TKO NIJE OBVEZAN SUDJELOVATI U POKRIĆU DIJELA TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREMA ZAKONU O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU KOJI VAŽI OD 1. SIJEČNJA 2009. GODINE
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine ("Narodne novine” broj 150/08., 94/09., 153/09. i 71/10.), u troškovima zdravstvene zaštite nisu obvezna sudjelovati djeca i osobe-djeca osiguranika koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima.
OSIGURANE OSOBE ZAVODA KOJE IMAJU PRAVO NA PLAĆANJE PREMIJE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NA TERET DRŽAVNOG PRORAČUNA
Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna ostvaruju:
1. osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi,
2. osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,
3. osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene),
4. osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina,
5. osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike - samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939,39 kn.
Navedene osobe pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ostvaruju na osnovi rješenja nadležnih tijela (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl.), potvrdom zdravstvene ustanove o darovanom dijelu ljudskog tijela u svrhu liječenja, potvrdom Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi, potvrdom nadležne obrazovne ustanove o redovnom školovanju odnosno studiranju, dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa, a u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna.
PRIHODOVNI CENZUS
Osigurane osobe Zavoda mogu ostvariti pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kuna, odnosno iznimno za osiguranika umirovljenika - samca 1.939,39 kuna.
Pri tome se uzima u obzir prihod svih osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu.
PRIHOD
Što se smatra prihodom?
Svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.
Što se uračunava u prihod?
Naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljinim i roditeljskim potporama osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.
Prihod se umanjuje za iznos koji na temelju propisa o obitelji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.
Što se smatra dohotkom?
- plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca (tuzemnog ili inozemnog) umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak,
- mirovina od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja,
- dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina,
- dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina,
- dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
- dohodak od imovine i imovinskih prava,
- dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu,
- dohodak od dividenda i udjela u dobiti,
- dohodak od osiguranja te
- dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa.
Kako se dokazuje visina ukupnog prihoda?
- visina plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu potvrdom ovjerenom od poslodavca
- visina mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj - potvrdom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno isplatitelja mirovinskog primanja
- visina mirovine ostvarene u inozemstvu - potvrdom poslovne banke putem koje se mirovina isplaćuje, odnosno drugom ispravom kad se mirovina ne isplaćuje putem banke
- visina dohotka:
. od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina,
. dobiti ostvarene od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina,
. dohotka s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
. dohotka od imovine i imovinskih prava,
. dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu dokazuje se potvrdom nadležne porezne uprave,
- o visini naknade zbog nezaposlenosti - potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
- o visini novčanih prava ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi - potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije nadležnog centra za socijalnu skrb,
- o visini drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata - potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije nadležnog tijela,
- visinu ostvarenih prihoda od naknada plaće, koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, odnosno koju Zavod isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna, Zavod utvrđuje na osnovi svojih evidencija.
Koje dokaze o visini prihoda Zavod u pravilu pribavlja po službenoj dužnosti?
Dokaze o:
- visini mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj
- visini dohotka (podaci od porezne uprave)
- visina naknade zbog nezaposlenosti
- visina primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi
- visina drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
Koje dokaze o visini prihoda je osigurana osoba obvezna pribaviti osobno?
Dokaze:
- o visini plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i
inozemstvu
- o visini mirovine ostvarene u inozemstvu
Što se smatra pod obitelji?
Pod obitelji smatraju se bračni i izvanbračni supružnik te ostali članovi obitelji iz članka 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (djeca, roditelji, unuci, braća, sestre, djed i baka), neovisno o tome jesu li zdravstveno osigurani kao članovi obitelji, jesu li sposobni za samostalan život i rad i imaju li sredstva za uzdržavanje, pod uvjetom da žive u zajedničkom kućanstvu.
Status člana obitelji osiguranika osoba dokazuje iskaznicom zdravstveno osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ako je zdravstveno osigurana kao član obitelji.
Bračni ili izvanbračni supružnik, koji nije zdravstveno osiguran kao član obitelji status člana obitelji dokazuje izvatkom iz matične knjige vjenčanih ne starijim od šest mjeseci, odnosno pisanom izjavom danom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da žive u izvanbračnoj zajednici, da niti jedno od njih nije u braku s trećom osobom, te da prebivaju na istoj adresi najmanje godinu dana.
Članovi obitelji koji status člana obitelji osiguranika ne mogu dokazati zdravstvenom iskaznicom potonji dokazuju pisanom izjavom o broju članova obitelji koji s njim žive na istoj adresi prebivališta, odnosno boravka, te rodnim listom ne starijim od šest mjeseci ili drugim odgovarajućim dokumentom na osnovi kojeg se može utvrditi srodstvo.
Zavod ima pravo zatražiti osiguranu osobu i druge dokaze koje smatra nužnim za utvrđivanje broja članova obitelji, te njihovih prihoda.
Osiguranikom umirovljenikom - samcem smatra se osigurana osoba Zavoda koja nema članova obitelji, a što dokazuje rodnim listom ne starijim od 6 mjeseci, sudskom odlukom o rastavi braka, smrtnim listom za bračnog supružnika, te drugim odgovarajućim dokumentom, kao i pisanom izjavom da nema drugih članova obitelji.
Što se smatra pod zajedničkim kućanstvom?
Pod zajedničkim kućanstvom smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji.
Ugovori o dopunskom zdravstvenom osiguranju koje je Zavod sklopio na temelju članka 14.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, broj 150//08.) do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, broj 71/10.) važe do isteka roka na koji su sklopljeni.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2479.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_156_4273.html
