Premijer Plenković istaknuo je danas kako je unaprjeđenje položaja osoba s invaliditetom stalna, kontinuirana i trajna obveza, ali i dio Programa Vlade. Naveo je da u Hrvatskoj, prema podacima iz 2022. godine, živi čak 624 tisuće osoba s invaliditetom, što je 16 posto ukupnoga stanovništva. Riječ je o velikoj skupini naših sugrađana, istaknuo je premijer Plenković, stoga se pitanje unaprjeđenja njihova položaja i njihovih prava nameće kao jedno od prioritetnih pitanja društva u cjelini.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, koja se održava dva dana uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
Svečan sjednica započela je minutom šutnje za dr. Zorislava Bobuša, koji je svoj radni vijek posvetio osobama s invaliditetom, a premijer Plenković istaknuo je da je dr. Bobuš kontinuirano i predano radio na tome da Hrvatska na nacionalnoj razini radi iskorake, a bio je i dio onih koji su Hrvatsku emancipirali u pogledu zaštite prava osoba s invaliditetom na europskoj i međunarodnoj razini.
Kada je riječ o unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, premijer Plenković istaknuo je kako je to stalna, kontinuirana i trajna obveza, ali i dio Programa Vlade.
Govoreći o temeljnim načelima te politike Vlade, izdvojio ih je nekoliko – načelo uključenosti, načelo nediskriminacije, načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, a osobito posebna skrb i briga o osobama s invaliditetom.
Naveo je da u Hrvatskoj, prema podacima iz 2022. godine, živi čak 624 tisuće osoba s invaliditetom, što je 16 posto ukupnoga stanovništva.
Riječ je o velikoj skupini naših sugrađana, istaknuo je premijer Plenković, stoga se pitanje unaprjeđenja njihova položaja i njihovih prava nameće kao jedno od prioritetnih pitanja društva u cjelini.
Partnerstvo Vlade i udruga osoba s invaliditetom najvažnije načelo djelovanja
U tom je kontekstu kao najvažnije načelo djelovanja naveo načelo partnerstva Vlade i udruga osoba s invaliditetom koje najbolje poznaju problematiku.
Podsjetio je da je Hrvatska 2007. godine Hrvatska postala treća zemlja potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda za osobe s invaliditetom, te četvrta koja ju je ratificirala.
Dobar primjer prakse u provedbi te Konvencije, dodao je premijer Plenković, je Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za šestogodišnje razdoblje 2021. do 2027.
Taj strateški dokument dio je Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.
U tom pogledu, naveo je predsjednik Vlade, posebno važnu ulogu ima rad Povjerenstva za osobe s invaliditetom. Očekuje, dodao je, da sve što rade tijekom godine na kraju kroz radne skupine koje koordinira Ministarstvo bude usmjereno i fokusirano ka unaprjeđenju zakonskih rješenja.
Dosadašnji iskoraci u poboljšanju prava osoba s invaliditetom
Govoreći o svemu što je dosad učinjeno, premijer Plenković istaknuo je da su prava osoba s invaliditetom poboljšana reformom sustava socijalne skrbi.
Osobna invalidnina povećana je u dva koraka, s 1.250 na 1.500 kuna pa s 1.500 na 1.750 kuna, a proširen je i krug korisnika koji na nju imaju pravo.
Ublaženi su i kriteriji za priznavanje prava na osobnu invalidninu tako da imovinsko-dohodovni cenzus više nije zapreka za ostvarivanje toga prava.
Za 20 posto povećan je doplatak za pomoć i njegu, dok je iznos naknade roditeljima njegovateljima i njegovateljima povećan s 2.500 na 4.000 kuna, odnosno na 4.500 kuna.
Proširen je i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja.
Roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju odnosno osoba s invaliditetom naknada koju prima povećana je s 4.000 kn na 6.000 kn.
Povećana je i osnovicu za zajamčenu minimalnu naknadu s 800 na 1.000 kuna, a za određene kategorije korisnika zajamčene minimalne naknade podigli smo i postotke za izračun.
Usto povećan je i iznos naknade za osobne potrebe korisnika prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno potrebama pojedinih korisničkih skupina, i to s prijašnjih 20% na 50% ili 70% osnovice.
U okviru paketa mjera pomoći građanima, povećali smo i mjesečnu naknada za ugrožene kupce energenata na do 500 kuna, kazao je premijer Plenković.
Brinemo se i za djecu s teškoćama u razvoju. U okviru sustava odgoja i obrazovanja omogućili smo pravo na pomoćnika u nastavi ili komunikacijskog posrednika, istaknuo je.
Osiguran je i uvećani doplatak za djecu, a koji iznosi 832 kune mjesečno.
Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama, Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku
Premijer Plenković najavio je da će se, na prijedlog državne tajnice za demografiju i za mlade idući tjedan, iduću tjedan na sjednici Vlade naći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, a s Hrvatskim saborom dogovoreno je da će taj Zakon biti izglasan u jednom čitanju i stupiti na snagu odmah u siječnju 2023.
Njime će se riješiti pitanje koje se odnosi na povećanje iznosa mjesečne proračunske osnovice sa 70 na 125 posto, odnosno s 2.328 na 4.157 kuna.
Najavio je da će danas u javno savjetovanje biti pušten Zakon o osobnoj asistenciji, a u zakonsku proceduru Vlade i Sabora bit će pušten u prvih šest mjeseci iduće godine, s ciljem da stupi na snagu s 1. srpnja 2023.
Kada je riječ o Zakonu o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da se i na njemu radi. Taj zakon treba objediniti naknade, a s obzirom na kompleksnost niza naknada koje postoje, vrlo je važno da on bude kvalitetno pripremljen, naglasioje premijer Plenković.
Cilj je da se taj zakon izglasa u drugoj polovici 2023., a stupi na snagu 1. siječnja 2024.
Fiskalni učinci ovih zakona nisu mali, kazao je premijer Plenković, međutim Vladini nadležni resori našli su način kako da se financijski prate odredbe zakona koje mahom proširuju prava o kojima je riječ.
Na kraju je čestitao svima Međunarodni dan osoba s invaliditetom, koji se obilježava za dva dana – 3. prosinca.
Piletić: Sa 150 milijuna kuna za osobnu asistenciju doći ćemo na milijardu
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić nakon sjednice najavio je kako se veće satnice za asistente očekuju s novim ugovorima početkom 2023.
“Nakon svega što je ova Vlada napravila, kad se donesu ovi zakoni, a sada su poznati i rokovi, mi smo napravili epohalan iskorak i u osiguranju pružanja dostupnosti socijalnih usluga, ali isto i povećanju materijalnih prava osoba s invaliditetom”, naveo je.
Ako uzmemo u obzir da danas prosječno godišnje na usluge osobne asistencije trošimo 150 milijuna kuna, a da predviđamo već za drugu polovicu 2023. 460 milijuna kuna, a onda od 2024. milijardu – mislim da to dovoljno govori o ozbiljnosti ovoga projekta, dodao je ministar.
Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena planira prosvjed zbog nedonošenja Zakona o osobnim asistentima i Zakona o inkluzivnom dodatku do kraja godine, a Piletić je podsjetio kako zakoni idu te su definirani.
“Oni su jedni od rijetkih koji ne vjeruju s obzirom na to da su i u Povjerenstvo uključene zaista gotovo sve skupine udruga koje se bave osobama s invaliditetom. Razumijem njihove razloge zbog kojih organiziraju takve aktivnosti, ali to njihovo nevjerovanje ne znači da zakon neće biti donesen i da neće imati pravo na sve usluge”, poručio je.
Mirić: U 2022. napravljen velik iskorak za osobe s invaliditetom
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić rekla je kako oni ne idu u prosvjed jer je jako teško donijeti te zakone, ali i zato što Hrvatska od 2015. kontinuirano ulaže napor u tu problematiku.
Mirić je također izrazila zadovoljstvo što je u 2022. napravljen velik iskorak za osobe s invaliditetom, posebno u vidu ukidanja imovinskog i dohodovnog cenzusa, tako da zaposlene osobe s invaliditetom.
U idućoj godini očekuje nove natječaje i europske omotnice, ali i da se riješi pitanje što bolje pristupačnosti, građevinske, komunikacijske, orijentacijske, kao i mobilnosti za osobe s invaliditetom.
(Izvor: Vlada / Hina)