Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Listopad
26

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Udruga invalida Križevci

SVJETSKI DAN BULOZNE EPIDERMOLIZE, 25.10.2014.
Nasljedne bulozne epidermolize su skupina bolesti karakteriziranih jakom osjetljivosti kože, a u nekih bolesnika i sluznica, sa stvaranjem mjehura i rana. Koža je osjetljiva na najmanji pritisak, trljanje i dodir te vrlo lako dolazi do bolnih rana poput opeklina. Postoje tri osnovna tipa ili vrste bolesti, koji se razlikuju po dubini odvajanja slojeva kože. Naime, koža se dijeli na tri glava sloja: epidermu (pokožu), dermu (kožu) i hipodermu (potkožu). Derma je spojena neposredno s epidermom preko bazalne membrane. BE Simplex nastaje u vanjskom dijelu kože (epiderma), dok Junkcijska i Distrofična BE nastaju u području bazalne membrane. Tijekom posljednjeg desetljeća došlo je do ogromnog napretka u razumijevanju ovih bolesti, što se može zahvaliti novim saznanjima o građi kože. Karakteristično je da sve bolesti koje pripadaju nasljednim buloznim epidermolizama nastaju zbog urođenog nedostatka različitih proteina u koži. Ti proteini odnosno bjelančevine, odgovorni su za povezivanje različitih slojeva i stanica u koži. Zbog promjene u količini i/ili kvaliteti (strukturi) pojedinih bjelančevina dolazi do odvajanja različitih slojeva u koži i sluznicama.     Tri osnovna tipa bolesti     Neožiljna ili epidermolitska epidermoliza epidermolysis bullosa simplex     Vezna, junkcijska ili atrofična epidermoliza     Distrofična ili ožiljna epidermoliza Unutar svake skupine nalaze se brojni podtipovi bolesti koji se razlikuju prema kliničkoj slici, morfološkim promjenama ili načinu nasljeđivanja. Liječenje se za sada provodi ispravnom njegom kože koja se sastoji od temeljite higijene i prematanja rana. Na kožu se nikako ne smiju lijepiti flasteri, već se zavoji moraju učvrstiti elastičnim mrežicama. Važno je paziti da se zavoji ne zalijepe na rane jer to dovodi do daljnjeg oštećenja kože oko rana. Koriste se različite masti, koje ujedno služe i za čišćenje rana (antiseptici), vazelinske gaze (tanke gaze umočene u vazelin). Za zbrinjavanje rana kod bolesnika s buloznom epidermolizom najbolje su se pokazale posebne silikonske mrežice tzv. Mepitel mrežice. Korisne su iz razloga što ne oštečuju okolnu kožu, a još jedna prednost im je u tome što se na rani mogu ostaviti i po nekoliko dana. Postoji niz postupaka kojima se može zaštititi koža:     Održavanje prostorija na prikladnoj temperaturi da bi se izbjeglo pregrijavanje tijela     Korištenje lubrikanata da bi se koža održala vlažnom     Kupovanje mekane i jednostavne odjeće koju nije teško obući     Nošenje rukavica za vrijeme spavanja da bi se spriječilo češanje     U liječenju vrlo važnu, ako ne i ključnu ulogu ima pravilna prehrana koja mora biti kalorična i bogata bjelančevinama. Osim toga hrana najčešće mora biti mekana da se može lako prožvakati, a u nekim slučajevima mora biti i kosana ili mljevena. Također, uravnotežena prehrana u kombinaciji s korištenjem sterilnog pribora za njegu, je bitna i za spriječavanje pojave infekcija, budući da ona jača organizam i imunitet. Važno je i trajno uzimanje preparata željeza, vitamina, te pojedinih minerala. U slučaju trajne pothranjenosti koja se ne može riješiti zbog slabosti bolesnika, u obzir dolazi postavljanje posebne "cjevčice" kroz trbušnu stjenku u želudac. Kroz takvu cjevčicu pacijent se može hraniti posebnom hranom tijekom noći, dok spava, putem posebne pumpe. Ovakva operacija ne isključuje daljnje hranjenje na usta. Sprečavanje ukočenih zglobova vrši se redovitom fizikalnom terapijom i razgibavanjem svih zglobova. Nastalo sraštavanje prstiju na rukama i nogama mora se kirurški korigirati. Takvim operacijama oslobađaju se i prsti samo privremeno, jer rane i dalje nastaju na koži bolesnika te dovode do daljnjeg sraštavanja prstiju. Operativni zahvati, međutim omogućavaju korištenje ruku u ovih bolesnika te vođenje "normalnog" života. Nakon takvih korektivnih operacija važno je nositi posebne rukavice koje se izrađuju individualno za svakog bolesnika (uzima se otisak), a koje sprečavaju ili bolje reći usporavaju ponovno sraštavanje prstiju. Za oči se primjenjuju posebne kreme i masti koje će zaštiti oči od nastanka ranica, dok je u slučajevima gdje je došlo do sužavanja jednjaka, potrebno proširiti ga posebnim postupcima. Izvor: http://www.debra-croatia.com
25.10.2014.
MEĐUNARODNI DAN SPINE BIFIDE I HIDROCEFALUSA, 25.10.2014.
Međunarodni dan spina bifide i hidrocefalusa je uspostavljen i određen od IFS Glavne skupštine u Gvatemali 2011. s ciljem podizanja svijesti i razumijevanja o spina bifidi i hidrocefalusu. Ono služi i kao sredstvo za zagovaranje i promicanje prava osoba s ovim stanjima. Međunarodni dan spina bifide i hidrocefalusa održan je po prvi put 25. listopada 2012. u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije, članovi iz cijelog svijeta učinili su ovaj događaj velikim uspjehom. 25. listopada 2013. proslavljeno je lansiranje PUSH platforme i susret u Europskom parlamentu u Bruxellesu gdje se razgovaralo o važnosti pristupa zdravstvenoj skrbi. Ova rasprava se nastavlja i u 2014 s globalnom kampanjom.     Što je spina bifida Spina bifida doslovno znači rascjep kralježnice. Središnji živčani sustav čine mozak i leđna moždina. Mozak prima sve informacije putem 5 osjeta: dodir, vid, okus, sluh i njuh te tako kontrolira aktivnosti započinjajući pokrete različitih dijelova tijela. Te poruke od mozga prenose se leđnom moždinom koja se proteže kralježničkim kanalom. Kanal se sastoji od 33 kosti, kralježaka ili vertebre. Kralješci osiguravaju siguran prolaz mišićima te štite leđnu moždinu. Središnji živčani susutav razvija se između 14 i 23 dana od začeća. Spina bifida nastaje kada se neuralna cijev (kanal) ne zatvori pravilno. Dakle, kralješci ne čine puni krug tj. prsten oko leđne moždine što ostavlja rupu, prazninu na strani leđa. Ovaj poremećaj može zahvatiti jedan ili više kralježaka na bilo kojem dijelu kralježnice no najčešće na dijelu oko struka.   Vrste spina bifide Spina bifida cistična (cystica) (na leđima vidljiva „vreća“ ili mjehur prekriven tankim slojem kože)     mijelomeningokela – najteži i najučestaliji oblik spine bifide. Cista, osim tkiva i cerebrospinalne tekućine, sadrži i živce i kralježničku moždinu. Posljedica toga je paraliza i gubitak osjeta ispod oštećene regije. Naravno, stupanj oštećenja ovisi o smještaju spine bifide i koliko su zahvaćeni živci. Javljaju se problemi s mjehurom i crijevima.     meningokela – u ovom slučaju cista sadrži moždane ovojnice i cerebro-spinalnu tekućinu. Oštećenje kralježnice je blaže. Meningokela je rjeđi slučaj.   Spina bifida occulta (skrivena) Ovaj blagi oblik spibe bifide također je vrlo čest. Procjenjuje se da između 5% i 10% ljudi ima spinu bifidu occulta. Mora se naglasiti da većini osoba ovaj oblik SB nije ostavio trajne posljedice. Vrlo često ljudi shvate da imaju ovaj oblik SB nakon rendgenskog snimanja leđa iz nekog drugog razloga. Otprilike jedna od 1000 osoba ima probleme. Termin SB occulta predstavlja dva različita stanja koji rezultiraju različitim posljedicama. Kod većine osoba kojima je dijagnosticirana SB occulta radi se nedovoljno razvijenom samo jednom prstenu na donjem dijelu leđa. Za manji broj osoba SB occulta ostavlja veće posljedice Ukoliko je rascjep veći ili ukoliko zahvaća dva ili više prstena. Na mjestu rascjepa mogu postojati vidljivi znakovi npr., madež, rupica ili nakupina dlaka. Ako su ovi znakovi pozicionirani iznad stražnjice i u središnjoj liniji može se posumnjati na SB occulta. Rupica ili sinus koji su smješteni ispod razine stražnjice često ne upućuju na sb. Uz SB occulta učestale su poteškoće: deformitet stopala, slabi ili oslabljeni osjet u nogama, promjene u pokretima ruku, infekcije mjehura, inkontinencija i problemi sa crijevima. Ovi problemi pojavljuju se jer kralježnička moždina biva nategnuta. Vrlo često, dijete koje nije imalo nikakvih simptoma tijekom rasta i adolescencije može osjestiti neke teškoće. To se događa jer se živci rastežu te simptomi mogu postati jači. Vrlo je važno posjetiti liječnika koji će vas uputiti neurokirurgu. Zatražiti će i dodatne pretrge kao npr. MRI te na taj način dobiti čistu sliku stanja na temelju koje će se donositi daljnje odluke. Osobe koje imaju SB occulta i „zategnutu kralježnicu“ (theterd spinal cord) sa simptomima koji se pogoršavaju moraju operirati donji dio kralježnice kako bi se opustio pritisak. Vrlo često je to jednostavna i učinkovita operacija no u 2% - 5% slučajeva ne uspijeva. Operacijom se poboljšava stanje u nogama ali se ne može vratiti normalna funkcija mjehura i crijeva. Osnovna svrha ove operacije je zaustaviti propadanje osjeta i pokretljivosti nogu i sačuvanje funkcije mjehura i zato je bitno kontaktirati neurokirurga neposredno nakon pojavljivanja simptoma.   Što je hidrocefalus? Pojam hidrocefalus je izveden iz grčke riječi “hidro” što znači voda i “cephalus” znači glavu. Kao što naziv implicira, to je stanje u kojem je primarna karakteristika je prekomjerna akumulacija tekućine u mozgu. Iako hidrocefalus nekad bio poznat kao “voda na mozgu,” the “voda” je zapravo cerebrospinalnog likvora (CSF) – prozirna tekućina koja okružuje mozak i leđna moždina. Prekomjerno nakupljanje likvora rezultata u abnormalnim proširenjem prostora u mozgu zove komore. Ovo širenje stvara potencijalno štetne pritisak na tkiva u mozgu. Ventrikularne sustav se sastoji od četiri komore povezanih uskim prolazima.. Normalno, CSF teče kroz komore, izlazi u cisternama (zatvorene prostore koji služe kao rezervoari) na bazi mozga, kupa površine mozga i leđne moždine, a zatim reabsorbs u krvotok. CSF ima tri važne za održanje života funkcije: 1) zadržati tkivo mozga Uzgonski, djeluje kao jastuk ili “amortizer”; 2) da djeluje kao sredstvo za isporuku hranjive na mozgu i uklanjanje otpada; i 3) teći između lubanje i kralježnice, a naknadu za promjene u intrakranijski volumen krvi (količina krvi u mozgu). Ravnoteža između proizvodnje i apsorpciju CSF je kritički važno. Zbog CSF je napravio kontinuirano, medicinske uvjete koji blokiraju svoj normalan protok ili apsorpciju će rezultirati u više-akumulacije CSF. Rezultiralo tlak tekućine protiv moždanog tkiva je ono što uzrokuje hidrocefalus.     Hidrocefalus i kongenitalna hidrocefalus Hidrocefalus je nakupljanje previše likvoru u mozgu. Normalno, ovaj fluid jastuci svoj mozak. Kada imate previše, iako, stavlja štetne pritisak na mozak. Postoje dvije vrste hidrocefalusa. Kongenitalne hidrocefalus je prisutan pri rođenju. Uzroci su genetske probleme i probleme s koliko fetus razvija. Neuobičajeno velika glava je glavni znak kongenitalnog hidrocefalusa. Stečena hidrocefalus može pojaviti u bilo kojoj dobi. Uzroci mogu uključivati ​​ozljede glave, poteza, infekcije, tumori i krvarenja u mozgu. Simptomi stečenog hidrocefalusa može uključivati: Glavobolja Povraćanje i mučnina Mutan vid Balans problemi  Problemi kontrole mjehura  Problemi razmišljanja i memorije Hidrocefalus može trajno oštetiti mozak, uzrokuju problemi s fizičkom i psihičkom razvoju. Ako se ne liječi, to je obično smrtonosna. Uz liječenje, mnogi ljudi vode normalan život s nekoliko ograničenja. Liječenje obično uključuje operacije umetnuti shunt Ëini. Medicine i rehabilitacije terapija također može pomoći.   Izvori: http://www.worldspinabifidahydrocephalusday.com; http://www.spinabifida.hr/ ; http://www.medwob.com  
25.10.2014.
DAN DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI, 25.10.2014.
Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada. Na taj je dan 1953. godine u Željezari Sisak održana prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ, koji je utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj: promiče dobrovoljno davanje krvi te organizira i provodi akcije davanja krvi; okuplja davatelje i vodi evidenciju davatelja, te izdaje potvrde i dodjeljuje priznanja davateljima. Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva Republike Hrvatske za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama izrađuje se godišnji kalendar akcija, prema potrebama zdravstva. Godišnje se prikupi oko 180.000 doza krvi, što je 40 davanja na 1.000 stanovnika. Rezultati nisu ujednačeni u svim područjima Republike Hrvatske jer na broj prikupljenih doza utječu demografski, gospodarstveni, kulturološki i drugi čimbenici.     Tko je dobrovoljni davatelj krvi? Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost. U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ, usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.     Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi? Jednostavno - najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi. Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.     Koliko često i tko može dati krv? Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.   Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS? NE - to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.     Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje? NE - zdravi organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).   Izvor: http://www.hck.hr
25.10.2014.
SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DJEČJE PARALIZE, 24.10.2014.
Malo je bolesti koje su izazvale toliko rasprava i toliko mnogo straha kao što je dječja paraliza ili poliomijelitis, akutno infektivno oboljenje uzrokovano poliovirusom. Ta se bolest obično javlja u epidemijama, no izolirani slučajevi još uvijek postoje. Iako najčešće napada djecu, svako može oboljeti od dječje paralize. No, od velikog broja ljudi koji obolijevaju od poliomijelitisa, malo je onih koji dobivaju težak oblik ove bolesti. Najčešći oblik poliomijelitisa traje dan ili dva, izaziva glavobolju, temperaturu, grlobolju i poremećaje u želucu, ali ne ostavlja nikakvu paralizu. U samo jednom od stotinu ovakvih slučajeva liječnik može utvrditi ozbiljan oblik poliomijelitisa. Od stotinu slučajeva u kojima je poliomijelitis pouzdano ustanovljen, polovica oboljelih ozdravlja bez posljedica, 30% ima neznatne posljedice, 14% ima ozbiljnu paralizu, a 6% može umrijeti. Srećom, danas postoji nada kojom se opasnost od poliomijelitisa može sasvim ukloniti. Naime, još 40-ih godina 20. stoljeća američki mikrobiolog dr. Jonas Salk izradio je cjepivo protiv poliomijelitisa kojega primaju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta kako bi se zaštitili. To cjepivo predstavlja jedno od najvećih dostignuća u medicini i pružilo je ljudima nove nade. Uvođenjem cijepljenja protiv dječje paralize u Kalendar kontinuiranog cijepljenja i postizanjem visokog cjepnog obuhvata, dječja paraliza je gotovo iskorijenjena. Tome u prilog ide i informacija kako je u lipnju 2002. godine Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kojoj pripada i Hrvatska, i službeno proglašena slobodnom od dječje paralize. Međutim, dječja paraliza nije iskorijenjena svugdje u svijetu. I dalje postoje zemlje u kojima je dječja paraliza endemska bolest ili u kojima je izbila epidemija kao što su Afganistan, Pakistan i Nigerija, te Izrael i Sirija iz kojih postoji mogućnost širenja bolesti na druge zemlje, prvenstveno susjedne države. Iako se ta područja svijeta čine dalekim, treba imati na umu kako su to države u koje putuju i građani iz ostalih dijelova svijeta, bilo poslovno ili turistički, ali i obrnuto. Iz tog razloga, 24. listopada obilježava se Svjetski dan borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) kao podsjetnik na činjenicu kako unatoč iskorijenjenju dječje paralize uvijek postoji opasnost od pojave i prijenosa uzročnika – poliovirusa. Stoga je neophodno održavati visoki cjepni obuhvat i kontinuirano pratiti kretanje virusa među stanovništvom, tim više što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sredinom 2014. godine proglasila međunarodnu ''zdravstvenu uzbunu'' zbog ponovnog širenja poliomijelitisa. Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) 2004. godine utemeljila je međunarodna neprofitna organizacija Rotary International u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u znak sjećanja na datum rođenja dr. Jonasa Salka. Isto tako, organizacija Rotary International glavni je pokretač kampanja širenja svijesti o dječjoj paralizi u svijetu, a ove je godine usmjerila pažnju svijeta na važnost iskorjenjivanja ove opake bolesti kroz globalnu kampanju pod nazivom ''End Polio Now: Make History Today'' (''Zaustavimo dječju paralizu sada: počnimo sa stvaranjem povijesti danas''). Ovom prilikom, pozivamo sve da se uključite u kampanju širenja svijesti o važnosti iskorjenjivanja dječje paralize davanjem glasa podrške borbi protiv dječje paralize na internetskoj stranici http://www.endpolio.org/.
24.10.2014.
UDRUGA INVALIDA KRIŽEVCI U KANDIDATURI ZA PoY 2013.
U želji da istakne organizacije i pojedince koji postižu najbolje projektne rezultate, Udruga PMI Hrvatska (Udruga za upravljanje projektima Hrvatska) svake godine dodjeljuje nagradu za projekt godine – strukovno priznanje za najbolje vođen projekt i najbolje projektne rezultate ostvarene u Hrvatskoj. Tako je i ove godine pokrenula PoY 2013. (PoY - PMI Project of the Year - projekt godine 2013.). Udruga invalida Križevci kandidirala se za dodjelu nagrade za projekt godine sa svojim projektom "Chocolateria Cris".                 Dana 20.10.2014. u poslovnoj školi Cotrugli u Zagrebu predsjednik Udruge invalida Križevci g. Petar Gatarić sudjelovao je na predstavljanju projekta kandidata za PoY 2013: „Chocolateria Cris“. Dodjela nagrade i priznanja za PoY 2013 bit će 11.11.2014. na PMI forumu 2014.
23.10.2014.
26. LISTOPAD - SAT VIŠE SNA: ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA
Prema Uredbi o računanju vremena u 2014. godini („Narodne novine“, broj 24/14.), ljetno računanje vremena u 2014. godini završava 26. listopada 2014. godine u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s. S početkom zimskog računanja povezana je i odredba članka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08.) prema kojoj u razdoblju zimskog računanja vremena na motornim vozilima i za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Hrvatske željeznice će zbog prilagodbe na zimsko računanje vremena u nedjelju, 26. listopada, na HŽ-ovim prugama na jedan sat biti zaustavljeni vlakovi koji voze noću i to na kolodvorima koji su određeni u Pregledu čekanja vlakova.
23.10.2014.
SVJETSKI DAN HRANE, 16.10.2014.
Svjetski dan hrane prvi puta je obilježen 16. listopada 1981. Udruga za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda obilježava Svjetski dan hrane svake godine 16. listopada, na dan na koji je udruga osnovana 1945. godine. Tema svjetskog dana hrane 2014 – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo: "Hranjenje svijeta, briga za zemlju" - izabrana je za podizanje profila obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i manjih poljoprivrednika. Ono usredotočuje svjetsku pozornost na značajnu ulogu obiteljskih gospodarstava u iskorjenjivanju gladi i siromaštva, pružanju sigurnost hrane i prehrane, poboljšanje životnih uvjeta, upravljanje prirodnim resursima, zaštiti okoliša i postizanju održivog razvoja, posebno u ruralnim područjima. Opća skupština UN-a je odredila 2014 godinu za "Međunarodnu godinu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva." To je snažan signal da međunarodna zajednica prepoznaje važnost doprinosa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za sigurnost hrane u svijetu.
16.10.2014.
MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA, 15.10.2014.
Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada još od 1964. godine kada je g.Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa. Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je gospođica Guilly d’Herbmont još 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. I Republika Hrvatska je 1996. godine proglasila 15. listopada Danom bijelog štapa te se time priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba. Problemi s vidom, odnosno poremećaji vida, mogu se u grubo razvrstati u tri kategorije: - Sljepoća kao najteži oblik poremećaja, ne predstavlja samo potpuni gubitak vida, već i stanje u kojem je vizualno polje 20% ili manje - Slab vid je stanje uobičajeno za starije ljude, iako se javlja i kod mlađih, a uzrokovano je genetikom, traumatskim ozljedama i bolesti - Neraspoznavanje boja je posljednja velika kategorija poremećaja vida, iako ju je možda neprikladno nazvati poremećajem jer stanja u kojima je neraspoznavanje boja istinsko ograničenje ima vrlo malo. Slijepe osobe često se, kažu, tretiraju kao građani drugog reda, iako ih je u cijeloj Hrvatskoj ima 5500. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, svakakvih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica ali i opasnost za osobu koja ne vidi. Sljepoća je uvijek bila i biti će teška invalidnost, te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji upravo moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invalidnosti.
14.10.2014.
EUROPSKI DAN DARIVANJA ORGANA, 11.10.2014.
Europski dan darivanja organa ove se godine obilježava 11.10.2014. Njime se želi upoznati javnost s važnošću donošenja odluke o darivanju organa, izraziti podrška i solidarnost prema onima koji čekaju na presađivanje organa te pokazati zahvalnost i poštovanje svim darivateljima i njihovim obiteljima koji su ovim plemenitim činom spasili druge živote. Presađivanje organa i tkiva je uspješna metoda liječenja i spašavanja života. Najveći problem predstavlja nedostatak organa i tkiva prikladnih za darivanje. Na europskoj razini porast broja darivatelja organa kroz deset godina iznosi svega 2%, dok broj bolesnika na listama čekanja raste za oko 20% godišnje. Trenutačno je na listama čekanja u Europi preko 50.000 osoba od kojih će trećina dobiti presadak, a trećina umrijeti čekajući organ. Svaki dan u Europi umre 12 osoba zbog nedostatka organa za transplantaciju. Svatko od nas mogući je darivatelj, no isto tako i mogući primatelj organa i tkiva. Daleko veći su izgledi da ćemo mi sami ili netko od članova naše obitelji zatrebati organ, nego da ćemo biti darivatelj i na taj način nekome pomoći da produži život. Za života može se darivati bubreg, dio jetre ili pluća, krv, krvotvorne matične stanice, koža, koštana srž, hrskavica... a poslije smrti daruju se jetra, bubreg, srce, gušterača, srčani zalisci, krvne žile, rožnica... Prema zakonu u Hrvatskoj je svatko od nas darivatelj organa i tkiva u slučaju smrti, osim ako se naša obitelj tome ne suprotstavi. Da bi nakon vaše smrti mogli spasiti nečiji život, potrebna je suglasnost vaše obitelji. Zato je bitno da i oni znaju vaš stav. Hrvatska udruga Transplant želi pridonijeti podizanju svijesti i senzibiliziranju šire javnosti na temu darivanja organa, tkiva i krvi, stoga pozivaju sve da podržite njihovu ovogodišnju akciju “SUGLASNIK ZA ŽIVOT”, darivanjem jednog suglasnika iz vašeg imena, iz imena vaše tvrtke, vaše web stranice, vašeg facebook profila, vašeg proizvoda... kako bi naglasili važnost darivanja organa i tkiva i način na koji ono poboljšava kvalitetu življenja i prije svega, spašava nečiji život.     Podržati akciju možete na sljedećem linku http://www.suglasnikzazivot.com/covers/new  
10.10.2014.
SVJETSKI DAN BESKUĆNIKA, 10.10.2014.
I ove godine Svjetski dan beskućnika se obilježava 10. listopada. Organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine, taj dan provode aktivnosti senzibiliziranja javnosti za problematiku beskućništva. Prošle godine taj dan obilježen je velikom javnom akcijom „ Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške!“ kojom se željelo skrenuti pažnju na problematiku beskućništva u RH. Članice Hrvatske mreže za beskućnike, krovne Nacionalne mreže koja okuplja gotovo sve organizacije iz Hrvatske  koje se bave problematikom beskućništva , obilježit će  taj dan sa dvije aktivnosti: Okrugli stol “Prijatelji Vukovara”, održati  će se 10. listopada u Vukovaru s početkom u 10:00 satiu prostorijama CIVILNOG CENTRA GRADA VUKOVARA u organizaciji  udruge PRVA INICIJATIVA  i partnerstvu Hrvatske mreže za beskućnike. Na okruglom stolu će predstavnici mreže, voditelji Prihvatilišta za beskućnike, prezentirati primjere pozitivne prakse u zaštiti života beskućnika, kao i mjere koje poduzimaju njihove lokalne zajednice u cilju suzbijanja siromaštva. Po okončanju okruglog stola voditelji hrvatskih prihvatilišta u radnom djelu će provjeriti mogućnosti za otvaranje Prihvatilišta u Vukovaru, posjetiti  i donirati Socijalnu trgovinu u Vukovaru na adresi Sajmište 23, te obići restorana kao potencijalnu  lokaciju za otvaranje Pučke kuhinje u gradu Vukovaru. Dan otvorenih vrata prihvatilišta i prenoćišta u Hrvatskoj. Vrata Hrvatske mreže za beskućnike biti će otvorena za sve zainteresirane građane, pojedince, institucije, donatore, volontere u vremenu od 08:00 do 20:00 sati, te ovim putem pozivaju sve na sljedećim adresama: Zagreb : GD Crvenog križa Zagreb,Prihvatilište za beskućnike Kosnica bb, (Velika Kosnica) Varaždin:  Udruga “Novi put”,  Prihvatilište za beskućnike,Vodnikova 6 Karlovac:  Udruga Milosrđe - Centar za beskućnike, Hrvatske bratske zajednice 2 Pula:  GD Crvenog križa Pula, Prihvatilište za beskućnike, Valturska 61 Split:  Udruga MoSt,Centar za beskućnice/ke, Gundulićeva 22 Pridružite se u obilježavanju Svjetskog dana beskućnika!!!!! Hrvatska mreža za beskućnike   Izvor: http://www.beskucnici.info/
09.10.2014.
DAN NEOVISNOSTI, 08.10.2014.
Dan neovisnosti obilježava se 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski je sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.  
07.10.2014.
POZIV NA PREZENTACIJU FILMOVA S MEĐUNARODNOG FESTIVALA “UHVATI FILM”, 06.10.2014.
Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci i Udruga invalida Križevci pozivaju Vas na prezentaciju izuzetno kvalitetnog programa Udruge Spirit iz Rijeke. Prezentacija će se održati u ponedjeljak 6. listopada 2014. s početkom u 18 sati u Multimedijskom kulturnom centru Gradske knjižnice "Franjo Marković" Križevci. Uz najave/komentare voditelja prezentacija će sadržavati izbor nekoliko kraćih filmova s međunarodnog festivala UHVATI FILM i trajat će oko 2 sata. Filmovi obrađuju temu invaliditeta na vrlo originalan i neuobičajen način, a autori (glumci, scenaristi, redatelji) su osobe s invaliditetom. Ovaj se festival održava u Novom Sadu od 2003., a u Rijeci od 2011., s ciljem informiranja javnosti o životu, aktivnostima, pravima i dostignućima osoba s invaliditetom, čime se utječe na promjene u stavovima ljudi u svezi s osobama s invaliditetom, bolje razumijevanje i prihvaćanje različitosti te stvaranje uvjeta za veću vidljivost i uključivanje osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života. Do sada je festival u skraćenoj verziji gostovao u Puli, Zagrebu, Čakovcu, Bjelovaru, Osijeku, na Rabu i Krku. Ovo je prilika da i Križevčani vide kako izgleda ovaj zanimljiv i izuzetno edukativan program. Ciljane grupe za ovu prvu prezentaciju su nam profesori, predstavnici institucija i udruga, no i svi ostali koji vole filmove (dokumentarni/art...).   Ulaz: dobrovoljni prilog   Srdačno dobrodošli!
01.10.2014.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga invalida Križevci koristi institucionalnu podršku zahvaljujući Razvojnoj suradnji Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ministarstva socijalne politike i mladih u provođenju Pilot - programa sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Klikom na sliku pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"

Promotivni film za projekt “Mobilnošću do zaposlenja”

 

Klikom na sliku pogledajte promotivni film za projekt "Mobilnošću do zaposlenja" Instruktažnog centra Križevci namijenjenog osobama sa invaliditetom koje žele pohađati autoškolu na posebno prilagođenom vozilu.