http://uik.hr/novosti/ en uik@uik.hr Copyright 2012 2012-05-15T18:40:00+01:00 http://uik.hr/novosti/meunarodni_dan_obitelji_15_svibnja3/ http://uik.hr/novosti/meunarodni_dan_obitelji_15_svibnja3/#When:18:40:00Z 15. svibnja se tradicionalno, po preporuci UN-a, obilježava Međunarodni dan obitelji. Ove godine, on je pod motom - Osiguravanje ravnoteže između posla i obitelji. Svake godine se raznim događanjima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća demografska i društveno-gospodarska kretanja dovela su do velikih promjena u radu i u obiteljskom životu. Demografska kretanja prema manjim kućanstvima, rast ženske radne snage, kao i brza urbanizacija i veća mobilnost u potrazi za boljim mogućnostima zapošljavanja, doveli su do slabljenja tradicionalne proširene obitelji i mreže podrške koje se nude mladim i ranjivim članovima obitelji. Šira obitelj (bake, djedovi, ujaci, ujne, stričevi, strine...) je manje dostupna da se brine za djecu, zaposlenim roditeljima je teže balansirati radnim obavezama te brigom i skrbi za djecu kao i ispunjavati druge obiteljske obveze. Konkretno, biti aktivan u sve konkurentnijem tržištu rada kako bi se financijski osigurali i imati dovoljno vremena da brinuti za mlade i ranjive članove obitelji je glavni izazov za suvremenog roditelja. Na globalnoj razini, 52 posto žena je na tržištu rada prije nego što njihovo dijete dosegne 3. godine starosti. Osim skrbi za djecu, obitelji se suočava s više obveza, kao što su skrb za starije u obitelji, skrb za članove obitelji s invaliditetom te mladih koji imaju tendenciju da napuste svoje obitelji što kasnije u životu. Dakle, zaposleni roditelji često imaju porast odgovornosti u obitelji za nekoliko generacija u isto vrijeme. Radne obveze su također porasle. Iako je redovno radno vrijeme u razvijenim zemljama ujednačeno ili broj radnih sati opada, taj broj ostaje jako visok u zemljama u razvoju, posebno u Aziji. Nasuprot tome, prema europskim podacima, količina nestandardnih radnih sati (kao što su rad vikendom ili noću, donošenja posla kući), postaje sve veća, te je sve teže uskladiti posao i brigu za obitelj. Sve veći broj istraživanja povezuje prekovremeni rad s bolešću ili neproduktivnošću, a također je činjenica da produljeno radno vrijeme ima negativan utjecaj i na kvalitetu i na kvantitetu odnosa unutar obitelji. Imajući ovo na umu, briga oko usklađivanja radnih i obiteljskih obaveza postala je jedna od važnijih stavaka u brizi države i institucija za obitelj. Državni poticaji koji promiču kvalitetu obiteljskih interakcija: rodiljni i roditeljski dopusti promicanje ravnopravnosti spolova i stavljanje sve većeg fokusa na uključivanje očeva u brigu oko obitelji promicanje fleksibilnijeg radnog vremena i radnih mjesta i fleksibilnijim obavezama povećavanje kvalitete institucijske brige za djecu (predškolske i školske ustanove) Kako dalje? Mogućnost usklađivanja obitelji i posla leži u srži sposobnosti obitelji da brine financijski i emocionalno za svoje članove. Niz strategija koje pomažu obiteljima da se nose s poslovnim i obiteljskim odgovornostima se koristi u obiteljima širom svijeta. U većini zemalja u razvoju, međutim, politika usklađivanja rada i obiteljskog života natječe s velikim brojem drugih razvojnih prioriteta. Osim toga, pristup radu i radnim mjestima članova jedne obitelji reguliran je zakonitostima tržišta rada, te ne poznaje neke druge prioritete i obaveze. Stoga je važno potaknuti države da obrate pažnju na obiteljske vrijednosti i onih obitelji koje su nižeg socio-ekonomskog statusa. Prikladne strategije uspostave ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obaveza imaju ključnu ulogu u poticanju i motiviranju roditelja da podižu slijedeću generaciju djece i osiguraju skladne obiteljske odnose. A ravnoteža između poslovnih i obiteljskih obveza nosi veliki broj prednosti - i za zdravlje radnika,, članova obitelji, kvalitetu rada, ravnopravnost članova obitelji, bolju skrb za djecu… Važno je dijeliti uspješne strategije i uspješne načine uspostave ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obaveza- i unutar državnih i nevladinih institucija i unutar i između obitelji samih. Socijalna podrška onih obitelji koje se bore s istim problemima od neprocjenjive je važnosti. Stručnjaci koji mogu pomoći u osmišljavanju novih načina razvijanja kvalitetnih obiteljskih odnosa također su važni. A sve s jednim ciljem - razvoja obitelji kao nezamjenjive i neprocjenjive stanice svakog društva.  Neke strategije za uspostavu ravnoteže posla i obitelji: 1. Koristite godišnji odmor - on postoji s razlogom. Iskoristite te dane; 2. Pođite s obitelji na male izlete - sam odlazak iz kuće i svakodnevice osigurat će vam opušteniju atmosferu. Otiđite u obližnju šumu, ribnjake, izletište na jedno poslijepodne, ili osmislite jednodnevni izlet za cijelu obitelj negdje malo dalje; 3. Brinite o svom zdravlju; 4. Svedite televiziju, kompjuter, igre… na minimum - ponekad toliko puno vremena, u ionako prekratkom poslijepodnevu, prođe na gledanje emisija na televiziji koje vas iovako ionako ne zanimaju. Provedite to vrijeme drugačije; 5. Naučite reći ne - i poslu, i ponekad prijateljima, i poznanicima… 6. Osigurajte zajednički obrok u danu - to može biti doručak, ručak ili večera - kako vam najbolje odgovara. A tada to radite s ugašenim televizorom, razgovarajući o planovima, događajima dana; 7. Osmislite barem jednu aktivnost u tjednu koju ćete provesti nasamo sa svakim članom obitelji - poslijepodnevna kava s partnerom, šetnja, odlazak u trgovinu, presađivanje cvijeća, pećenje palačinki… s djecom. I tada to napravite samo vas dvoje ili vas dvije. To će biti mama-kći,i mama-sin, tata-kći ili tata-sin aktivnost. Umjesto zaključka A danas, posao nemojte ponijeti doma, probleme nakratko stavite po strani, zagrlite svoje najdraže i sjetite se onih koji nemaju nikoga.  2012-05-15T18:40:00+01:00 http://uik.hr/novosti/majchin_dan/ http://uik.hr/novosti/majchin_dan/#When:10:36:00Z Majčin dan je dan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću. Majke, najvažnije i najvoljenije osobe na svijetu imaju svoj dan, dan koji je posvećen njihovoj ljubavi i požrtvovnosti. Kao osnivač današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD slavile majčin dan. Čestitke svim majkama za ovaj njihov dan. 2012-05-13T10:36:00+01:00 http://uik.hr/novosti/dan_europe_9_svibanj1/ http://uik.hr/novosti/dan_europe_9_svibanj1/#When:19:24:00Z Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao “Schumanova deklaracija”, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijeo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe”. Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Za posjetioce su tog dana sve institucije Europske unije otvorene. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja je u tom periodu predsjedavajuća Europske unije. 9. svibnja je godišnja prilika da se proslave EU-postignuća i da se razmisli o ciljevima: mir, sloboda, prosperitet i raditi zajedno. Još deset zemalja koje dijele više tih ciljeva se priključilo EU 1. svibnja 2004. Bio je to najambicioznije proširenje EU ikada - doista povijesni korak. 2012-05-09T19:24:00+01:00 http://uik.hr/novosti/euromelanoma_dan_hrvatska_brinete_za_svoje_mrlje_rak_kozhe_mozhete_vidjeti/ http://uik.hr/novosti/euromelanoma_dan_hrvatska_brinete_za_svoje_mrlje_rak_kozhe_mozhete_vidjeti/#When:10:40:00Z Mnogi od nas ne razmišljaju koliko je svakodnevno izlaganje kože suncu štetno, a ljetne mjesece jedva čekamo kako bi uživali u sunčanju. Pritom zaštita kože pada u drugi plan, a alarmantne brojke o broju oboljelih od raka kože u Hrvatskoj kao da nas zaobilaze. Povodom Euromelanoma Dan Hrvatska pozivaju se građanke i građani Hrvatske na besplatne preglede te se apelira na građanke i građane Hrvatske da vode brigu o zaštiti svoje kože. Ovogodišnje kampanja i javnozdravstvena inicijativa u borbi protiv zloćudnog raka kože Euromelanoma Dan Hrvatska pod sloganom Brinete za svoje mrlje ! Rak kože možete vidjeti! održat će se 8. svibnja 2012. Građani Hrvatske pozivaju se da se u što većem broju odazovu besplatnoj preventivnoj akciji i prijave na besplatan broj telefona 0800 6071 za pregled kože i madeža u dermatološkim ordinacijama diljem Hrvatske, koji će se održati 8. svibnja 2012. Građani iz cijele Hrvatske se naručuju na isti broj telefona, uz organizirane liste pregleda prema gradu i dermatovenerološkoj ordinaciji za koju budu zainteresirani. Prof.dr.sc. Mirna Šitum, ujedno i voditeljica Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja RH iznijela je zabrinjavajuće brojke o pojavnosti melanoma u Hrvatskoj, te je upozorila na sve veći broj djece i mladih, koji obolijevaju od tog smrtonosnog raka kože zbog čestih intenzivnih izlaganja suncu bez fotozaštite, stoga poziva roditelje i javnost da se dodatno educiraju se o pravilnoj zaštiti od sunca. Posebice je istaknula sve veći rizik od melanoma noktiju zbog UV-lampi koje se koriste prilikom ugradnje umjetnih noktiju. Klimatske promjene, kao i promjene u stilu života utječu na sve češću pojavnost različitih zloćudnih tumora kože, a osobito malignog melanoma u populaciji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, melanoma od kojeg godišnje umire 41 000 oboljelih. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novih slučajeva raste između 3 i 7 posto godišnje, a u Europi oko 54.000 ljudi godišnje oboli od melanoma. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1968. do 1995. godine, učestalost malignog melanoma povećala se za 309, a smrtnost od melanoma za 310 posto. Zadnji zaokruženi podaci iz 2007. g. govore da u RH oboli 11,8 muškarca na 100 000 ljudi i 10,6 žena na 100 000 ljudi. Godišnje se dijagnosticira oko 500 novooboljelih. Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentnoj dobi. Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma. Osobit rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekotine od sunca te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja koje slabi lokalni kožni imunosni sustav i može dovesti do općeg slabljenja otpornosti. Koža pamti svako izlaganje zračenju! Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje izloženosti UV zračenju i kroz godine nagomilana oštećenja stanica kože se ne mogu više popraviti. U osobito rizičnu skupinu ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža. Posebno zabrinjava što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izlječenje manji, pa je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimnog značaja. Euromelanoma Dan Hrvatska se provodi već nekoliko godina u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja. Cijeli je projekt pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH, Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju - Euromelanoma Day organizacije. Projekt podržava i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Detaljne informacije o provođenju u Hrvatskoj možete naći na internetskoj stranici http://www.melanoma-day.com/hr. 2012-05-08T10:40:00+01:00 http://uik.hr/novosti/nacionalni_dan_osoba_s_cerebralnom_paralizom_5_svibnja2/ http://uik.hr/novosti/nacionalni_dan_osoba_s_cerebralnom_paralizom_5_svibnja2/#When:07:28:00Z 5. svibnja obilježava se Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom. Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe, uza sva dugogodišnja nastojanja našeg saveza (Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize) i ove Udruge, u široj javnosti ali i među onima od kojih se to očekuje, još uvijek nisu dovoljno poznati i prepoznati. Želja nam je da se građani više senzibiliziraju s problemima s kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom kako bi se poboljšala njihova kvaliteta života. Ciljevi su nam: 1. Informirati i povećati znanje i svjesnost građana i osoba s cerebralnom paralizom te njihovih obitelji o tome što je cerebralna paraliza a što nije, 2. Naglasiti medicinske, psihološke, socijalne i ekonomske aspekte cerebralne paralize, 3. Upoznati nadležna ministarstva, organe lokalne uprave i samouprave kao i medije o problemima osoba s cerebralnom paralizom, 4. Promijeniti sliku o cerebralnoj paralizi i dopustiti osobama s cerebralnom paralizom da imaju svoje mjesto u društvu, 5. Postići bolje razumijevanje i prihvaćanje osoba s cerebralnom paralizom od strane odgajatelja u vrtićima, nastavnika u školama, predavača i kolega na fakultetima i visokim učilištima, poslodavaca i drugih zaposlenika, te cjelokupne javnosti. U borbi za svoja prava osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji moraju zahtijevati bezuvjetnu primjenu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.–2015. godine. Svim osobama s cerebralnom paralizom, njihovim roditeljima i starateljima, stručnim djelatnicima i volonterima, te svima koji sudjeluju u skrbi i poboljšanju kvalitete življenja osoba s cerebralnom paralizom upućujemo čestitke povodom 5. svibnja - Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom. 2012-05-05T07:28:00+01:00 http://uik.hr/novosti/odrana_tribina_zapoljavanje_osoba_s_invaliditetom/ http://uik.hr/novosti/odrana_tribina_zapoljavanje_osoba_s_invaliditetom/#When:10:42:00Z Instruktažni centar d.o.o. Križevci u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnom službom Križevci, Gradom Križevci i Udrugom invalida Križevci, a u okviru provedbe EU projekta „Mobilnošću do zaposlenja“ organizirao je tribinu pod nazivom „ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM“. Tribina se održala 3. svibnja 2012. godine u Velikoj Gradskoj vijećnici Grada Križevci. Izlagači/ce na tribini bili su: • Gđa Marijana Senjak, rukovoditeljica Odsjeka profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s otežanim faktorom zapošljavanja, Zagreb Tema: „Zapošljavanje osoba s invaliditetom iz aspekta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“ • Gđa Vesna Kuterovac, rukovoditeljica Odjela posredovanja i priprema za zapošljavanje HZZ-Područne službe Križevci Tema: „Mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“ • G. Alen Kolar, predstavnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Zagreb Tema:  „Poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom“. Moderatorica tribine bila je: mr. Anita Jelić Kiš, Projektni asistent, Instruktažni centar d.o.o. Križevci Sudionici: • Poslodavci • Osobe s invaliditetom • Predstavnici javnih institucija i službi • Mediji Cilj tribine bio je informiranje javnosti i poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditeom, kao najvažnijem preduvjetu za njihovu potpunu socijalnu integraciju. Biti zaposlen za osobu s invaliditetom znači samostalno življenje, a što je temelj ljudskog dostojanstva. Informacije i iskustva prezentirana na tribini bla sui vrlo korisna poslodavcima koji mogu i žele zaposliti osobu s invaliditetom i tako ostvariti različite redovne i posebne poticaje, npr. naknadu u visini uplaćenih doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje, naknadu za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, subvencioniranje kreditnih sredstava po povoljnim uvjetima za kupnju strojeva, opreme i alata za rad osobe s invaliditetom. Poslodavci su na tribini imati priliku dobiti odgovore na sva pitanja i nejasnoće vezano za zapošljavanje osoba s invaliditetom kao i priručnik i CD s uputama i formularima za ostvarenje poticaja. Povećanje svijesti i odgovornosti društva i pojedinaca prema osobama s invaliditetom može se postići organiziranjem javnih kampanja, organiziranjem tribina, uključivanjem medija, angažmanom cjelokupnog društva i zajednice i angažmanom svakog od nas. 2012-05-03T10:42:00+01:00 http://uik.hr/novosti/plaanje_rtv_pristojbe/ http://uik.hr/novosti/plaanje_rtv_pristojbe/#When:10:43:01Z Trebamo li plaćati RTV pristojbu ako ne gledamo programe HRT-a? Isto tako, trebamo li plaćati pristojbu ako smo pretplaćeni na neku drugu uslugu distribucije programa (MAXtv, B.net, razni lokalni i satelitski programi), a među njima su i HRT-ovi programi? Što je s plaćanjem RTV pristojbe ako ne posjedujemo televizor, ali posjedujemo radio? Trebamo li i u tom slučaju plaćati RTV pristojbu? Na žalost mnogih koji su očekivali suprotno, odgovor na sva ova pitanja je DA. Naime, prema članku 34. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj 137/10.), svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u nastavku: prijamnik), na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu. Dakle, RTV pristojba nije naknada za gledanje ili slušanje programa HRT-a, nego naknada vlasnika ili posjednika radijskoga i/ili televizijskoga prijamnika koji zajedno s ostalim obveznicima plaćanja pristojbe sudjeluje u financiranju javnog RTV servisa. Obveznik plaćanja RTV pristojbe je svaka osoba koja je vlasnik ili posjednik uređaja/prijamnika radijskog ili audiovizualnog programa, u koje uvrštavamo sve uređaje koji omogućavaju prijam tih programa (televizor, radio, autoradio, računalo, mp3 i mp4 playeri, mobiteli…), bez obzira koristi li te programe ili ne. Zakonom o HRT-u isto tako propisano je da kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika, plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan prijamnik. U smislu toga Zakona, kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (prehrane, stanovanja i sl.). Prema tome, ako jedno kućanstvo posjeduje više prijamnika (nekoliko televizora, radio prijamnika, računala ili mobitela), plaćat će jednu mjesečnu pristojbu odnosno plaćat će pristojbu samo za jedan prijamnik. Visinu mjesečne pristojbe za svaku godinu utvrđuje Nadzorni odbor HRT-a na temelju statističkih podataka o prosječnoj neto plaći zaposlenih za prethodnu godinu, a iznosi najviše 1,5% prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u državi. Odlukom o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji za 2012. godinu („Narodne novine, broj 34/12.), u ovoj godini propisana je mjesečna pristojba u iznosu od 80,00 kuna. U slučaju da fizička osoba u kućanstvu nema niti jedan uređaj koji prima audio ili video signal pa shodno tome ne plaća mjesečnu pristojbu te nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, zakonodavac je odredio da je ipak dužna plaćati pristojbu ako ima prijamnik (autoradio) u motornom vozilu registriranom na svoje ime (članak 34. stavak 3. Zakona o HRT-u). Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju obvezu plaćanja pristojbe za svaki prijemnik. To znači da pravne osobe, odnosno poduzeća koja primjerice imaju 10 službenih automobila s ugrađenim prijamnicima, moraju platiti 10 zasebnih mjesečnih pristojbi. Iznimno, pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10.), plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu, stječu pravo za tu cijenu koristiti tri dodatna prijamnika, ali u istom ugostiteljskom objektu. Čak i ako posjedujemo prijamnik koji je u kvaru, obveznici smo plaćanja pristojbe sve dok neupotrebljivi prijamnik propisno ne odjavimo. Uprava Hrvatske radiotelevizije na svojoj 19. sjednici održanoj dana 24. siječnja 2012. godine, donijela je Odluku o načinu odjave prijamnika koja je na snazi od 7. veljače 2012. U toj Odluci stoji da se prijamnik koji je neupotrebljiv te se trajno zbog kvara ne može koristiti, odjavljuje trajno uz predočenje izvorne potvrde ovlaštenog servisa o nemogućnosti daljnjeg rada i korištenja tog prijamnika. Zahtjev za odjavljivanje prijamnika mora se isključivo podnijeti na službenom obrascu HRT-a, koji se nalazi na internetskim stranicama HRT-a. Razlog odjave prijamnika, odnosno plaćanja pristojbe omogućava se u ovim slučajevima: 1. ne posjedovanje prijamnika u domaćinstvu ili poslovnom prostoru – u tom slučaju trebamo poslati Zahtjev za odjavu prijamnika koji je potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika, 2. odlazak u Dom umirovljenika – potrebno je priložiti potvrdu Doma umirovljenika ili Ustanove o smještaju i kopiju računa plaćanja, 3. smrt obveznika plaćanja RTV pristojbe – potrebno je priložiti smrtni list i kopiju računa plaćanja, 4. prestanak rada obrta ili pravne osobe – prilaže se potvrda nadležne ustanove o prestanku djelatnosti ili Rješenje iz sudskog/obrtnog registra. Dakako, u slučaju smrti obveznika plaćanja ili odlaska u Dom umirovljenika, prijamnik možemo odjaviti jedino pod uvjetom da na navedenoj adresi više nitko ne boravi. Sama odjava prijamnika može se izvršiti jedino uz potpisanu i ovjerenu Izjavu kod javnog bilježnika u kojoj izjavljujemo pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da je navedeni razlog odjave RTV prijamnika istinit. Odjava prijamnika vrijedi tek od prvog slijedećeg mjeseca od datuma ovjerene Izjave. Kod obveznika plaćanja RTV pristojbe često se čuju negodovanja vezana uz prikazivanje promidžbenih poruka (reklama) na HRT-u. Većina smatra kako bi zbog plaćanja RTV pristojbi koje služe za rad i održavanje HRT-a, na javnoj televiziji trebalo prikazivati puno manje reklama. Međutim, Hrvatska radiotelevizija ne može se financirati isključivo iz pristojbi pa koristi dualistički način financiranja svojih programa (pristojbu i komercijalne prihode). Omjer financiranja iz pristojbi i marketinških prihoda iznosi otprilike 70:30, a sredstva prikupljena iz reklama najčešće se koriste za plaćanje osvojenih nagrada u raznim kvizovima koji se prikazuju na HRT-u. Ipak, gledatelji su zaštićeni od prekomjernog prikazivanja promidžbenih poruka odredbama članka 37. Zakona o HRT-u koji propisuje trajanje i vrijeme prikazivanja takvih reklama. Naveli smo već da pristojbu plaća osoba koja ima prijamnik u vlasništvu ili u posjedu, dok su plaćanja pretplate oslobođeni ostali članovi istog kućanstva. Što se tiče najmoprimaca (podstanara), oni su ovlašteni posjednici stana sve dok im traje ugovor o najmu stana te iako njihov najmodavac plaća mjesečnu pristojbu za stan u kojem on odvojeno živi, to nije isto kućanstvo, pa se shodno tome, plaća pristojba i za taj stan. Na posljednjoj sjednici Uprave Hrvatske televizije (24. siječnja 2012. godine), donijeta je i Odluka o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe koja je također stupila na snagu 7. veljače 2012. Odlukom je propisano da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe dužan platiti pristojbu mjesečno i to najkasnije do 25. dana u tekućem kalendarskom mjesecu za tekući kalendarski mjesec. U slučaju dospjele, a neplaćene mjesečne pristojbe, HRT je ovlašten takvu dospjelu, a neplaćenu mjesečnu pristojbu naplaćivati, odnosno, ostvarivati u ovršnom postupku putem nadležnih javnih bilježnika odnosno nadležnih sudova, a temeljem računa HRT-a izdanog za mjesečnu pristojbu, kao i temeljem izvoda iz poslovnih knjiga HRT-a, koje isprave predstavljaju vjerodostojne isprave u smislu relevantnih odredbi Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 139/10.) (članka 3. stavka 3.4 Odluke o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe). Prije nego pokrene ovršni postupak zbog neplaćanja RTV pristojbe, HRT će obvezniku plaćanja dva puta poslati opomenu za plaćanje, a nakon toga će obveznika pozvati na plaćanje putem odvjetnika. Prema članku 232. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.), tražbine radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, zastarijevaju za jednu godinu. Na zastaru potraživanja sud ne pazi po službenoj dužnosti, pa je obveza, odnosno pravo tuženika da se pozove na zastaru potraživanja ako do nje dođe. Zakonom o HRT-u propisano je da su osobe koje imaju u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, obvezne prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom. Svaka promjena adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta mora se prijaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene. Na temelju članka 2. stavka 2.2. Odluka o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe (objavljena na internet stranici http://www.hrt.hr/pristojba), povlasticu neplaćanja pristojbe imaju predškolske ustanove, osnovne i srednje škole koje su oslobođene plaćanja za prijamnike koji im služe u svrhu obavljanja djelatnosti, kao i pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, a koji služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti. Oslobođenje od plaćanja mjesečne pristojbe imaju i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa. Osim samostalnog prijavljivanja da posjedujemo ili smo vlasnici nekog prijamnika koji prima audio ili video signal, na što imamo zakonsku obavezu u roku od 30 dana od nabave istog, kontrolu obavljaju i ovlaštene osobe HRT-a odnosno kontrolori ili ranije uvriježeni naziv, inkasatori. Ako ne prijavimo prijamnik u zakonskom roku ili se koristimo odjavljenim prijamnikom, prekršitelj (fizička osoba) kažnjava se novčanom kaznom od tisuću kuna, dok se pravna osoba za taj prekršaj kažnjava novčanom kaznom od pet tisuća kuna. U Odluci o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe određeno je kako HRT ima pravo i obvezu putem ovlaštenih osoba provoditi kontrolu plaćanja mjesečne pristojbe od strane obveznika plaćanja. Ovlaštene osobe HRT-a, odnosno kontrolori moraju se uvijek identificirati službenom iskaznicom HRT-a prilikom obavljanja svake radnje kontrole plaćanja. Postavlja se pitanje jesu li građani dužni pustiti kontrolore u svoj posjed? U skladu s člankom 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01. i 76/10.), dom je nepovrediv i samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Isti članak dalje propisuje kako jedino redarstvene vlasti odnosno policija, bez sudskog naloga ili privole držatelja stana pod određenim uvjetima smiju ući u dom te izvršiti pretragu. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugog prostora. Ako se osvrnemo i na članak 5. Ustava, koji kaže kako zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, to se odnosi i na odredbe Zakona o HRT-u, pa prema tome kontrolori nemaju pravo ulaska u naš stan bez našeg dopuštenja. Ono što kontrolori HRT-a mogu, to je neposrednim opažanjem utvrditi ima li neko kućanstvo prijamnik u smislu Zakona o HRT-u (vide antenu na krovu kuće, čuju zvuk TV ili radioaparata, te o tome sastave zapisnik koji je valjan i u slučaju odbijanja potpisa od strane obveznika plaćanja). Zaključno, pristojbu plaća svatko tko ima bilo kakav uređaj/prijamnik kojim može slušati radijski ili gledati televizijski program bez obzira koristi li tu mogućnost ili ne. Čak i ako posjedujemo samo jedan, ali neispravan prijamnik, dužni smo plaćati mjesečnu pristojbu sve dok ga propisno ne odjavimo. Uza sva negodovanja zbog obveze plaćanja RTV pristojbe, negativan kontekst ima i socijalno nepravedni karakter odmjeravanja pristojbe, prema kojem jednako plaćaju oni koji imaju tisuću kuna mirovine i oni s menadžerskim ugovorima. Možda bi pravednija raspodjela bila kad bi socijalno osjetljive skupine plaćale umanjenu pretplatu ili pretplatu čiji je zakonski postotak od 1,5 % u skladu s visinom njihovih primanja. 2012-05-02T10:43:01+01:00 http://uik.hr/novosti/meunarodni_praznik_rada_1_svibanj2/ http://uik.hr/novosti/meunarodni_praznik_rada_1_svibanj2/#When:10:42:00Z Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osam satnim radnim vremenom. 1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U 20-tom se stoljeću taj datum etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta. Tradicionalno, Međunarodni praznik rada obilježava se u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku, Splitu, Rijeci i Puli. 2012-05-02T10:42:00+01:00 http://uik.hr/novosti/28travanj_svjetski_dan_sigurnosti_i_zdravlje_na_radu/ http://uik.hr/novosti/28travanj_svjetski_dan_sigurnosti_i_zdravlje_na_radu/#When:05:12:00Z Organizacije kao što su Međunarodna organizacija rada (ILO) i Ujedinjeni narodi (UN) aktivno promiču Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 28. travnja svake godine. Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada (ILO – International Labour Organization) obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” s naglaskom podizanja razine svijesti o zaštiti i sigurnosti na radu, sprječavanju nastanka ozljeda, bolesti i invalidnosti radnika. Svjetski sindikalni pokret 28. travanj također obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu. Prema principima Seulske deklaracije o sigurnosti i zdravlju na radu, koju su 29. lipnja 2008. godine potpisali predstavnici 46 zemalja i organizacija iz cijelog svijeta, pravo na sigurno i zdravo radno okruženje treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo. Ove godine Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu fokusira se na promicanju sigurnosti i zdravlja (Osh) u zelenom gospodarstvu. Međunarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu, te vrlo velikog broja slučajeva profesionalne bolesti. Hrvatska godišnje bilježi od 22.000 do 25.000 ozljeda na radu. Na radnom mjestu u svijetu godišnje umire 2,2 milijuna ljudi. Odlukom Vlade RH od 19. travnja 2007. godine („Narodne novine“, broj 43/07.) osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo Vlade RH. Na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, te uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, Hrvatski sabor donio je odluku o proglašenju - Nacionalni dan zaštite na radu (28. travanj). Primjena sistema upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu je od ključne važnosti za smanjivanje nesreća, oboljenja i smrtnih slučajeva na radu. Sigurnost i zaštita na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Na svojim radnim mjestima radnici su svakodnevno izloženi raznim opasnostima i rizicima. Poslodavci i radnici trebaju se zajednički pridržavati mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te svakodnevno raditi na njihovom unapređivanju. Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju radnika, produktivnost rada, te ekonomski i socijalni razvoj društva. Zaštita na radu posebice će dobiti na značaju sa skorim ulaskom Hrvatske u EU gdje se sigurnosti radnika posvećuje daleko veća pozornost nego kod nas. 2012-04-28T05:12:00+01:00 http://uik.hr/novosti/svjetski_dan_hemofilije_17_travanj/ http://uik.hr/novosti/svjetski_dan_hemofilije_17_travanj/#When:05:14:00Z “ZATVORITI TAJ JAZ” Procjenjuje se da 1 od 1000 žena i muškaraca u svijetu ima poremećaj krvarenja. Međutim, 75% njih i dalje se vrlo neadekvatno liječi ili ne liječi. Što je potrebno da biste zatvorili ovaj jaz? Što će se poduzeti kako bi zatvorili taj jaz? Na Svjetski dan hemofilije 2012. Svjetska federacija Hemofilije poziva da svi pomognu u širenju poruke “zatvoriti taj jaz” skrbi diljem svijeta. Zajedno, možemo raditi za dan kada će liječenje biti dostupno za sve na globalnoj razini. Realnost je da većina ljudi s hemofilijom ili drugim poremećajima krvarenja ne dobivaju adekvatnu dijagnozu, liječenje i skrb za njihove uvjete. Svjetska federacija Hemofilije poziva organizacije i lječilišta za obilježavanje Svjetskog dana Hemofilije. Šaljite fotografije vaših događanja visoke rezolucije na sford@wfh.org do 18. svibnja. Pridružite se međunarodnoj zajednici poremećaja krvarenja 17. travnja i obilježimo Svjetski dan hemofilije. Zajedno ćemo zatvoriti taj jaz. 2012-04-17T05:14:00+01:00