Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Studeni
21

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Duhovnost

ADVENT I ADVENTSKI VIJENAC

imageCrkvena priprava za Božić zove se advent ili došašće, a počinje prvom nedjeljom adventa. Nekoć su je posebno označavale mise zornice, danas sačuvane po selima. U naše vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji ukazuje na Božić, postaje adventski vijenac. I nekoć i danas u adventu vjernici pristupaju ispovijedi i pričesti, da bi tako slavili blagdan Božića u punoj vjerničkoj opredijeljenosti. Advent predstavlja crkvenu pripravu koja želi upraviti vjernike samo-prosudbi vlastitog života i djelovanja u svjetlu kršćanskog morala. Upravo po adventskoj ispovijedi i božićnoj pričesti Božić ima značenje obnove i novog zaleta u vjerničkom životu.
imageAdventski vijenac plete se od zimzelenog lišća ili grančica. Tako je pleten da nema početka ni kraja pa označuje Boga koji je vječan. U vijenac su usađene četiri svijeće; one označuju četiri godišnja doba, odnosno četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak, a ne samo četiri adventske nedjelje. Prve nedjelje se pali prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri. Danas ćemo adventskih vijenaca naći u crkvama, ali i u kućama i stanovima. Naravno, u kućama on je poziv na obiteljsku molitvu.

 
 



MOLITVA KRUNICE

imageDragi prijatelju!

Neka ti  ova krunica postane blagoslovom.
Neka ti bude putokaz na putu do Boga i neka ti podari milost potpunog opredjeljenja za Boga. Tako da Krist bude po tebi prepoznatljiv.
Neka te vodi ka žrtvi, da bi Isusa mogao donositi ljudima.

Neka ti da izdržljivost na tvojoj Maslinskoj gori, ustrajnost pod udarcima nevolja i strpljivost kada te pritišće trnova kruna.
Neka i tebe prati na tvom križnom putu i neka te osnaži do posljednjega daha.

Neka ti podari vjeru u uskrsnuće, čežnju za Vječnim, radost i mir u Bogu.
Neka te vodi do punine života i neka ti pokloni savršenstvo u Isusu Kristu, našem Gospodinu.

Za sve to mole za tebe tvoji prijatelji iz Udruge invalida Križevci


    image«Blažena djevica Marija je krunici podarila takvo djelovanje da ne postoji nijedan materijalni, duhovni, nacionalni ili međunarodni problem koji se putem nje i naše žrtve ne bi mogao riješiti.» Sestra Lucija iz Fatime

      imageGodinu 2003 (A.D.2003) je sveti otac papa Ivan – Pavao II nazvao “Godinom krunice’‘  proglašavajući nova otajstva krunice: otajstva svjetla,  te tako pozvao cijeli kršćanski katolički puk na molitvu krunice.  Između ostalog sveti otac papa je naglasio: ‘‘Krunica je moja najmilija molitva !  Krunica nas smješta u živo zajedništo s Isusom po srcu Njegove Majke.  Vi ljubite Isusovu majku,  moleći krunicu.  Potičem Vas da ustrajete u toj svojoj pobožnosti koja Vas,  ako je ispravno shvatite i živite, zasigurno, vodi tome da sve više proničete u otajstvo Krista,  našeg Spasitelja ‘’ (Papa Ivan - Pavao II) ŠTO JE KRUNICA? Krunica je evanđeoska molitva,  jer iz evanđelja crpi predmet otajstava i poglavito svoje oblike.  Nadahnjuje   se na evanđelju i nudi vjernicima cijeli misterij Isusova života od otajstva začeća Isusova,  preko čudesa i propovijedanja,  pa sve do njegove smrti, uskrsnuća i uzašašća.  Četverostruka razdioba krunice na radosna, žalosna, slavna i otajstva svjetla predstavlja temeljni nacrt iskonskog navještaja vjere i ponovno uprisutnjuje Kristovo otajstvo u svijetu, otajstvo u kojem ga je ugledao sv. Pavao i opisao u glasovitom hvalospjevu Poslanice Filipljnima: poniženje, smrt, uzvišenje (Fil 2,6 -11). Druga bitna sastavnica krunice je razmatranje.  Po svojoj prirodi molitva krunice zahtijeva smireni ritam i misaoni element kršćanske meditacije, što u molitelja pospješuje razmatranje otajstava Gospodinova života, kako ih je moguće spoznati kroz srce One koja je bila najbliža Gospodinu.  Zbog toga,  molitva krunice je u najužoj vezi s Marijom Majkom Isusovom koja je bila sjedinjena s Kristom u njegovu spasiteljskom poslanju.  Zato je molitva krunice istodobno i molitva Mariji,  našoj najboljoj posrednici i zagovornici kod svoga Sina, a našega Gospodina.  ‘‘Krunica je molitva koju na poseban način molimo zajedno s Marijom, baš  onako kako su zajedno s njome molili apostoli u blagovalištu ‘Posljednje večere’  kada su se pripravljali na primitak Duha Svetoga ‘’ (Papa Ivan – Pavao II). Kristocentričnost krunice Po sakramentima je kršćanin suobličen s Kristom:  njegovo biće je na novo preobraženo.  Odatle proizlazi kršćaninova obveza da živi poput Krista.  Da bi pak mogao živjeti poput Krista, prijeko je potrebno da kršćanin neprestance ima pred očima otajstva Isusova života.  Crkva mu ih predlaže u sakramentalnim slavljima, posebno u euharistijskome slavlju i kroz liturgijsku godinu.  S druge strane, nitko nikada nije savršenije nasljedovao Spasitelja, nitko mu nikada nije bio suobličeniji od Njegove Majke Marije.  Prema tome,  krunica je jednostavno pomagalo po kojem svaki kršćanin koji moli krunicu ima pred očima svoje duše prisutnost Isusovih i Marijinih otajstava, kako bi ona bila svjetlo u našem životu, koji bi trebao biti što suobličeniji s Njima.  Razmatranje otajstava odvija se na podlozi glasovnog ponavljanja Zdravomarije.  Na taj način mole usne i srce, a cjelovita osoba molitelja ulazi u zajedništvo s Bogom po Kristu jedinom posredniku između Boga i ljudi.  Dakle, moliti krunicu znači uključiti se u veliku struju molitve,  u nebrojeni zbor kršćanskih i svetačkih naraštaja koji su je ljubili i provodili u životu. ‘‘Ako je krunica oduvijek bila molitva ‘teških vremena Crkve’,  osobito je danas prijeko potrebno da ona uđe u svagdanji život svih vjernika, kako bi u njima razbudila i razjačala vjeru u Boga i njegovu Crkvu. ‘’  (o. Henrik M.  Rossetti, OP)  ‘‘Marijina krunica je uzdignuta na stupanj velebne, javne i sveopće molitve u redovnim i izvanrednim potrebama svete Crkve, naroda i svijeta.’’ (Papa Ivan XXIII) Kako se moli krunica? Uzevši krunicu u ruku poljubi se sveti križ  izgovarajući riječi: Isuse, to je Tebi za ljubav, za obraćenje grešnika i kao naknada za uvrede koje se nanose svetom i bezgrešnom Srcu Marijinu! Dalje se nastavi znakom križa: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.  Amen. Držeći križ  izmoli se Apostolsko vjerovanje: Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet umro i pokopan; sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih; uzašao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemogućega; odonud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.       Nakon vjerovanja, na prvo zrno koje slijedi poslije križa moli se: Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje. dođi kraljevstvo tvoje; budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zla. Amen. Na sljedeća tri zrna mole se tri Zdravomarije s nakanama:  1. Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom. Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Koji neka nam umnoži vjeru. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen. 2. Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom. Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Koji neka nam učvrsti nadu. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen. 3. Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom. Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Koji neka nam usavrši ljubav. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen. Na petom zrnu moli se: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen. Uvijek iza Slava Ocu dodaje se molitva koju je Gospa naučila djecu u Fatimi, a glasi: O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one, kojima je najpotrebnije Tvoje milosrđe. Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje. dođi kraljevstvo tvoje; budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zla. Amen. Zatim se prijeđe na molitvu desetice t.j.  otajstava (radosna, žalosna, slavna i svjetla) ovisno u kojem se danu moli: (Radosna otajstva – Ponedeljak i Četvrtak, Žalosna otajstva – Utorak i Petak, Slavna otajstva – Srijeda, Subota i Nedjelja, Otajstva svjetla – Četvrtak i Subota.) Uvijek je dobro da nakon pročitanog otajstva, što će ga molitelj razmatrati, uslijedi kratko razmišljanje o tom otajstvu. U svakom otajstvu (desetici)  moli se jedan Očenaš, deset Zdravomarija,  jedan Slava Ocu i Fatimska molitva. Preporuča se nakon pet desetica izmoliti Očenaš, Zdravomariju i Slava Ocu na čast Duhu Svetome po nakani Svetoga oca,  te dodati molitvu Zdravo Kraljice i Lauretanske litanije. Koja su to otajstva krunice?
    • RADOSNA   OTAJSTVA:
    • 1.  Koga si, Djevice, po Duhu Svetom začela. 2.  Koga si, Djevice, Elizabeti u pohode nosila. 3.  Koga si, Djevice, rodila. 4.  Koga si, Djevice, u hramu prikazala. 5.  Koga si, Djevice, u hramu našla.
    • ŽALOSNA   OTAJSTVA:
    • 1.  Koji   se za nas krvlju znojio. 2.  Koji je za nas bičevan bio. 3.  Koji je za nas trnjem okrunjen bio. 4.  Koji je za nas teški križ  nosio. 5.  Koji je za nas raspet bio.
    • SLAVNA   OTAJSTVA:
    • 1.  Koji je od mrtvih uskrsnuo. 2.  Koji je na nebo uzašao. 3.  Koji je Duha Svetoga poslao. 4.  Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo. 5.  Koji je tebe, Djevice, na nebu okrunio.
    • OTAJSTVA   SVJETLA:
    • 1.  Koji je na rijeci Jordanu kršten bio. 2.  Koji nam se na svadbi u Kani objavio. 3.  Koji nam je Kraljevstvo Božje navjestio i na obraćenje nas pozvao. 4.  Koji se na Gori preobrazio i svoju nam slavu objavio. 5.  Koji nam se u otajstvu Euharistije darovao. «Ja sam Kralj Milosrđa» imageZa proširenje «Poruke Božanskog Milosrđa» Isus traži od sestre Faustine 1931. u Krakovu: «Naslikaj moju sliku tako kako me vidiš, a ispod napiši: «ISUSE, JA SE UZDAM U TE!» i proširi je da se časti po čitavome svijetu!» Isus je naučio sestru Faustinu moliti posebnu Krunicu i obećao: «Svaki onaj koji je moli iskusit će moje Milosrđe u životu, a naročito na času smrti. Ako bi to bio tvrdokorni grešnik, … pa i samo jedanput izmoli ovu Krunicu, imat će udjela u milosti moga neizmjernog Milosrđa. Ako se bude molila kod umirućeg, ublažit će se Božji gnjev, a po pregorkoj Muci Božanskog Sina, obuzet će ovu dušu neizmjerno Milosrđe.» Krunica Božanskog Milosrđa Na prva tri zrnca: Oče naš …, Zdravo Marijo …, Vjerovanje … Na velika zrnca: «Vječni Oče, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Dušu i Božanstvo tvoga preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za naše grijehe i grijehe cijeloga svijeta.» Na mala zrnca: «Po pregorkoj Muci Njegovoj, smiluj se nama i cijelome svijetu.» Na kraju nakon 5 desetki doda se 3 puta: «Sveti Bože, Sveti Jaki Bože, Sveti Besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelome svijetu.» Strelovita molitva umirućem Spasitelju Milosrdni Isuse, u času Tvoje smrti za nas na križu, klanjam Ti se, hvalim Te i molim, obujmi svojim neizmjernim Milosrđem čitav svijet, naročito jadne grešnike i umiruće. Amen.
       
       



      UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – VELIKA GOSPA, 15. kolovoza

      imageMeđu najomiljenije marijanske blagdane spada: Marijino uznesenje na nebo. Tko god može, za Veliku Gospu nastoji hodočastiti u koje marijansko svetište. Zato su naša marijanska svetišta toga dana puna, sva raspjevana u dragoj hodočasničkoj pjesmi, ožarena ne samo ljetnim suncem nego još više žarom, molitvom i pobožnošću. Božji je narod onim svojim vjerničkim osjetilom osjetio da je to dan Marijine slave i zato u molitvi, pjesmi, djelima pobožnosti daje oduška svojoj radosti.
      Teologija nas ući da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII.
      Od XIII. stoljeća pa dalje čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom. Papa Benedikt XIV. u XVIII. stoljeću, raspravljajući o blagdanima Majke Božje, piše: “Tkogod se potrudi da prouči stare dokumente, u kojima se ovaj blagdan naziva usnuće, naći će ovaj odgovor: usnuće je i uznesenje jedna te ista stvar.”
      II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi riječi dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: “Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.”. A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: “Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.”
      imageOno što Marija nudi svijetu danas jest živa i konkretna stvarnost Spasitelja svijeta u njegovu utjelovljenju. Ona nas tjera na vjeru u Krista, ali ne onakvoga kakvim ga katkad i nesvjesno zamišljamo, kao biće koje je djelomično Bog i djelomično čovjek, već kao biće koje je potpuno božansko i potpuno ljudsko. Marija je čuvarica stvarnosti utjelovljenja.
      Uvrstimo se, dakle, i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o njezinu uznesenju tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave najljepši Marijin dan.
      Marijo Kraljice mira, moli za nas!

       
       



      Duhovnost

        Sveti Marko Križevčanin

      imageSveti Marko Križevčanin, mučenik, rođen je 1589. godine u Križevcima – slobodnom kraljevskom gradu (1252.). Studira u isusovačkim zavodima u Grazu filozofiju, gdje je upisan kao Marko Krizin Hrvat Križevčanin, te u Rimu na sveučilištu Gremanikum, gdje se potpisao Marko Stjepan Krizin. Iz dokumenata je očito da je bio svećenik zagrebačke biskupije, a od 1616. profesor i ravnatelj sjemeništa u Trnavi, ostrogonski kanonik; s isusovcima Melkiorom Grodzieckim i Stjepanom Pongraczom 7. rujna 1619. pogiba mučenički u Košicama (Slovačka). Svetim ih proglašuje 02.07.1995. Ivan Pavao II u Košicama.

      Molitva: «Bože, Oče naš!»

      Bože, Oče naš! Tvoji su mučenici sv. Marko Križevčanin, Stjepan Pongracz i Melkior Grodziecki podnijeli mučeništvo kao svjedočanstvo svoje vjere u Isusa Krista i Svetog Oca. Molimo Te i mi Hrvati, sunarodnjaci sv. Marka Križevčanina, udijeli nam milost da svoju vjeru dublje razumijemo i snagom Duha Svetoga u njoj živimo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. 

       

      PRAVILA ZA DOBAR KRŠĆANSKI DUHOVNI ŽIVOT

      image1. Čvrsto i radosno vjerovati da je Isus Krist «Put, Istina i Život» i da je On «Svjetlo istinsko koje rasvjetljuje svakoga čovjeka» (Iv 1,9) i prihvatiti Isusa i Evanđelje svim srcem.

      2. Iskreno priznavati svoje grijehe, kajati se za njih i ispovijedati se barem jednom mjesečno. Nikada ne živjeti u teškome grijehu.

      3. Ići redovito na Svetu Misu nedjeljom i blagdanima, a preko tjedna pokušati prisustvovati Sv. Misi barem 1 – 2 puta. Redovito se pričešćivati («Tko blaguje Tijelo Moje i pije Krv Moju ima ŽIVOT VJEČNI i Ja ću ga uskrisiti u posljednji dan»).

      4. Postiti po mogućnosti jedan dan tjedno o kruhu i vodi i još jedan dan u tjednu ne jesti meso.

      image5. Moliti ujutro barem pola sata (tu je uključena i jutarnja Sv. Misa). Moliti barem jednu deseticu Krunice ili cijelu Krunicu na dan.

      6. Čitati svakodnevno Bibliju (barem nekoliko redaka) najmanje jednu duhovnu knjigu mjesečno.

      7. Probati otići na barem jedno hodočašće godišnje jer se u svetištima prima velika duhovna snaga i pravi uvijek jedan korak naprijed u vjeri.

      8. Stalno ispitivati da li živim po Isusovim riječima: da li ljubim svakog čovjeka (pa i svoje neprijatelje – MT 5,44), da li opraštam svima, da li sudim i ogovaram druge, da li sam milosrdan, radostan i ljubazan Isusov učenik.

      9. Živjeti skromno i disciplinirano. Ne razbacivati novac, izbjegavati pretjerano izlaženje na svjetovna mjesta (disko-klubove, kafiće…). Odijevati se čedno i pristojno (osobito žene). Ići na poćinak ne iza 24 sata i ustajati ne iza 8 sati ujutro. Gledanje TV svesti na minimum, brinuti se oko svojega tjelesnog razvoja i zdravlja.

      10. Prije braka živjeti čisto bez predbračnih odnosa), a u braku po crkvenim propisima (prirodno planiranje obitelji).

      11. Živjeti sa svima u miru. Izbjegavati napetosti. Prihvatiti ponizno svoje poteškoće i križeve znajući da Bog okreće sve na dobro onima koji ga ljube kako kaže Sv. Pavao.

      image12. Izvršavati svoje obveze u učenju i radu.

      13. Poštovati roditelje, svećenike, profesore i pretpostavljene.

      14. Pokušati prisustvovati Klanjanju jedan sat tjedno ili se zadržati u molitvi u crkvi jedan sat tjedno (biti na samo sa Isusom koji je prisutan u Presvetom Oltarskom Sakramentu).

       

      KAKO SE PONAŠATI U CRKVI

      image1. Crkva je kuća božja, zato je ona sveto mjesto. Nigdje nije potrebnija veća pristojnost i lijepo vladanje nego pred Bogom. Jesmo li osvjedočeni vjernici pokazujemo i time kako se vladamo u crkvi.

      2. Na prvom mjestu pripazi na svoje odijelo koje treba biti uredno, čisto i čedno. Neki načini odijevanja (majica bez rukava, dekolte haljina, kratke hlače, sportska odjeća) nisu prikladni za kuću Božju u koju ulaziš. U svakom slučaju razlikuj odjeću koja je prikladna za crkvu od one za sportske terene ili plažu.

      3. Prije ulaska u crkvu ugasi mobitel ako ga nosiš, izvadi žvakaću iz usta, ako je imaš. Muškarci otkrivaju glavu ako nose kapu ili šešir. U crkvi ništa ne jedi i ne žvači. Nemoj čitati novine pa ni crkvene.

      image4. Ne zakašnjavaj u crkvu jer time omalovažavaš službu božju i smetaš ostalim vjernicima. Ne izlazi iz crkve prije nego se bogoslužje završi i svećenik vrati u sakristiju. .Jedino velika potreba može ispričati izlazak dok obred još traje.

      5. Razumije se da sva pravila lijepa ponašanja koja vrijede drugdje, vrijede i u crkvi. Stoji se, kleči se, sjedi uvijek uspravno, ne naslanja se na zid ni o stup; ruke se ne drže u džepovima niti na leđima, noge se ne prebacuju jedna preko druge, ne okreće se naokolo kad tko ulazi ili izlazi. Valja se čuvati brbljanja, namigivanja, smijanja, čačkanja po nosu i sl.

      image6. Kod ulaska u crkvu vrhovima prstiju zahvati blagoslovljene vode, koja te podsjeća na tvoje sveto krštenje i pobožno se prekriži.

      7. Znak križa čini s poštovanjem. Lijevu ruku stavi na prsa i otvorenom desnom takni se čela, prsiju, lijevog i desnog ramena. Posebno izbjegavaj nemarno i prebrzo križanje.

      8. Nikad ne ostaj kod ulaznih vrata, samo u slučaju da ne možeš dalje od mnoštva. Otiđi do klupe u kojoj ima slobodnog mjesta, poklekni jedno koljeno do zemlje, uđi u klupu i klekni na oba koljena da bi pozdravio Isusa u Presvetom Sakramentu.

      image9. Na časnom mjestu u svakoj crkvi nalazi se svetohranište u kojem se čuva Tijelo Kristovo pod prilikama posvećenog kruha. Ulazeći i izlazeći ih crkve ili prolazeći ispred svetohraništa pokloni se Gospodinu Isusu prigibajući desno koljeno do zemlje. (izbjegavaj način da koljeno smo malo prigneš i ne dotakneš tla.)

      10. Neka Isus u svetohraništu bude prvi kojeg ćeš u crkvi pozdraviti. Nakon toga možeš se pomoliti pred likom Blažena Djevice Marije ili doći pred sliku ili kip nekog sveca.

      11. U crkvi treba vladati pobožna tišina. Ako nekome nešto moraš reći, učini to tiho i kratko. Izbjegavaj razgovor, jer on smeta onima koji mole i odaje nedostatak poštovanja prema svetom mjestu. Razgovor treba odgoditi nakon bogoslužja i to ispred crkve, a ne na kraju stvarati žamor u crkvi, kao na tržnici.

      12. Kod zajedničke molitve visinu glasa i brzinu prilagoditi ostalima da se tvoj glas ne ističe, bilo da moliš presporo, prebrzo ili preglasno.

      13. Ako nemaš sluha za lijepo pjevanje, pjevaj tiho ili šuti.

      14. Kad sklapaš ruke na molitvu, drži ih u razini prsiju, sklopljene ili preklopljene.

      image15. Presveti Oltarski Sakramenat je izložen u pokaznici. Pred Njim se poklekne na jedno ili na oba koljena. Onda se ide u klupu kleknuti ili sjesti na stolice, da se razmatra ili moli molitva po želji.

      16. Prije nego iziđeš iz crkve, poklekni i prekriži se kao kod ulaska pa tek onda iziđi. Tako pozdravljamo Isusa koji je u središtu crkve.

      17. Dobro je voditi malu djecu u crkvu da bi se od malena znali ponašati u crkvi i učiti moliti. Dobro ih je dovesti prije mise i objasniti kako se treba ponašati u crkvi za vrijeme mise. Roditelji trebaju pripaziti da djeca ne smetaju drugima. Bolje ih je pustiti da hodaju okolo u šutnji, nego ih čvrsto držati u ruci ili naručju da oni negoduju ili vrište. Odraslu djecu treba poučiti da ne jedu bombone i ne žvaču žvakaće gume pod misom.

      18. Kod razgledavanja crkve, pri ulasku uzmi blagoslovljene vode, prekriži se i poklekni. Potom možeš obići crkvu, ako se ne vrši kakav bogoslužni čin.

      19. U procesijama i na sprovodima valja ići otkrivene glave, tj. bez kape na glavi, sabrano bez razgovora i smijeha jer sve to pokazuje rastresenost, površnost i ne poštovanje svetinja.

       

      NEKOLIKO NAPOMENA O SVETOJ MISI

      imageSveta misa je najsavršenija molitva i žrtva Bogu. Misa je važni čin našeg života. U njoj prinosimo Bogu sav svoj rad, svoje radosti i muke, sav svoj život.
      Sudjelovanjem u misnom slavlju raste naša vjera i ljubav, dobivamo nove snage da ispunimo svoje životne zadaće i naviještamo Radosnu vijest te pomažemo braći ljudima. Sudjelovanje nedjeljom i zapovjedanim blagdanima na Svetoj Misi je dužnost svakog vjernika.
      Tu se pod prilikama kruha i vina obnavlja najsavršenija žrtva, Isusova žrtva na križu za nas. Budući da je Sveta Misa nešto divno i savršeno i naš odnos, naše sudjelovanje na Svetoj Misi treba biti što savršenije i potpunije. S Isusom sudjelujemo u Svetoj Misi ako je prinosimo u istom duhu kojim je prinosi Isus u srdačnoj zahvalnosti, u čistoj ljubavi i s potpunim predanjem Bogu ocu. Nekad se govorilo da je dosta bilo stići na podizanje da bi vrijedilo da si bio na Svetoj Misi. imageDanas teolozi kažu da treba biti od početka do kraja, to znači od križanja na početku pa do završnog blagoslova. Treba doći nešto prije i usredotočiti se na ono u čemu sada sudjelujemo. Ne možemo reći da smo dostatno sudjelovali kad imamo priliku doći na početak ili smo došli k crkvi, ali ne ulazimo unutra nego vani pričamo i pušimo, a pogotovo kad taj žamor ometa one koji su u crkvi. Potpuno sudjelovanje sastoji se u slušanju Božje riječi, razmišljanju o onom što smo slušali, moljenju i pjevanju, vrhunac je u primanju pričesti. Za vrijeme Svete Mise ne smije se pričati osim ako je nešto nužno reći. Mobiteli se isključuju prije ulaska u crkvu.

       

      KAKO SUDJELOVATI KOD SVETE MISE?

      imageSjedi se:

    • Kod čitanja poslanice, ali za evanđelja se stoji
    • Za vrijeme propovijedi
    • Za vrijeme prinosa darova sve do piziva «Molite braćo i sestre»
    • Poslije svete pričesti do molitve «Pomolimo se»
    • Nakloni se glava:

    • U vjerovanju kod riječi: «Utjelovio se po Duhu Svetomu»
    • Kleči se:

    • Za vrijeme posvete i podizanja Tijela i Krvi Kristove tj. kad svećenik položi ruke na misne darove pa sve do izgovaranja riječi «Tajna vjere»
    • U klupi kad se vratimo sa svete Pričesti
    • Stoji se:

    • U svim ostalim situacijama
    • 1. Za vrijeme bogoslužja stav svoga tijela prilagodi ostalima, tj. nemoj klečati kad svi stoje ili sjediti kad svi kleče i sl.

      image2. Za vrijeme propovijedi čuvaj se svega što bi propovjednika moglo smetati ili uvrijediti, kao npr. razgovarati, gledati naokolo, bučno kašljati, smijati se, zijevati, spavati ili čitati. Ako te propovjednikove riječi potiču na čvršću vjeru zahvali Gospodinu, ako ti se čine nerazumljive i dosadne prikaži to za malu žrtvu Gospodinu.

      3. Uđeš li u crkvu za vrijeme pretvorbe, klekni odmah kod ulaza da druge na smetaš, i da se ne okreću dok se taj sveti čin ne završi, a onda otiđi na svoje mjesto. Znak mira je simbolična gesta: dovoljno je pružiti ruku onima koji su ti blizu, bez suvišnog hodanja po crkvi ili glasnog pričanja, Nadasve pripazi da je tvoje srce pomireno s Bogom i s ljudima.

       

      KAKO PRIMATI SVETU PRIČEST?

      image1. Kod primanja Svete pričesti najprije u srcu oživi vjeru da u posvećenoj hostiji primaš pravo Tijelo Isusovo.

      2. Crkva je odobrila primanje svete pričesti na dva načina: primanje na usne i primanje na ruku. Ako primaš Svetu pričest na ruku ne drži u rukama krunicu ili bilo koji drugi predmet i skini rukavice ako ih nosiš. Pred svećenikom ispruži lijevi dlan, a desnim ga podupri i kad svećenik pokaže hostiju i izgovori: «Tijelo Kristovo», odgovori «Amen», a to znači: doista je to Tijelo Kristovo, vjerujem da je tako.

      3. Kad svećenik stavi hostiju na tvoj dlan, odmah pred njim, nakon što si rekao: «Amen», prstima desne ruke pažljivo je stavi u svoja usta.

      4. Ne uzimaj direktno svetu hostiju iz svećenikovih ruku nego pričekaj da je on sam stavi na tvoju ruku.

      5. Primivši Svetu Pričest, otiđi na svoje mjesto, klekni i neko vrijeme moli i zahvaljuj u tišini.

       

      TKO NE SMIJE PRIMATI SVETU PRIČEST?

      1. Nekatolici.

      2. Svatko tko je svjestan teškoga grijeha treba se ispovjediti prije nego primi Svetu pričest, npr. neopravdani izostanak s nedjeljne Svete mise je težak grijeh i sl.

      3. Oni koji žive nevjenčano ili samo u civilnom braku.

      4. Izopčeni iz crkve i oni koji tvrdokorno ustraju u očitom teškom grijehu.

      5. Oni koji dođu u crkvu neposredno pred dijeljenje Svete pričesti, a da nisu sudjelovali u cijeloj Svetoj misi.

      6. Oni koji se nisu uzdržavali od jela i pića jedan sat prije Svete pričesti (izuzev vode i lijekova).

      7. Oni koji za vrijeme svete mise žvaču žvakaću gumu.

       

      KAKO ADORIRATI, KLANJATI SE PRED PRESVETIM?

      image”Čašćenje Euharistije izvan Svete mise neprocjenjivi je dar u životu Crkve. To je čašćenje usko združeno sa slavljenjem Euharistijske žrtve. Kristova prisutnost pod svetim prilikama koje se čuvaju nakon mise – prisutnost koja traje sve kod postoje prilike kruha i vina – proizlaze iz slavljenja Žrtve te teže pričesti, sakramentalno i duhovno. Na pastirima je da ohrabre i po osobnom svjedočanstvu, euharistijsko štovanje, osobito izlaganje Presvetog Sakramenta, kao i molitve klanjanja pred Kristom prisutnim po euharistijskim prilikama.
      imageUgodno se je zadržati s Njime, te poput ljubljenog učenika naslonivši glavu na Njegove grudi (usp. Iv 13,25), biti dodirnut neizmjernom ljubavlju njegova Srca. Ako se kršćanstvo u naše vrijeme mora razlikovati nadasve po «Umijeću molitve», kako ne osjetiti obnovljenu potrebu provesti duže vrijeme u duhovnom razgovoru, u tihom klanjanju, u stavu ljubavi pred Kristom prisutnim u Presvetom Oltarskom Sakramentu? Koliko sam puta, moja draga braćo i sestre, imao to iskustvo i iz njega crpio snagu, utjehu i pomoć! Ovu nam praksu, koju Učiteljstvo uvijek hvali i preporučuje, svjedoče brojni sveci svojim primjerom. Na osobit način: Sv. Alfonz M. Luigori.” (Ivan Pavao II. «Crkva o Euharistiji» broj 25)

       

      Josef G. Cascales: Punina života OSTVARIVANJE SAVEZA LJUBAZNOSTI

      image1. Sve ću ljude visoko cijeniti i odnositi se prema njima s poštovanjem.

      2. Trudit ću se da od života izmamim radosne stane, kako bit i druge ljude zarazio radošću.

      3. Uvijek ću se smiješiti, ali ne samo kutom usana nego čitavom svojom osobom – prije svega srcem.

      4. Svoj ću pogled upravljati u prvom redu na dobro - prije svega na dobro kod ljudi.

      5. Previđat ću ono što je negativno kod ljudi. Preuzmem li odgovornosti da negativno korigiram, činit ću to dobrostivo, strpljivo te s mnogo razumijevanja i istančanosti.

      6. Poštivat ću mišljenje drugih sa stajališta njihova uvjerenja.

      7. Puštat ću druge da govore i slušat ću ih pažljivo.

      image8. Rado ću se odreži svoga prava, ukoliko to moja savjest dozvoljava. – «Unca ljubavi teža je od tone pravde.» (F. Saleški)

      9. Svoje ću pogreške odmah priznati, a ako ustreba i moliti za oproštenje.

      10. Riječ «NE» po mogućnosti ću izbjegavati, osobito u odnosu na molbu. Moram li nešto odbiti, učinit ću to tako da se ne osjeti kao nedostatak i spremnost.

      11. Trudit ću se da budem tankoćutan i plemenit (ljudi su žedni nježnosti i ljubavi).

      12. Savez ljubaznosti preporučivat ću dalje.

       

      12 PRAVILA ZA SRETAN BRAK

      image1. Ne ljutite se oboje u isto vrijeme,
      2. Ne vičite jedan na drugoga, osim u slučaju požara,
      3. Popustite želji drugoga: neka Vam to bude kao vježba samodiscipline, ako se ne možete sjetiti boljeg razloga,
      4. Ako možete birati tko će bolje izgledati, Vi ili Vaš sudrug, izaberite svoj sudruga,
      5. Ako trebate uputiti kritiku, učinite to iz ljubavi,
      6. Nikada ne iznosite na vidjelo pogreške iz prošlosti,
      7. Radije zapostavite cijeli svijet nego jedan drugoga,
      8. Nikada ne dopustite da se završi dan, a da niste svom bračnom drugu uputili bar jednu lijepu riječ,
      9. Neka ni jedan susret ne bude bez tople dobrodošlice,
      10. Ne dopustite da sunce zađe, a da se niste izmirili,
      11. Kada pogriješite, razgovarajte o tome i molite oproštenje,
      12. Zapamtite za svađu je potrebno dvoje!

       

      Marija Rabatte: ZA ŽIVOTA, BRATE, ZA ŽIVOTA

      imageŽeliš li usrećiti nekoga
      kome želiš mnogo dobra,
      učini to danas,
      za života, brate, za života.

      Želiš li darovati cvijet,
      daruj ga danas s ljubavlju
      za života, brate, za života.

      Želiš li reći «Volim te»
      svojim ukućanima
      prijatelju bliskom ili dalekom?
      Reci to za života, brate, za života.

      Ne čekaj dok ljudi umru
      da im očituješ dobrotu
      da osjete Tvoju ljubav
      za život, brate, za života to učini!

      Bit ćeš veoma sretan
      naučiš li dijeliti sreću

      svima koje poznaš
      za života, brate, za života.

      Umjesto da posjećuješ groblja
      umjesto da puniš grobove cvijećem
      ispuni srca ljubavlju danas,
      za života brate, za života.

       

      Majka Terezija: NEMOJ MI REĆI

      imageNemoj mi reći
      da u svijetu ima rata.

      Nemoj mi reći
      da ljudi skapavaju od gladi.

      Nemoj mi reći
      da se ljudi ubijaju iz mržnje.

      Nemoj mi reći
      da ljudi huškaju
      i progone jedni druge.

      Već mi reci:
      Što ti radiš?
      Reci mi: Što ti radiš!

       

      Bruno Ferrero: PRIČA ZA KRAJ

      imageDeset prstiju, deset pozitivnih osobina, jedanaest savjeta.
      Da ne bi izgovarao odviše ludosti, Bog je čovjeku dao deset
      prstiju i na svakome od njih po jedan mudar savjet:


        Prva tvoja riječ neka dube dobra. Druga tvoja riječ neka bude istinita. Treća tvoja riječ neka bute pravedna. Četvrta tvoja riječ neka bude velikodušna. Peta tvoja riječ neka bude hrabra. Šesta tvoja riječ neka bude nježna. Sedma tvoja riječ neka bude utješna. Osma tvoja riječ neka bude uljudna. Deveta tvoja riječ neka bude puna poštovanja. Deseta tvoja riječ neka bude mudra. A onda – zašuti! Život je sve što imamo.
         
         



EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II"

Europska Unija           
"Zajedno do fondova EU"

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR