće malih vinara. Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila („Narodne novine“, broj 15/13., 108/13. i 115/16.), temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova. Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2.000 kuna.     Jedinstven rok zastare od šest godina U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon („Narodne novine“, broj 115/16.), kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija. Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa. Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 133/12. i 115/16.), kojima se briše “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 115/16.), koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega. U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj upravi („Narodne novine“, broj 115/16.), o administrativnoj suradnji u području poreza („Narodne novine“, broj 115/16.),  izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu („Narodne novine“, broj 127/00., 76/13. i 115/16), o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13., 30/14. i 115/16.) , o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12., 147/14., i 115/16.) .     Javna nabava – kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16.), prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi. No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine. “Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena je obvezna od 1. srpnja 2017. godine”, istaknula je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih 452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih. Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave. Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno. Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave), propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu, itd. U Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.). Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ocjenjuje se kako će to pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.     Izmjene Zakona o računovodstvu S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 78/15. i 120/16.) , kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP). Poduzetnici više neće moći slobodno kreirati kontni plan Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017. Srednji i veliki poduzetnici morat će izvještavati o planovima razvoja No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine, odredba o JOKP-u ukinuta. Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća ponovno vraćen na 30. lipnja. Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (Fina) će sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke. Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća, itd.     Članarine u turističkim zajednicama Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama („Narodne novine“, broj 152/08., 88/10., 110/15.i 121/16.) te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna. Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu  („Narodne novine“, broj 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13. i 56/16.) , kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz bilo koje članice EU.
30.12.2016.
DOSMRTNO UZDRŽAVANJE U ZABORAVU POREZNOG OSLOBOĐENJA
Članak je iniciran učestalim upitima u vezi poreza pri sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, u kojem se naravno dotičemo i ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naime, u 19 godina koliko je na snazi, od 1997. godine do danas, Zakon o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00., 153/02., 22/11. i 143/14.). mijenjan je svega dva puta, a najznačajnije izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina objavljene su u „Narodnim novinama“, broj 153/02., s početkom primjene od 1. siječnja 2003., a odnosile su se na uvođenje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine kojom porezni obveznik – građanin rješava vlastito stambeno pitanje. Novi prijedlog izmjena i dopuna zakona je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 22/11., koji se odnosi na uređenje porezne obveze, primjećuju se, u odnosu na ranije važeći Zakon, određene novosti, a najbitnija od njih odnosi se na sada izričito propisivanje postojanja porezne obveze u slučaju stjecanja nekretnine na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Naime, Zakon o porezu na promet nekretnina donesen je 1997. godine, u doba kada u hrvatskom pravnom sustavu ugovor o dosmrtnom uzdržavanju još nije bio izričito normiran nijednim pravnim propisom, te uvođenje izričite obveze plaćanja poreza na promet nekretnina u slučaju stjecanja nekretnine na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju nakon više od pet godina od početka primjene Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.), u koji su konačno unesene odredbe o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju (cjelovito objedinjene zajedno s odredbama o ugovoru o doživotnom uzdržavanju), u konačnici je potpuno razumljivo. Dakle, s obzirom da odredbe Zakona o obveznim odnosima razlikuju ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, navedenu razliku neophodno je bilo ugraditi u Zakon o porezu na promet nekretnina, što je noveliranim Zakonom izričito definirano tko su obveznici plaćanja poreza, i to u članku. 8. koji navodi sljedeće: „Ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je davatelj uzdržavanja.  Članak 11. stavak 1. točke 7. propisuje oslobođenja od plaćanja poreza navodeći da porez na promet nekretnina ne plaćaju: „bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju“,(no ne i na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju).  Ostalim stjecateljima porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju pa do smrti primatelja uzdržavanja (članak. 8. stavak 2.). Bitno istaknuti da porezna obveza kod sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju,  prema članku 16. stavku. 2. Zakona o porezu na promet nekretnina, nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, a ne u trenutku sklapanja ugovora kao kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, čime je isključena mogućnost dvosmislenog tumačenja trenutka nastanka porezne obveze, a ujedno je za ugovor o doživotnom uzdržavanju propisana i netom spomenuta dodatna porezna olakšica jer je stjecanje nekretnine odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.     Uređivanje članka povodom novog Zakona o porezu na promet nekretnina („Narodne novine“, broj 115/16.)  koji stupa na snagu 01.01.2017.god. Naime, novi zakon koji je na snazi od 01.01.2017.godine,napokon nam donosi bitnu novinu u smislu poreznog oslobođenja sadržanu u odredbama čl.13.st.7.,prema kojim; Porez na promet nekretnina ne plaćaju: -bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, za razliku od trenutno važećeg zakona, kao što to kazuje i sam naziv ovog članka.
28.12.2016.
ZASTARA ZA MIROVINSKE I ZDRAVSTVENE DOPRINOSE
Svi pravni sustavi poznaju zastaru kao zakonom određeno vrijeme do kojeg se vjerovniku jamči pravna mogućnost naplate potraživanja, što će reći kada to vrijeme prođe, nastupila je zastara, no to ne znači da pravo potraživanja nestaje, već samo znači da se više ne može naplatiti nekom pravnom ili sudskom zaštitom u slučaju kad dužnik prigovori da je protekao propisani rok zastare, pa tako prema propisima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zastara za naplatu mirovinskih, zdravstvenih i drugih obveznih doprinosa zastarijeva za 5 godina od dana kada je zastara počela prvi put teći, a ona počinje prvi put teći nakon isteka kalendarske godine u kojoj je utvrđena obveza plaćanja doprinosa, što znači da u slučaju ako je obveza plaćanja doprinosa postojala u siječnju 2016. godine, rok zastare od 5 godina počinje teći od 1. I. 2017, pa zastara nastupa tek 1. I. 2022.,to je tzv. relativna zastara koja se prekida svakom službenom radnjom mjerodavnog tijela usmjerenom na naplatu doprinosa, koja je dostavljena na znanje obvezniku, no, nakon isteka 10 godina od dana kada je zastara počela prvi put teći, bez obzira na to koliko je bilo prekida tijeka zastare, nastupa apsolutni rok zastare prava na naplatu doprinosa i kamata.
28.12.2016.
OBAVIJEST SOIH-a
Poštovani/a,   Obavještavamo Vas kako je otvoreno novo savjetovanje na koje ste pozvani. Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4512   Tema savjetovanja je: Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona Opis savjetovanja: Usvajanjem ovoga Zakona omogućit će se odgoda uspostave JCN-a u uredima državne uprave radi redefiniranja načina uspostave JCN-a te potrebe za osiguranjem organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja ZMN-a iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojeni JCN. Ujedno će se, uslijed odgode primjene pojedinih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, osigurati ujednačena primjena i pravna sigurnost korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu. Nastavno, riješit će se pravna nesigurnost vezana uz ostvarivanje prava na ZMN azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom. Dopunom Zakona o socijalnoj skrbi vezanom uz radno sposobne korisnike ZMN-a koji se uključuju u javne radove motivirat će ih se za uključivanje u tržište rada, omogućiti im se ostvarivanje dodatnog prihoda za poboljšanje životnog standarda, a čime se sprječava produbljivanje siromaštva i socijalne isključenosti. Savjetovanje je otvoreno do: 27.1.2017. Molimo informaciju proslijedite udrugama članicama.   S poštovanjem,     Zorislav Bobuš, dr. med. predsjednik SOIH-a     Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH Savska cesta 3, 10 000 Zagreb tel.: 48 29 394 fax: 48 12 551 e-mail: soih@zg.t-com.hr
28.12.2016.
OBAVIJEST HSUTI-ja
Poštovane članice, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je obavijest kolika je vrijednost projektnih prijava zaprimljena zaključno s danom 27. prosinca 2016. godine. Detaljnije možete pogledati na sljedećoj poveznici: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1312 Na istoj poveznici možete pogledati dokument „Pitanja i odgovori br.10“ vezan uz projekt „Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom“     S poštovanjem,     Maja Groznica     Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) Croatian Alliance of Physically Disabled Persons Associations (CUPDPA) Šoštarićeva 8, 10 000 Zagreb tel: +385 1 4812 004 fax: +385 1 4920 153 mob: 091 4812 000 e-mail: savez@hsuti.hr http://www.hsuti.hr
28.12.2016.
OBAVIJEST HSUIR-a
Poštovani,     Obavještavamo Vas da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavljuje  Poziv za prijavu projekata usmjerenih unaprjeđenju kvalitete života starijih osoba putem  organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici u okviru raspoloživih sredstava iz Državnog proračuna za 2017. godinu     Rok za prijavu projekata otvoren je od 27. prosinca 2016. do 30. siječnja 2017. godine.     Tekst Poziva i potrebna dokumentacija dostupni su na sljedećoj poveznici: http://www.mspm.hr/istaknute-teme/natjecaji-udruge-zaposljavanje-eu-fondovi/udruge-1698/natjecaji-u-2016-godini/poziv-za-prijavu-projekata-usmjerenih-unaprjedjenju-kvalitete-zivota-starijih-osoba-3404/3404   S poštovanjem,     Predsjednik Josip Petrač     Hrvatski savez udruga invalida rada
28.12.2016.
PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR KOD SPORAZUMNOG PRESTANKA UGOVORA O RADU
Novi Zakon o radu („Narodne novine“, broj 93/14.) izazvao je dosta nedoumica i dvojbi u praksi, a vezano uz uređenje godišnjih odmora i to osobito kod pitanja ima li radnik pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, kada stječe pravo na godišnji odmor, na koliko dana godišnjeg odmora radnik ima pravo ako se zaposli u jednoj kalendarskoj godini, a radni odnos mu prestane u sljedećoj, u koliko dijelova radnik može/smije koristiti svoj godišnji odmor i kakav je sve dogovor oko toga dopušten s poslodavcem i sl. Određene dvojbe i pitanja javljaju se i u vezi godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa. Radni odnos, u skladu s člankom 112. Zakona o radu, može prestati i sklapanjem sporazuma između poslodavca i radnika. U tom slučaju radi se o sklapanju ugovora, suglasnom izjavom volje koju radnik i poslodavac potvrđuju svojim potpisom. Dakle, ovdje se ne radi o prestanku ugovora o radu otkazom, što znači da se ne uzimaju u obzir odnosno ne moraju se poštovati odredbe vezane uz otkaz ugovora o radu koje su propisane Zakonom o radu. Prvenstveno se to odnosi na odredbe o otkaznom roku i otpremnini, u vezi kojih su neki mišljenja da se one moraju poštovati i u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu. Sporazumom o prestanku ugovora o radu, koji se sklapa u pisanom obliku, definiraju se pitanja kao što su: kome i kada prestaje radni odnos, međusobna prava i obveze radnika i poslodavca i slično. Jedno od pitanja koje se uređuje sporazumom je i pitanje preostalog godišnjeg odmora. Treba napomenuti da radnik ima pravo na godišnji odmor u svakom slučaju prestanka ugovora o radu, odnosno ako ne iskoristi pripadajući godišnji odmor do prestanka radnog odnosa, ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Stoga, radnik to pravo ima i kada ugovor o radu prestaje sporazumom radnika i poslodavca. Sporazumom radnik i poslodavac mogu dogovoriti način korištenja godišnjeg odmora tj. kada će radnik koristiti godišnji odmor i hoće li ga koristiti ili će mu poslodavac isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. No, ugovorne strane ne mogu ugovoriti da radnik nema pravo na godišnji odmor ili na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, jer se radnik ne može odreći godišnjeg odmora pa niti u sporazumu o prestanku ugovora o radu. Radnik bi se samo mogao odreći naknade za neiskorišteni godišnji odmor, ali tek po dospijeću, dakle, nipošto ne u samom sporazumu o prestanku ugovora o radu.
28.12.2016.
SUDSKI POSTUPAK STEČAJA POTROŠAČA
Nakon postupka stečaja potrošača pred Financijskom agencijom, kada izvan sudski sporazum nije sklopljen, provodi se hitan postupak stečaja potrošača pred nadležnim općinskim sudom na čijem području potrošač ima prebivalište. U roku od 3 mjeseca od izdavanja potvrde FINA-e da izvan sudski sporazum nije sklopljen, na prijedlog potrošača otvara se postupak stečaja potrošača pred sudom. Zajedno s prijedlogom za otvaranje postupka, potrošač je dužan dostaviti dokumentaciju u smislu potvrde o nesklapanju izvan sudskog sporazuma, popis imovine i obveza te plan o ispunjenju obveza. U protivnom, sud će odbaciti navedeni prijedlog.   Pripremno ročište Prije donošenja odluke o otvaranju postupka stečaja potrošača sud će zakazati pripremno ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o planu ispunjenja obveza (članak 47. Zakona o stečaju potrošača). Poziv na pripremno ročište sadržava poziv vjerovnicima da se u roku od 30 dana od objave navedenog poziva, objavljenog na mrežnim stranicama e-Oglasne ploče, očituju o planu ispunjenja obveza (članak 48. stavak 3. ZSP-a). Plan ispunjenja obveza bit će prihvaćen ako se u roku od 30 dana od objave poziva na ročište vjerovnik ne izjasni o planu ispunjenja obveza (smatra se da je dao svoj pristanak) ili ako niti jedan vjerovnik ne uskrati svoj pristanak (članak 50. ZSP-a). Zakon o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15.) odredbom u članku 51. sprječava opstrukciju plana ispunjenja obveza, stoga, ako svi vjerovnici ne daju svoj pristanak, odlukom suda može se nadomjestiti nedostajući pristanak vjerovnika. U navedenim slučajevima plan ispunjenja obveza ima učinak sudske nagodbe, a prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača smatrat će se povučenim. Plan ispunjenja obveza neće biti prihvaćen ako potrošač ili vjerovnici ospore tražbinu (članak 49. stavak 4. ZSP-a) te će tada sud donijeti odluku o otvaranju postupka stečaja potrošača (članak 52. ZSP-a).   Otvaranje stečaja potrošača Sukladno članku 53. ZSP-a, ako utvrdi postojanje stečajnoga razloga i ako na pripremnom ročištu nije prihvaćen plan ispunjenja obveza, sud donosi rješenje o otvaranju postupka stečaja potrošača koje se u propisanoj formi objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča (od tog trenutka, prema članku 57. ZSP-a, nastupaju pravne posljedice otvaranja postupka), a vjerovnici u roku od 60 dana od objave rješenja moraju prijaviti svoje tražbine. Nadalje, prema članku 55. ZSP-a, sud će zakazati ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište) i ročište vjerovnika na kojem povjerenik podnosi izvješće o položaju potrošača (izvještajno ročište).     Provjera ponašanja i oslobođenje od obveza potrošača Sudski postupak stečaja potrošača završava rješenjem o zaključenju postupka stečaja potrošača u kojem sud određuje razdoblje provjere ponašanja potrošača u kojem će se u nadležnosti povjerenika, a pod nadzorom suda, unovčavati imovina potrošača. Nakon isteka navedenog razdoblja provjere, koje ne može biti kraće od jedne niti dulje od pet godina, sud zakazuje ročište na kojem pribavlja mišljenje vjerovnika, povjerenika i potrošača te donosi rješenje o oslobođenju od preostalih obveza (članak 76. ZSP-a) ili uskrati oslobođenja od preostalih obveza potrošača (članak 75. ZSP-a).     Odluke i pravni lijekovi Odluke u postupku stečaja potrošača sud donosi u obliku rješenja ili zaključka, a protiv rješenja u prvom stupnju može se izjaviti žalba o kojoj će odlučivati vijeće od tri suca na drugostupanjskom sudu. Od izvanrednih pravnih lijekova može se izjaviti revizija prema uvjetima propisanim u članku 27. stavku 8. Zakona o stečaju potrošača.     Dostava pismena Iako sudionici u postupku stečaja potrošača imaju mogućnost zahtijevati dostavu pismena na kućnu ili elektroničku adresu te osobni korisnički pretinac, takva dostava nema utjecaj na rokove koji se računaju po pravilima objave pismena na mrežnim stranicama e-Oglasne ploče sudova pri čemu je dostava pismena obavljena istekom osmog dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
28.12.2016.
(NE)ZAOBILAŽENJE TZV. SOCIJALNIH KRITERIJA PRILIKOM OTKAZA
Poslodavac može vrlo lako zbog vlastitih, ponekad i izuzetno opravdanih, organizacijskih i/ili gospodarskih razloga napraviti svjesnu ili nesvjesnu zlouporabu prava na način da svim radnicima u odnosu na čije se poslove organizacijske promjene odnose, ne otkaže ugovor o radu pod jednakim zakonom propisanim uvjetima i uz primjenu istih kriterija. Tako dolazi do situacije u kojoj poslodavac određeni broj radnika, na koje se odnose organizacijske promjene u smislu viška radnika, premjesti u druge organizacijske jedinice koje nisu obuhvaćene organizacijskim promjenama. Nakon toga, tek na preostalom, neraspoređenom broju radnika primjenjuje komparativno odredbe o socijalnim i drugim kriterijima vezano za odlučivanje koje će od tih radnika zadržati u radnom odnosu. Također, poznati su i slučajevi ugovaranja posebnih sporazuma između poslodavaca i različitih udruga i interesnih skupina o tzv. posebnom statusu članova tih udruga prilikom postupka poslovno uvjetovanog otkazivanja kod poslodavca koji je takvom ugovoru pristupio. To bi također bilo nedopušteno kršenje zakonom propisanih socijalnih kriterija od strane poslodavca, što bi u konačnici moglo imati sudski epilog i za poslodavca najčešće nepotrebno izgubljene sporove sa svim negativnim pravnim i financijskim posljedicama za tvrtku. Naime, prilikom redovitog otkazivanja ugovora o radu zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) na strani poslodavaca često se zanemaruje odredba članka 115. stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“, 93/14.) (članak 107. stavak 3. prijašnjeg ZR-a), iako ona jasno propisuje da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, što znači da poslodavac mora voditi računa i o određenim socijalnim kriterijima prilikom donošenja zakonite i dopuštene odluke o redovitom, poslovno uvjetovanom otkazu. U zanimljivoj Odluci Županijskog suda u Zagrebu, br. Gžr-1013/12-2, od 28. svibnja 2013., predmet spora bio je otkaz ugovora o radu zbog organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) i odbijanje zahtjeva za zaštitu prava povodom takve odluke, te sudsko utvrđenje navedenih odluka tuženika nedopuštenima i vraćanje tužiteljice na rad zbog toga što poslodavac nije poštivao socijalne kriterije. Naime, poslodavac je Pravilnikom o organizaciji odnosno novom sistematizacijom radnih mjesta temeljem tog pravilnika, na radnom mjestu kuhar, broj radnika smanjio s pet na dva izvršitelja. Nakon toga poslodavac je radnicu uvrstio na listu tehnološkog viška te joj otkazao ugovor o radu zbog organizacijskih razloga, a kao razlog je naveo prestanak potrebe za obavljanjem rada. Međutim, na radnom mjestu kuhara poslodavac je zadržao dva radnika, iako oni nemaju odgovarajuću stručnu spremu te imaju manje radnog staža nego radnica, koje postupanje je poslodavac opravdavao postojanjem Ugovora o međusobnim pravima i obvezama koji je prethodno sklopljen s Udrugom branitelja i invalida Domovinskog rata. Prema odredbama toga ugovora, članovima te udruge, ako su proglašeni tehnološkim viškom, poslodavac u tom slučaju ne može otkazati ugovor o radu. Međutim, prema stajalištu Županijskog suda u Zagrebu navedene odredbe Ugovora poslodavca i Udruge ne mogu derogirati zakonsku odredbu, te je drugostupanjski sud potvrdio presudu suda prvog stupnja kojom je utvrđeno da je poslodavac prilikom otkazivanja propustio voditi računa o socijalnim kriterijima u smislu odredbe članka 107. tada važećeg Zakona o radu („Narodne novine“, broj 149/09.), odnosno članka 115. stavak 2. aktualnog Zakona o radu, zbog toga što nije izvršio komparaciju radnika u odnosu na njihove kvalifikacije, staž, godine života, obiteljske prilike, slijedom čega je prihvatio osnovanim zahtjev za zaštitu prava utvrđenjem navedene odluke o otkazu i odluke o odbijanju zahtjeva za zaštitu prava nedopuštenima i vraćanjem tužiteljice/radnice na rad. S obzirom na navedeno, ako je stajalište sudske prakse tako izričito u vezi posebnog Ugovora poslodavca sa članovima te konkretne Udruge, ista takva obveza poštivanja socijalnih kriterija prilikom poslovno uvjetovanog otkazivanja ugovora o radu jednako, ako ne još i više, vrijedi i u svim drugim situacijama propuštanja primjene socijalnih kriterija prilikom poslovno uvjetovanog otkaza. Tako je nepoštivanje zakonom propisanih uvjeta za poslovno uvjetovani otkaz utvrđeno i od strane Vrhovnog suda RH, u odlukama Revr-597/09 od 22. listopada 2009. i Revr-160/14 od 28. listopada 2014. u slučaju gdje je poslodavac uputio na rad dio radnika jednog organizacijskog odjela u drugi organizacijski odjel tvrtke, a preostali dio radnika proglasio viškom. Time je poslodavac, prema stajalištu Vrhovnog suda, također napravio zlouporabu prava na način da nije svim radnicima u odnosu na čije se poslove organizacijske promjene odnose, otkazao ugovor o radu pod jednakim, zakonom propisanim uvjetima. Naime, u normativnom smislu (sukladno prijašnjem članku 107. stavak 1. podstavak 1. i stavak 3. i sadašnjem članku 115. stavak 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o radu) poslodavac može otkazati ugovor o radu ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, pri čemu ima zakonsku obvezu prilikom odlučivanja koje će radnike zadržati voditi računa o prethodno spomenutim socijalnim kriterijima – starosti, obvezama uzdržavanja koje terete radnika i napose o trajanju radnog odnosa radnika. Dakle, kada poslodavac određeni broj radnika koji su obavljali poslove na koje se odnose organizacijske promjene, prebaci na druge poslove koji nisu zahvaćeni organizacijskim promjenama, zato da tim radnicima ne bi otkazao ugovor o radu ili ih doveo u status tzv. tehnološkog viška, on tada (bez obzira na možebitne dobre namjere) krši prethodno navedene odredbe Zakona o radu, odnosno ne otkazuje ugovor o radu svim radnicima pod jednakim uvjetima i to zbog toga što nije razmotrio uvjete, odnosno socijalne kriterije prilikom otkazivanja, za sve radnike organizacijske jedinice na koju se odnose organizacijske promjene i posljedični poslovno uvjetovani otkazi. Stoga poslodavac prije poslovno uvjetovanog otkazivanja mora nužno primijeniti socijalne kriterije i utvrditi pravo prednosti zadržavanja u radnom odnosu u odnosu na sve radnike organizacijske jedinice koja eventualno prestaje postojati, a tek potom može dio radnika, poštujući odredbe članka 115. stavak 2. Zakona o radu, prerasporediti na druga radna mjesta u drugi odjel, a preostalom dijelu radnika iz „ugašene“ organizacijske jedinice uručiti odluku o poslovno uvjetovanom otkazu.
27.12.2016.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR