Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Lipanj
14

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Udruga osoba s invaliditetom Križevci

Dan prava osoba s duševnim smetnjama, 06. lipnja
    Obilježavanjem Dana prava osoba s duševnim smetnjama 6. lipnja želi se upozoriti javnost kako osobe s duševnim poremećajima trebaju imati pravo na jednake uvjete liječenja kakve imaju i svi ostali pacijenti, na bilo kom drugom području medicinske skrbi, kao i pravo na uklanjanje stigmatizirajućih i diskriminirajućih odnosa bilo koje vrste. Hrvatski sabor je proglasio 2012. godine 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Tog je dana 1880. godine naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen “Statut kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu” (današnja Klinika za psihijatriju “Vrapče”). Statut je bio prvi dokument koji je spominjao prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u psihijatrijskoj ustanovi.   Duševno, mentalno ili psihičko zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja pojedinca, ali i zajednice te čini preduvjet za optimalno funkcioniranje pojedinca, obitelji, zajednica i društva. Jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključno područje socijalnog i ekonomskog razvoja nacije. Duševni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, jedan su od najvećih izazova zdravstvu u 21. stoljeću. Provedbom javnozdravstvenih programa promocije, prevencije te dijagnostike, terapije i rehabilitacije ostvaruje se zaštita mentalnog zdravlja u zajednici. Promocija podrazumijeva kreiranje promotivnih programa s ciljem povećanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja te izradbu i provođenje Anti-stigma programa čiji rezultati trebaju biti promjena negativnih stavova prema oboljelima od psihičkih bolesti i rješavanje poteškoća oko uključivanja bolesnika u život zajednice kako bi što bolje funkcionirali u obitelji, društvu i na radnom mjestu. Temeljni princip zaštite mentalnog zdravlja trebalo bi biti sprječavanje diskriminacije osoba s psihičkim poremećajima u odnosu na osobe s tjelesnim poremećajima, kao i očuvanje njihove autonomnosti. Usprkos boljem razumijevanju nastanka i liječenja duševnih poremećaja, na početak, tijek i ishod liječenja znatno utječe stigma psihičkog poremećaja. Stoga je neophodna integracija usluga na razini zajednice i osiguranje kontinuiteta samog liječenja i pružanja skrbi i izvan sustava zdravstva, kao što su terapijski modeli obiteljske potpore. Novi sustav zdravstvenih usluga predstavljaju i mobilni psihijatrijski timovi. S ciljem postizanja cjelovitog oporavka skrb je orijentirana prema bolesniku i njegovim individualnim potrebama te ne podrazumijeva samo smanjenje simptoma duševnog poremećaja, nego i poboljšanje kvalitete života bolesnika i njegove obitelji. Jedan od ciljeva zaštite mentalnog zdravlja je i razvoj informiranja, istraživanja i sustava znanja na području mentalnog zdravlja. Ključna karika u informiranju i senzibilizaciji pacijenata te prepoznavanju važnosti i međuovisnosti tjelesnog i duhovnog stanja su mediji. Njihova moć u kreiranju javnog mišljenja i uključenost u rješavanje javnozdravstvene problematike jedan su od važnijih čimbenika koji utječu na stvaranje okoline za prihvaćanje zdravijih načina ponašanja u zajednici.   Svjetska psihijatrijska asocijacija (WPA) naglašava da osobe s psihičkim bolestima, invalidnošću ili smetnjama mentalnog zdravlja imaju sposobnost zadržati i koristiti svoja prava, uz jednaki tretman kao i drugi građani. Poveljom o pravima osoba s duševnim smetnjama Svjetska psihijatrijska asocijacija potiče vlade svih zemalja da spriječe diskriminaciju na temelju statusa svog mentalnog zdravlja te uključuje, ali ne ograničava pravo na: - pristupačnu i dostupnu psihičku i fizičku zdravstvenu skrb, - samostalan život u zajednici, kao i drugi građani, - rad, mogućnosti zaposlenja i zaštite na radnom mjestu, uključujući afirmativne radnje, kao što je to dostupno drugim građanima, - primjereni prihod kako bi se zadovoljile osnovne potrebe za hranom, smještajem, odjećom i drugim osnovnim potrebama, - pristupačnost, integriran i dostupan smještaj (stanovanje), - obuku i obrazovanje, kao što je to dostupno drugim građanima, - slobodu kretanja i otklanjanje ograničenja na slobodnom putovanju, - posjedovanja, nasljeđivanja i raspolaganja imovinom i dobivanjem odgovarajuće podrške u ostvarenju istih, - sklapanje braka, vlastitu djecu, posvojenje djece te podizanje obitelji, uz dodatnu podršku kada je to potrebno, - određivanje vlastite budućnosti i donošenja vlastitih životnih odluka, - glasovanje i pravo biti biran na javne funkcije, - jednako postupanje pred zakonom, kao i ostalim građanima te pravo na punu zaštitu zakona, - slobodu od okrutnog, nehumanog i ponižavajućeg tretmana i kazne, - povjerljivost i privatnost, - sudjelovanje u kulturnim i socijalnim aspektima života unutar zajednice te pravo na prakticiranje religije po svojem odabiru.   Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/14) propisana su temeljna načela, zaštita prava te uvjeti za primjenu mjera i postupanja prema osobama s duševnim smetnjama. Ujedno je navedena i obveza psihijatrijskih ustanova/odjela informiranja pacijenata o njihovim pravima kod prijema u bolnicu. Suvremene strategije za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja sve više se usmjeravaju prevenciji i rehabilitaciji, multidisciplinarnoj i međusektorskoj suradnji, individualiziranom pristupu prema bolesniku te brizi za oboljele u zajednici. Dobar i učinkovit sustav ranog prepoznavanja poremećaja mentalnog zdravlja omogućit će brže uključivanje u programe liječenja, sprječavanje pogoršanja mentalne bolesti i smanjenje gubitka kvalitete života oboljele osobe.   (Izvor: https://www.stampar.hr/hr)
02.06.2021.
Svjetski dan multiple skleroze, 30. svibnja
    Svjetski dan multiple skleroze tradicionalno u cijelom svijetu održava kampanju MS Walk u sklopu koje se potiče oboljele, ali i širu zajednicu da hoda za sve one koji ne mogu te na ovaj način senzibilizira javnost na brojne probleme s kojima se susreće preko 2.5 milijuna oboljelih.   Bolest za koju nema lijeka Multipla skleroza je progresivna neurološka autoimuna bolest za koju nema lijeka, a terapije koje oboljeli uzimaju imaju za cilj usporavanje bolesti i podizanje kvalitete života oboljelih. Od multiple skleroze u Hrvatskoj boluje više 7 000 osoba, a češća je kod žena. Multipla skleroza dijagnosticira se najčešće u tridesetim godinama života kada se pokažu prvi simptomi. U zadnje vrijeme u cijelom svijetu bilježi se porast pedijatrijske multiple skleroze odnosno dijagnoze kod djece mlađe od 18 godina.   – Kako je na Svjetski dan multiple skleroze u Hrvatskoj i Dan državnosti, akcija „Svaki korak se broji“ produžena je na dva dana. Pozivamo cijelu Hrvatsku na kretanje i boravak u prirodi uz šetnju. Brojite korake i sjetite se kako ih činite i za one koji to ne mogu. Svoj broj koraka koji može bilježiti svaki mobitel, uslikajte i uz hashtagove #SvakiKorakSeBroji #HodamZaOneKojiNeMogu podijelite na društvenim mrežama. Pošaljite ih na Facebook stranicu MS Tima Hrvatska ili na mail hodaj.ms@gmail.com, istaknula je predsjednica Udruge MSH Mirjam Jukić.   Kako zbog epidemioloških uvjeta nema okupljanja, Udruga MS Tim Hrvatska pozvala je oboljele diljem Hrvatske na MS Walk. Tako se ove godine osim u Zagrebu na Bundeku i Jarunu, hoda i u Osijeku, Splitu, Rijeci, Karlovcu, Puli, Donjem Miholjcu, Koški, Čabru, Slavonskom Brodu, Opatiji, na Malom Lošinju, Krku, Cresu i Korčuli. Udruga MS Tim Hrvatska je zahvaljujući sponzorima i donatorima gdje god se okupljaju oboljeli i održavaju MS Walkovi poslala poznate narančaste majice i maskice za oboljele tako da oboljeli hodaju diljem Lijepe naše više nego ikad prije.   Detaljan popis MS Walk šetnja naglašen je u Facebook eventu „Svaki korak se broji". I zato – 30. i 31. svibnja svi u šetnju, hodajmo za oboljele od multiple skleroze.   (Izvor: https://www.novilist.hr/)
27.05.2021.
Nacionalni dan osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti, 21. svibnja
    Nacionalni je dan osoba oboljelih od mišićne distrofije i ostalih neuromuskularnih bolesti. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 4 500 osoba oboljelih od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja. Neuromuskularne bolesti obuhvaćaju skupine bolesti kod kojih se radi o promjenama u području živčanih ili mišićnih stanica ili o poremećaju prijenosa podražaja živca na mišić.   Podijelite i vi ovaj "poster", zajedno obilježimo 21. svibnja - Nacionalni dan osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti i ostanimo odgovorni!
21.05.2021.
Iskaznica za pomorski prijevoz, priopćenje za medije
  Agencija za obalni linijski pomorski promet obavještava niže navedene kategorije korisnika da od dana 17. svibnja 20201. godine mogu podnijeti Zahtjev za izdavanje Iskaznice za osobe s invaliditetom. Zahtjev se šalje poštom na adresu:   Agencija za obalni linijski pomorski promet PP 8 10 002 Zagreb   Pravo na besplatan prijevoz na državnim trajektnim linijama s obvezom javne usluge ostvaruju sljedeće kategorije korisnika: - osobe s invaliditetom kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80% ili više - hrvatski ratni vojni invalidi sa 100% tjelesnog oštećenja - osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100% - gluhoslijepe osobe sa 100% tjelesnog oštećenja - osobe s invaliditetom s utvrđenim III. i IV. stupnjem funkcionalnog oštećenja - djeca s teškoćama u razvoju s utvrđenim III. i IV. stupnjem funkcionalnog oštećenja.   Dokumente možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://agencija-zolpp.hr/iskaznica-za-osi/ dok priopćenje za medije sa detaljnijim informacijama možete pogledati i u dokumentu niže:
18.05.2021.
Izmjene i dopune Pravilnika za pružatelje socijalnih usluga
  U Narodnim novinama br. 51/21 objavljeni su sljedeći pravilnici o izmjenama i dopunama: - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju evidencije i dokumentacije pružatelja socijalnih usluga, te načinu i rokovima za dostavu izvješća https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1036.html - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije pravnih osoba i obrtnika koji pružaju socijalne usluge https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1038.html - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1035.html  te - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja upisnika ustanova socijalne skrbi https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_51_1037.html Pravilnici stupaju na snagu 1. travnja 2022. godine. Pružatelji socijalnih usluga dužni su se uskladiti s uvjetima propisanim odgovarajućim Pravilnicima u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.  
17.05.2021.
Nacionalni dan osoba s intelektualnim teškoćama, 16. svibnja
      Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 31. ožujka 2017. godine jednoglasno je donesena odluka o proglašenju Nacionalnog dana osoba s intelektualnim teškoćama koji će se svake godine obilježavati 16. svibnja. Kao i prije 4 godine i ove, 2021. godine ovaj Dan obilježava se pod motom “Stavi naočale – promijeni pogled” s ciljem senzibiliziranja javnosti na prava i mogućnosti osoba s intelektualnim teškoćama, ali i kako bi se pokazalo da su i one dio zajednice u kojoj žive.
14.05.2021.
Nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama
  Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u javno savjetovanje Nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama te ovim putem pozivamo zainteresiranu javnost da se uključi u savjetovanje.   Javno savjetovanje otvoreno je u razdoblju od 10. svibnja do 9. lipnja 2021. godine i dostupno je na portalu eSavjetovanja, na sljedećoj poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16546   (Izvor: https://mzo.gov.hr/)
13.05.2021.
Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi
    Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je danas Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi, kojem je krajnji cilj sveobuhvatna reforma sustava koji treba omogućiti bolju zaštitu korisnika i unaprijediti stručni rad djelatnika u sustavu. Aktivnosti plana podijeljene su na kratkoročna rješenja i srednjoročne strukturalne promjene, što će rezultirati cjelokupnim unaprjeđenjem sustava.   Implementacija kratkoročnih rješenja za unaprjeđenje sustava planirana je do jeseni. Do tada se očekuje zapošljavanje 200 novih stručnih radnika te povećanje broja upravnih i inspekcijskih nadzora i to trostruko na godišnjoj razini. Namjera je rasteretiti postojeće djelatnike sustava i olakšati rad socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, kako bi krajnji korisnici u konačnici  imali bolju uslugu. Planirano je povećanje broja udomiteljskih obitelji do 10 posto te smještaj oko 200 djece iz domova kod udomitelja, kao i izmjene Zakona o udomiteljstvu kojim će se fleksibilizirati uvjeti za specijalizirane udomitelje i povećati njihove naknade.   Osniva se i Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika u čijem će radu sudjelovati predstavnici strukovnih komora, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te organizacija civilnog društva. Vijeće će sudjelovati u praćenju i analizi javnih politika iz područja socijalne zaštite, predlagat će programe mjera i razvoja te davati smjernice za unaprjeđenje sustava. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave do kraja godine uspostavit će se zasebni obiteljski sudovi, specijalizirani za osjetljivu tematiku obitelji i nasilja u obitelji i čije će izdvajanje omogućiti brže procese i veću senzibiliziranost sustava.   „Cilj ovog plana je hitno unaprjeđenje rada sustava socijalne skrbi kako bi osigurali bolju zaštitu korisnika i djelatnika sustava, a dugoročni cilj je reforma sustava od vrha do dna. To znači više prevencije, uspostavljanje jasnih procedura i postupanja, više kontrole i adekvatno sankcioniranje. Upravo je brže postupanje u postupcima radi zaštite dobrobiti djeteta i u postupcima radi zaštite od nasilja u obitelji nešto što mora biti prioritet ove Vlade, zbog čega Ministarstvo pravosuđa i uprave radi na uspostavljanju zasebnih obiteljskih odjela u 15 sudova, a Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s Ministarstvom uprave i pravosuđa radi na povezivanju podataka u vezi zaštite od nasilja u obitelji“, poručio je ministar Aladrović.   Srednjoročne strukturalne promjene planirane su do kraja 2022. godine, a sadržane su uglavnom u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji u saborsku proceduru ulazi već u lipnju ove godine. Glavne promjene sadržane novim Zakonom su osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu i Obiteljskog centra, osnivanje Akademije, smanjenje broja korisnika u institucijama, osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga, sigurnost i zaštita starijih osoba. Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu imat će jedan središnji ured, 21 područnu županijsku službu, 75 područnih ureda i 22 ispostave.   Cilj je jačanje i unaprjeđenje stručnog rada te osiguranje boljeg stručnog nadzora, ali i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Povjerenstvo za pritužbe korisnika služit će kao drugi stup za pritužbe korisnika na postupanje sustava, a u njemu će biti stručnjaci predloženi od organizacija civilnog društva. Izdvajanje obiteljskih centara iz centara za socijalnu skrb omogućit će njihovom samostalnijem djelovanju u prevenciji obiteljskog nasilja, savjetovanju i terapeutskom djelovanju.   Neki od dugoročnih ciljeva su uspostavljanje jedinstvenog cjenika socijalnih usluga, informatizacija sustava za lakši pristup uslugama i njihovo efikasnije pružanje, a bolja zaštita korisnika i unaprjeđenje stručnog rada djelatnika u sustavu kroz kvalitetnu međuresornu suradnju i bolju kontrolu sustava predstavljaju glavne ciljeve cjelokupne reforme socijalnog sustava.   (Izvor: https://mrosp.gov.hr/)
07.05.2021.
Pravna klinika, 12. svibnja 2021.
  Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban. Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 12.05.2021. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć.   Napominjemo, osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem. Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći. Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 11.05.2021. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.
07.05.2021.
Svibanj - europski mjesec raznolikosti
    Europski mjesec raznolikosti prilika je za podsjećanje na važnost raznolikosti i uključivosti na radnim mjestima i u društvima Europske unije. Odaje se priznanje organizacijama koje promiču raznolikost i raznolike timove na radnom mjestu i nastoje izgraditi uključiva radna okruženja.   Pozivamo sve europske organizacije, bez obzira na to jesu li potpisnice povelje o raznolikosti, da se zauzmu za raznolikost i istinski je promiču.   Zašto obilježavamo europski mjesec raznolikosti? Europska komisija već dugo putem zakonodavstva radi na promicanju raznolikosti i uključivosti te borbi protiv diskriminacije. To je pridonijelo ostvarivanju ravnopravnosti te milijunima ljudi omogućilo da ostvare svoj puni potencijal. Međutim, svi mi – javne institucije, privatna poduzeća, neprofitne organizacije, gradovi itd. – moramo zajedno raditi na izgradnji ravnopravnih i uključivih okruženja. Posebno sada, tijekom pandemije, kada su raznolikost i uključenost ugrožene.   Jeste li znali da više od pola Europljana (59 %) smatra da je diskriminacija zbog etničkog podrijetla raširena? Svaka treća osoba afričkog podrijetla kaže da je u posljednjih pet godina doživjela rasističko uznemiravanje. Od holokausta je prošlo više od 70 godina, a Židovi se u EU-u suočavaju s antisemitizmom u svim područjima života.   (Izvor: https://ec.europa.eu/info/index_hr)
07.05.2021.
Prijedlog novog Pravilnika o uporabi parkirališne karte za osobe s invaliditetom!
    Parkiranje vozila osoba s invaliditetom! Prva asocijacija je zlouporaba. Sva parkirališna mjesta zauzeta, vrtite se, tražite, sve i dalje zauzeto izuzev mjesta rezerviranog za parkiranje vozila osoba s invaliditetom. Ne pada vam na um niti zaustaviti se na tom mjestu a kamoli parkirati. Zatim ugledate kako na to mjesto posve nježno parkira vozilo s vidno istaknutim znakom pristupačnosti a iz njega izlazi samo jedna posve zdrava, poletna, okretna i nadasve prpošna osoba. Puca od zdravlja i svježine. Ni traga bilo kakvom invaliditetu a osobito ne postojanju 80% tjelesnog oštećenja kao ni egzistentnosti oštećenja donjih ekstremiteta od 60 i više posto, koliko je najmanje potrebno za dobivanje znaka pristupačnosti. Taj znak, ako ćemo slušati propis važi samo kad vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu. To kako stvari u praksi izgledaju, bolje ne spominjati.   Uglavnom svakodnevno se može svjedočiti zlouporabi znaka, odnosno korištenje istog od strane članova obitelji osobe s invaliditetom u vrijeme kada nositelj znaka ne upravlja ili nije u vozilu.   U svakom slučaju Pravilnik o znaku pristupačnosti koji regulira između ostalog pitanja koja se tiču uvjeta stjecanja korištenja znaka pristupačnosti za koji mjesec za uvijek bi trebao postati dio prošlosti. Stiže novi propis! Pravilnik o uporabi parkirališne karte za osobe s invaliditetom! Tako će se zvati! Otvoreno je 4. svibnja. 2021. javno savjetovanje o Pravilniku o uporabi parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Njegovim će stupanjem na snagu prestati važiti trenutno aktualni Pravilnik o znaku pristupačnosti.  Naveden je kao datum zatvaranja savjetovanja 18. 6., a objava izvješća o savjetovanju očekuje se 9. 7. ove godine.  Najavljena smjena pravilnika trebala bi se po svemu sudeći dogoditi u ljetno doba. Nužno je stoga upoznati se, bar okvirno, sa  sadržajem teksta Pravilnika upućenog na javno savjetovanje.   Ključno pitanje je uvijek, što to točno znači za one koji se tim pravom već koriste? Kada treba mijenjati papirologiju? Parkirališne karte izdane na ime osoba s invaliditetom prije stupanja na snagu tog novog Pravilnika vrijedit će do isteka prijelaznog razdoblja od godine dana, a ako su izdane na ime udruga osoba s invaliditetom važit će do isteka prijelaznog razdoblja od dvije godine. Početak prijelaznog razdoblja računa se od dana stupanja na snagu Pravilnika o uporabi parkirališne karte. Postotak tjelesnog oštećenja odnosno oštećenja donjih ekstremiteta koji je jedna od pretpostavki za ostvarenja odnosnog prava se ne mijenja. Pravo na parkirališnu kartu imaju osobe sa 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto.  Međutim, izrijekom se navodi u novom Pravilniku kako pravo na izdavanje parkirališne karte imaju samo fizičke osobe koje imaju regulirano prebivalište u Republici Hrvatskoj i kojima je propisani stupanj tjelesnog oštećenja utvrđen  provjerom u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom.  Vodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ukoliko se podnositelj zahtjeva za izdavanje parkirališne karte za osobe s invaliditetom ne nalazi u navedenom Registru, zahtjev nije moguće obraditi. Nadležno tijelo nije u mogućnosti na temelju rješenja ili mišljenja institucija/tijela vještačenja izdati parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.   Predviđena je i mogućnost poništavanje i oduzimanja  parkirališne karte. Nadležna tijela moraju parkirališnu kartu poništiti i fizički uništiti kada je u odgovarajućem postupku utvrđeno da je krivotvorena ili da osoba koja ju koristi nije nositelj prava ili da je pribavljena na temelju lažnih i/ili krivotvorenih isprava.   Što u pogledu roka važenja parkirališne karte definira novi Pravilnik?  Rok važenja parkirališne karte za osobe s invaliditetom bit će 3 godine od utvrđivanja prava na korištenje parkirališne karte nositelja prava. To je novina, jer je u starom Pravilniku bilo kako nadležno tijelo izdaje rješenje o znaku pristupačnosti na ime osobe s invaliditetom, odnosno udruge osoba s invaliditetom za  razdoblje od 5 godina.   Naravno i nadalje parkirališnu kartu neće moći koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom te će ona važiti samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom koja ima pravo na parkirališnu kartu ili se ta osoba nalazi u vozilu. Nije sporno da će se parkirališna karta morati staviti u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila tako da se cjelokupna prednja strana parkirališne karte vidi. Za one „mudre i dovitljive“ valja reći da se propisuje kako će se smatrati kako parkirališna karta nije istaknuta ako podaci nisu vidljivi.     U konačnici valja reći kako se mijenja i izgled! Znak pristupačnosti  je međunarodni simbol pristupačnosti koji se sastoji od plavog kvadrata prekrivenog bijelom bojom sa stiliziranom slikom osobe u invalidskim kolicima. Parkirališna karta za osobe s invaliditetom je javna isprava koja omogućava pravo na parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkirališno mjesto koje je za tu svrhu posebno obilježena,  a označava se simbolom znaka pristupačnosti. Znači po budućem Pravilniku izdavat će vam se parkirališna karta za osobe s invaliditetom pa sukladno tome donosi se i njezin odgovarajući vizualni identitet.       Klikom na ovaj link uključite se u novo savjetovanje o predlogu Pravilnika te raspravljajte o istome.     (Izvor: https://revijahak.hr/)
06.05.2021.
Europski dan neovisnog življenja, 05. svibnja
    Europska mreža za neovisno življenje (ENIL) 2014. godine proslavila je 25 godina postojanja. U znak sjećanja na ovaj događaj i proslave rastuće mreže, odbor ENIL-a odlučio je 5. svibnja proglasiti Europskim danom neovisnog života. Ovaj dan može se koristiti kao dan proslave, za prosvjede ili bilo koje druge događaje u ime Neovisnog življenja. Cilj mu je okupiti osobe s invaliditetom i pristaše širom Europe, a također podići svijest o neovisnom životu.   ENIL vas poziva da im se pridružite u proslavi Europskog dana neovisnog življenja 5. svibnja kao dana za podizanje svijesti i da pokažemo da smo ponosni, snažni i vidljivi. Niže u prilogu pogledajte letak Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) o Europskom danu neovisnog življenja.
05.05.2021.
Čokolaterija „Hedona”

Posjetite web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci

________________________

Promotivni video Hedone d.o.o.

 

Pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"