Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Svake godine 22. srpnja obilježava se Svjetski dan mozga, globalna inicijativa posvećena podizanju svijesti o važnosti zdravlja mozga i prevenciji neuroloških bolesti.
Ovogodišnja tema, koju je proglasila Svjetska federacija za neurologiju, glasi “Zdravlje mozga za sve uzraste” te ističe ključne faze u kojima možemo aktivno utjecati na dobrobit našeg mozga:
Od samog početka:
Zdravlje mozga započinje i prije rođenja. Zdrave navike roditelja, pravilna prehrana i izbjegavanje stresa tijekom trudnoće postavljaju temelje za optimalan razvoj dječjeg mozga.
Djetinjstvo i adolescencija: Rano djetinjstvo ključno je razdoblje za kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj. Sigurno okruženje, kvalitetna prehrana, redovita tjelovježba i mentalna stimulacija kroz igru i učenje pozitivno utječu na zdravlje mozga.
Odrasla dob: U ovoj fazi života je ključno usvojiti i održavati zdrave životne navike. To uključuje uravnoteženu prehranu bogatu antioksidansima (poput mediteranske prehrane), redovitu tjelesnu aktivnost te kvalitetan san. Upravljanje stresom, kontinuirano učenje i održavanje snažnih društvenih veza također su presudni za očuvanje kognitivnih funkcija.
Zlatna dob: Održavanje mentalne i fizičke aktivnosti prilagođene dobi može značajno smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i drugih demencija.
Pet ključnih poruka za djelovanje povodom Svjetskog dana mozga 2025. godine:
Svijest: Podizanje svijesti o važnosti zdravlja mozga te što ranije prepoznavanje simptoma neuroloških bolesti.
Prevencija: Promicanje zdravih životnih navika za smanjenje rizika od neuroloških bolesti.
Edukacija: Širenje znanja o mozgu i bolestima koje ga zahvaćaju.
Dostupnost skrbi: Nužno je osigurati da su kvalitetna neurološka skrb, rehabilitacijske usluge i asistivna tehnologija dostupni i cjenovno pristupačni.
Zagovaranje: Poticanje promjena u politikama te povećanje ulaganja u istraživanja.
Svjetski dan mozga nas podsjeća da je ulaganje u zdravlje mozga u svakoj životnoj dobi najvrjednija investicija u dugu, zdravu i ispunjenu budućnost.
Fascinantne zanimljivosti o ljudskom mozgu:
Potrošač energije: Iako čini samo oko 2% ukupne tjelesne težine, mozak troši oko 20% ukupne energije i kisika koje tijelo koristi u stanju mirovanja. Ta energija dovoljna je da upali žarulju od 25 vata.
Mit o 10%: Vjerojatno najpoznatiji mit o mozgu je da koristimo samo 10% njegovog kapaciteta. To je potpuno netočno. Skeniranja mozga jasno pokazuju da koristimo gotovo sve dijelove mozga cijelo vrijeme, čak i dok spavamo.
Ne osjeća bol: Sam mozak ne može osjetiti bol. Iako je centar za obradu signala boli iz ostatka tijela, on sam nema receptore za bol. Zbog toga se operacije na otvorenom mozgu mogu izvoditi dok je pacijent budan.
Kognitivni razvoj: Ljudski mozak nije u potpunosti razvijen do otprilike 25. godine života. Prefrontalni korteks, dio odgovoran za planiranje, donošenje odluka i kontrolu impulsa, posljednji je koji sazrijeva.
Iluzija multitaskinga: Ljudski mozak zapravo ne može obavljati više složenih zadataka istovremeno. Umjesto toga, munjevito brzo se prebacuje s jednog zadatka na drugi, što smanjuje učinkovitost i povećava vjerojatnost pogrešaka za svaki zadatak.