Udruga osoba s invaliditetom Križevci

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, 7. listopada

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Republici Hrvatskoj obilježava se 7. listopada, a listopad je ujedno i mjesec borbe protiv raka dojke kada se javnost upozorava  na važnost ranog otkrivanja raka dojke, prevencije te bolesti, pravovremenog liječenja te skrbi za oboljele.

Mjesec listopad proglašen je Mjesecom borbe protiv raka dojke u svijetu te se, s tim u svezi, u listopadu održava niz akcija i događanja s ciljem skretanja pozornosti na potrebu za ranom detekcijom raka dojke te povećanjem mogućnosti njegova izlječenja. Prve subote u listopadu u Hrvatskoj i svijetu održava se i javnozdravstvena, humanitarna akcija Dan ružičaste vrpce, čiji je cilj upravo upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke.
Drugi važan datum je 7. listopada, koji je Hrvatski sabor proglasio Nacionalnim danom borbe protiv raka dojke.
Svake godine dijagnosticira se više od 2,3 milijuna novih slučajeva raka dojke, što ga čini najčešćim sijelom raka u odrasloj dobi. Ako se ovi trendovi ne promijene, procjenjuje se da će globalna incidencija narasti na 2,74 milijuna novih slučajeva do 2030. godine. U čak 95 % zemalja svijeta, rak dojke je prvi ili drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena (WHO, 2023).

Rak dojke najčešći je oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj te treći maligni uzrok smrti, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Prema posljednjim dostupnim podacima, u 2022. godini zabilježeno je 3 088 novih slučajeva raka dojke, dok je u 2024. godini od ove bolesti umrlo 697 žena.

Zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine, bilježimo pad smrtnosti od raka dojke za 25–30 posto. Program obuhvaća žene u dobi od 49 do 70 godina koje se svake dvije godine pozivaju na mamografski pregled, a poziv dobivaju na kućnu adresu. Odaziv na program iznosi 70 posto, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najvišim odazivom u mamografskom probiru.

Trenutno je u tijeku 9. ciklus pozivanja na mamografiju, koji obuhvaća žene rođene između 1976. i 1955. godine. Cilj programa je rano otkrivanje bolesti, uspješnije liječenje i smanjenje smrtnosti. Od početka provedbe programa napravljeno je oko 2 300 000 mamografskih pregleda, a otkriveno je više od 10 000 novih karcinoma dojke. Karcinomi koji se danas otkrivaju znatno su manji nego prije uvođenja programa, što značajno povećava šanse za preživljenje.
Rizični čimbenici
Čimbenici rizika od raka dojke uključuju nasljedne mutacije gena visokog rizika, kao što su BRCA1 i BRCA2, ali te nasljedne mutacije objašnjavaju samo 10-20 % karcinoma dojke na razini populacije (WHO, 2023). Najznačajniji rizični čimbenici raka dojke su:
• dob
• prva menstruacija prije 12. godine života
• menopauza nakon 50. godine života
• nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života
• pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
• prethodna bolest dojke.
Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji obuhvaća sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina, pa je tako u ožujku 2023. godine započeo 8. ciklus programa, koji obuhvaća godišta od 1954. do 1973., a trajat će do proljeća 2025. godine. Tijekom 18 godina provedbe programa, učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno oko 10.000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje oboljelih žena.
I stoga, ODAZIV I JAVLJANJE NA KONTROLNI PREGLED DOJKI može biti od životne važnosti – ODAZOVITE SE!
U organizaciji i provedbi Nacionalnog programa sudjeluju: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, 54 zdravstvene ustanove s radiološkim jedinicama (21 dom zdravlja, NZJZ „dr. Andrija Štampar“ i 32 bolnice), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, liječnici obiteljske medicine i patronažna služba.
Izvor: HZJZ

Podijeli ovaj članak

Facebook
Twitter
LinkedIn
Skip to content