Novosti - Arhiva

UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – VELIKA GOSPA, 15. KOLOVOZ

2012-08-15T06:07:57+00:00

Među najomiljenije marijanske blagdane spada: Marijino uznesenje na nebo. Tko god može, za Veliku Gospu nastoji hodočastiti u koje marijansko svetište. Zato su naša marijanska svetišta toga dana puna, sva raspjevana u dragoj hodočasničkoj pjesmi, ožarena ne samo ljetnim suncem nego još više žarom, molitvom i pobožnošću. Božji je narod onim svojim vjerničkim osjetilom osjetio da je to dan Marijine slave i zato u molitvi, pjesmi, djelima pobožnosti daje oduška svojoj radosti. Teologija nas ući da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Od XIII. stoljeća pa dalje čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom. Papa Benedikt XIV. u XVIII. stoljeću, raspravljajući o blagdanima Majke Božje, piše: “Tkogod se potrudi da prouči stare dokumente, u kojima se ovaj blagdan naziva usnuće, naći će ovaj odgovor: usnuće je i uznesenje jedna te ista stvar.” II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi riječi dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: “Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.”. A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: “Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.” Ono što Marija nudi svijetu danas jest živa i konkretna stvarnost Spasitelja svijeta u njegovu utjelovljenju. Ona nas tjera na vjeru u Krista, ali ne onakvoga kakvim ga katkad i nesvjesno zamišljamo, kao biće koje je djelomično Bog i djelomično čovjek, već kao biće koje je potpuno božansko i potpuno ljudsko. Marija je čuvarica stvarnosti utjelovljenja. Uvrstimo se, dakle, i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o njezinu uznesenju tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave najljepši Marijin dan. Marijo Kraljice mira, moli za nas!

MEĐUNARODNI DAN MLADIH, 12. KOLOVOZA

2012-08-12T05:37:24+00:00

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mladih je "Izgradnja boljeg svijeta: Partnerstvo s mladima". Ovo je globalni poziv na akciju za mlade muškarce i žene, kao i druge sudionike diljem svijeta, da razviju i uključe se u partnerstvo sa mladima za izgradnju boljeg svijeta. Međunarodni dan mladih 2012 pruža odgovor na pozive iz omladinskih organizacija i država članica UN-a diljem svijeta da se ojačaju mehanizmi za partnerstva s mladima, istražujući različite i inovativne načine da Ujedinjeni narodi, države članice, civilno društvo, privatni sektor, akademske zajednice i filantropi učinkovito sarađuju s mladima, posebno u području zapošljavanja, preduzetništva, političke uključenosti, državljanstva, zaštite prava i obrazovanja, uključujući i područje seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Zajednički i organizacijski napori svih sudionika su potrebni da bi se odgovorilo na goruće globalne izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi, a partnerstvo je ključ za naglašavanje takvih nastojanja. Partnerstva mogu povećati mogućnosti za uspjeh iskorištavanjem komparativne prednosti, sredstava, zajedničkim interesima i različitostima kako bi poboljšali učinak svakog partnera ponaosob. Cilj Međunarodnog dana mladih 2012. je istaknuti dobre prakse u razvoju i širenju uspješnih partnerstva s mladima, te iznijeti konkretne preporuke o tome kako Ujedinjeni narodi i druge interesne skupine diljem svijeta mogu graditi i poboljšati partnerstvo s mladima. Obilježite Međunarodni dan mladih 2012. tako što ćete nam reći o svojim nastojanjima da pomognete mladima i da sarađujete s njima na izgradnji boljeg svijeta! U nedjelju 12. kolovoza, Udruga Zamisli kroz Regionalni info-centar za mlade Zagreb u suradnji s partnerima omogućuje svim mladima (15 do 30 godina) otvorena vrata (besplatan ulaz) na mnogobrojnim lokacijama. Svoja vrata otvoriti će muzeji u gradu Zagrebu i to:

Atelijer Meštrović, Mletačka 8 koji nedjeljom radi od 10 do 14 sati

Hrvatski povijesni muzej koji nedjeljom radi od 10 do 13 sati

Arheološki muzej koji nedjeljom radi od 10 do 13 sati

Lauba koja nedjeljom radi od 15 do 23 sata i ima besplatna vodstva u 18 sati

Muzej suvremene umjetnosti koji nedjeljom radi od 11 do 18 sati. U 16 sati održat će se stručno vodstvo za mlade po izložbi Objekt bez dostojanstva, a u 17 za strane posjetitelje i sve zainteresirane održat će se tematsko vodstvo kroz postav Zbirke u pokretu na engleskom jeziku, Do you speak Contemporary Art?

Tehnički muzej koji nedjeljom radi od 9 do 13 sati. Razgledavanje Tehničkog muzeja – stalnog postava – sa stručnim vodstvima kroz Odjel Rudarstvo – geologija – nafta s obilaskom modela rudnika ugljena (oko 320 m) – u 11,00 sati, te izvođenje pokusa u Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle – u 11, 30 sati.

Prezentacija novog sporta Speedmintona održat će se na travnjaku preko puta kafića Come In u Trnskom, Novi Zagreb u vremenu od 18 do 21 sat. Svoja vrata otvorit će i ŠRC Šalata i to:

Bazeni će biti otvoreni od 11 do 19 sati

Rukometni i košarkaški tereni uz obaveznu prethodnu najavu na porti ŠRC Šalata

Izložba fotografija mladih fotografa, pobjednika foto-natječaja: Što rade mladi u Zagrebu. Otvorenje će biti 15 sati u prostorima Regionalnog info-centra za mlade Zagreb, Kninski trg 4. Radionica o pisanju projekata održat će se u ponedjeljak 13.8.2012. u prostorima Regionalnog info-centra za mlade Zagreb, Kninski trg 4. U vremenu od 10 do 16 sati. Pozivamo sve mlade da se priključe proslavi Međunarodnog dana mladih i besplatno posjete muzeje, bazene, zaigraju sportove, pogledaju izložbu te uveličaju ovaj dan!

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

2012-08-05T12:14:28+00:00

1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani Knin u vojno -redarstvenoj operaciji “Oluja”. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. “Oluja” je uz “Bljesak” ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego da vlastitom oružanom silom oslobodi ono što je oduvijek bilo njezino. Hrvatska vojska stasala je u silu koja je to sad mogla sama i bez ičije pomoći. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za Oluju! Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji „Ljeto 95“ stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a. Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade. Prostor Banije okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta. Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili poluokruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova je opet slobodna, slave Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš... Slavi se i u Kninu koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad. Slavi cijela Hrvatska. Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju. U samo 84 sata vojnoredarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i kojom je oslobođeno više od 10 000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve.

MEĐUNARODNI DAN PRIJATELJSTVA, 5. KOLOVOZA

2012-08-05T12:01:10+00:00

Tradicija obilježavanja dana u čast prijateljstvu započela je u SAD-u 1935. godine kada je Kongres Sjedinjenih Američkih Država posvetio jedan dan u godini prijateljima i prijateljstvu i taj je dan proglašen Nacionalnim danom prijateljstva. Ujedinjeni narodi su 1997. godine poznati lik iz crtanog filma - Winnie the Pooh - imenovali svjetskim Ambasadorom prijateljstva ("Ambassador of Friendship"). Svake prve nedjelja u mjesecu kolovozu kroz obilježavanje Svjetskog dana prijateljstva Vam može služiti kao poticaj da se sjetite svojih dragih prijatelja i pokažete im koliko su Vam važni, ali još bitno je biti dobar prijatelj kroz cijelu godinu, a posebno u kriznim razdobljima naših bližnjih. Isto tako, bitno je prepoznati svoje prijatelje i njihov doprinos u vašem životu. Čovjek je kompleksno socijalno biće, stoga su osobe izvan uže obitelji, prijatelji iz djetinjstva i škole, kolege na poslu, susjedi, partneri, poznanici, pa i kućni ljubimci nezamjenjivi u procesu socijalizacije pojedinca. Da bismo osjetili potpuno zadovoljstvo i prednosti koje donosi druženje s prijateljima, trebate razumjeti osnovno značenje prijateljstva. Ljudi su različiti, to privlači jedne drugima, i pruža mogućnost da uče jedni od drugih. Sjetite se mudrih riječi C.Coltona: „Pravo prijateljstvo je poput zdravlja – uzimamo ga zdravo za gotovo a njegovu istinsku vrijednost spoznamo tek kad ga izgubimo". ("True friendship is like sound health; the value of it is seldom known until it be lost.")ili Albeta Camusa: "Ne hodaj ispred mene, možda neću slijediti. Ne hodaj iza mene, možda neću voditi. Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj." Jačina prijateljstva je različita s obzirom na karakter osoba, na okolnosti u kojima su se sreli, na njihove potrebe i interese, i sposobnosti da ispune i razumiju jedno drugo. No osnovna potreba za povezanošću, bez obzira bila ona dobra ili manje dobra, očituje se neprekidnim traganjem za iskrenim prijateljstvom. Budite radosni i veseli na dan posvećen prijateljstvu! Propustite li ovaj dan - DAN PRIJATELJSTVA, sami izaberite neki drugi, i zajedno s prijateljima proslavite duh prijateljstva! Jer prijatelji se cijene i vole svih 365 dana u godini!

SVETI JOAKIM I ANA

2012-07-26T08:47:19+00:00

Sveti Joakim i Ana su kršćanski sveci, supružnici, roditelji Blažene Djevice Marije. Spomendan im je u Katoličkoj Crkvi 26. srpnja. O Joakimu i Ani u Bibliji nema spomena, no zato se njihovo ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu iz II. stoljeća. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na Marijino čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu čovjeku, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki Ruben, predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U Izraelu, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u pustinju posteći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka. U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost. Ukazao joj se Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime Marija. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu.

DAN DRŽAVNOSTI, 25. LIPNJA

2012-06-25T10:10:54+00:00

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Više od 94 posto građana donijelo je sljedeću odluku: "1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE, 22. LIPNJA

2012-06-22T09:46:29+00:00

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovske postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.

DANI UDRUGA 2012.

2012-06-17T11:21:55+00:00

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, TACSO - ured tehničke pomoći organizacijama civilnog društva u Republici Hrvatskoj i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva organizirale su Dane udruga 2012., koji su se održale u Zagrebu od 14. do 16. lipnja 2012.
Ovogodišnji Dani udruga pokušat će odgovoriti na pitanje o mogućim načinima učinkovite provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva.

U četvrtak, 14. lipnja 2012. godine započeli su Dani udruga sa plenarnim raspravama i paralelnim okruglim stolovima na kojima se govorilo o razvoju civilnog društva, a na Danima otvorenih vrata, 16. lipnja 2012. udruge su se predstavile svojim građanima.
Istoga dana (četvrtak) na plenarnoj raspravi koja se održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ul. Hrvatske bratske zajednice u Zagrebu s početkom u 16.30 govorilo se o strateškim prioritetima za potporu razvoju civilnog društva u RH.

U petak, 15. lipnja održani su paralelni okrugli stolovi u Tribinama Grada Zagreba, Kući ljudskih prava, Zelenoj akciji i VERN-u, a neke od tema bile su: Sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika na lokalnoj razini; Modeli učinkovitog zagovaranja pozitivnih društvenih promjena; Umrežavanjem do promjena; Društvena kohezija građana i mladih na području suzbijanja siromaštva i maloljetničke delikvencije i druge.

Kako bi se rad udruga približio građanima te potaknuo veći aktivizam svih društvenih skupina, u suradnji s udrugama iz petnaest hrvatskih županija u subotu, 16. lipnja, održali su se Dani otvorenih vrata udruga što je novost ove manifestacije. Na taj dan udruge od 10 do 13 sati zainteresiranim građanima imali su priliku predstaviti svoj rad, programe i projekte koje provode posebno one koji su financirani iz javnih izvora.

Udruga invalida Križevci, predstavila se svoji građanima sa svojim info štandom na glavnom gradskom trgu, Trgu Antuna Nemčića u Križevcima. Cilj nam je bio privući što veći broj građana koji će se posjetivši info štand udruge, informirati o njezinu radu, a posebice prezentirati programe i projekte koje provodimo.

SVJETSKI DAN DARIVATELJA KRVI, 14. LIPANJ

2012-06-14T10:08:26+00:00

Svjetski dan darivatelja krvi i ove godine slavi se 14. lipnja. Tema Svjetskog dana darivatelja krvi 2012. godine je „Svaki darivatelj krvi je heroj“ čime se želi naglasiti da svatko od nas darivanjem krvi može biti heroj. Transfuzijom krvi i krvnih pripravaka pomaže se u spašavanju milijuna života svake godine. Cilj je obilježavanjem ovog dana podići razinu globalne svijesti o potrebama transfuzije za sigurnom krvlju i krvnim pripravcima i doprinosu koji dobrovoljni, neplaćeni darivatelji krvi daju nacionalnim sustavima zdravstva. Svjetski dan darivatelja krvi je i prilika za zahvalu svim ljudima koji daruju krv i tako daju svoj doprinos u odgovoru na povećane potrebe za dobrovoljno darovanom krvlju i plazmom u cijelome svijetu. Proslavu Svjetskog dana darivatelja krvi zajednički koordiniraju: Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Međunarodna federacija organizacija za dobrovoljno darivanje krvi i Međunarodno društvo za transfuziju. Zajedno, oni predstavljaju 192 zemlje članice, 50 nacionalnih organizacija dobrovoljnih darivatelja krvi te mnoge specijaliste transfuziologe širom svijeta.

U 2011. GODINI URED PRAVOBRANITELJICE ZA OSOBE S INVALIDITETOM IMAO 1446 PREDMETA

2012-06-06T11:12:52+00:00

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak izvijestila je 30.svibnja 2012. godine zastupnike u Hrvatskom saboru kako je njezin ured u u 2011. imao ukupno 1446 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom.
U 2011. godini pravobraniteljica je u svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom imala 647 predmeta. Od tog broja, u svrhu potpore kod provođenja projekata koji su osmišljeni radi poboljšanja kvalitete življenja takvih osoba, dobivanja prostora pojedinih udruga čiji su članovi ili korisnici usluga osoba s invaliditetom ili radi provedbe određenih aktivnosti pravobraniteljica je postupala u 27 inicijativa kroz preporuke ili pisma podrške.
Ured je, stoji u izvješću, postupao i u slučajevima kada stranke nisu podnijele pisanu dokumentaciju, pa nije otvoren predmet, a obratile su se Uredu višekratno putem telefona. Takvih je ukupno bilo 507 postupanja.
Najveći broj zaprimljenih pritužbi, zamolbi i upita koji su otvoreni kao predmet u 2011. godini bio je u području socijalne zaštite 106 (23%). Zahtjevi iz više područja, njih 75 (16,2%), odnose se na predmete u kojima je Ured postupao po raznim zamolbama u kojima stranke traže savjet, novčanu pomoć, ostvarivanje prava u više područja ili podršku njihovim inicijativama, ali i po višestrukim pritužbama.
“Sljedeće područje je pristupačnost gdje smo postupali u 57 (12,3%) predmeta, a u prethodnoj godini postupali smo u 54 (11,7%) predmeta vezanih uz područje zdravstvene zaštite”, izvijestila je Slonjšak.
Na područje mirovinskog osiguranja odnosilo se 34 (7,3%) predmeta, dok je u području zapošljavanja i rada bilo ukupno 50 (10.8%) predmeta. Uredu pravobraniteljice se u 2011. obratilo više roditelja djece s teškoćama u razvoju i mladih s invaliditetom koji su u svojim pritužbama ukazali na kršenja prava na inkluzivno obrazovanje od predškolskog odgoja pa do visokoškolskog obrazovanja. Na to područje odnosilo se 29 (6,3%) pritužbi.
Područje sa 25 (5,4%) predmeta je pravosuđe. U 16 pritužbi (3,5%) prijavljeno je nasilje, u 14 (3%) radilo se o savjetovanjima u području imovinsko-pravnih odnosa dok su se 2 pritužbe odnosile na područje kulture i športa.
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom izrazio je zabrinutost zbog problematike osoba s autizmom, obzirom da, kako je rekla Slonjšak većina propisa ne priznaje posebnost autizma, kao jednog od najsloženijih poremećaja.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u 2009. zaprimila je 24 pritužbe na diskriminaciju s osnove invaliditeta, u 2010. zabilježen je rast broja pritužbi te je zaprimljena 51 pritužba dok je u 2011. zaprimljeno 25 pritužbi u kojima se izrijekom spominje riječ ‘diskriminacija’ odnosno osobe s invaliditetom smatraju da su diskriminirane. Pravobraniteljica je utvrdila sumnju na diskriminaciju u 4 od 25 pritužbi pritužbe u kojima je i postupano sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije.
Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj je s sredinom siječnja 2012. zabilježeno 518 081 osoba s invaliditetom.
Aktivnosti Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u prvoj polovici 2011. godine bile su obilježene i nastojanjima da se očuva samostalnost Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, izvijestila je zastupnike u Hrvatskom saboru pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROVEDBE PRVE GODINE PROGRAMA

2012-05-31T10:42:15+00:00

Dana 31.05.2012. godine u Gradskoj vijećnici Grada Križevci održala se završna konferencija provedbe prve godine programa ove Udruge “Mobilnim timom do pomoći i njege u kući osobama s težim stupnjem invaliditeta“.
Na završnoj konferenciji prisustvovali su partneri i suradnici projekta: Branka Cuki, Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Koprivničko-križevačke županije, prof. Mladen Tenodi, Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Križevci, gđa. Željka Vicković, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Križevci sa socijalnom radnicom Lanom Banić.
Predsjednik Udruge invalida Križevci g. Petar Gatarić pozdravio je sve prisutne i u prezentaciji izložio sve aktivnosti, rezultate i ostvarene ciljeve programa u prvoj godini provedbe.

Sve prisutne pozdravila je gđa. Branka Cuki, Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Koprivničko-križevačke županije naglasivši kako je ova Udruga odradila izvrsne stvari, te kako joj je izuzetno drago da udruge osoba s invaliditetom jako znaju altikulirati potrebe svojih članova i znaju povući sredstva.

Sve prisutne u ime Grada Križevaca pozdravio je i prof. Mladen Tenodi, Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, te istaknuo kako dijeli zadovoljstvo sa svima okupljenima vezano uz aktivnosti provođenja ovog programa. Naglasio je kako ovi i sl. programi na više razina pomažu samim osobama s invaliditetom da poboljšaju kvalitetu njihovog življenja na višu razinu, te čestitao svima koji su sudjelovali u ovom programu.

Skupu se obratila i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Križevci gđa. Željka Vicković koja je izrazila kako je zadovoljna i sretna što ima takvu Udrugu koja djeluje na ovom području. Centar je prepoznao ovaj program jer je to velika pomoć Centru i pomoć svim njihovim korisnicima koji su i članovi ove Udruge. Ravnateljica je naglasila da ovaj program ima dvostruku korist – pomoć mobilnom timu, tj. osobama s invaliditetom da uđu na tržište rada i da se osjećaju korisnim, da osjete korist rada, te s druge strane omogućavanje starijim osobama s invaliditetom da ostanu u svojoj primarnoj sredini. Nadalje, kao bitno istaknula je da se s ovim programom ušlo u sve Općine, a ne samo u grad Križevci, što znači da se omogućilo pružanje usluga čitavom stanovništvu nekadašnje Općine Križevci.
Na kraju konferencije prisutni korisnici programa istaknuli su zadovoljstvo programom i pruženim socijalnim uslugama.

Ukratko o programu:

Program je financiran sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih

Programom se pružalo socijalne usluge korisnicima s težim stupnjem invaliditeta:

a) usluge pomoći u kući:
- organiziranje prehrane (nabavka i dostava živežnih namirnica, pomoć u pripremi obroka, pranje posuđa);
- pomoć u održavanju osobne higijene (presvlačenje krevetnine, pomoć u oblačenju i svlačenju, kupanje i zadovoljavanje drugih higijenskih potreba);
- obavljanje kućanskih poslova (pospremanje stambenog prostora, donošenje vode, ogrjeva i sl.);
- organiziranje pranja i glačanja rublja;

b) usluge pomoći izvan kuće:
- nabavka svakodnevnih potrepština u trgovini;
- uplata računa, predaje pisama;
- podizanje lijekova u ljekarni;

c) pratnju teže pokretnih osoba prilikom obavljanja neophodnih poslova izvan kuće:
- pratnja pri odlasku liječniku;
- pratnja pri odlasku u trgovinu;

d) razgovor i druženje

e) posredovanje između korisnika programa i institucija vezano uz ostvarivanje različitih prava.

Socijalne usluge pružao je mobilni tim (četiri člana/ice mobilnog tima - tri osobe s lakšim stupnjem invaliditeta i vozač).

Evaluacija programa vršena je putem “Upitnika za evaluaciju korisnosti usluge i zadovoljstvo socijalnom uslugom”, radi stjecanja uvida u osnovna obilježja korisnika programa i procjene opravdanosti pružanja ovog oblika socijalne usluge
Obradom Evaluacijskih upitnika ustanovljeno je:
• Da su korisnici sa aktivnostima usluge vrlo zadovoljni;
• Da su vrlo zadovoljni sa učestalošću i trajanjem usluge;
• Da su vrlo zadovoljni sa osobom koja im je pružala uslugu;
• Pridaju veliki značaj i korisnost konkretne usluge – kvalitetnije se hrane jer im netko redovno odlazi po namirnice; redovitije odlaze liječniku otkad imaju prijevoz i pratnju; imaju bolju higijenu i uređeni prostor u kući u kojoj žive; ne moraju često ići u grad otkad im članice mobilnog tima pomažu u rješavanju administrativnih poslova; higijena im se poboljšala otkako imaju pomoć mobilnog tima; i ostao/la je u svom domu jer ima podršku mobilnog tima.
• Poželjno je program proširiti i na druge usluge, poglavito one koji se tiču, radova na održavanju prostora u kojima korisnici obitavaju, uređenju okućnica, bunara i dr.;
• Upravo zbog težih fizičkih radova i strukovnih radova, potrebno je uključiti i komunalne službe Grada i Općina.
• Aktivirati, podržati i primijeniti modele solidarnosti i volonterstva.

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA, 31. SVIBANJ

2012-05-31T10:33:00+00:00

Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja, koji se na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije obilježava svake godine 31. svibnja, nosi slogan “Spriječimo štetan utjecaj duhanske industrije”. Svjetska zdravstvena organizacija odredila je 31. svibnja kao Svjetski dan nepušenja još 1988. godine.
Osim što se na cigarete često troši više nego na kruh i mlijeko zajedno, zabrinjavajući je i podatak da je dobna granica pušača u Hrvatskoj pomaknuta sa 13 na 11 godina.
U Hrvatskoj je svaka treća osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje u Hrvatskoj umire čak 12.000 do 14.000 osoba.
Duhanska industrija u svijetu troši više desetaka milijuna dolara na medijsku promociju duhanskih proizvoda.
Uporaba duhana jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu koja se može spriječiti. Globalna epidemija duhana ubija gotovo 6 milijuna ljudi svake godine, od čega je više od 600.000 ljudi izloženo pasivnom dimu. Ako se ne djeluje, procjenjuje se da će do 2030. ubiti i do 8 milijuna ljudi.
Na Svjetski dan nepušenja 2012, a i tijekom sljedećih godina, Svjetska zdravstvena organizacija će potaknuti zemlje da krenu u borbu protiv uplitanja duhanske industrije u srcu njihovih nastojanja da kontroliraju globalnu epidemiju duhana.

NACIONALNI DAN OBOLJELIH OD NEUROMUSKULARNIH BOLESTI, 21. SVIBNJA

2012-05-21T20:45:00+00:00

Dan 21. svibnja proglašen je Nacionalnim danom oboljelih od neuromuskularnih bolesti. Trenutno je poznato oko 40 neuromuskularnih poremećaja katalogiziranih u dvije grupe (neuropatije i miopatije) određene tipom tkiva koji je napadnut. Istovremeno ove grupe su katalogizirane u daljnje podgrupe.
U sklopu kampanje “I vaše srce je mišić” u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan oboljelih od neuromuskularnih bolesti po sloganom „Distrofija u eteru“ zbog podizanja svijesti u većini medija (TV, radio, novine), vlade, zdravstvenih i javnih ustanova, i pojedinaca o ovoj nevidljivoj ali prisutnoj populaciji i da svi mogu doprinijeti da se poveća pažnja i razumijevanje ovih bolesti koje uništavaju živčano i mišićno tkivo. Unatoč nedostatku lijeka oni pogođeni bolešću mogu na ovaj način pokrenuti mnoštvo akcija na nacionalnoj i internacionalnoj razini sa ciljem da se poboljša kvaliteta života svih neuromuskularnih bolesnika i iznad svega uliti im nadu.
Ne zaboravite stoga da je “I vaše srce mišić“.

MEĐUNARODNI DAN OBITELJI – 15. SVIBNJA

2012-05-15T19:40:00+00:00

15. svibnja se tradicionalno, po preporuci UN-a, obilježava Međunarodni dan obitelji. Ove godine, on je pod motom - Osiguravanje ravnoteže između posla i obitelji.
Svake godine se raznim događanjima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet.
Tijekom proteklih nekoliko desetljeća demografska i društveno-gospodarska kretanja dovela su do velikih promjena u radu i u obiteljskom životu. Demografska kretanja prema manjim kućanstvima, rast ženske radne snage, kao i brza urbanizacija i veća mobilnost u potrazi za boljim mogućnostima zapošljavanja, doveli su do slabljenja tradicionalne proširene obitelji i mreže podrške koje se nude mladim i ranjivim članovima obitelji.
Šira obitelj (bake, djedovi, ujaci, ujne, stričevi, strine…) je manje dostupna da se brine za djecu, zaposlenim roditeljima je teže balansirati radnim obavezama te brigom i skrbi za djecu kao i ispunjavati druge obiteljske obveze. Konkretno, biti aktivan u sve konkurentnijem tržištu rada kako bi se financijski osigurali i imati dovoljno vremena da brinuti za mlade i ranjive članove obitelji je glavni izazov za suvremenog roditelja.
Na globalnoj razini, 52 posto žena je na tržištu rada prije nego što njihovo dijete dosegne 3. godine starosti. Osim skrbi za djecu, obitelji se suočava s više obveza, kao što su skrb za starije u obitelji, skrb za članove obitelji s invaliditetom te mladih koji imaju tendenciju da napuste svoje obitelji što kasnije u životu. Dakle, zaposleni roditelji često imaju porast odgovornosti u obitelji za nekoliko generacija u isto vrijeme.
Radne obveze su također porasle. Iako je redovno radno vrijeme u razvijenim zemljama ujednačeno ili broj radnih sati opada, taj broj ostaje jako visok u zemljama u razvoju, posebno u Aziji. Nasuprot tome, prema europskim podacima, količina nestandardnih radnih sati (kao što su rad vikendom ili noću, donošenja posla kući), postaje sve veća, te je sve teže uskladiti posao i brigu za obitelj.
Sve veći broj istraživanja povezuje prekovremeni rad s bolešću ili neproduktivnošću, a također je činjenica da produljeno radno vrijeme ima negativan utjecaj i na kvalitetu i na kvantitetu odnosa unutar obitelji. Imajući ovo na umu, briga oko usklađivanja radnih i obiteljskih obaveza postala je jedna od važnijih stavaka u brizi države i institucija za obitelj.

Državni poticaji koji promiču kvalitetu obiteljskih interakcija:

rodiljni i roditeljski dopusti

promicanje ravnopravnosti spolova i stavljanje sve većeg fokusa na uključivanje očeva u brigu oko obitelji

promicanje fleksibilnijeg radnog vremena i radnih mjesta i fleksibilnijim obavezama

povećavanje kvalitete institucijske brige za djecu (predškolske i školske ustanove)

Kako dalje?

Mogućnost usklađivanja obitelji i posla leži u srži sposobnosti obitelji da brine financijski i emocionalno za svoje članove. Niz strategija koje pomažu obiteljima da se nose s poslovnim i obiteljskim odgovornostima se koristi u obiteljima širom svijeta.
U većini zemalja u razvoju, međutim, politika usklađivanja rada i obiteljskog života natječe s velikim brojem drugih razvojnih prioriteta. Osim toga, pristup radu i radnim mjestima članova jedne obitelji reguliran je zakonitostima tržišta rada, te ne poznaje neke druge prioritete i obaveze. Stoga je važno potaknuti države da obrate pažnju na obiteljske vrijednosti i onih obitelji koje su nižeg socio-ekonomskog statusa.
Prikladne strategije uspostave ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obaveza imaju ključnu ulogu u poticanju i motiviranju roditelja da podižu slijedeću generaciju djece i osiguraju skladne obiteljske odnose. A ravnoteža između poslovnih i obiteljskih obveza nosi veliki broj prednosti - i za zdravlje radnika,, članova obitelji, kvalitetu rada, ravnopravnost članova obitelji, bolju skrb za djecu…
Važno je dijeliti uspješne strategije i uspješne načine uspostave ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obaveza- i unutar državnih i nevladinih institucija i unutar i između obitelji samih. Socijalna podrška onih obitelji koje se bore s istim problemima od neprocjenjive je važnosti. Stručnjaci koji mogu pomoći u osmišljavanju novih načina razvijanja kvalitetnih obiteljskih odnosa također su važni. A sve s jednim ciljem - razvoja obitelji kao nezamjenjive i neprocjenjive stanice svakog društva.
Neke strategije za uspostavu ravnoteže posla i obitelji:
1. Koristite godišnji odmor - on postoji s razlogom. Iskoristite te dane;
2. Pođite s obitelji na male izlete - sam odlazak iz kuće i svakodnevice osigurat će vam opušteniju atmosferu. Otiđite u obližnju šumu, ribnjake, izletište na jedno poslijepodne, ili osmislite jednodnevni izlet za cijelu obitelj negdje malo dalje;
3. Brinite o svom zdravlju;
4. Svedite televiziju, kompjuter, igre… na minimum - ponekad toliko puno vremena, u ionako prekratkom poslijepodnevu, prođe na gledanje emisija na televiziji koje vas iovako ionako ne zanimaju. Provedite to vrijeme drugačije;
5. Naučite reći ne - i poslu, i ponekad prijateljima, i poznanicima…
6. Osigurajte zajednički obrok u danu - to može biti doručak, ručak ili večera - kako vam najbolje odgovara. A tada to radite s ugašenim televizorom, razgovarajući o planovima, događajima dana;
7. Osmislite barem jednu aktivnost u tjednu koju ćete provesti nasamo sa svakim članom obitelji - poslijepodnevna kava s partnerom, šetnja, odlazak u trgovinu, presađivanje cvijeća, pećenje palačinki… s djecom. I tada to napravite samo vas dvoje ili vas dvije. To će biti mama-kći,i mama-sin, tata-kći ili tata-sin aktivnost.

Umjesto zaključka

A danas, posao nemojte ponijeti doma, probleme nakratko stavite po strani, zagrlite svoje najdraže i sjetite se onih koji nemaju nikoga.

MAJČIN DAN

2012-05-13T11:36:00+00:00

Majčin dan je dan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću.
Majke, najvažnije i najvoljenije osobe na svijetu imaju svoj dan, dan koji je posvećen njihovoj ljubavi i požrtvovnosti.
Kao osnivač današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD slavile majčin dan.
Čestitke svim majkama za ovaj njihov dan.

DAN EUROPE, 9. SVIBANJ

2012-05-09T20:24:00+00:00

Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao “Schumanova deklaracija”, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija.
Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijeo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe”.
Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Za posjetioce su tog dana sve institucije Europske unije otvorene. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja je u tom periodu predsjedavajuća Europske unije.
9. svibnja je godišnja prilika da se proslave EU-postignuća i da se razmisli o ciljevima: mir, sloboda, prosperitet i raditi zajedno. Još deset zemalja koje dijele više tih ciljeva se priključilo EU 1. svibnja 2004. Bio je to najambicioznije proširenje EU ikada - doista povijesni korak.

SVJETSKI DAN CRVENOG KRIŽA I CRVENOG POLUMJESECA, 8. SVIBNJA 2012.

2012-05-08T20:59:00+00:00

Ovogodišnji Svjetski dan Crvenog križa obilježava se pod sloganom «Mladi u pokretu». Polovica od 13 milijuna volontera Međunarodnog pokreta Crvenog križa su mladi ljudi koji imaju ključnu ulogu u promicanju solidarnosti i razvoju kulture mira i nenasilja.
Pod sloganom Mladi u pokretu na zagrebačkom je Zrinjevcu Hrvatski Crveni križ organizirao središnju proslavu Svjetskog dana Crvenog križa na kojoj je u subotu, 5. svibnja 2012. godine sudjelovalo gotovo 200 predstavnika, aktivista i volontera gradskih i općinskih društava Crvenog križa iz sedam županija. U društvu izvršnog predsjednika HCK Nenada Javornika posjetio ih je i resorni ministar zdravlja Rajko Ostojić, a okupljenim je Zagrepčanima i Zagrepčankama, osobito onim vremešnijim, ipak više od ministra zdravlja bila važnija briga za vlastito zdravlje pa su pohrlili iskoristiti priliku za besplatno mjerenje kapaciteta pluća (spirometrija), tlaka i razine šećera u krvi.
Svaka županije predstavljala je po jedno načelo pokreta Crvenog križa: humanost Istarska, neutralnost Osječko-baranjska, neovisnost Primorsko-goranska, neutralnost Zagrebačka, univerzalnost Krapinsko-zagorska, jedinstvo Splitsko-dalmatinska i dragovoljnost Vukovarsko-srijemska županija. Predstavnici, aktivisti i volonteri gradskih i općinskih društava predstavili su različite programe: Pula pružanje prve pomoći, Osijek, Darda i Đakovo rad s mladima i prema mladima, Novi Vinodolski, Krk, Opatija i Rijeka program likovne radionice Kulturom protiv droge, program za treću životnu dob 60+ i rad terenske jedinice, Zaprešić, Ivanić Grad i Velika Gorica program zaštite zdravlja građana, Krapina i Donja Stubica dobrovoljno davanje krvi i zaštita i spašavanje, Split spašavanje života na vodi te Vinkovci i Ilok program ranog otkrivanja karcinoma dojke, djelovanje u katastrofama i igrališta za djecu na minama okruženim mjestima. Svi ti programi te ostali od ukupno ih 42, istaknuto je na proslavi, provode se u cilju podizanja zdravstvene i ekološke kulture, unapređenja solidarnosti i međusobnog pomaganja.
Nakon središnje proslave na Zrinjevcu, u gradskim i općinskim društvima diljem Hrvatske Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježit će se 8. svibnja, a Tjedan Hrvatskog Crvenog križa od 8. do 15 svibnja.

Euromelanoma Dan Hrvatska: ‘Brinete za svoje mrlje? – Rak kože možete vidjeti!’

2012-05-08T11:40:00+00:00

Mnogi od nas ne razmišljaju koliko je svakodnevno izlaganje kože suncu štetno, a ljetne mjesece jedva čekamo kako bi uživali u sunčanju. Pritom zaštita kože pada u drugi plan, a alarmantne brojke o broju oboljelih od raka kože u Hrvatskoj kao da nas zaobilaze. Povodom Euromelanoma Dan Hrvatska pozivaju se građanke i građani Hrvatske na besplatne preglede te se apelira na građanke i građane Hrvatske da vode brigu o zaštiti svoje kože.
Ovogodišnje kampanja i javnozdravstvena inicijativa u borbi protiv zloćudnog raka kože Euromelanoma Dan Hrvatska pod sloganom Brinete za svoje mrlje ! Rak kože možete vidjeti! održat će se 8. svibnja 2012.
Građani Hrvatske pozivaju se da se u što većem broju odazovu besplatnoj preventivnoj akciji i prijave na besplatan broj telefona 0800 6071 za pregled kože i madeža u dermatološkim ordinacijama diljem Hrvatske, koji će se održati 8. svibnja 2012.
Građani iz cijele Hrvatske se naručuju na isti broj telefona, uz organizirane liste pregleda prema gradu i dermatovenerološkoj ordinaciji za koju budu zainteresirani.
Prof.dr.sc. Mirna Šitum, ujedno i voditeljica Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja RH iznijela je zabrinjavajuće brojke o pojavnosti melanoma u Hrvatskoj, te je upozorila na sve veći broj djece i mladih, koji obolijevaju od tog smrtonosnog raka kože zbog čestih intenzivnih izlaganja suncu bez fotozaštite, stoga poziva roditelje i javnost da se dodatno educiraju se o pravilnoj zaštiti od sunca. Posebice je istaknula sve veći rizik od melanoma noktiju zbog UV-lampi koje se koriste prilikom ugradnje umjetnih noktiju.
Klimatske promjene, kao i promjene u stilu života utječu na sve češću pojavnost različitih zloćudnih tumora kože, a osobito malignog melanoma u populaciji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, melanoma od kojeg godišnje umire 41 000 oboljelih. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novih slučajeva raste između 3 i 7 posto godišnje, a u Europi oko 54.000 ljudi godišnje oboli od melanoma. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1968. do 1995. godine, učestalost malignog melanoma povećala se za 309, a smrtnost od melanoma za 310 posto. Zadnji zaokruženi podaci iz 2007. g. govore da u RH oboli 11,8 muškarca na 100 000 ljudi i 10,6 žena na 100 000 ljudi. Godišnje se dijagnosticira oko 500 novooboljelih.
Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentnoj dobi. Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma. Osobit rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekotine od sunca te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja koje slabi lokalni kožni imunosni sustav i može dovesti do općeg slabljenja otpornosti.
Koža pamti svako izlaganje zračenju!
Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje izloženosti UV zračenju i kroz godine nagomilana oštećenja stanica kože se ne mogu više popraviti. U osobito rizičnu skupinu ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža.
Posebno zabrinjava što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izlječenje manji, pa je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimnog značaja.
Euromelanoma Dan Hrvatska se provodi već nekoliko godina u organizaciji Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja. Cijeli je projekt pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH, Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH, te Europske akademije za dermatologiju i venerologiju - Euromelanoma Day organizacije. Projekt podržava i Hrvatsko farmaceutsko društvo.
Detaljne informacije o provođenju u Hrvatskoj možete naći na internetskoj stranici http://www.melanoma-day.com/hr

NACIONALNI DAN OSOBA S CEREBRALNOM PARALIZOM, 5. SVIBNJA

2012-05-05T08:28:00+00:00

5. svibnja obilježava se Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom.
Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe, uza sva dugogodišnja nastojanja našeg saveza (Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize) i ove Udruge, u široj javnosti ali i među onima od kojih se to očekuje, još uvijek nisu dovoljno poznati i prepoznati. Želja nam je da se građani više senzibiliziraju s problemima s kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom kako bi se poboljšala njihova kvaliteta života. Ciljevi su nam:
1. Informirati i povećati znanje i svjesnost građana i osoba s cerebralnom paralizom te njihovih obitelji o tome što je cerebralna paraliza a što nije,
2. Naglasiti medicinske, psihološke, socijalne i ekonomske aspekte cerebralne paralize,
3. Upoznati nadležna ministarstva, organe lokalne uprave i samouprave kao i medije o problemima osoba s cerebralnom paralizom,
4. Promijeniti sliku o cerebralnoj paralizi i dopustiti osobama s cerebralnom paralizom da imaju svoje mjesto u društvu,
5. Postići bolje razumijevanje i prihvaćanje osoba s cerebralnom paralizom od strane odgajatelja u vrtićima, nastavnika u školama, predavača i kolega na fakultetima i visokim učilištima, poslodavaca i drugih zaposlenika, te cjelokupne javnosti.
U borbi za svoja prava osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji moraju zahtijevati bezuvjetnu primjenu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.–2015. godine.
Svim osobama s cerebralnom paralizom, njihovim roditeljima i starateljima, stručnim djelatnicima i volonterima, te svima koji sudjeluju u skrbi i poboljšanju kvalitete življenja osoba s cerebralnom paralizom upućujemo čestitke povodom 5. svibnja - Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom.

ODRŽANA TRIBINA - ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

2012-05-03T11:42:00+00:00

Instruktažni centar d.o.o. Križevci u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnom službom Križevci, Gradom Križevci i Udrugom invalida Križevci, a u okviru provedbe EU projekta „Mobilnošću do zaposlenja“ organizirao je tribinu pod nazivom „ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM“.
Tribina se održala 3. svibnja 2012. godine u Velikoj Gradskoj vijećnici Grada Križevci.
Izlagači/ce na tribini bili su:
• Gđa Marijana Senjak, rukovoditeljica Odsjeka profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s otežanim faktorom zapošljavanja, Zagreb
Tema: „Zapošljavanje osoba s invaliditetom iz aspekta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“
• Gđa Vesna Kuterovac, rukovoditeljica Odjela posredovanja i priprema za zapošljavanje HZZ-Područne službe Križevci
Tema: „Mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“
• G. Alen Kolar, predstavnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Zagreb
Tema: „Poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom“.

Moderatorica tribine bila je: mr. Anita Jelić Kiš, Projektni asistent, Instruktažni centar d.o.o. Križevci

Sudionici:
• Poslodavci
• Osobe s invaliditetom
• Predstavnici javnih institucija i službi
• Mediji

Cilj tribine bio je informiranje javnosti i poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditeom, kao najvažnijem preduvjetu za njihovu potpunu socijalnu integraciju. Biti zaposlen za osobu s invaliditetom znači samostalno življenje, a što je temelj ljudskog dostojanstva.
Informacije i iskustva prezentirana na tribini bla sui vrlo korisna poslodavcima koji mogu i žele zaposliti osobu s invaliditetom i tako ostvariti različite redovne i posebne poticaje, npr. naknadu u visini uplaćenih doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje, naknadu za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, subvencioniranje kreditnih sredstava po povoljnim uvjetima za kupnju strojeva, opreme i alata za rad osobe s invaliditetom. Poslodavci su na tribini imati priliku dobiti odgovore na sva pitanja i nejasnoće vezano za zapošljavanje osoba s invaliditetom kao i priručnik i CD s uputama i formularima za ostvarenje poticaja.
Povećanje svijesti i odgovornosti društva i pojedinaca prema osobama s invaliditetom može se postići organiziranjem javnih kampanja, organiziranjem tribina, uključivanjem medija, angažmanom cjelokupnog društva i zajednice i angažmanom svakog od nas.

PLAĆANJE RTV PRISTOJBE

2012-05-02T11:43:01+00:00

Trebamo li plaćati RTV pristojbu ako ne gledamo programe HRT-a? Isto tako, trebamo li plaćati pristojbu ako smo pretplaćeni na neku drugu uslugu distribucije programa (MAXtv, B.net, razni lokalni i satelitski programi), a među njima su i HRT-ovi programi? Što je s plaćanjem RTV pristojbe ako ne posjedujemo televizor, ali posjedujemo radio? Trebamo li i u tom slučaju plaćati RTV pristojbu?
Na žalost mnogih koji su očekivali suprotno, odgovor na sva ova pitanja je DA. Naime, prema članku 34. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj 137/10.), svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u nastavku: prijamnik), na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu.
Dakle, RTV pristojba nije naknada za gledanje ili slušanje programa HRT-a, nego naknada vlasnika ili posjednika radijskoga i/ili televizijskoga prijamnika koji zajedno s ostalim obveznicima plaćanja pristojbe sudjeluje u financiranju javnog RTV servisa. Obveznik plaćanja RTV pristojbe je svaka osoba koja je vlasnik ili posjednik uređaja/prijamnika radijskog ili audiovizualnog programa, u koje uvrštavamo sve uređaje koji omogućavaju prijam tih programa (televizor, radio, autoradio, računalo, mp3 i mp4 playeri, mobiteli…), bez obzira koristi li te programe ili ne.
Zakonom o HRT-u isto tako propisano je da kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika, plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan prijamnik. U smislu toga Zakona, kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (prehrane, stanovanja i sl.).
Prema tome, ako jedno kućanstvo posjeduje više prijamnika (nekoliko televizora, radio prijamnika, računala ili mobitela), plaćat će jednu mjesečnu pristojbu odnosno plaćat će pristojbu samo za jedan prijamnik.
Visinu mjesečne pristojbe za svaku godinu utvrđuje Nadzorni odbor HRT-a na temelju statističkih podataka o prosječnoj neto plaći zaposlenih za prethodnu godinu, a iznosi najviše 1,5% prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u državi. Odlukom o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji za 2012. godinu („Narodne novine, broj 34/12.), u ovoj godini propisana je mjesečna pristojba u iznosu od 80,00 kuna.
U slučaju da fizička osoba u kućanstvu nema niti jedan uređaj koji prima audio ili video signal pa shodno tome ne plaća mjesečnu pristojbu te nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, zakonodavac je odredio da je ipak dužna plaćati pristojbu ako ima prijamnik (autoradio) u motornom vozilu registriranom na svoje ime (članak 34. stavak 3. Zakona o HRT-u).
Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju obvezu plaćanja pristojbe za svaki prijemnik. To znači da pravne osobe, odnosno poduzeća koja primjerice imaju 10 službenih automobila s ugrađenim prijamnicima, moraju platiti 10 zasebnih mjesečnih pristojbi.
Iznimno, pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10.), plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu, stječu pravo za tu cijenu koristiti tri dodatna prijamnika, ali u istom ugostiteljskom objektu.
Čak i ako posjedujemo prijamnik koji je u kvaru, obveznici smo plaćanja pristojbe sve dok neupotrebljivi prijamnik propisno ne odjavimo.
Uprava Hrvatske radiotelevizije na svojoj 19. sjednici održanoj dana 24. siječnja 2012. godine, donijela je Odluku o načinu odjave prijamnika koja je na snazi od 7. veljače 2012. U toj Odluci stoji da se prijamnik koji je neupotrebljiv te se trajno zbog kvara ne može koristiti, odjavljuje trajno uz predočenje izvorne potvrde ovlaštenog servisa o nemogućnosti daljnjeg rada i korištenja tog prijamnika. Zahtjev za odjavljivanje prijamnika mora se isključivo podnijeti na službenom obrascu HRT-a, koji se nalazi na internetskim stranicama HRT-a.
Razlog odjave prijamnika, odnosno plaćanja pristojbe omogućava se u ovim slučajevima:
1. ne posjedovanje prijamnika u domaćinstvu ili poslovnom prostoru – u tom slučaju trebamo poslati Zahtjev za odjavu prijamnika koji je potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika,
2. odlazak u Dom umirovljenika – potrebno je priložiti potvrdu Doma umirovljenika ili Ustanove o smještaju i kopiju računa plaćanja,
3. smrt obveznika plaćanja RTV pristojbe – potrebno je priložiti smrtni list i kopiju računa plaćanja,
4. prestanak rada obrta ili pravne osobe – prilaže se potvrda nadležne ustanove o prestanku djelatnosti ili Rješenje iz sudskog/obrtnog registra.
Dakako, u slučaju smrti obveznika plaćanja ili odlaska u Dom umirovljenika, prijamnik možemo odjaviti jedino pod uvjetom da na navedenoj adresi više nitko ne boravi. Sama odjava prijamnika može se izvršiti jedino uz potpisanu i ovjerenu Izjavu kod javnog bilježnika u kojoj izjavljujemo pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da je navedeni razlog odjave RTV prijamnika istinit. Odjava prijamnika vrijedi tek od prvog slijedećeg mjeseca od datuma ovjerene Izjave.
Kod obveznika plaćanja RTV pristojbe često se čuju negodovanja vezana uz prikazivanje promidžbenih poruka (reklama) na HRT-u. Većina smatra kako bi zbog plaćanja RTV pristojbi koje služe za rad i održavanje HRT-a, na javnoj televiziji trebalo prikazivati puno manje reklama. Međutim, Hrvatska radiotelevizija ne može se financirati isključivo iz pristojbi pa koristi dualistički način financiranja svojih programa (pristojbu i komercijalne prihode). Omjer financiranja iz pristojbi i marketinških prihoda iznosi otprilike 70:30, a sredstva prikupljena iz reklama najčešće se koriste za plaćanje osvojenih nagrada u raznim kvizovima koji se prikazuju na HRT-u. Ipak, gledatelji su zaštićeni od prekomjernog prikazivanja promidžbenih poruka odredbama članka 37. Zakona o HRT-u koji propisuje trajanje i vrijeme prikazivanja takvih reklama.
Naveli smo već da pristojbu plaća osoba koja ima prijamnik u vlasništvu ili u posjedu, dok su plaćanja pretplate oslobođeni ostali članovi istog kućanstva.
Što se tiče najmoprimaca (podstanara), oni su ovlašteni posjednici stana sve dok im traje ugovor o najmu stana te iako njihov najmodavac plaća mjesečnu pristojbu za stan u kojem on odvojeno živi, to nije isto kućanstvo, pa se shodno tome, plaća pristojba i za taj stan.
Na posljednjoj sjednici Uprave Hrvatske televizije (24. siječnja 2012. godine), donijeta je i Odluka o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe koja je također stupila na snagu 7. veljače 2012. Odlukom je propisano da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe dužan platiti pristojbu mjesečno i to najkasnije do 25. dana u tekućem kalendarskom mjesecu za tekući kalendarski mjesec.
U slučaju dospjele, a neplaćene mjesečne pristojbe, HRT je ovlašten takvu dospjelu, a neplaćenu mjesečnu pristojbu naplaćivati, odnosno, ostvarivati u ovršnom postupku putem nadležnih javnih bilježnika odnosno nadležnih sudova, a temeljem računa HRT-a izdanog za mjesečnu pristojbu, kao i temeljem izvoda iz poslovnih knjiga HRT-a, koje isprave predstavljaju vjerodostojne isprave u smislu relevantnih odredbi Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 139/10.) (članka 3. stavka 3.4 Odluke o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe). Prije nego pokrene ovršni postupak zbog neplaćanja RTV pristojbe, HRT će obvezniku plaćanja dva puta poslati opomenu za plaćanje, a nakon toga će obveznika pozvati na plaćanje putem odvjetnika.
Prema članku 232. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.), tražbine radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, zastarijevaju za jednu godinu. Na zastaru potraživanja sud ne pazi po službenoj dužnosti, pa je obveza, odnosno pravo tuženika da se pozove na zastaru potraživanja ako do nje dođe.
Zakonom o HRT-u propisano je da su osobe koje imaju u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, obvezne prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom. Svaka promjena adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta mora se prijaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.
Na temelju članka 2. stavka 2.2. Odluka o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe (objavljena na internet stranici http://www.hrt.hr/pristojba), povlasticu neplaćanja pristojbe imaju predškolske ustanove, osnovne i srednje škole koje su oslobođene plaćanja za prijamnike koji im služe u svrhu obavljanja djelatnosti, kao i pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, a koji služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti. Oslobođenje od plaćanja mjesečne pristojbe imaju i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa.
Osim samostalnog prijavljivanja da posjedujemo ili smo vlasnici nekog prijamnika koji prima audio ili video signal, na što imamo zakonsku obavezu u roku od 30 dana od nabave istog, kontrolu obavljaju i ovlaštene osobe HRT-a odnosno kontrolori ili ranije uvriježeni naziv, inkasatori. Ako ne prijavimo prijamnik u zakonskom roku ili se koristimo odjavljenim prijamnikom, prekršitelj (fizička osoba) kažnjava se novčanom kaznom od tisuću kuna, dok se pravna osoba za taj prekršaj kažnjava novčanom kaznom od pet tisuća kuna.
U Odluci o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe određeno je kako HRT ima pravo i obvezu putem ovlaštenih osoba provoditi kontrolu plaćanja mjesečne pristojbe od strane obveznika plaćanja. Ovlaštene osobe HRT-a, odnosno kontrolori moraju se uvijek identificirati službenom iskaznicom HRT-a prilikom obavljanja svake radnje kontrole plaćanja.
Postavlja se pitanje jesu li građani dužni pustiti kontrolore u svoj posjed? U skladu s člankom 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01. i 76/10.), dom je nepovrediv i samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Isti članak dalje propisuje kako jedino redarstvene vlasti odnosno policija, bez sudskog naloga ili privole držatelja stana pod određenim uvjetima smiju ući u dom te izvršiti pretragu. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugog prostora.
Ako se osvrnemo i na članak 5. Ustava, koji kaže kako zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, to se odnosi i na odredbe Zakona o HRT-u, pa prema tome kontrolori nemaju pravo ulaska u naš stan bez našeg dopuštenja.
Ono što kontrolori HRT-a mogu, to je neposrednim opažanjem utvrditi ima li neko kućanstvo prijamnik u smislu Zakona o HRT-u (vide antenu na krovu kuće, čuju zvuk TV ili radioaparata, te o tome sastave zapisnik koji je valjan i u slučaju odbijanja potpisa od strane obveznika plaćanja).
Zaključno, pristojbu plaća svatko tko ima bilo kakav uređaj/prijamnik kojim može slušati radijski ili gledati televizijski program bez obzira koristi li tu mogućnost ili ne. Čak i ako posjedujemo samo jedan, ali neispravan prijamnik, dužni smo plaćati mjesečnu pristojbu sve dok ga propisno ne odjavimo. Uza sva negodovanja zbog obveze plaćanja RTV pristojbe, negativan kontekst ima i socijalno nepravedni karakter odmjeravanja pristojbe, prema kojem jednako plaćaju oni koji imaju tisuću kuna mirovine i oni s menadžerskim ugovorima. Možda bi pravednija raspodjela bila kad bi socijalno osjetljive skupine plaćale umanjenu pretplatu ili pretplatu čiji je zakonski postotak od 1,5 % u skladu s visinom njihovih primanja.

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA, 1. SVIBANJ

2012-05-02T11:42:00+00:00

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osam satnim radnim vremenom.
1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru.
U 20-tom se stoljeću taj datum etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.
Tradicionalno, Međunarodni praznik rada obilježava se u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku, Splitu, Rijeci i Puli.

28.TRAVANJ - SVJETSKI DAN SIGURNOSTI I ZDRAVLJE NA RADU

2012-04-28T06:12:00+00:00

Organizacije kao što su Međunarodna organizacija rada (ILO) i Ujedinjeni narodi (UN) aktivno promiču Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 28. travnja svake godine.
Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada (ILO – International Labour Organization) obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” s naglaskom podizanja razine svijesti o zaštiti i sigurnosti na radu, sprječavanju nastanka ozljeda, bolesti i invalidnosti radnika.
Svjetski sindikalni pokret 28. travanj također obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.
Prema principima Seulske deklaracije o sigurnosti i zdravlju na radu, koju su 29. lipnja 2008. godine potpisali predstavnici 46 zemalja i organizacija iz cijelog svijeta, pravo na sigurno i zdravo radno okruženje treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo.
Ove godine Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu fokusira se na promicanju sigurnosti i zdravlja (Osh) u zelenom gospodarstvu.
Međunarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu, te vrlo velikog broja slučajeva profesionalne bolesti.
Hrvatska godišnje bilježi od 22.000 do 25.000 ozljeda na radu. Na radnom mjestu u svijetu godišnje umire 2,2 milijuna ljudi. Odlukom Vlade RH od 19. travnja 2007. godine („Narodne novine“, broj 43/07.) osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo Vlade RH. Na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, te uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, Hrvatski sabor donio je odluku o proglašenju - Nacionalni dan zaštite na radu (28. travanj).
Primjena sistema upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu je od ključne važnosti za smanjivanje nesreća, oboljenja i smrtnih slučajeva na radu. Sigurnost i zaštita na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Na svojim radnim mjestima radnici su svakodnevno izloženi raznim opasnostima i rizicima. Poslodavci i radnici trebaju se zajednički pridržavati mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te svakodnevno raditi na njihovom unapređivanju.
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju radnika, produktivnost rada, te ekonomski i socijalni razvoj društva. Zaštita na radu posebice će dobiti na značaju sa skorim ulaskom Hrvatske u EU gdje se sigurnosti radnika posvećuje daleko veća pozornost nego kod nas.

SVJETSKI DAN HEMOFILIJE, 17. TRAVANJ

2012-04-17T06:14:00+00:00

“ZATVORITI TAJ JAZ”

Procjenjuje se da 1 od 1000 žena i muškaraca u svijetu ima poremećaj krvarenja. Međutim, 75% njih i dalje se vrlo neadekvatno liječi ili ne liječi. Što je potrebno da biste zatvorili ovaj jaz? Što će se poduzeti kako bi zatvorili taj jaz?
Na Svjetski dan hemofilije 2012. Svjetska federacija Hemofilije poziva da svi pomognu u širenju poruke “zatvoriti taj jaz” skrbi diljem svijeta. Zajedno, možemo raditi za dan kada će liječenje biti dostupno za sve na globalnoj razini.
Realnost je da većina ljudi s hemofilijom ili drugim poremećajima krvarenja ne dobivaju adekvatnu dijagnozu, liječenje i skrb za njihove uvjete.
Svjetska federacija Hemofilije poziva organizacije i lječilišta za obilježavanje Svjetskog dana Hemofilije. Šaljite fotografije vaših događanja visoke rezolucije na sford@wfh.org do 18. svibnja.
Pridružite se međunarodnoj zajednici poremećaja krvarenja 17. travnja i obilježimo Svjetski dan hemofilije. Zajedno ćemo zatvoriti taj jaz.

SVJETSKI DAN PARKINSONOVE BOLESTI, 11. TRAVNJA

2012-04-11T10:44:00+00:00

Zašto se obilježava Svjetski dan Parkinsonove bolesti?

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se u cilju podizanja svijesti o Parkinsonovoj bolesti i njezinim učincima na pojedince, obitelji i širem spektru zajednice. Veća svijest će smanjiti stigmu povezanu s tom bolešću, te poboljšanje razumijevanja zajednice dovesti će do bolje kvalitete života za one koji pate s tom bolešću.

Kako se obilježava Svjetski dan Parkinsonove bolesti?

Ljudi diljem svijeta šeću, trče, voze bicikl, plešu, govore, pohađaju konferencije, prisustvuju večerama, doniraju novac, doniraju vrijeme, i općenito daju svoje vrijeme kako bi se pronašao lijek za PB (Parkinsonovu bolest) i šire svijest u tom pogledu.

Povijest Parkinsa

U 90-im godinama prošlog stoljeća znanstvenici su vjerovali da se lijek za PB, mogao naći u roku od 10 godina, ako se istraživačka nastojanja u potpunosti budu financirala. Financiranje istraživanja PB nikada nije bilo dovoljno i potraga za lijekom još uvijek se nastavlja. Napredak je ipak postignut u pronalaženju načina kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba koje pate s PB.

Što je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest je rast neurološkog stanja. Konkretnije, to je poremećaj središnjeg živčanog sustava.

Činjenice o Parkinsonovoj bolesti

Većina ljudi koji su dobili Parkinsonovu bolest su u dobnoj skupini od 50 na više, ali mladi ljudi također nisu pošteđeni. Na 20 oboljelih, jedan je mlađi od 40 godina. Osobe koje pate s Parkinsonovom bolesti nemaju dovoljno kemikalije nazvane dopamin što dovodi do umiranja nekih živčanih stanica u mozgu.

Kako to utječe na život

Bez dopamina ljudi ne mogu obavljati svakodnevne aktivnosti očekivanom brzinom. Njihovi pokreti postaju sporiji i treba im duže da obave bilo koji zadatak. Gubitak živčanih stanica u mozgu razlog je zbog kojeg imaju Parkinsonovu bolest.

Svaki slučaj je jedinstven

Svaki slučaj Parkinsonove bolesti je jedinstven i ne promatra se svatko isto i nemaju svi iste simptome. Na primjer, nemaju svi ljudi tremor i za neke, rigidnost je primitivan simptom. S modernim lijekova, simptomi se mogu držati pod kontrolom.

Uzroci Parkinsona

Parkinsonova bolest je neurološki poremećaj koji je, vjeruje se jedan od najvažnijih općih neuroloških poremećaja.
To uzrokuje uništenje živčanih stanica u malom dijelu mozga nazvao substantia nigra koja generira neurotransmiter dopamin. Slično se događa u procesom starenja, ali u Parkinsonovoj bolesti pojava je brža. Kod PB određene živčane stanice su oštećene, što dovodi do glavnih simptoma ukočenosti mišića, tremor i sporost pokreta.

Simptomi Parkinsona

Upravljanje kretanjem tijela umanjena. Ostali problemi koji se ne odnose na kretanje također se mogu promatrati tj. bol, poremećaj spavanja i tmurnost su poznati kao “ne-motorički simptomi”.
Liječenje Parkinsonove bolesti
Znanstvenici i istraživači još nisu u mogućnosti pronaći način za liječenje Parkinsonove bolesti ili smanjiti njezinu progresiju, stoga je to područje još uvijek velikog istraživanja.
Parkinsonova bolest mijenja život, ali nije bolest opasna po život, tako da se s njom može umrijeti, a ne zbog nje.
Istraživanje također pokazuje da u većini slučajeva Parkinsonove bolesti nije utvrđeno da je bolest nasljedna. Tu se može očekivati da će biti nekoliko gena koji naginju kod pojedinaca za razvoj Parkinsonove bolesti zajedno s čimbenicima iz okoliša.
Trenutno ne postoji genetski test koji je u mogućnosti utvrditi je da li će osoba razviti stanje, tj. da ali će se kod osobe razviti bolest.

Zaključak

Imajući u vidu gore navedeno, može se lako shvatiti da je Parkinsonova bolest progresivna bolest živčanog sustava za koji lijek još nije pronađen.
Dakle, uvijek pazite na simptome Parkinsona, s obzirom na godine, kako bi se poremećaj dijagnosticirao u točno vrijeme, te time poboljšala kvalitetu života u pravom trenutku.

Prema procjenama stručnjaka u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje između 10000 i 12000 osoba, a u svijetu 2 milijuna ljudi, pri čemu broj oboljelih raste iz godine u godinu.

USKRSNI PONEDJELJAK

2012-04-09T11:26:19+00:00

Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina. Slavi se dan nakon Uskrsa. U Hrvatskoj i mnogim državama svijeta je službeni praznik.
Na ovaj dan, u crkvama se spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh.
Evanđelje po Luki:
24,13 I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija. 14Razgovarahu međusobno o svemu što se dogodilo. 15I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima. 16Ali prepoznati ga - bijaše uskraćeno njihovim očima. 17On ih upita: “Što to putem pretresate među sobom?” Oni se snuždeni zaustave 18te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?” 19A on će: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Nazarećaninom, koji bijaše prorok - silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom: 20kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli. 21A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo. 22A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu, 23ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ. 24Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.” 25A on će im: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! 26Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?” 27Počevši tada od Mojsija i svih proroka, protumači im što u svim Pismima ima o njemu. 28Uto se približe selu kamo su išli, a on kao da htjede dalje. 29No oni navaljivahu: “Ostani s nama jer zamalo će večer i dan je na izmaku!” I uniđe da ostane s njima. 30Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše. 31Uto im se otvore oči te ga prepoznaše, a on im iščeznu s očiju. 32Tada rekoše jedan drugome: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?” 33U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima. 34Oni im rekoše: “Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!” 35Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha.

USKRSNA ČESTITKA

2012-04-08T11:32:07+00:00

Uskrsli Krist neka vam bude uzor da na svojem životnom putu nikada ne odustajete.
Neka vas prati mir i blagoslov!
Sretan Uskrs!

VELIKA SUBOTA

2012-04-07T11:22:29+00:00

Velika subota dan je šutnje i ozbiljnosti, slika te šutnje je odsutnost euharistije, ozbiljnosti, ogoljeni oltar. Vjernici posjećuju Božji grob i suočavaju se svojom stvarnošću i stvarnošću svijeta, snagom zla i grijeha koji imaju razornu snagu.
Stojeći pred grobom i promatrajući Krista u grobu čovjek promatra ponajprije samoga sebe usmrćena grijehom i zlom, vlastitim nevjerama. U kasnim večernjim satima u crkvama počinje vazmeno bdijenje, majka cijele kršćanske liturgije koja završava svečanom euharistijom koja označava Kristovu pobjedu nad smrću. U kojoj se odražava snaga Božje ljubavi koja od mrtvog čini živa, iz suhe mladice daje da nikne novi život. Bdijenje počinje lucenarijem ili službom svijetla.
Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja iznačava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela.
Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvaranje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je svani trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina.
Ovo je predokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Vazmeno bdijenje završava euharistijom.

VELIKI PETAK

2012-04-05T11:16:00+00:00

Veliki je petak dan spomena Kristove muke i smrti te liturgijskoga sudjelovanja na tom događaju spasenja.
Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja. Bez posebnih uvodnih obreda liturgija započinje gestom prostracije ili klečanja. Službenici dolaze do oltara koji je ogoljen i prostiru se pred njim.
U liturgiji Riječi prvo čitanje pruža ujedno i usmjerenost čitanja Kristove muke u liku Sluge Gospodnjega. Drugo čitanje iz Poslanice Hebrejima govori o uzvisivanju velikoga svećenika Krista koji je postao početkom spasenja. Zatim slijedi pjevanje evanđeoskog izvještaja o Muci iz Ivanova evanđelja. Način je jednak onome na Cvjetnicu: bez svijeća, tamjana, bez pozdrava puku i bez znaka križa. Zatim predvoditelj slavlja održi kratku homiliju. Službu riječi zaključi se sveopćom molitvom - molitvom vjernika. Tipičan je element Velikoga petka litanijska molitva vjernika; tipična zbog svoje prepoznatljivosti, jer je to izvorno svjedočanstvo prvotnoga kršćanstva koje je ostalo do naših dana, dok je molitva vjernika koju danas nalazimo u euharistijskome slavlju bila zapostavljena i obnovio ju je tek Drugi vatikanski sabor.
Drugi dio liturgije Velikoga petka obilježen je klanjanjem križu, koje u svojoj dinamici s jedne strane govori o drvetu kao nositelju smrtnoga ploda, a s druge o drvetu koje nosi plod života. Govori dakle o napetosti, prizivajući otajstvo proslave i Isusova božanstva. Križ se u pratnji svijeća nosi do oltara te se zastaje na tri mjesta i svaki put se zapjeva “Evo drvo križa…”, a prisutni vjernici odgovaraju poklikom “Dođite, poklonimo se”. Nakon trećeg otpjeva “Evo drvo križa…”, poslužitelj uzima križ, staje s njim ispred oltara i slijedi klanjanje križu.
Treći dio današnje liturgije je sveta pričest. Poslužitelji će oltar pokriti oltarnikom, a svećenik ili đakon za to će vrijeme s dva poslužitelja, koji nose upaljene svijeće, otići po Presveto koje je pohranjeno u Svetohraništu koje se nalazi postrani u crkvi. Obred pričesti započinjemo molitvom ‘Oče naš’, nakon koje slijedi sam čin pričesti. Nakon pričesti i kratke molitve u tišini, mole se dvije molitve: popričesna koja zahvaljuje za život, darovan smrću i uskrsnućem Kristovim, te molitva nad narodom koja je također vazmene naravi, spominjući našu nadu u uskrsnuće s Kristom.
Nakon ove molitve sudionici slavlja razilaze se u tišini, a Crkva ostaje u iščekivanju Kristova uskrsnuća.

CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

2012-04-01T00:01:00+00:00

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan, slavi se u nedjelju prije Uskrsa.
Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 14,1-15,47, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije Sv. mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Sama Sv. misa posvećena je Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.

SVJETSKI AKCIJSKI TJEDAN SOCIJALNOG RADA 20. - 26. ožujka 2012.

2012-03-26T11:46:00+00:00

Hrvatska udruga socijalnih radnika ( HUSR ) kao članica Međunarodne organizacije socijalnih radnika ( IFSW ) obilježava Svjetski akcijski tjedan socijalnog rada koji započinje 20. ožujka Svjetskim danom socijalnog rada i završava 26. ožujka 2012. godine Danom socijalnog rada Ujedinjenih naroda.
Tijekom Akcijskog tjedna socijalnog rada biti će predstavljen Globalni program za socijalni rad i socijalni razvoj u razdoblju 2012.-2016. godine (dokument možete preuzeti ovdje). Ovaj dokument nastao je kao rezultat trogodišnje suradničke inicijative tri međunarodne organizacije koje zastupaju praksu socijalnog rada, obrazovanje za socijalni rad i socijalni razvoj.
Ovaj dokument koji ocrtava najvažnija područja za suvremeni socijalni rad biti će proslijeđen svim nacionalnim vladama i međunarodnim organizacijama kao odgovor na globalnu socijalnu krizu.Akcijski tjedan socijalnog rada prilika je da iskažemo našu zainteresiranost za aktualna nacionalna i svjetska pitanja od značaja za socijalni rad i socijalni razvoj, te da na primjeren način iniciramo određene aktivnosti kako bi se potaknule potrebne promjene na lokalnoj razini.
Tijekom Akcijskog tjedna socijalnog rada Hrvatska udruga socijalnih radnika u suradnji s regionalnim udrugama organizira različite aktivnosti od značaja za korisnike i za djelatnost socijalnog rada.
Planirano je održavanje predavanja, tematskih tribina, okruglih stolova, susreta s predstavnicima medija i interaktivnih radionica s korisnicima u cilju povezivanja i poticanja socijalnih radnika iz različitih područja djelatnosti i na svim razinama, za promjenu, socijalnu pravdu i univerzalnu primjenu ljudskih prava, korištenjem svih resursa zajednice.
Svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicima čestitam Međunarodni dan socijalnog rada.

DAN NARCISA 2012.

2012-03-24T07:19:00+00:00

U subotu 24. ožujka 2012. godine obilježava se Dan narcisa. Prodajom narcisa želi se upozoriti na potrebu ranog otkrivanja i kvalitetnog liječenja raka dojke, od kojeg u Hrvatskoj godišnje oboli 2300, a umre 900 žena.
Klub žena s bolestima dojke “Agata” organizira u Križevcima Dan narcisa. U programu na Stossmayerovom trgu sudjeluju djeca iz Dječjeg vrtića “Zraka sunca”, učenici osnovnih škola te Glazbene škole “Albert Štriga”, Potkalnički plemenitaši, Tamburaški sastav i zbor Udruge umirovljenika.
Stoga podržite ovu akciju kupnjom narcisa i pomognite u ranom otkrivanju i liječenju raka dojke.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TBC-A, 24. OŽUJKA

2012-03-24T07:18:01+00:00

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) najmanje pola milijuna male djece svake godine oboli od tuberkuloze, a njih oko 70 tisuća je previše slabo da odoli bolesti.
Oko 70 tisuća djece umre svake godine u svijetu od tuberkuloze, bolesti čiji se simptomi kod djece često ne uoče, priopćila je u srijedu Svjetska zdravstvena organizracija koja poziva na bolju obuku medicinskog osoblja u ranoj detekciji bolesti te na bolju koordinaciju organizacija koje se bave sprječavanjem i liječenjem te bolesti posebno u siromašnim zemljama, javlja Hina.
Djeca mlađa od tri godine te ona koja pate od teške pothranjenosti ili su oslabljenog imuniteta izložena su većem riziku razvoja tuberkuloze.
“Tuberkuloza se često ne dijagnosticira kod djece od rođenja do 15-e godine života”, ističe Svjetska organizacija koja objašnjava da djeca zbog siromaštva nemaju pristupa sustavu zdravstvene zaštite, a oni koji pružaju medicinske usluge nisu obučeni da prepoznaju simptome i znakove bolesti u toj dobnoj skupini.
Iako je od 90-ih godina postignut napredak i ukupna se smrtnost od tuberkuloze smanjila 40 posto, tuberkuloza kod djece ostaje prikrivena epidemija u mnogim zemljama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.
Stručnjaci upozoravaju da bi preventivna terapija za djecu dnevno koštala manje od tri centa, a 50 centi bi koštalo liječenje djece od bolesti te ističu da su od opasnosti zaraze posebno ugrožena djeca koja žive u domaćinstvima s odraslim osobama oboljelim od tuberkuloze.

Reci svijetu što želite vidjeti u svome životu

Napredak u globalnoj borbi protiv TBC-a ne može čekati. Za kampanju Svjetskog dana tuberkuloze 2012., možete napraviti individualni poziv da se zaustavi TB u vašem životu.
Želite li vidjeti nula smrti od tuberkuloze i brže liječenje, učinkovito cjepivo?
Posjetite http://www.mystoptb.org napravite svoj vlastiti plakat ili uploadajte (pošaljite) video s osobnom porukom.
Kampanja Svjetskog dana tuberkuloze 2012. će omogućiti ljudima diljem svijeta da naprave individualni poziv da se zaustavi TB u njihovim životima.
Današnja djeca trebaju očekivati da će vidjeti svijet u kojem se nitko ne razboli od TBC-a.
Žene i muškarci bi trebali očekivati da vide svijet u kojem nitko ne umire od tuberkuloze.

MEĐUNARODNI DANA OSOBA S DOWN SINDROMOM, 21. OŽUJKA

2012-03-21T15:28:00+00:00

Međunarodna Down syndrom organizacija (DSI) je proglasila 21. ožujak Svjetskim danom Down syndroma (WDSD). Ovaj dan je izabran kako bih se označila jedinstvenost Downova syndroma kroz trisomiju (3) na 21. paru hromozoma i koristi se kao sinonim za Down syndrom. Svjetskim danom syndroma Down (WDSD) prvi put je obilježen u Singapuru 2006. godine, a mnoge organizacije širom svijeta će se pridružiti ovoj proslavi kroz razne događaje i aktivnosti, tako da se današnji datum obilježava u cijelom svijetu.
Ciljevi obilježavanja ovog dana su buđenje svijesti i razumijevanja te međunarodna podrška kako bi se poštovala prava ljudi sa DS-om i poboljšao njihov položaj, a samim tim i kvaliteta života, kao i promoviranje svijesti i razumijevanje Down sindroma uz mobiliziranje podrške i priznavanja, dostojanstva, prava i dobrobiti za osobe sa Down sindromom. Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta.
Naučno je također dokazano da postoje preko pedeset karakterističnih obilježja, Down-sindroma. Njihov intenzitet se razlikuje od osobe do osobe. Postoji preko pedeset karakterističnih obilježja Down sindroma.
Njihov intenzitet se razlikuje od osobe do osobe. Zdravstvene teškoće koje imaju osobe s Downovim sindromom vrlo su varijabilne. 30-60 posto osoba ima srčane greške, 20 posto osoba ima endokrinološke probleme (najčešće poremećaji u radu štitne žlijezde). Osim toga, djeca s Downovim sindromom mogu imati neurološke, hematološke poremećaje, poremećaje lokomotornog sustava, gastroinstestinalnog sustava, bolesti oka, bolesti usne šupljine
Bez obzira koliki je postotak oboljenja ili poremećaja prisutno, ova djeca i mladi trebaju posebnu pažnju; tijekom odrastanja različite medicinske i rehabilitacijske postupke;(defektološki i logopedski tretman, fizikalne terapije); te posebne metode učenja. Ovaj poremećaj je vrlo kompleksan te zahtijeva veliku angažiranost cijele obitelji oboljelog djeteta.

KARAKTARISTIKE DJECE S DOWN SINDROMOM:
Topli, dobrodušni, vedri, veseli; komuniciraju sa svojom okolinom; vjerno kopiraju ponašanja svoje sredine; mogu biti kreativni; u fazi djetinjstva im je potrebna obitelj; a zatim je potrebno osamostaliti ih za samostalan život; cijeli život im je potrebna tuđa njega i pomoć.

NACIONALNI DAN INVALIDA RADA

2012-03-21T10:50:00+00:00

Hrvatski Sabor je na sjednici održanoj 13. veljače 2009. godine proglasio 21. ožujka Nacionalnim danom invalida rada.
Invalidi rada suočavaju se svakodnevno s nizom problema, predrasuda i stereotipa, koji im onemogućavaju ostvarivanje kvalitetnijeg života. Zbog toga je izuzetno važno da društvo prepozna postignuća invalida rada, te da se promovira njihova pozitivna slika u javnosti, kao i uključivanje u aktivnosti šire zajednice.
Ovaj se dan redovito obilježava diljem Hrvatske, a Udruga invalida Križevci na upriličenom štandu – informativnom kutku, u Križevcima, 21.03.2012. uspostaviti će komunikaciju sa svojim sugrađanima o: promoviranju prava invalida rada odnosno osoba s invaliditetom; podizanju razine javne svijesti o problemima, pravima i interesima invalida rada odnosno osoba s invaliditetom; borbi protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema invalidima rada odnosno osoba s invaliditetom na svim područjima života te skrenut će se pozornost na zakonska prava invalida rada koja često nisu u potpunosti zaživjela u svakodnevnom životu. Isto tako, sudjelovati će na „Danima otvorenih vrata udruga članica HSUIR-a“ povodom Nacionalnog dana invalida rada – 21. ožujak i 45. obljetnice postojanja i djelovanja Hrvatskog saveza udruga invalida rada u želji da svim zainteresiranim invalidima rada, ostalim osobama s invaliditetom i organima vlastima pružimo detaljne informacije o radu Hrvatskog saveza udruga invalida rada i 36 temeljnih udruga.
Hrvatski savez udruga invalida rada organizira Dane otvorenih vrata od 19.-22.03.2012. godine pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice Socijalne politike i mladih gđe. Milanke Opačić. Program započinje 19. ožujka 2012. godine u 11.00 sati, a održavati će se u prostorijama HSUIR-a u Zagrebu, Hrgovići 47.

NOVI ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

2012-03-20T10:49:00+00:00

Ovim su zakonom bolje uređena načela u sustavu socijalne skrbi, na jasniji način su uređena prava korisnika i postupak za njihovo priznavanje, uključujući i pravo na socijalne usluge, poboljšani su postupci za pružanje usluga, ponovo je uređen način provođenja upravnog i inspekcijskog nadzora, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 150/2011).
Zakonom je na kvalitetniji način uređeno područje socijalnih usluga na način da se pružatelji socijalnih usluga biraju na temelju javnog natječaja za popunjavanje mreže socijalnih usluga, a ne putem koncesija kako je to uređeno dosadašnjim Zakonom o socijalnoj skrbi.
Postupak licenciranja, propisan dosadašnjim Zakonom kao uvjet za početak rada pružatelja usluga, nije primjenjiv i njegovo uvođenje bit će vezano za dovršetak uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi.
Odredbama ovoga Zakona o socijalnoj skrbi stvaraju se preduvjeti za daljnju reformu sustava socijalne skrbi, kao važnom dijelu javnog sektora, na sljedećim načelima:
- osiguravanju i racionalizaciji sredstava i raspodjeli prema temeljnim načelima ostvarivanja prava korisnika u sustavu socijalne skrbi (supsidijarnosti, pravičnosti, pravovremenosti, zabrane diskriminacije, dostupnosti i slobode izbora, individualizacije i najboljeg interesa korisnika, uključivanja korisnika u zajednicu, poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika),
- stvaranju uvjeta za financiranje i razvoj mreže usluga u lokalnoj zajednici temeljenih na potrebama korisnika razvojem socijalnog planiranja,
- vezivanju osnovice za pomoć za uzdržavanje uz relativnu liniju siromaštva,
- poticanju zapošljavanja radno sposobnih osoba korisnika pomoći za uzdržavanje organiziranjem javnih radova i jasnim definiranjem suradnje,
- skraćivanju postupka za ostvarivanje socijalnih usluga,
- partnerstvu u pružanju usluga socijalne skrbi,
- obvezi stručnog usavršavanja i napredovanja stručnih radnika,
- uvođenju jedinstvene zbirke podataka o korisnicima prava na novčane naknade i socijalne usluge,
- sveobuhvatnom kontinuiranom upravnom i inspekcijskom nadzoru radi praćenja postizanja kvalitete pruženih usluga, zakonitosti rada i zadovoljstva korisnika.
Ovim Zakonom osigurava se minimalni životni standard najugroženijeg dijela stanovništva te primjereno zadovoljavanje osobnih i obiteljskih potreba socijalno osjetljivih skupina s posebnim naglaskom na smjernice Europske unije u području socijalnog uključivanja.
Ovaj Zakon naslanja se na niz međunarodnih i nacionalnih strateških dokumenata: Strategija reforme socijalnih naknada (travanj 2007.); Zajednički memorandum, socijalnom uključivanju iz 2007. godine i nacionalni provedbeni planovi za socijalno uključivanje za razdoblja 2007. - 2008. i 2009. - 2010.; Nova strategija i akcijski plan Vijeća Europe za socijalnu koheziju; Haška konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem; Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta; Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012.; Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine; Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010. - 2012., , Plan gospodarskog oporavka 2010. godine, Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i ukljućiv rast iz 2010., Projekt razvoja sustava socijalne skrbi, kao i obveza preuzetih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Europskom socijalnom poveljom, godišnjim nacionalnim planovima za pristupanje Europskoj uniji te drugim strateškim dokumentima.
Ovim se Zakonom uređuje djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, financiranje socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u socijalnoj skrbi, zbirke podataka i nadzor te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.
Osnovice za ostvarivanje novčane naknade u sustavu socijalne skrbi više neće biti fiksne, već će se njihov iznos vezati uz proračunsku osnovicu.
Novčane naknade tako ostaju 500 kuna, dok se osnovica za pomoć za uzdržavanje samaca vezuje uz liniju siromaštva i povećava s 500 na 600 kuna.
Osobna invalidnina za djecu s teškoćama u razvoju ostaje 1.250 kuna, a obiteljima s dvoje i više djece s teškoćama u razvoju omogućuje se da, ne kao sada samo jedan, nego i drugi roditelj može steći status njegovatelja.
U slučaju jedno roditeljskih obitelji u kojima je dvoje ili više djece s poteškoćama u razvoju ili su osobe s invaliditetom, osim roditelja, status roditelja njegovatelja može steći i još jedan član obitelji.
Predloženim se zakonom jasnije definira imovinski cenzus koji će biti odlučujući za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tako, primjerice, netko tko ima trosobni stan u Zagrebu neće moći biti korisnik socijalne skrbi.
Socijalnu pomoć moći će ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica (izračunava se svake godine).
Zakon je stroži i prema radno sposobnim korisnicima koji odbiju ponuđeni posao, pa bi u takvim slučajevima mogli ostati i bez socijalne pomoći.
Ovaj Zakon stupa na snagu 24. ožujka 2012., osim odredbi čanka 172., stavka 2. i članka 200., stavka 4. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

„Narodne novine, broj 33/2012.” od 16.03.2012.

TJEDAN MOZGA 2012.

2012-03-12T15:33:01+00:00

Od 12. do 18. ožujka ove godine po jedanaesti put diljem Hrvatske će se obilježiti Tjedan mozga - inicijativa Dana Alliancea poznata u svijetu kao Brain Awareness Week. Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN) i ove su godine glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj. U akciju za poticanjem istraživanja mozga uključeni su gradovi: Zagreb, Splitu, Osijek i Rijeka te Institut Ruđer Bošković (IRB).
Cilj ovogodišnjeg Tjedna mozga je upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma, a posebno će biti obrađene teme:
1. Odrastanje i starenje mozga
2. Mozak i odlučivanje
3. Mozak i stres

MEĐUNARODNI DAN ŽENA 2012.

2012-03-10T08:07:00+00:00

Međunarodni dan žena obilježava se u svijetu u spomen na 8. ožujka 1908., kada je 15.000 žena zaposlenih u tekstilnoj industriji u New Yorku prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada djece.
Ulazak na tržište rada i bolji društveni položaj u većini zemalja nije doveo i do primjerene podjele rada u obitelji, pa je rezultat bio dvostruka opterećenost žena. Istraživanja u Srednjoj i Istočnoj Europi pokazala su da žene tjedno “odrade” preko 85 sati plaćenog i neplaćenog rada, u odnosu na 70 radnih sati muškaraca. Iako je učinjen značajan pomak u prepoznavanju i zaštiti ženskih ljudskih prava u svijetu, žene još uvijek nisu ravnopravne s muškarcima.
Većina od 1,3 milijarde siromašnih u svijetu čine žene, u prosjeku imaju manja primanja od muškaraca za isti posao, a i dalje su u velikom postotku žrtve raznih vidova nasilja.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.
Svake godine UN objavljuje temu Međunarodnog dana žena. Njihova ovogodišnja tema je “Osnaživanje seoske žene - Kraj gladi i siromaštva”.
Međunarodni dan žena pruža zajednički dan za globalno prepoznavanje i pljesak dostignućima žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN RIJETKIH BOLESTI

2012-03-10T08:06:00+00:00

Dana 29. veljače 2012. obilježava se 5. godišnjica Međunarodnog dana rijetkih bolesti.
Međunarodni dan rijetkih bolesti, 29.02., ove godine se obilježava pod sloganom “Rijetki ali jači zajedno”. Proteklog vikenda paralelno u šest gradova: Osijeku, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Križevcima i Zagrebu, započelo je njegovo obilježavanje kako bi se senzibilizirala javnost i podigla javna svijest o rijetkim bolestima te problemima s kojima se oboljeli od rijetkih bolesti i njihove obitelji susreću, počevši od dijagnostike, pa do liječenja i rehabilitacije.
Na upriličenom štandu – informativnom kutku, u Križevcima, 25.02.2012., članovi Udruge invalida Križevci, uz podršku poznatih osoba iz javnog života, dijelili su informativno-edukativne materijale, razgovarali s građanima kako bi bili upoznati s rijetkim bolestima te mogućnosti ranog prepoznavanja i liječenja i prikupljali donacije za daljnji rad Udruge. Osim postave štanda - informativnog kutka, sudjelovali su u Zagrebu, 24. veljače 2012. na Drugom hrvatskom simpoziju o rijetkim bolestima. Stručnjaci su govorili o dijagnostici i liječenju 30.000 osoba koje, prema procjenama, u Hrvatskoj boluju od rijetkih bolesti.
Ove se godine glavni naglasak stavlja na solidarnost – važnost i potporu za suradnjom, kao i za međusobnom potporom u području rijetkih bolesti.
Grad Križevci i Udruga invalida Križevci organizirali su dana 29.02.2012. godine u 13,00 sati, na Strossmayerovom trgu u Križevcima, izradu zajedničke fotografije ljudi koji drže ruke podignute u zrak i tako na simboličan način pokazali solidarnost prema pacijentima koji boluju od rijetkih bolesti.
Međunarodni Dan rijetkih bolesti je u Hrvatskoj obilježen pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Ive Josipovića u suradnji s Europskom organizacijom za rijetke bolesti (EURORDIS) i Hrvatskom udrugom za rijetke bolesti. Rijetke bolesti su kronična i doživotna stanja kod kojih se prvi simptomi uobičajeno javljaju u djetinjstvu, a često dovode do invaliditeta i značajnog smanjenja kvalitete života zbog fizičkih, mentalnih i osjetilnih oštećenja. Zbog slabog poznavanja ovih bolesti, nedostatka znanstveno utemeljenih informacija i educiranih stručnjaka, dijagnoza se često postavlja kasno, u vrijeme kada je bolest već ostavila ireverzibilne posljedice na zdravlje. Rijetke bolesti su, prema definiciji u zemljama Europske unije, prihvaćenoj i od Hrvatskog društva za rijetke bolesti Hrvatskog liječničkog zbora, bolesti koje pogađaju manje od 5 oboljelih na 10 000 stanovnika. Osim rijetkih, postoje i vrlo rijetke bolesti koje pogađaju 1 osobu na 100 000 stanovnika ili čak i manje. Procjenjuje se da u Europi boluje oko 30 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je oko 30 000 oboljelih.
.Iako su međusobno vrlo različite, rijetke bolesti dijele mnoga zajednička obilježja, pa im se s javnozdravstvenog aspekta na razini EU pristupa zajednički. Na razini Europske unije doneseni su zajednički dokumenti koje je prihvatilo i potpisalo 27 članica, a glavni su ciljevi: unapređenje znanja kroz bolju razmjenu znanja i iskustava na međunarodnoj razini; poboljšanje međunarodne klasifikacije; razvijanje referentnih centara u kojima bi se pružala dijagnostika, liječenje i mogućnost pristupa različitim specijaliziranim uslugama poput terapeutsko-rekreacijskih; povećanje dostupnosti lijekova za rijetke bolesti (tzv. orphan drugs); razvoj novih lijekova i poticanje istraživanja; razvoj registara i baza podataka o oboljelima te niz drugih mjera. Poseban naglasak stavlja se i na osnaživanje udruga oboljelih od rijetkih bolesti. Nadalje, sve zemlje članice EU kao potpisnice dokumenta obavezale su se da će do 2013. godine donijeti nacionalne planove za rijetke bolesti. Stoga je, Europska unija pokrenula i EUROPLAN projekt kojem je glavni cilj razvoj i implementacija nacionalnih planova za rijetke bolesti, a u njemu surađuju i predstavnici iz Hrvatske.
U Republici Hrvatskoj je važnost problema rijetkih bolesti prepoznata 2008. godine kad je pri Hrvatskom liječničkom zboru osnovano Hrvatsko društvo za rijetke bolesti. Pri Ministarstvu zdravlja osnovano je posebno Povjerenstvo za izradu Nacionalnog akcijskog plana za rijetke bolesti sastavljeno od liječnika, predstavnika udruga pacijenata, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode te je u tijeku izrada glavnih ciljeva Nacionalnog akcijskog plana.

ODRŽAN JE DRUGI SIMPOZIJ O RIJETKIM BOLESTIMA

2012-03-10T08:04:00+00:00

U povodu Međunarodnog dana rijetkih bolesti 29. veljače, čija je ovogodišnja poruka Rijetki, ali jači zajedno, u Zagrebu, 24. veljače 2012. održan je Drugi hrvatski simpozij o rijetkim bolestima. Stručnjaci su govorili o dijagnostici i liječenju 30.000 osoba koje, prema procjenama, u Hrvatskoj boluju od rijetkih bolesti.
Riječ je o teškim i kroničnim bolestima koje su često degenerativne i smrtonosne, a kod pedeset posto oboljelih prvi se simptomi javljaju u djetinjstvu. Rijetkima se bolestima smatraju one koje se javljaju u manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika.
Predsjednica Hrvatskog društva za humanu genetiku prof.dr.sc. Ingeborg Barišić ističe kako se u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući aktivnosti stručnjaka i udruga bolesnika, povećala svjesnost o rijetkim bolestima, a sada ostaje da se unaprijedi i zdravstvena skrb.
Za bolesnike i njihove obitelji najvažnija je vijest da je pri kraju izrada Nacionalnog programa za rijetke bolesti te bi se mogao donijeti do početka izrade državnog proračuna za 2013., u rujnu, najavio je prof.dr.sc. Mirando Mrsić, predstavnik Hrvatske u Europskoj organizaciji za rijetke bolesti (EURORDIS) u petak na Drugom hrvatskom simpoziju o rijetkim bolestima.
Među prioritetima su iz Nacionalnog programa osnivanje registra bolesnika s rijetkim bolestima te veća dostupnost lijekova. Zahvaljujući Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode, pojednostavnjen je postupak registracije tih lijekova u Hrvatskoj, a jedno od dobrih rješenja bilo bi i izdvojiti lijekove za rijetke bolesti iz fonda skupih lijekova, smatra prof.dr.sc. Barišić.
Na simpoziju je bilo govora i o ulozi udruga bolesnika, dijagnostici i terapiji pojedinih bolesti.
Na Drugom simpoziju o rijetkim bolestima sudjelovao je i Petar Gatarić, predsjednik Udruge invalida Križevci.
Dan rijetkih bolesti istodobno se obilježava i u Križevcima, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.

OSTVARIVANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU U 2012.

2012-03-10T08:03:00+00:00

Podsjećamo korisnike doplatka za djecu da do kraja mjeseca veljače trebaju obnoviti zahtjeve kako bi mogli nastaviti primati doplatak i u 2012. godini, bez prekida.
Korisnici doplatka za djecu za svaku godinu trebaju podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu. Uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu su sljedeći: korisnik (osoba koja ostvaruje pravo) treba imati tri godine neprekidnog prebivališta u RH od podnošenja zahtjeva, živjeti u zajednici s djecom i uzdržavati ih, a ostvareni prihodi u 2011. ne smiju prelaziti dohodovni cenzus (1.663,00 kn mjesečno po članu). Dohodovni cenzus određuje se na osnovi prihoda ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini. Napominjemo da se prestankom radnog odnosa dohodak ostvaren u prethodnoj godini ne uzima u izračun dohodovnog cenzusa do novog zaposlenja.
Korisnici koji su pravo na doplatak za djecu ostvarili u godini 2011. trebaju zahtjev za godinu 2012. podnijeti do kraja veljače. Dakle, za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za djecu u godini 2012. zahtjev treba podnijeti najkasnije do 29. veljače 2012.
Svima koji zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na doplatak za djecu podnesu nakon propisanog roka, kao i onima koji podnose nove zahtjeve, pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva. O pravu na doplatak za 2012. rješava se od 1. ožujka 2012. i odlučuje se na osnovi novog zahtjeva i dohotka kućanstva ostvarenog u 2011. godini jer se radi o novom postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu za 2012. godinu. Uz zahtjev se podnosi odgovarajuća dokumentacija.
Ako podnositelj zahtjeva, odnosno članovi kućanstva u vrijeme podnošenja zahtjeva više nisu u radnom odnosu, u dohodovni cenzus se ne uračunava plaća iz 2011. godine.
Zahtjevi za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, dakako, zaprimaju se tijekom cijele godine.
Zahtjev je potrebno podnijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (područnoj službi, nadležnoj prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva), a zahtjevi se mogu poslati i poštom.
Podsjećamo da pravo na doplatak može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, oćuh, maćeha, baka,djed, i osoba koju je odredio sud, odnosno centar za socijalnu skrb.

Potrebna dokumentacija za korisnike koji primaju doplatak za djecu za 2011.

Zahtjev (treba ga predati najkasnije do srijede 29. veljače 2012. da bi se pravo priznalo bez prekida. Ako se zahtjev podnese nakon tog datuma, pravo na doplatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva.)
Tiskanica zahtjeva može se popuniti i ispisati s internetske stranice Zavoda ili kupiti u Narodnim novinama.
Dokazi o ostvarenim prihodima od nesamostalnog rada i naknada svih članova kućanstva u 2011.
- potvrda isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj godini ( plaća, naknada plaće zbog bolovanja, nezaposlenosti, rodiljnog dopusta)
- mirovinska uputnica ili preslika rješenja o mirovini za nove članove kućanstva
• Dokaz o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva (prestanak radnog odnosa, prestanak školovanja)
• POTVRDA POREZNE UPRAVE SE NE PODNOSI
DOKAZE o prihodima ne podnosi korisnik koji pravo ostvaruje samo za dijete s težim oštećenjem zdravlja niti korisnik koji pravo ostvaruje samo za dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Početkom nove školske godine 2012./2013. potrebno je dostaviti dokaz o redovitom školovanju za djecu stariju od 15 godina.

Potrebna dokumentacija za nove korisnike doplatka za djecu

Zahtjev
tiskanica zahtjeva može se popuniti i ispisati s internetske stranice Zavoda Zavoda ili kupiti u Narodnim novinama.
Osobna iskaznica - preslika (za podnositelja zahtjeva i sve punoljetne članove kućanstva)
Dokaz o rođenju djeteta - izvadak iz matice rođenih ili rodni list ili potvrda o rođenju
Potvrda o redovitom školovanju za svu školsku djecu koja su navršila 15 godina života
• Dokaz o rođenju za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak (izvadak iz matice rođenih ili rodni list ili potvrda o rođenju)
• Dokazi o ostvarenim prihodima od nesamostalnog i samostalnog rada svih članova kućanstva u prethodnoj godini
- potvrda isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj godini ( plaća, naknada plaće zbog bolovanja, nezaposlenosti, rodiljnog dopusta)
- potvrda Porezne uprave za dohodak od samostalnog rada
- mirovinska uputnica ili preslika rješenja o mirovini za članove kućanstva
- preslika iskaznice tekućeg računa, odnosno štedne knjižice
DOKAZE o prihodima

ne treba

podnositi ako se pravo traži samo za dijete s težim oštećenjem zdravlja ili za dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE DIJELI POTICAJE ZA 35.000 NEZAPOSLENIH

2012-03-08T11:10:44+00:00

HRVATSKI zavod za zapošljavanje objavio je na svojim stranicama javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u ovoj godini.
Mjere koje će se provoditi uključuju potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, zatim obrazovanje nezaposlenih, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te javne radove.
Potpore za zapošljavanje mogu ostvariti samo poslodavci koji ne bilježe pad nezaposlenosti u posljednjih 12 mjeseci, osim onih koji imaju prazna radna mjesta s opravdanim razlozima, poput otkaza radnika na vlastiti zahtjev ili odlaska u mirovinu. Potpore mogu ostvariti i poslodavci koji nemaju financijskih dugovanja na ime javnih davanja te poslodavci koji djeluju kraće od 12 mjeseci, a imaju zaposlenog najmanje 1 radnika unazad šest mjeseci.
Nadalje, predmet ovog javnog poziva je dodjela potpora poslodavcima koji će zapošljavati isključivo mlade osobe bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe iznad 50 godina života, osobe s invaliditetom te posebne skupine nezaposlenih (hrvatski branitelji, roditelji 4 i više malodobne djece, samohrani roditelji, liječeni ovisnici).
Iznos koji je predviđen za navedene poticaje u ovoj godini iznosi 350 milijuna kuna. Poticaje iz proračuna za zapošljavanje, edukaciju i usavršavanje trebalo bi dobiti oko 35.000 osoba.
Ukoliko tražite posao i nalazite se u jednoj od ovih skupina, sada vam je možda savršena prilika da se prijavite za posao.
Javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u 2012. godini, uvjeti i načini za korištenje sredstava za provođenje mjera u 2012. godini, kao i potrebna dokumentacija i obrasci zahtjeva dostupni su na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

OSTVARIVANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU U 2012.

2012-03-01T07:41:00+00:00

Potrebna dokumentacija za korisnike koji primaju doplatak za djecu za 2011.

Potrebna dokumentacija za nove korisnike doplatka za djecu

ne treba

podnositi ako se pravo traži samo za dijete s težim oštećenjem zdravlja ili za dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

IZMJENE POREZNIH ZAKONA

2012-02-27T10:54:00+00:00

Po hitnom postupku, na trećoj sjednici Hrvatskog sabora, donesene su izmjene četiri porezna zakona. Povećava se osnovna stopa PDV-a na 25 %, povećava se osnovni mjesečni osobni odbitak na 2.200,00 kuna, uvodi se oporezivanje dividende stopom od 12% na iznose iznad 12 tisuća kuna godišnje, te se smanjuje opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na 13%.
Posljedice porezne reforme koje će građani najviše osjetiti odnose se na Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09.). Njegovim izmjenama i dopunama, od 1. ožujka 2012. povećava se osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost sa 23% na 25%. Uvodi se snižena stopa od 10% umjesto dosadašnjih 23% za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, bijeli šećer te na isporuku vode (osim one koja se stavlja na tržište u bocama ili drugoj ambalaži).
Ograničava se pravo na odbitak pretporeza pa tako porezni obveznik nema pravo na odbijanje pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, osim ako su isključivo namijenjeni za obavljanje određenih djelatnosti. Dakle, iznimka u kojoj se ipak može odbiti pretporez odnosi se na plovila i zrakoplove koji se nabavljaju za daljnju prodaju, kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoz umrlih, iznajmljivanje ili se nabavljaju za daljnju prodaju (članak 20. stavak 12.).
Također se ograničava odbitak pretporeza za nabavu usluga i dobara za potrebe reprezentacije pri čemu se pod reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam kuća za odmor, automobila, plovila, zrakoplova i sl.
Od 1. siječnja 2013. proširuje se primjena povlaštene stope PDV-a od 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima (članak 10.a stavak 2. točka b).
Početkom 2013. povećava se prag za upis u registar obveznika PDV-a na 230.000,00 kuna, što će uvelike olakšati poslovanje poduzetnika koji su bili obvezni upisati se u registar ako su prešli dosad relativno niski prag od 85.000,00 kuna. Olakšava se poslovanje i onim poreznim obveznicima koji ostvaruju godišnji promet do 800.000,00 kuna (povećanje s dosadašnjih 300.000,00 kuna) jer postaju tromjesečni porezni obveznici (osim ako sami ne odluče da budu mjesečni porezni obveznici). Tim poduzetnicima prilično se pojednostavljuje poslovanje jer tromjesečni porezni obveznik podnosi samo četiri Obrasca poreza na dodanu vrijednost godišnje umjesto dvanaest.
U Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) također je došlo do bitnih promjena. Izmjene stupaju na snagu 1. ožujka 2012. Povećava se osnovni mjesečni osobni odbitak sa 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna, dok je osobni odbitak umirovljenika povećan sa 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna.
Zbog promjene osnovnog osobnog odbitka izmijenjeni su i porezni razredi (porezne osnovice), dok porezne stope ostaju iste (12, 25 i 40%). Porezna stopa od 12% plaća se na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25% primjenjuje se na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 kuna do 8.800,00 kuna mjesečno, dok se porezna stopa od 40% primjenjuje na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kuna mjesečno. Ovime se povećava neto plaća za otprilike 800.000,00 radnika i obrtnika koji ostvaruju bruto plaću između 4.000,00-8.000,00 kuna, te mirovina za oko 200.000,00 umirovljenika koji ostvaruju mirovinu u rasponu od 5.000,00-7.000,00 kuna, s jednim uzdržavanim članom.
Određeno je da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji su godišnji primici (oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom) manji od 11.000,00 kuna.
Nove kategorije oporezivih dohodaka postaju dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kuna godišnje na koje se plaća porez po stopi od 12% (članak 30. stavak 11.). Mirovine ostvarene u inozemstvu također se smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada, odnosno postaju oporezive. Na predujam poreza na dohodak od mirovina ostvarenih u inozemstvu moraju paziti sami umirovljenici te obračunati i uplatiti porez državi u roku od 8 dana od primitka mirovine.
U cilju poticanja investicija koje bi dovele do povećanja gospodarskog rasta kao i do povećanja zaposlenosti, izmijenjen je i dopunjen Zakon o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04., 90/05., 57/06., 146/08. i 80/10.). Na iznose preko 12.000,00 kn godišnje i bez obzira na godinu u kojoj je dobit ostvarena, uvedena je obveza plaćanja poreza po odbitku na dividende i neto udjele u dobiti po stopi od 12% po odbitku, što znači da se porez plaća istovremeno s isplatom dobiti vlasnicima.
Značajno se skraćuje rok za priznavanjem vrijednosnog usklađivanja, pa se od 1. ožujka 2012. vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (dosadašnji rok je bio 120 dana). Ovime se povećava iznos porezno priznatog rashoda u slučajevima kada potraživanja nisu naplaćena.
Određeno je i da se troškovima reprezentacije ne smatra davanje proizvoda i roba iz asortimana poreznog obveznika potrošačima ako je njihova pojedinačna vrijednost do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost (članak 7. stavak 6.).
Od 1. siječnja 2013. na snazi su odredbe koje omogućavaju smanjenje osnovice poreza na dobit isključivo u slučaju kada se ostvarena dobit poreznog razdoblja koristi za povećanje temeljnog kapitala sukladno Zakonu o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst) – „Narodne novine“, broj 152/11. Porezni obveznik koji se odluči na ovakvo smanjivanje porezne osnovice mora u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit dostaviti dokaz nadležnoj ispostavi Porezne uprave da je izvršio povećanje temeljnog kapitala.
Jedinstveni propis kojim su uređeni doprinosi za sva obvezna socijalna osiguranja Republike Hrvatske jest Zakon o doprinosima („Narodne novine“, broj 84/08., 152/08., 94/09. i 18/11.). Njegovim izmjenama i dopunama smanjuju se doprinosi na plaće kao izravna mjera povećanja konkurentnosti gospodarstva. Od 1. svibnja 2012. smanjuje se opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15% na 13%, što znači da će se primijeniti na plaće od svibnja 2012. nadalje. Ostale izmjene stupaju na snagu 1. ožujka 2012.
Kao jedna od poticajnih mjera u sklopu pronatalitetne politike uvedena je dopuna koja iznimno propisuje da se osobe koje imaju evidentirani radni staž s osnove roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti mogu evidentirati kao osobe koje se prvi puta zapošljavaju po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad - volontiranju (članak 7. stavak 35.).
Uvodi se obveza prijeboja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima koje obveznik doprinosa, odnosno dužnik ima na temelju ugovornog odnosa s HZZO-om.
Ukoliko se promijeni iznos mirovine ili invalidnine i to za više od 5% u odnosu prema važećoj mjesečnoj osnovici, porezna uprava može, na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti, utvrditi novi iznos osnovice s početkom primjene za godinu koja slijedi iza godine u kojoj je promjena nastala (članak 133. stavak 3.).
Zastara prava na utvrđivanje doprinosa za osiguranike kojima je svojstvo u osiguranju utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđeno svojstvo u osiguranju (članak 230.a).
Promjene porezne politike i poreznih propisa vrše se prvenstveno radi unaprjeđenja poreznog sustava koji dovodi do učinkovitijeg ubiranja poreza i poreznih doprinosa. Sve ove promjene trebale bi potaknuti gospodarski oporavak i doprinijeti razvoju poduzetništva. Isto tako, porezni teret pokušava se ravnomjerno rasporediti na porezne obveznike prema njihovoj gospodarskoj snazi, što bi značilo da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju veća primanja, a zaštititi oni s najnižim primicima.

PROGRAM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

2012-02-17T14:10:00+00:00

Program Vlade RH za period 2011. – 2015.pdf
(.pdf)

VALENTINOVO – DAN ZALJUBLJENIH ILI DAN SV. VALENTINA, 14. VELJAČE

2012-02-14T07:43:00+00:00

Početak obilježavanja današnjeg Valentinova potječe daleko u povijest u vrijeme staroga Rima. Tada je kršćanstvo bila mlada religija a na vlasti je bio car Klaudije II.
Car je zabranio ženidbu i zaruke vojnicima kako bi spriječio njihovu želju za ostankom kod kuće umjesto odlazak u rat. No u to doba živio je i svećenik Valentin.
Svećenstvo je moralo poštovati odluku no Valentin je ipak ostao pri svojim životnim ciljevima i potajno vjenčavao one vojnike koji su to htjeli.
Careva ruka ga je naravno sustigla, strpavši ga u tamnicu.
Na dan 14. veljače Valentinu su po carevoj kazni odrubili glavu.
Nedugo nakon smrti, narod je Valentina proglasio svecem pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo - Dan zaljubljenih.
Danas je Valentinovo dan posvećen izražavanju ljubavi, bilo voljenoj osobi ili dragom prijatelju, djetetu ili majci…..
Pokažite čistu, iskonsku i bezuvjetnu ljubav baš na ovaj dan koji vam je možda odbojan upravo zbog forsiranja njegova obilježavanja. Ako ga i niste prije slavili, počnite sada tako da ovoga ponedjeljka nekoga zagrlite bez riječi, otpustite sve kočnice i bez zadrške pokažete da volite.
Jer, ne zaboravite, već su odavno mudriji i pametniji rekli da je profućkao svoj život onaj koji nikad nije zaplovio na krilima ljubavi. Pa zato – poletite! Neka to bude baš na Valentinovo. Živjela ljubav!

PRIKAZANJE GOSPODINOVO - SVIJEĆNICA

2012-02-03T21:49:00+00:00

Blagdanom Prikazanja Gospodinovog se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: „Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi. I doći će iznenada u Hram svoj Gospod koga vi tražite i anđeo Saveza koga žudite.”
Luka nam zorno u svojem Evanđelju opisuje događaj Prikazanja Gospodinovog: “Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu - kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! - i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče: “Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.” Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori. Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: “Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!” A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina, a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu. Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu. Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.”
Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se svijeće, koje će se kasnije koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama.

NOĆ MUZEJA 2012.

2012-01-27T09:48:00+00:00

Već sedmu godinu zaredom Hrvatsko muzejsko društvo organizira Noć muzeja.
Već tradicionalna Noć muzeja održat će se 27. siječnja 2012. godine, od 18 sati do sat iza ponoći, kada će za sve posjetitelje biti otvoreno više od stotinu muzeja, galerija i ustanova u kulturi širom Hrvatske.
Naime, u prošlogodišnjoj Noći muzeja, bilo je ukupno 314. 659 posjetitelja, a održavala se u 67 gradova i na 160 lokacija.
Uspješnost dosadašnjih programa Noći muzeja potvrdila je da postoji kontinuirano zanimanje za ponudu programa kulture. Ova manifestacija prerasla je iz gradske u nacionalnu te predstavlja nezaobilazan sadržaj u hrvatskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.
Gradski muzej Križevci uključio se i ove godine u “Noć muzeja”. Tako možete besplatno razgledati Muzej sa stručnim vodstvom, pogledati ponudu publikacija u izdanju Muzeja (katalozi izložbi, vodiči i dr.) i besplatno se okrijepiti toplim napitcima.
U zgradi Likovne galerije, od 21 sat previđena su slijedeća događanja:

Predavanja:
- Ozren Blagec: Dr. Josip Schlosser Klekovski, najava izložbe
- dr. Zrinka Nikolić-Jakus (s Katedre za hrvatsku povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu): Pučka kultura i svakodnevni život u ranom novom vijeku ( s posebnim osvrtom ‘‘kaj su jeli naši stari’’ i kako su nastali ‘‘Križevački štatuti’‘).
- degustacija jela po receptima s kraja 18 st. ( pripremaju učenici kuharskoga smjera Obrtničke škole Ivana Seljanca iz Križevaca)

Koncert:
- Sonja Mrnjavčić, križevačka kantautorica uz pratnju prof. Jelke Vukobratović na flauti i pratećeg sastava

Izložba:
-’‘U našem narodu’‘, likovni program Dana hrvatskih svetaca i blaženika, (akadmski slikari mlađe generacije iz Zagreba)

Program događanja u ostalim gradovima RH:
http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Noc%20muzeja%202012/Program%20za%20web-ed25_1_2012.pdf

VINCEKOVO 2012.

2012-01-22T07:49:00+00:00

Vincekovo po Križevačkim štatutima, 22. siječnja, 2012 Podgajec
“Drvena hiža Dušak” Podgajec, Križevci
Vincekovo po Križevačkim štatutima održava se svake godine u nekom od vinograda križevačkog područja u organizaciji Udruge vinogradara i vinara „Bilikum“ iz Križevaca i Turističke zajednice grada Križevaca. Ove godine je za proslavu odabran Podgajec, u predgrađu Križevaca. Detaljan program manifestacije nalazi se u prilogu.
Svetkovina Vincekova prvi je od pet zapovjedanih pučkih vinogradarskih blagdana: sv. Jurja, sv. Ivana, sv. Martina i sv. Mihovila. Program predviđa posebnu »spelanciju«, blagoslov trsa po Križevačkim štatutima. Prema narodnim običajima na dan sv. Vinka vinogradari odlaze u vinograde i odrežu dvije-tri rozgve sa tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim i male grozdove na temelju kojih vinogradar ustvrdi hoće li godina biti rodna i plodna. U ceremoniji, koja se obavlja na otvorenom, uz domaćina sudjeluju i biskup, peharnik, zvonar, pjevači i tamburaši, a loza se kiti kobasicama koje simboliziraju plodnost budućeg uroda. Prvi dio ceremonije izvodi se na otvorenom u vinogradu, a drugi se odvija u klijeti ili vinskom podrumu uz dobru kapljicu, domaća starinska jela i pića.
O svetkovini Vincekova tiskana je i knjižica »Vincekovo po Križevačkim štatutima«.

PROGRAM:

VINCEKOVO 2012. - Podgajec
Vinogradi mjesnih vinara i Drvena hiža »Dušak«, 22. siječnja 2012 od 14:30h

14:30h Obilazak vinograda Podgajskog brega:
- Vinograd obitelji Zdenka Jakopovića
- Vinograd Stjepana Palijana

16:00h Drvena hiža Dušak:
Spelancija blagoslova trseka po regulama „Križevačkih štatuta“
Druženje uz tamburice

19:00 završetak programa

Program:
Tamburaški sastav „Puntari“ Križevci
Mešter ceremonijala: Zoran Homen
Organizatori: Udruga vinogradara i vinara „Bilikum“, Turistička zajednica grada Križevaca
Pokrovitelj: Grad Križevci
Medijski pokrovitelj: Radio Križevci

MEĐUNARODNI DAN ZAGRLJAJA, 21. SIJEČNJA

2012-01-21T07:50:00+00:00

Možda niste čuli, ali psiholozi smatraju da nam je takav dan itekako potreban. Pet do šest zagrljaja na dan učinit će Vam život dužim i ljepšim, zaključio je to američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. kada je na današnji dan proglasio međunarodnim danom zagrljaja.
Da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, potvrđuju i riječi psihologinje Virginije Satir kako je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio.
Osam zagrljaja dnevno treba nam da bismo se održali, a 12 zagrljaja na dan da bismo napredovali - rekla je Virginia Satir. Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju navodi kako je grljenje zdravo, posve prirodno i praktički savršeno.

Većini građana ipak je nešto poznatija akcija besplatnih zagrljaja koji se posljednjih godina s vremena na vrijeme dijele na trgovima većih gradova.

Kažu:

• 4 su zagrljaja potrebna za preživljavanje

• 8 za održavanje

• 12 za napredovanje.

Bonton grljenja

• Poštuj prostor oko druge osobe

• Zatraži dopuštenje prije nego što ju zagrliš

• Zagrljaj je neseksualni oblik pokazivanja privlačnosti ili naklonosti, pa grljenje treba biti u suglasju s tom činjenicom

• Zagrljaj je nježan i topao, nije vojni manevar

Vrste zagrljaja

Medvjeđi zagrljaj - Jedna ruka ide preko ramena, a druga preko struka grljene osobe, koja grli na isti način. Pritom se osobe gledaju u oči. Zagrljaj je vrlo čvrst, ali ne i prekomjerno. U ljubavnoj verziji, muškarac može i podići djevojku s tla. Poruka: “Ti si supač!”, ili “Možeš računati na mene”.

Zagrljaj “slovo A” - Tijela su nagnuta jedno prema drugom, grli se s obje ruke, jednom preko ramena, a drugom u predjelu pazuha druge osobe, a lica su pripijena, tako da obje osobe gledaju u istom smjeru. U nekim zemljama (ne baš u Hrvatskoj) ovo kratko grljenje je za dobrodošlicu ili pozdrav.

Zagrljaj “Želim te na veliki način” - Dvoje ljudi grli se s rukama obavijenim jedno oko drugo - muškarac drži djevojku oko struka a ona njega oko vrata, torza se dotiču, noge isprepliću, stopala dodiruju.

Zagrljaj s tapkanjem po leđima - Grljenje s obje ruke i tapkanjem grljene osobe s jednom od njih. To znači: “Drag si mi, ali ovo je samo prijateljski zagrljaj”.

Jednoruki zagrljaj - Kratak zagrljaj desnom rukom druge osobe. Tipičan za muškarce, kada je poruka: “Tvoj sam kompa, ali nismo toliko bliski”.

Bezprsi zagrljaj - U kontaktu sudjeluju ruke i ramena, ali ništa ispod tog nivoa. Ostaci tijela su udaljeni oko 30-50 cm. Tipičan za žene kada se susreću s kolegicama s kojima su više formalne, a manje bliske.

Obrazni zagrljaj - Nježni zagrljaj bilo kojeg tipa, stojeći ili sjedeći, pri kome se obrazi istaknuto dodiruju, dok je ruka obično na drugoj strani lica. Značenje: “Žao mi je što si tužan”.

Kućanski zagrljaj - Daje se osobi koja obično radi kućanske poslove priđe se odostraga i obuhvati ju se s obje ruke u predjelu struka, tako da ruke grlitelja budu prekrižene.

Zagrljaj “Pogodi tko je” - Grlitelj prilazi odostraga i s obje ruke nježno pokrije oči grljene osobe, tako da mu prsa dotiču leđa druge osobe.

Čeoni zagrljaj - Ruke idu na ramena druge osobe, a čela se naslanjaju jedno na drugo.

Zagrljaj “Oko srca” - Svaki od grlitelja obuhvaća drugoga s jednom rukom ispod pazuha, a drugom iznad ramena, držeći prste na vratu sa stražnje strane.

Postranični zagrljaj - Zagrljaj dvoje ljudi sa po jednom rukom, koji stoje jedan uz drugoga. Pogodan za provođenje vremena čekanja u redu.

Zagrljaj “Vrh glave” - Stojeći grlitelj grli s obje ruje sjedeću osobu, obuhvaćajući joj glavu ili vrat, s jednom stranom lica dodirujući potiljak. Dobar lijek protiv depresije.

20. OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA HRVATSKE

2012-01-15T08:38:00+00:00

Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti, rekao je te večeri Predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji preko televizije.
Toga dana Hrvatsku su za redom priznale i same države u nastajanju – baltičke zemlje Estonija, Litva i Latvija, zatim Ukrajina i Slovenija. Prva zemlja članica UN-a koja je priznala Hrvatsku bio je Island.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je istodobno s njim već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa. Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih medija, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu.

SVETA TRI KRALJA

2012-01-06T12:50:00+00:00

Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima.
Blagdan Sveta tri kralja slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja ‘dvanaestodnevnice’.
Tim danom, poznatim i pod nazivom Bogojavljenje, u ranoj kršćanskoj tradiciji slavilo se Isusovo rođenje, pohod trojice mudraca i svi događaji iz njegovog života do krštenja u rijeci Jordan, uključujući i čudo na svadbi u Kani. Stare liturgije u blagdanu Bogojavljenja slavile su prosvjetljenje, objavu i proglašenje.
Najvažnija poveznica s blagdanom Sveta tri kralja upravo je ‘objava poganima’ jer su mudraci s istoka prepoznati kao pogani, odnosno ‘oni koji nisu Židovi’, a Bog ih je objavom rođenja svoga sina pozvao u svoje kraljevstvo.
Rimokatolička Crkva uvela je slavljenje Bogojavljenja krajem 4. stoljeća i u njemu stavila naglasak na Isusovo krštenje i pohod trojice mudraca.
Sveta tri kralja u kršćanskoj se tradiciji, prema evanđelju po Mateju, spominju kao trojica mudraca koji su se s istoka došli pokloniti se Isusu. Na put su krenuli prateći zvijezdu repaticu, a nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, darovali su mu tri simbolička dara – smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku, zlato kao kralju i tamjan kao Bogu.
Zapadni kršćani od 8. stoljeća trojicu mudraca poznaju pod imenima Baltazar, Melkior i Gašpar, dok se na istoku koriste različita imena. Nakon smrti njihove su relikvije odnesene u Carigrad, kasnije u Milano i na kraju u katedralu u Kölnu gdje se nalaze i danas.

“PRESTANI PUŠITI I POBIJEDI!”

2012-01-04T14:57:00+00:00

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove godine organizira javnozdravstvenu akciju “Prestani pušiti i pobijedi!” na razini države.
Pušenje je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog svijeta i predstavlja epidemiju globalnih razmjera. Većina pušača željela bi prestati pušiti što zbog razvijene ovisnosti o nikotinu nije lako, stoga je uz njihovu vlastitu želju potrebna i podrška obitelji, liječnika i okoline.

DOBRI RAZLOZI ZA PRESTANAK PUŠENJA

• Cigareta sadrži ne samo sadrži katran, ugljični monoksid i nikotin (tvar u cigaretama koja stvara jednako jaku ovisnost kao i heroin), nego još i preko 4.000 kemikalija koje mogu biti vrlo otrovne. To uključuje amonijak, arsen, vodikov cijanid, formaldehid i metan.
• Većina nas zna da katran iz cigarete škodi našim plućima, no jeste li znali da ugljični monoksid pojačava stvaranje tromba u krvi i oštećuje unutarnje stjenke naših arterija dok ulazi u krvotok?
• Ako ste ikada mislili da pušenje izgleda seksi, vrijedi znati da ono može prouzročiti smanjenu plodnost kod žena, a impotenciju kod muškaraca.
• Svi znamo da pušenje uzrokuje rak pluća. No osim toga ono uzrokuje emfizem, krvožilne bolesti i perifernu vaskularnu bolest, kao i mnoge oblike raka.
• Kod žena koje uzimaju kontracepcijsku pilulu, a puše, 10 puta je vjerojatnije da će doživjeti srčani napadaj ili kap nego kod nepušačica.
• Točna su izvješća da su bebe od pušačica često nedovoljne tjelesne težine i nedonoščad, no jeste li znali da te bebe i više plaču i manje spavaju od drugih beba?
• U djece pušača vjerojatnije će se tijekom njihova života razviti bronhitis, upala pluća i astma.

SUGESTIJE ZA PRESTANAK PUŠENJA

• Priprema je bitna: svakako se dobro pripremite za «Dan prestanka pušenja».
• Prije Vašeg Dana prestanka pušenja, uklonite sve tragove Vašeg pušačkog pribora (tj. upaljače, pepeljare itd.).
• Zatražite podršku svoje obitelji, prijatelja i kolega, jer što više podrške dobijete, to ćete vjerojatno biti uspješniji.
• Savjetujte se sa liječnikom ili ljekarnikom o korištenju pomagala za prestanak pušenja kao što je zamjenska terapija za nikotin (NRT).
• O Vašoj potrebi prestanka pušenja može diskutirati s Vašim liječnikom koji Vam može prepisati druge provjerene terapije koje će Vam pomoći da prestanete pušiti.
• Identificirajte u koja ćete doba najvjerojatnije jako zaželjeti cigaretu, a tada probajte promijeniti svoju rutinu da bi izbjegli iskušenje.
• Kada je vjerojatno da žudite za cigaretom, zabavite se (počnite se baviti novim hobijem ili se čak počnite bavite novim športom).
• Ako budete imali problema, prisjetite se da niste jedini, jer u natjecanju prestani i pobijedi na stotine tisuća pušača jednako se tako bore uz Vaše rame.
• Redovito nagrađujte sebe – priuštite si nešto što volite upravo za onaj novac koji biste inače potrošili na cigarete.
• Razmišljajte na pozitivan način! Vi ste jedina osoba koja ima moć osigurati da ćete Vi uistinu napustiti pušenje!

Prestanak pušenja jedna je od najisplativijih zdravstvenih intervencija, koja sprječava pojavu bolesti, povećava uspjeh liječenja i smanjuje smrtnost. Prestanak pušenja je težak i kompleksan proces. Prestankom unošenja nikotina iz cigareta, javljaju se tegobe sindroma ustezanja. Tegobe su neugodne, ljudi se ne osjećaju dobro i teško ih izdrže dulje vrijeme. Podnošenju tegoba pomaže čvrsta odluka pušača, vizualizacija koristi od prestanka pušenja (zdravstvene, financijske, socijalne, estetske ili duhovne koristi), samo nagrađivanje te podrška okoline. Ukoliko su tegobe intenzivne značajno pomažu farmakolološka sredstva za prestanak pušenja. Koje sredstvo odabrati ovisi o preferencijama pušača i komorbiditetu, zbog mogućih kontraindikacija ili neželjenih učinaka lijeka. Prva linija terapije za prestanak pušenja su nikotinska zamjenska sredstva, bupropion i vareniklin. Najbolje rezultate daje kombinacija svih metoda: nakon odluke pušača, savjetovanje stručne osobe uz podršku i farmakološko sredstvo.
Prestanak pušenja donosi ogromnu korist za zdravlje, u bilo kojoj dobi, uvijek je isplativo, kratkoročno i dugoročno, a što se ranije prestane korist je veća.
Hrvatska i ove godine organizira natječaj na razini samo naše države, kako bi se potaknulo pušače da donesu odluku o prestanku pušenja.

PRAVILA ZDRAVSTVENE AKCIJE /NATJEČAJA:

U javnozdravstvenoj akciji mogu sudjelovati osobe u dobi od 18 i više godina, koje su redovito pušile godinu dana prije ove zdravstvene akcije/natječaja, a koje se odluče suzdržati od pušenja 4 tjedna i ispune pristupnicu.
Sudionici se na natječaj mogu prijaviti od 04. studenog do 14. studenog 2011. popunjavajući on-line pristupnicu ili putem pošte na adresu:

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
s naznakom:
“Za natječaj - PRESTANI PUŠITI I POBIJEDI!”
Rockefellerova 7
10 000 Zagreb

Prijave pristigle prije ili nakon navedenog roka, neće biti uzete u obzir!

GDJE SE MOŽE NAĆI PRISTUPNICA?

Pristupnica će biti objavljena u dnevnim listovima, 04. studenog 2011. godine u Večernjem listu te 05. studenog u 24 sata, kao i na sljedećim web adresama http://www.24sata.hr i www.zdravakrava.hr.
Tiskane pristupnice pošaljite na gore navedenu adresu, a internet pristupnicu možete popuniti i poslati na web adresi http://www.hzjz.hr!
Na pristupnici sudionici izjavljuju da će se suzdržati od pušenja tijekom četiri tjedna (od 14. studenog do 11. prosinca 2011.) i potom dati istinitu izjavu jesu li obećanje održali. Podaci koji se traže na pristupnici su slijedeći: ime i prezime, adresa, telefon, datum rođenja. Također navode ime, prezime, adresu i telefon svjedoka koji može potvrditi da se osoba suzdržala pušenja.
JEDAN od sudionika natječaja potencijalni je dobitnik nagrade u vrijednosti 10.000 kuna na potrošačkoj kartici.
Javno izvlačenje potencijalnog dobitnika javnozdravstvene akcije održat će se po završetku natječaja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, 10000 Zagreb, Rockefellerova 7, dana 12. prosinca 2011. godine. Nagrada se dodjeljuje nakon što se od sudionika i svjedoka dobije potvrdna izjava o suzdržavanju od pušenja tijekom protekla 4 tjedna. Izjavu se provjerava i odgovarajućim testom. Nagrada će biti dodijeljena 4. siječnja 2012. godine.

NAJVEĆA NAGRADA JE PRESTANAK PUŠENJA I POBOLJŠANJE ZDRAVLJA!

DOBITNICI SU SVI KOJI PRESTANU PUŠITI!

PARLAMENTARNI IZBORI 2011 - GLASOVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

2012-01-04T14:54:00+00:00

Uključivanje osoba s invaliditetom u politički život nije ustupak ranjivoj skupini, nego znak političke ravnopravnosti svih građana. Ona treba biti vidljiva u ostvarivanju biračkih prava, mogućnosti sudjelovanja u političkim raspravama, pokretanju i oblikovanju građanskih inicijativa i olakšanju sudjelovanja u radu predstavničkih tijela
Pravo glasa na predsjedničkim i parlamentarnim izborima imaju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom lišene poslovne sposobnosti. Na lokalnim izborima pravo glasa imaju svi ovi građani koji ujedno imaju i prebivalište u onom gradu, općini ili županiji gdje se izbori održavaju.
Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu, glasačkim listićem.
Izuzetno, osoba s tjelesnim invaliditetom i nepismena osoba može osobno doći na biračko mjesto s osobom od povjerenja koja je pismena i koja će po ovlaštenju birača zaokružiti redni broj na glasačkom listiću ispred izborne liste izborne jedinice za koju birač glasa. Dodatno, ukoliko Državno izborno povjerenstvo donese takvu uputu, slabovidni i slijepi birači mogu glasati samostalno uz pomoć glasačkih listića na Braillevom pismu. Potrebno je pratiti upute Državnog izbornog povjerenstva radi prijave za glasanje putem listića na Braillevom pismu.
Osoba koja nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto zbog bolesti ili nepokretnosti obavijestit će o tome na izborni dan birački odbor koji će odrediti dva člana ili zamjenike članova koji će posjetiti birača u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasanje, vodeći računa o tajnosti glasanja. Potrebno je obavijestiti birački odbor što ranije u toku izbornog dana.
U Hrvatskoj se još ne može glasati u bolnicama, staračkim domovima i drugim stacionarima jer se tamo ne otvaraju biračka mjesta, a članovi biračkih odbora rijetko su u mogućnosti doći biračima u navedenim ustanovama.
Birači koje se na dan izbora zateknu u takvim ustanovama, a nemaju prebivalište u mjestu gdje se nalazi ustanova, mogu ostvariti svoje biračko pravo ukoliko se na vrijeme (14 dana prije izbora) prijave za glasanje izvan mjesta prebivališta.
Glasovanje birača na ovaj način poimenično će se navesti u zapisniku o radu biračkog odbora.

PUČKI PRAVOBRANITELJ I NJEGOVI ZAMJENICI

2012-01-04T14:54:00+00:00

Zakon o pučkom pravobranitelju donesen je na 24. sjednici Hrvatskog sabora 21. listopada 2011. (76 glasova “za”, 1 “suzdržan”), nakon što je raspravljen na sjednici Odbora za Ustav od 14. listopada,na kojoj su bili predstavnici svih pravobraniteljskih institucija i Centra za ljudska prava. Ovim zakonskim rješenjem planirano je pripajanje Centra za ljudska prava Uredu pučkog pravobranitelja 1. srpnja 2012. godine, kada Zakon stupa na snagu.
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.
Ustavnim promjenama iz 2010. značajno je promijenjen status pučkog pravobranitelja koji je definiran kao samostalna i neovisna institucija (članak 93. Ustava), te je sukladno osnaženju njegovog položaja bilo potrebno donijeti novi Zakon o pučkom pravobranitelju.
Zakonom je propisano da pučki pravobranitelj: prati stanje i ukazuje na potrebu zaštite temeljnih ljudskih prava, obavlja istraživačko-analitičku djelatnost, razvija i održava bazu podataka i dokumentacije, pravovremeno i redovito informira javnost i zainteresirane dionike, educira javnost, aktivno potiče i održava suradnju s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i znanstveno-istraživačkim institucijama. Osobit naglasak stavljen je na ulogu pučkog pravobranitelja u informiranju javnosti putem različitih vrsta medija, organiziranjem javnih rasprava te objavljivanjem izvještaja (članak 14.).
Osim navedenih, Zakon upućuje i na specijalne ovlasti pučkog pravobranitelja na temelju članka 12. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao i na obveze koje je Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
U svom postupanju pučki pravobranitelj može provesti skraćeni postupak ili ispitni postupak. Skraćeni postupak provodi se kada se iz činjenica navedenih u pritužbi i dostavljene dokumentacije nedvojbeno može utvrditi da su podnositelju ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava (članak 18.). U ispitnom postupku pučki pravobranitelj traži od nadležnih tijela potrebna očitovanja, informacije i dokumentacije. Po završetku ispitnog postupka pravobranitelj izrađuje izvješće o slučaju u kojem se, kada je to moguće, predlaže poduzimanje određenih mjera za otklanjanje nepravilnosti. Nadležno tijelo kojem su upućene preporuke dužno je obavijestiti pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama (članak 22.).
Pučki pravobranitelj ovlašten je podnijeti prijedlog za poništenje i ukidanje rješenja javnopravnog tijela, zahtjev za obnovu upravnog postupka, kao i izvršiti pregled svih mjesta na kojima se nalaze osobe čija se prava štite (članak 23.- 25.).
Pučkog pravobranitelja, kao i njegove zamjenike, bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina, uz mogućnost reizbora, a člankom 34. odnosno 36. određeni su uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati.
Člankom 26. određena su područja djelovanja zamjenika pučkog pravobranitelja na sljedeći način: zamjenik pučkog pravobranitelja za ljudska prava i slobode, zamjenik pučkog pravobranitelja za prava djece, zamjenik pučkog pravobranitelja za ravnopravnost spolova, zamjenik pučkog pravobranitelja za osobe s invaliditetom te zamjenik pučkog pravobranitelja za starije osobe, čime je omogućeno spajanje stručnih i administrativnih kapaciteta postojećih, specijaliziranih pravobranitelja. U skladu s ovim pripajanjem, novi Zakon o pučkom pravobranitelju propisuje da njegovim stupanjem na snagu (1. srpnja 2012.) prestaju važiti: Zakon o pučkom pravobranitelju, Zakon o pravobranitelju za djecu, odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova koje se odnose na pravobranitelja za ravnopravnost spolova i Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom.
Obavljanje poslova iz nadležnosti pučkog pravobranitelja koordinira Ured pučkog pravobranitelja u suradnji s posebnim ustrojstvenim jedinicama za pojedina područja rada.
Zakonom je predviđeno osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava, osigurava kontinuiranu suradnju u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija te razmatra druga pitanja od značaja za rad pučkog pravobranitelja u području promicanja ljudskih prava i sloboda.
Radi jačanja promicateljske uloge pučkog pravobranitelja, predviđeno je spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja. Centar za ljudska prava osnovan je 2005. godine Uredbom, a zakonodavac smatra da će se ovim pripajanjem ojačati dosadašnja aktivnost Centra i, s druge strane, kadrovski osnažiti i ekipirati Ured pučkog pravobranitelja.
Zadnjih nekoliko tjedana u javnosti se raspravljalo o novinama koje donosi ovaj Zakon i moglo se primijetiti mnogo nezadovoljstva i zabrinutosti, osobito vezano uz odredbe o pripajanju specijaliziranih ureda pučkog pravobranitelja Uredu pučkog pravobranitelja. Kritičari zakona ističu kako će se time marginalizirati mnoga pitanja kojima se bavi pojedini specijalizirani ured, što bi u konačnici moglo dovesti do slabljenja pravobraniteljske zaštite.
Hrvatska je prema Europskoj uniji prihvatila obvezu jačanja uloge pučkog pravobranitelja, pa se čini kako je ovo još jedan zakon koji je donesen u svrhu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim mjerilima. Koliko će novi zakon doista pridonijeti većoj neovisnosti i jačanju institucije pučkog pravobranitelja, ovisi ponajviše o probitačnosti i aktivizmu osoba zaposlenih u Uredu pučkog pravobranitelja.

ZAKON O PUČKOM PRAVOBRANITELJU

“Narodne novine”, broj 125/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_125_2499.html

EUROPSKA GODINA VOLONTIRANJA 2011.

2012-01-04T14:46:00+00:00

U Zagrebu će se u ponedjeljak, 31. siječnja, održati okrugli stol na temu “Vrednovanje volonterskog rada u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj”, ujedno prvo događanje kojim u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini počinje obilježavanje “Europske godine volontiranja 2011.”
Tijekom cijele “Europske godine volontiranja 2011.” u državama članicama EU-a te državama pristupnicama, među kojima je i Hrvatska, provodit će se na stotine projekata koji promiču volonterstvo i podižu svijest o važnosti volonterskog rada u kontekstu društvenog doprinosa. Europska je komisija istaknula i glavni slogan “Volontiraj! Učini razliku” pod kojim će se provoditi sve aktivnosti, a u sklopu Europske godine volontiranja identificirana su i četiri glavna cilja čija je svrha dugoročno poticanje volonterskog rada, i to: uklanjanje prepreka za volonterski rad, osnaživanje volonterskih organizacija i jačanje kvalitete volonterstva, vrednovanje i prepoznavanje volonterskog rada te podizanje javne svijesti o važnosti volonterstva. Komisija očekuje da će Europska godina volonterstva povećati volonterski rad i ojačati svijest o njegovoj dodanoj vrijednosti, te da će istaknuti povezanost volonterskog rada na lokalnoj razini i njegovog značaja u širem europskom kontekstu.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je središnje koordinacijsko tijelo državne uprave zaduženo za sveukupni razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj. Isto tako, valja naglasiti da Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti ujedno koordinira rad Povjerenstva za obilježavanje Europske godine volontiranja u Hrvatskoj, koje je Odlukom Vlade RH osnovano u lipnju 2010. godine.
Više o Europskoj godini volontiranja saznajte na:
http://www.europa.eu/volunteering

OD 2. STUDENOG SE POLICIJA JAVLJA SAMO NA 192

2012-01-04T14:40:00+00:00

Na stari dobro poznati broj 92 od 2. studenog se više ne može dobiti policiju. Ukoliko hitno trebate njihovu pomoć, prijaviti razbojništvo ili galamu morate ih nazvati na novi broj 192. Ako pogriješite automat će vas upozoriti. Zapamtite novi broj jer svaka sekunda je dragocijena.

IZVOD IZ KAZNENE EVIDENCIJE, TZV. UVJERENJE O NEKAŽNJAVANJU I ZAPOŠLJAVANJE

2012-01-04T14:35:00+00:00

Uz sve informacije koje se za zapošljavanje na pojedino radno mjesto traže od radnika, postavlja se pitanje jesu li poslodavci ovlašteni zahtijevati i ishođenje podatka iz evidencije o ranijoj kaznenoj (ne)osuđivanosti kandidata za posao, odnosno ishođenje tzv. uvjerenja o nekažnjavanju.
Zakon o radu, osim na nekoliko mjesta, ne propisuje neke posebne uvjete za zapošljavanje radnika. Možda je najvažnija odredba u tom smislu da se osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije zaposliti. Povrh toga, taj Zakon ipak sadržava određena pravila kojih se poslodavac i radnik moraju pridržavati pri zapošljavanju, odnosno sklapanju ugovora o radu.
Tako je člankom 22. stavkom 1. propisano da je prilikom sklapanja ugovora o radu radnik dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
Nadalje, člankom 23. stavkom 1. Zakona regulirano je da prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.
Člankom 25. stavkom 1. propisano je da ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima. Zakon o radu ne propisuje obvezu raspisivanja natječaja za zapošljavanje, kao što ne propisuje niti dokumentaciju odnosno nužne priloge koje bi osoba koja se zapošljava bila dužna dati poslodavcu. To znači da prema samom Zakonu ne postoji obveza da osoba koja se zapošljava uz prijavu na natječaj podnese potvrdu o (ne)osuđivanosti.
Uporište za to nalazi se u članku 86. Kaznenog zakona prema kojem se podaci iz kaznene evidencije, koju vodi Ministarstvo pravosuđa, mogu dati samo sudovima i državnim odvjetništvima kad se radi o kaznenom postupku protiv osobe za koju se traže podaci ili kada je u tijeku postupak za njezino pomilovanje. Prema istom članku, podaci iz kaznene evidencije mogu se iznimno dati državnim tijelima na njihov obrazloženi zahtjev kad se radi o povjeravanju određenih poslova i zadataka u državnoj službi osobi za koju se traže ti podaci, a kaznenom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela unutarnjih poslova radi otkrivanja počinitelja kaznenog djela i ti se podaci smatraju profesionalnom tajnom.
Prema članku 86. stavku 4. Kaznenog zakona, nitko nema pravo zahtijevati od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti. Građanin ima pravo tražiti podatke iz kaznene evidencije za sebe samo ako dokaže da su mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj državi.
Zaključno bi se moglo istaknuti sljedeće: poslodavci, osim kada ih zakon izričito ne ovlašćuje, nisu ovlašteni zahtijevati ishođenje izvoda iz evidencije, odnosno dobivanje informacije o ranijoj kaznenoj (ne)osuđivanosti kandidata za posao, odnosno službenika (v. članak 86. Kaznenog zakona), a kandidat za posao ne može zatražiti niti ishoditi takvu potvrdu, osim u slučaju ostvarivanja prava u inozemstvu. S druge strane, tzv. uvjerenje o nekažnjavanju može se izdati fizičkoj osobi na njezin zahtjev, ili zahtjev opunomoćenika, uz predočenje osobne iskaznice onog za koga se uvjerenje traži, u općinskom sudu mjesno nadležnom za mjesto prebivališta kandidata.
Stoga, ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu tzv. uvjerenje o nekažnjavanju određeno kao poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo kandidat koji udovolji tom uvjetu.

OBRAČUN PLAĆE KAO OVRŠNA ISPRAVA I TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO

2012-01-04T14:30:00+00:00

Obračun plaće predstavlja ovršnu ispravu, no u praksi je dvojbena mogućnost radnika da upotrijebi obračun plaće kao ovršnu ispravu prema poslodavcu i u odnosu na troškove prijevoza i neke druge troškove jer mu je plaća (ne)isplaćena bez tih troškova, a oni su sadržani u obračunu plaće.
Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, a obveza isplate plaće, te prema Zakonu o radu istovjetno tome i naknade plaće, dospijeva petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Ovo aktualno normativno određenje, za razliku od prijašnjeg Zakona o radu, vrijedi samo ako rok za isplatu plaće i naknade plaće nije drukčije uređen ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Dakle, u kolektivnim ugovorima ili ugovorom o radu može se odrediti kraći ili čak duži rok za isplatu plaće, ali ako u tim aktima to nije izričito određeno, poslodavac je i dalje ex lege radniku dužan isplatiti plaću odnosno naknadu plaće do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Ako poslodavac na dan dospjelosti radniku ne isplati plaću odnosno naknadu plaće (ili čak i otpremninu), obvezan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela obveza isplate (dakle ima dodatnih petnaest dana roka od 15-tog u mjesecu kada je zakonsko dospijeće) radniku uručiti obračun iznosa plaće, naknade plaće odnosno iznosa koje je bio dužan isplatiti radniku.
Takav obračun u smislu Ovršnog zakona smatra se ovršnom ispravom i omogućava radniku relativno brzu prisilnu naplatu svoje tražbine, pri čemu prigovor poslodavca ne odgađa ovakav način prisilne naplate potraživanja.
Međutim, pri realizaciji ove radnikove tražbine u praksi je najčešće dvojbena mogućnost radnika da upotrijebi obračun plaće kao ovršnu ispravu prema poslodavcu i u odnosu na troškove prijevoza i neke druge troškove jer mu je (ne)isplaćena plaća bez tih troškova, a oni su sadržani u samom predmetnom obračunu.
U smislu razjašnjenja pitanja troškova prijevoza sadržanih u obračunu plaće i samog obračuna plaće kao ovršne isprave prema poslodavcu, treba istaknuti samo nekoliko normativnih i faktičnih značajki.
Naime, prema odredbama članka 85. Zakona o radu obračuni koji ipso iure imaju snagu ovršne isprave, taksativno su nabrojani u stavku 1. i 2. toga članka:
- obračun plaće,
- obračun naknade plaće (bolovanje i sl.),
- obračun otpremnine.
Međutim, iako obračun plaće predstavlja ovršnu ispravu, iznos troškova prijevoza na posao koji je samo naznačen na tom obračunu ne predstavlja sastavni dio plaće, odnosno ne može se smatrati plaćom, već drugim materijalnim pravom radnika.
Stoga se, zbog relativno stroge normativne formulacije (ovršna isprava je obračun plaće, naknade plaće i otpremnina), obračun plaće koji često dodatno sadrži i trošak prijevoza na posao ipak ne može smatrati ovršnom ispravom u odnosu na trošak prijevoza.
Na tome stajalištu stoji i pretežita sudska praksa (Odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-602/10-2 od 1. lipnja 2010. i sl.).
Zaključno ipak treba reći da ovakva pravna situacija niti u kojem smislu ne ekskulpira poslodavca po pitanju izvršavanja obveze isplate troškova prijevoza radniku (ukoliko je ta obveza postojala prema kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu) jer ako poslodavac ne bi niti naknadno isplatio troškove prijevoza, radnik bi imao pravo pozvati se na kršenje ugovorne obveze i u tom smislu pokrenuti sudski spor, pa eventualno nakon dobivenog spora na temelju pravomoćne presude doći do ovršne isprave, uz naplatu kamata i troškova vođenja postupka.

ZAŠTITA ŽRTAVA KAZNENIH DJELA NASILJA U OBITELJI

2012-01-04T14:25:00+00:00

Koliko je nasilje u obitelji učestalo i predstavlja značajan društveni problem pokazuje podatak da je policija samo tijekom prošle 2010. godine za nasilničko ponašanje u obitelji iz članka 315.a Kaznenog zakona, prijavila 390 počinitelja s ukupno 473 kaznena djela. Žrtve su uglavnom žene i djeca, a počinitelji partneri, muškarci.
Obiteljsko nasilje obilježeno je nastojanjem jednog člana obitelji da uporabom sile, zastrašivanja ili manipulacije uspostavi i održava kontrolu nad drugim članovima obitelji. Izloženost nasilju u obitelji, u velikom broju slučajeva usmjereno je prema majci te ostavlja posljedice na psihosocijalni razvoj i mentalno zdravlje djece, a za velik broj djece predstavlja i traumatsko iskustvo. Nasilje u obitelji nije privatna i obiteljska stvar, već je to problem čitavog društva. U zaštiti od nasilja u obitelji prednost treba dati zaštiti sigurnosti žrtve.
Bitan element zaštite žrtve jest vođenje prekršajnog ili kaznenog postupka. Zaštita za vrijeme postupka usmjerena je na zaštitu sigurnosti žrtve. Zaštitu treba pružiti uvijek kada postoji osnovana sumnja da je osoba počinila djelo nasilja u obitelji ili je osoba osuđena za takav prekršaj, a postoji opasnost za tjelesni integritet žrtve odnosno postoji opasnost da će se nasilničko ponašanje ponoviti. Drugi važan razlog zaštite žrtve nasilja jest smanjivanje opasnosti od sekundarne viktimizacije i zastrašivanja žrtve odnosno svjedoka postupka. Zaštitu žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji osiguravaju sljedeći propisi:
1. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima:
- policija je dužna, dok za to postoje opravdani razlozi, uspostavom primjerenih mjera zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili osobu koja je s navedenim osobama u vezi ako im prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba (članak 99.)
- vrste mjera i postupak zaštite žrtava kaznenih djela propisani su Pravilnikom o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije.
2. Zakon o kaznenom postupku:
- predviđa niz mjera kojima se štiti sigurnost, privatnost osobnog i obiteljskog života svjedoka i žrtava te ih se štiti od sekundarne viktimizacije u okviru kaznenog postupka: mjere opreza (članak 98.), pritvor odnosno istražni zatvor (članak 123. stavak 1. točka 2. i 3.), poseban način sudjelovanja i ispitivanja svjedoka u postupku (članak 292. – 299.), ograničenje ili isključenje javnosti (članak 388., 395. stavak 3. i 4.), udaljenje optuženika iz sudnice (članak 438.) i mjere održavanja reda u sudnici (članak 387. stavak 3., 395., 396., 398.)
3. Zakon o zaštiti svjedoka:
- mjere zaštite svjedoka odnosno žrtava izvan kaznenog postupka obuhvaćaju: tjelesnu i tehničku zaštitu, premještanje, prikrivanje identiteta i vlasništva te promjenu identiteta (članak 17.)
4. Prekršajni zakon:
- propisuje mjere opreza (članak 130. - 132.), uhićenje (članak 134. stavak 2. točka 3., stavak 3.) i zadržavanje počinitelja prekršaja (članak 135.-136.)
- u Zakonu je predviđeno da će se, ukoliko on ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući način primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku (članak 82. stavak 3.)
5. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji:
- člankom 9. propisano je da će radi zaštite i osiguranja osobe izložene nasilju sud izdati nalog policiji da otprati osobu izloženu nasilju u kuću, stan ili drugi stambeni prostor radi uzimanja njezinih osobnih stvari i osobnih stvari drugih osoba koje su s njom napustile navedeni prostor, koje su neophodne za zadovoljenje svakodnevnih potreba
- sud može počinitelju nasilja u obitelji izreći sljedeće zaštitne mjere i to samostalno ili uz druge prekršajne sankcije: udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora, zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, obveznog psihosocijalnog tretmana, obveznog liječenja od ovisnosti, oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja (članak 11. – 17.).
Uz navedene propise, potrebno je spomenuti i Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Strategija ističe da je uz provođenje zakonskih obveza nužno poduzeti i niz drugih mjera kojima će se utjecati na prevenciju pojave novih slučajeva nasilja u obitelji, ali i osigurati pravodobnu nužnu pomoć svim žrtvama nasilja u obitelji. Jedna od mjera jest i potpora žrtvama nasilja u obitelji koja uključuje pet ciljeva.
U strategiji je prepoznata važnost i potreba državne potpore skloništima i savjetovalištima za žrtve nasilja u obitelji koje vode organizacije civilnog društva. Funkcioniranje autonomnih ženskih kuća maksimalno je ugroženo nedostatkom financijskih sredstava, ali i neprimjerenim otkrivanjem njihovih adresa od strane državnih institucija.

SVETI STJEPAN PRVOMUČENIK

2011-12-26T11:26:01+00:00

Kako je broj kršćana rastao iz dana u dan Apostoli su osjetili potrebu oformiti svoje pomoćnike i tako nastaju đakoni. Prvotna im je zadaća bila paziti na red kod zajedničkih molitvenih susreta, dijeliti vjernicima poklone i nositi Euharistiju bolesnima i utamničenima. Najugledniji i najenergičniji među đakonima bio je Stjepan. Tek što je počeo djelovati istaknuo se revnošću i čudesima koja je Duh Sveti činio preko njega. Navukao je na sebe mržnju starih Židova zbog plemenite i smione slobode kojom je naviještao Evanđelje u svakoj prigodi. Tako jednog dana, kad im je predbacio što su progonili proroke i ubili Krista, oni ga izvedoše izvan grada i tu ga kamenuju. Stjepan je tako postao prvi mučenik, prvi je prolio krv za Krista. U trenucima umiranja moli za one koji su mu oduzimali život. Stjepan je ubijen ne bili se razbila nova “sekta” koja u raspetome Isusu vidi obećanog Mesiju.
Umirući, bilježi Sveto pismo, Stjepan je klicao: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!” Sudbina mu je bila vrlo slična Isusovoj.
Činjenica je da je ova mučenička smrt još više ujedinila prve kršćane i pobudila u njima spremnost čak i krvlju svjedočiti svoje uvjerenje da je Isus obećani Mesija i Spasitelj svijeta.
Svima koji danas slave imendan upućujemo iskrene čestitke i želimo čvrstu vjeru poput Stjepanove.
Ikonografija prikazuje Stjepana kao mladića odjevena u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj ruci, a s kamenom, znakom “oruđa” kojim je ubijen, u drugoj.

BLAGDAN BOGOJAVLJANJA – BOŽIĆ

2011-12-25T11:25:53+00:00

Blagdanom Bogojavljanja – Božića slavimo rođenje našeg Spasitelja Isusa Krista.
Prema Bibliji, Isusa, Božjeg Sina, rodila je Blažena Djevica Marija, u gradu Betlehemu. Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su oni prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela sveta tri kralja do Isusa.
Prikaz rođenja Isusova po Lukinu Evanđelju (Lk: 1-2):
„U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.“
Isus se rodio da bi nas otkupio od svakoga grijeha, da nas spasi i dovede k Ocu.

BOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

2011-12-25T10:42:10+00:00

Sretan vam i blagoslovljen Božić i radošću ispunjena Nova 2012. godina!

DOŠAŠĆE ILI ADVENT

2011-12-23T11:29:50+00:00

Četiri nedjelje došašća koje neposredno prethode blagdanu Božića simbol su četiri tisućljeća koliko je, po Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.
Adventska priprava među vjernicima i u Crkvi započela je u 4. stoljeću na Istoku, a od 7. stoljeća ustaljena je i na Zapadu. Prva nedjelja došašća najbliža je blagdanu Andrije Apostola koji se slavi 30. studenoga.
Vanjsko obilježje došašća je tradicionalni adventski vijenac od zimzelenih grančica s četiri voštane svijeće koji se stavlja na stol prve nedjelje adventa kad se zapali prva svijeća. Svake nedjelje upali se još jedna tako da do četvrte nedjelje gore sve četiri svijeće.
Prva nedjelja Došašća govori o ponovnom Kristovom dolasku kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo - novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusovog Preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa. Može se reći da je Marija vjerom začela Isusa: prije nego li u svome krilu, ona ga je začela u svome srcu. No, čitanja Došašća ne upućuju samo na to kako je bilo onda, “ u ono vrijeme ”, nego žele pobuditi odlučan stav za danas, za ovaj tjedan, za svaki trenutak našega života. Došašće nas odgaja za ljubav koja seže za Bogom i dostiže Ga. Stoga, kršćansko Došašće kao vrijeme radosnog iščekivanja predstavlja svjesnije i intenzivnije proživljavanje onog općeg raspoloženja iščekivanja, karakterističnog za cjelokupni život Crkve. Sav naš život, cijela povijest čovječanstva je veliko Došašće. Ipak, u Došašću se ne slavi samo iščekivanje, već i dolazak našeg Gospodina, Isusa Krista koji traje bez prestanka.

BOŽIĆNI HUMANITARNI KONCERT U KRIŽEVCIMA

2011-12-23T08:07:00+00:00

SVJETSKI DAN UNICEF-A, 11. PROSINAC

2011-12-11T08:01:00+00:00

Nakon osnivanja Svjetske organizacije Generalna skupština Ujedinjenih naroda, 11. prosinca 1946.godine osnovala je organizaciju za pomoć djeci – UNICEF (United Nations Children’s Fund). Zbog masovnog umanjivanja vrijednosti životnih šansi i povreda prava djeteta kao prvi korak je donesena “Povelja o pravima djeteta” 20. studenog 1959. godine.
UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) je vodeća svjetska organizacija koja brine o djeci, njihovim pravima i potrebama i djeluje u više od 150 zemalja gdje pomaže djeci da prežive i izgrade svoje potencijale od ranog djetinjstva do adolescencije. Organizacija se u cijelosti financira dragovoljnim prilozima vlada i fondacija, partnerstvima s poslovnim sektorom i sredstvima prikupljenim od građana (između ostalog, putem svjetski poznatih UNICEF-ovih čestitki).
UNICEF djeluje na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Njegova je temeljna zadaća da u suradnji s vladama, civilnim sektorom pomaže u promicanju, zaštiti i ostvarivanju prava djece.
Tri ključna područja djelovanja za djecu:
Program UNICEF-a u razdoblju 2006.-2011. usmjeren je i dalje na udruživanje resursa u Hrvatskoj te promicanje i ostvarivanje prava djece pri čemu su definirana tri ključna područja djelovanja za djecu u našoj zemlji:

smanjivanje vršnjačkog nasilja te nasilja nad djecom u obitelji

poticanje, promicanje i podrška udomiteljstvu kao najboljem obliku skrbi za djecu koja ne mogu odrastati u svojim biološkim obiteljima

rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

Uz navedena područja rada u Hrvatskoj, UNICEF nastavlja zagovarati prava djece u drugim zemljama te prikuplja sredstva za kriznu pomoć djeci svijeta.

MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA, 10. PROSINCA

2011-12-10T08:00:00+00:00

Dan ljudskih prava se slaviti u cijelom svijetu 10. prosinca 2011.
Načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i vladavina prava u svezi s europskim integracijama. Pridržavanje tih načela predstavlja preduvjet za mir, razvoj i sigurnosti u bilo kojem društvu.
EU potiče univerzalnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava - građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnnih - kao što je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i koju je potvrdila Svjetska konferencija o ljudskim pravima (Beč, 1993).Ugovor o Europskoj uniji (članak 11) utvrđuje da je jedan od ciljeva EU-a zajednička vanjska i sigurnosna politika razvoja i konsolidacija demokracije, vladavine prava, poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
EU je od ljudskih prava načinila središnji aspekt svojih vanjskih odnosa: u dijalogu ga drži s trećim zemljama; kroz razvojne politike i pomoći; ili kroz svoje djelovanje u multilateralnim forumima, kao što su Ujedinjeni narodi.
Na Dan ljudskih prava 2011, dajemo počast svim braniteljima ljudskih prava i molimo vas da se uključite u globalni pokret za ljudska prava.

SVETI NIKOLA

2011-12-06T00:25:00+00:00

Dan sv. Nikole je dječji blagdan. No, uza sve krivotvorenje koje je taj svetac doživio tijekom vremena, bilo bi važno naslutiti pravu tajnu toga čovjeka. Nikola je u Rusiji uz Mariju najviše čašćen svetac. Očito su ljudi njime toliko očarani kad ga uvijek iznova prikazuju na svojim ikonama.
Nikola predstavlja očinski brižna čovjeka koji se zauzima kad su ljudi u nevolji, koji ima sućuti, i pomaže nenametljivo. U mnogim ga krajevima drže nekim koga mogu zazvati u svojoj osobnoj nevolji.
Pogledamo li legende koje obavijaju njegovu osobu, sve one imaju duboko značenje za naš život. Kad Nikola osjeti da siromašan susjed želi prodati svoje tri kćeri u javnu kuću, baca tri puta zaredom grumen zlata kroz prozor da bi svaka kći imala dostatno miraza za udaju. Osjeća koja je to muka za oca, iskoristiti svoje kćeri da bi sam preživio. Shvaća da bi kćeri mogle poći svojim putovima da ih otac više ne bi upotrebljavao za vlastite svrhe. Nasuprot negativnoj slici oca, Nikola predstavlja sliku oca koji oslobađa svoju djecu, koji im omogućuje slijediti vlastitu čežnju.
Neka žena požuri u crkvu da se uvjeri u glasine da je Nikola izabran za biskupa. Kad se vraćala natrag kući, nađe dijete koje se jako približilo štednjaku i sasvim izgorjelo. Donese ga Nikoli. Taj blagoslovi dijete. I ono opet ozdravi. Tu je majka ta koja zanemaruje svoje dijete jer joj je radoznalost važnija. Toliko je zaokupljena sobom da zaboravlja na svoje dijete. Nikola zastupa kao čovjek-otac ovdje i majku, on ima i materinske crte. Stvara ozračje u kojemu dijete može ozdraviti.
Nikola se zauzima i za tri nevino osuđena građanina. Otima krvniku mač i traži od suca da obznani razloge osude. Sudac se baca dršćući na koljena i priznaje svoju krivnju i ujedno moli da stvar ne dođe do cara. Nikola se slično zauzima i za tri glavna careva čovjeka. On je pravedan čovjek. Ne može gledati da se ljude nevino osuđuje. On je otac koji je pravedan prema svakome od svoje djece, koji svakome osigurava pravo da bi mogao ispravno živjeti.
Kad sebe pogledaš u svjetlu tih legenda, možeš se pitati gdje svoju djecu ili prijatelje koristiš za sebe i gdje ih oslobađaš, gdje zanemaruješ svoju očinsku ili majčinsku stranu. A Nikola hoće i tebe ohrabriti za ono tvoje očinsko i majčinsko. U tebi je arhetipska slika oca koji stoji uz druge i hrabri ih za život. U tebi je ta slika majke koja drugima dariva zaštitu i dom, koja ih hrani i liječi njihove rane. I u tebi je taj čisti i pravedni čovjek koji vidi nevolju drugih. Običaj, da na blagdan sv. Nikole obdarimo druge ljude slatkišima, ima itekako smisla. Nemoj gledati samo na sebe, nego i na sve one koji trpe zbog gorčine svoga života. Možda Nikola probudi i u tebi maštovitost kako im možeš zasladiti život.

ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA – ASISTENT U NASTAVI

2011-12-05T19:58:00+00:00

Dana 05.12.2011. u Gradskoj vijećnici grada Križevci održala se završna konferencija projekta ove Udruge “Odgoj i obrazovanje učenika s invaliditetom, odnosno s teškoćama u razvoju u redovitoj školi” (Asistent/pomoćnik u nastavi).
Na završnoj konferenciji prisustvovali su partneri i suradnici projekta: Branka Cuki, Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Koprivničko-križevačke županije, prof. Mladen Tenodi, Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Križevci, predstavnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Križevci gđica. Mihaela Hrlec, gđa. Željka Vicković, Predstojnica Područnog Centra za socijalnu skrb Križevci, prof. Petar Milas, član Odbora za obrazovanje, kulturu, brigu o djeci i šport, ravnatelji i učiteljice/nastavnice, te asistentice u nastavi i roditelji.
Predsjednik Udruge invalida Križevci g. Petar Gatarić pozdravio je sve prisutne i u prezentaciji izložio sve aktivnosti, rezultate i ostvarene ciljeve projekta.
Sve prisutne u ime Grada Križevaca pozdravio je i prof. Mladen Tenodi, Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Križevci.
Nakon toga evaluatorica i supervizorica projekta gđa. Ana Ivančan, prof.def. izložila je sve oko održane supervizije projekta.
Na kraju same konferencije asistentice u nastavi, učiteljice i nastavnice, te roditelji djece s teškoćama izrazili su svoja mišljenja i zadovoljstvo samim projektom.

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA, 5. PROSINCA

2011-12-05T15:19:00+00:00

Generalna skupština UN-a proglasila je 1985. godine, 5. prosinac “Međunarodnim danom volontera”. U Pekingu je 2002. godine donesena Opća deklaracija o volonterstvu gdje je “Crveni V” prihvaćen kao univerzalni simbol volonterstva. U više od 100 zemalja svijeta 5. prosinac proslavlja se kao dan “dobrih ljudi”.
Volonterski rad je neplaćeni, slobodno izabran rad koji se obavlja u okviru organiziranih okolnosti, u korist drugih i/ili društva, a osobe koje ga obavljaju ne ovise o njima za vlastito uzdržavanje (definicija nizozemske vlade). Volonteri su najznačajnija snaga svakog nacionalnog društva, pokretačka “snaga humanosti” i nositelji vrednota ljudskog potencijala. Rade u svojim zajednicama gdje mogu na najbolji način pružiti pomoć, a njihov rad nije rad zbog novca, nego radi provedbe programa.
Postoje bezbrojni primjeri koji ukazuju da volonteri i volonterstvo doprinose izgradnji socijalnog i ljudskog potencijala, te da povećavaju uključivanje građana u socijalni razvoj. Ujedno, volonteri u svakoj državi predstavljaju ogroman ljudski potencijal koji posjeduje relevantna znanja i vještine korisne za ljudsku zajednicu Također za uspješno uključivanje civilnih udruga u društvena zbivanja preduvjet je aktivno partnerstvo između državnih i stručnih institucija te uključivanje poslovnog sektora, uz uzajaman i nužan protok informacija.
Razvoj civilnog društva kod nas je rezultirao povećanim brojem udruga koje raznovrsnim programima i aktivnostima pomažu u rješavanju mnogih društvenih probleme. Većina udruga počiva na volonterskom radu.

MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM - 3. PROSINCA 2011.

2011-12-03T03:52:00+00:00

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. god., na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila je rezoluciju da 3. prosinac svake godine bude Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji 1993/29, od 5. ožujka 1993. god., pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca: ˝ s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu˝.
Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda je obvezna obilježavati 3. Prosinac - Međunarodni dan osoba sa invaliditetom.
Ljudi često nisu svjesni velikog broja osoba koje žive s invaliditetom diljem svijeta i izazovima s kojima se suočavaju.
Oko 15% svjetske populacije, odnosno milijarda ljudi živi s invaliditetom, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj oko 510.000 ljudi ili 11 posto stanovništva ima neki oblik invaliditeta. Na snazi je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koja potrebe tih osoba vidi kao pitanje njihovih temeljnih ljudskih prava.
Ujedinjeni narodi svake godine za Međunarodni dan osoba sa invaliditetom preporučuje moto pod kojim ga treba svečano obilježiti i pod kojim treba nastaviti raditi slijedećih 12 mjeseci u udrugama osoba sa invaliditetom i na svim razinama javne vlasti.
Moto za ovu godinu glasi: “Zajedno za bolji svijet za sve: Uključujući osobe sa invaliditetom”. U razradi glavne teme predloženo je pet podtema, koje se uklapaju u Milenijske razvojne ciljeve:
1. Integriranje invalidnosti u društvo, uključujući perspektive invaliditeta u svim razvojnim procesima
2. Rodna ravnopravnost (gender): uključenje žena i djevojaka sa invaliditetom u razvojne procese
3. Uključenje djece i mladih s invaliditetom u procese razvoja
4. Pristupačnost: uklanjanje zapreka i promocija invalidnosti u svim razvojnim procesima.
5. Promocija prikupljanja i statističke obrade podataka vezanih za invaliditet.
Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, pozivamo tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva i pojedince da rade za i uz osobe s invaliditetom kako bi osobe s invaliditetom imale jednake mogućnosti, njihov doprinos u razvoju društva cijenjen i njihova se ljudska prava u potpunosti poštivala.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A, 1. PROSINAC

2011-12-02T08:30:01+00:00

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se 1. prosinca svake godine širom svijeta s ciljem podizanja svijesti o epidemiji, poticanja napretka u prevenciji, liječenju i skrbi HIV/AIDS-a, te iskazivanja međunarodne solidarnosti i podrške oboljelima od te bolesti.
U razdoblju 2011-2015 tema HIV/AIDS dana usmjerena je na poboljšanje i jačanje javnozdravstvenih programa i intervencija prevencije i destigmatizacije HIV/AIDS-a u globalnom odgovoru na epidemiju, a slogan na engleskom glasi “Getting to zero: zero new HIV infections. Zero discrimination. Zero AIDS related deaths” (Nula HIV infekcija. Nula diskriminacije. Nula AIDS smrti).
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Zajedničkog programa UN za borbu protiv HIV//AIDS-a (UNAIDS-a) u svijetu trenutno živi 33,3 milijuna ljudi zaraženih HIV-om. Tijekom 2009. godine u svijetu se HIV-om zarazilo 2,6 milijuna osoba, a 1,8 milijuna je umrlo od AIDS-a.

Stanje u svijetu
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Zajedničkog programa UN za borbu protiv HIV//AIDS-a (UNAIDS-a) u svijetu trenutno živi oko 33 milijuna ljudi zaraženih HIV-om. Godišnje se HIV-om u svijetu zarazi oko 2,5 milijuna osoba, a oko 2 milijuna umre od AIDS-a.

Stanje u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Hrvatskoj je od 1986., kada je registriran prvi bolesnik od AIDS-a, do kraja 2010. zabilježeno ukupno 862 osoba s HIV infekcijom, od kojih je 325 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 176 oboljelih umrlo. Proširenost i značajke HIV/AIDS-a u Hrvatskoj http://www.hzjz.hr
U Hrvatskoj se već više od 25 godina zajedničkim radom zdravstvene službe i mnogobrojnih sudionika izvan zdravstva kontinuirano i intenzivno provode mjere sprečavanja, suzbijanja i unapređenja liječenja HIV/AIDS-a u okviru Nacionalnog programa suzbijanja HIV/AIDS-a kako bi se spriječilo širenje infekcije u zemlji. U okviru ovog Programa neprekidno se prati broj oboljelih i inficiranih, analizira epidemiološka situacija u zemlji, provodi nadzor nad krvi i imunobiološkim lijekovima, nadzor nad hospitalnim infekcijama, prevencija i liječenje oboljelih, a povrh svega edukacija čitave populacije i posebno osoba s rizičnim ponašanjima.
Temelji prevencije HIV/AIDS-a su znanje, zaštita i testiranje. Testiranjem osoba u riziku omogućuje se rano dijagnosticiranje infekcije i pravovremeno započinjanje terapije čime se sprečava širenje infekcije na druge, a zaraženoj osobi poboljšava životna prognoza. U Hrvatskoj postoji mogućnost besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranje na HIV.
Red Ribbon kreirao je američki pjevač i glumac Paul Jabara (1948-1992), zajedno s Visual AIDS grupom iz New Yorka 1991.g., kao globalni simbol borbe protiv HIV/AIDS-a s ciljem ukazivanja na probleme oboljelih od HIV/AIDS-a koji su često bili stigmatizirani i diskriminirani, ali i brzo širenje bolesti. Ovaj umjetnik je samo godinu dana kasnije podlegao bolesti protiv koje se borio. Visual AIDS je humanitarna udruga umjetnika koja djeluje s ciljem odavanja počasti prijateljima i kolegama koji su preminuli ili žive s HIV-om, te edukacije javnosti o rizicima za HIV infekciju i potrebama osoba koje žive s HIV-om. Organizacija prikuplja i financijska sredstva za istraživanje, prevenciju i liječenje HIV infekcije i AIDS-a. Iako se danas puno piše i govori o AIDS-u, veliko „bojno polje“ još uvijek je borba protiv diskriminacije i stigmatizacije osoba zaraženih HIV-om te osoba s rizičnim ponašanjima za HIV infekciju.
Poznato je da osobe zaražene HIV-om to doživljavaju teže od same fizičke komponente bolesti. Pozitivni stavovi o HIV pozitivnim osobama najvažniji su dio prevencije i zato nosite u sebi crvenu vrpcu kao znak solidarnosti i tolerancije prema onima koji su često diskriminirani.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

2011-11-28T08:21:00+00:00

25. studenog proglašen je Međunarodnim danom protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti (Kolumbija) 1981. Na tom sastanku žene su govorile o obiteljskom nasilju, silovanju i seksualnom zlostavljanju te nasilju koje žene trpe pod političkim režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 25. studenog je odabran kao dan sjećanja na sestre Mirabel (Patriju, Minervu i Mariju Teresu) koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj Republici 1960. Godine 1999. UN je službeno potvrdio taj dan kao Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama.
Svi građani trebaju postati svjesni činjenice da se nasilje ne događa nekome drugome, da su nasilnici osobe svih profesija i socijalnih struktura, a prema poznatim podacima u Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena,no zabrinjavajući je broj neprijavljenih nasilja.
Možda bi muškarci koji plaču i pokazuju svoje osjećaje znali i mogli podijeliti svoje strahove i zebnje s osobama do kojih im je stalo. Možda tada ne bi svoje strepnje i nesigurnost nadomještali udarcima i mecima u nedostatku riječi. Svoju nemoć ne bi iskaljivali na slabijima od sebe zato jer misle da trebaju biti muškarčine.

Pod motom “Kampanja bijele vrpce” Mreža žena Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH od 25. studenog do 10. prosinca provodi kampanju “Žašto raditi s muškarcima i mladićima radi sprećavanja nasilja nad ženama i djevojkama”.
MUŠKO NE NASILJU NAD ŽENAMA I DJEVOJKAMA

ZAKON

2011-11-22T13:02:00+00:00

O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

“Narodne novine”, broj 124/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2472.html

SVJETSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE PROMETA

2011-11-20T08:54:00+00:00

U nedjelju, 20.11.2011. se u cijelom svijetu obilježava Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa.
Zbog duboke patnje i pomanjkanja potrebnog priznanja društva i vlada, nevladine organizacije žrtava prometa i srodne organizacije u Europi, povezane u Europsku federaciju žrtava prometa (FEVR), obilježavaju Dan sjećanja na žrtve prometa svake treće nedjelje u studenom.
Budući FEVR ima status savjetnika pri Ujedinjenim narodima, to je dovelo do odluke da Ujedinjeni narodi usvoje taj dan kao Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa 2005.g., te pozvao na pre-poznavanje tog Dana među svim državama članicama.
Obilježavanje Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometa značajno je, jer upozorava: nenadoknadive psihološke, duhovne i moralne gubitke kako za stradale u cestovnom prometu, njihove obitelji, prijatelje, tako i za sveukupnu društvenu zajednicu;

da nedostatak informacija o žrtvama prometnih nesreća stvara ravnodušnost među ljudima;

da je šutnja dio kolektivnog zatvaranja očiju pred istinom; da se sjećanjem i javnim razgovorima o žrtvama potiče zajednička preventiva;

da dobivena pozornost predstavlja poticaj državi da provede ciljeve Nacionalnog programa sigurnosti u prometu; i poručuje društvu da su posljedice prometnih nesreća konačne, iako su se mogle spriječiti.

Materijalni gubitci RH (intervencije hitne pomoći i policije, troškova bolničkog/ ambulantnog liječenja, troškova sahrane ili rehabilitacije, transporta uništenih vozila, sudskog procesa, gubitka radne sposobnosti i prekvalifikacije ) za razdoblje od 1990.-2011. god. procjenjuju se na više od 240 milijardi kuna.
Od 1990. - 2011. god. u Republici Hrvatskoj je u cestovnom prometu smrtno stradalo do 30 dana od nesreće 15.261 osoba, umrli od posljedica nesreće nakon 30 dana više od 2.000, teško ozlijeđeno više od 200.000, a demografski gubitci (kao posljedica prometnih nesreća) procjenjuju se na 420.000 osoba.
Na Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa na cestama, neka se svi mobiliziraju kako bi doprinijeli poboljšanju sigurnosti na cestama - od cestovnih urbanista i dizajnera vozila, od politike do korisnika cesta.
Odajmo počast onima koji su izgubili svoje živote na cestama, djelujući tako da spasimo živote drugih.
Danas, na Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa na cestama, uzmimo pauzu kako bi oplakivali gotovo 1,3 milijuna ljudi koji su izgubili svoje živote i milijuni drugih koji su bili povrijeđeni na svjetskim cestama ove godine.
Naše misli neka budu s obiteljima čiji su najmiliji počeli svoj dan kao i svaki drugi, a nikada se nisu vratili kući. Želimo im snagu i hrabrost da se što lakše bore i pomire sa svojim gubitkom.

18. STUDENOGA, DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.-2011.

2011-11-18T08:53:00+00:00

Ovih dana, na 20. godišnjicu stradanja, obilježava se Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., kada je nakon tromjesečne opsade slomljen otpor hrvatskih branitelja.
Ovogodišnja obljetnica obilježava se pod sloganom: „Hrabri ljudi“, kojom će se i ove godine na dostojanstven i primjeren način odati počast sudionicima obrane Vukovara - grada simbola samostalne hrvatske države.
Očekuje se dolazak cjelokupnog državnog vrha Republike Hrvatske., koji će zajedno s 30 000-ak tisuća građana, u koloni sjećanja, dana18. studenoga pješice proći od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata i na taj način odati počast svim sudionicima obrane Vukovara.
Na čelu kolone sjećanja bit će pripadnici 204. vukovarske brigade HV-a i svi drugi sudionici obrane grada, a večer uoči, 17. studenoga, uz gradske ulice, od bolničkog groblja, kroz središte Vukovara i pokraj vodotornja do groblja bit će upaljeno 4.000 lampiona za vukovarske žrtve ‘91.
Komemorativni program u dvorištu bolnice, ove će godine biti s nastupom Klape HRM-a “Sv. Juraj” i Gabi Novak.
Na Memorijalnom groblju molitvu će voditi mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki, a nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja, što će prema protokolu učiniti 30 delegacija, svetu misu za sve pokojne i nestale predvodit će kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.
Spomen na žrtvu Borova naselja bit će 19. studenoga, a 20. studenoga Vukovarci će odati počast stradalima u koncentracijskim logorima i žrtvama masovne grobnice na Ovčari.

MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE - 16. STUDENI

2011-11-16T07:52:01+00:00

Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Dan koji nas potiče na snošljivost prema drugima. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu sa Deklaracijom o principima tolerancije, koja je potpisana od strane članica 16.11.1995. godine.
UNESCO je proglašenjem međunarodnog dana tolerancije skrenuo pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava, uključujući Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije, kao i Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te brojne druge.
Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači ponositi, trpjeti i uvažavati tuđe mišljenja i uvjerenja. Ljudska su bića u pravilu tašta i umišljena, pa najčešće pretpostavljaju da je tolerancija “izum” ljudskog roda.
Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja. Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima postajemo tolerantni prema onome što je različito.
UNESCO- va definicija tolerancije: Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Dosljedno poštovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati uvjerenja drugih, različitih.
Tolerancija je posljedica poštovanja drugih ljudi, i onih koji su prema nama bili nepravedni.
Tolerancija znači da ne podliježemo ljutnji i želji da povrijedimo drugoga. Negativne osjećaje možemo imati prema onome što je netko učinio, dakle, prema činu, ali ne prema činitelju, tj. osobi. Trebali bismo sačuvati mir, jer samo tako možemo vidjeti dugoročne i kratkoročne posljedice svojih odluka. Miran um je koristan da bismo mogli voditi svoj život i rješavati probleme.Danas više nego ikada moramo težiti nenasilnim rješenjima zasnovanih na toleranciji i uzajamnom poštivanju u svrhu očuvanja povijesnog i kulturnog nasljeđa svih ljudi.

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI - 15. STUDENI - 15. PROSINAC

2011-11-15T08:42:00+00:00

Najčešće ovisnosti: ovisnost o duhanu, ovisnost o alkoholu, ovisnost o ilegalnim drogama, ovisnost o kocki.
Zašto adolescenti koriste sredstva ovisnosti? Radoznalost, dosada, avantura/experiment, utjecaj grupe, anksioznost i depresivnost.
Kako prepoznati ovisnost? Popuštanje u učenju, promjene ponašanja, bježanje sa nastave, skitnja, neprimjereno društvo, sitne krađe, laži.

7 koraka…
1. Razgovarajte s djecom o sredstvima ovisnosti.
2. Naučite slušati što djete priča.
3. Pomozite djetetu da stekne dobro mišljenje o sebi.
4. Pomozite djetetu da u životu razvije primjerene vrijednosti.
5. Budite dobar uzor.
6. Pomozite djetetu da izdrži pritisak vršnjaka.
7. Potičite zdrave, kreativne aktivnosti.

Podučiti dijete da kaže NE:

Naučiti dijete vještinama komunikacije:
1. Promjeniti temu
2. Našaliti se
3. Pokazati znanje
4. Ponuditi nešto drugo
5. Otići
6. Ispričati se
7. Zbuniti sugovornika
8. Okrenuti pilu naopako
9. Ne obraćati pažnju
10. Biti ljubazan

Upamtite!
• Novac za prvu cigaretu, alkoholno piće ili drogu, dali ste Vašem djetetu upravo Vi!
• Odgovornost za zdravo odrastanje Vaše djece je na Vama!

SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI, 14. STUDENOGA

2011-11-14T08:04:00+00:00

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine 14. studenog. Taj je datum odabran prema danu rođenja Fredericka Bantinga, koji je, uz Charlesa¬ Besta, zaslužan za otkriće inzulina.
Tema ovogodišnje kampanje za obilježavanje Svjetskog dana u razdoblju od 2009. - 2013. je „Edukacija i prevencija“. Statistički podaci ukazuju da je u svijetu danas više od 240 milijuna osoba koje boluju od šećerne bolesti, a tijekom sljedećih 20-tak godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna.
Dijabetes je jedan od glavnih uzroka bolesti i prerane smrti u svijetu i odgovoran je za 4,6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje - 1 osoba svakih 7 sekundi.
U Hrvatskoj je 2008. godine usvojen „Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću“, čija je realizacija započela iste godine pokretanjem projekta «Život je bolji ispod 7»“ – s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti redovite kontrole visine šećera, s obzirom da je u Hrvatskoj registrirano 300.000 oboljelih osoba.
Dijabetes postaje globalna epidemija, sa svim teškim zdravstvenim posljedicama.
Jedna od glavnih karakteristika dijabetesa je bezbolnost i upravo je to čini opasnim „tihim neprijateljem” zdravlja; s obzirom da se mnogi simptomi pojavljuju postepeno i da su često slabijeg intenziteta, oboljeli vrlo često ne od reagiraju pravovremeno, već se javljaju liječniku u trenutku kada je povećana koncentracija glukoze u krvi već nanijela štetu krvožilju i živcima te kada su već u određenom opsegu nastupile komplikacije.
Dijabetes je među 10 najtežih uzročnika invalidnosti, što je rezultat razarajućih komplikacija, kao što su sljepoća i amputacije donjih ekstremiteta.
Sve je to indikacija za podizanje razine znanja i dostupnosti informacija kako oboljelima i članovima njihovih obitelji, tako i za kontinuirano educiranje široke javnosti o šećernoj bolesti.

DONESEN PRAVILNIK O KONTROLI BOLOVANJA

2011-11-13T10:50:00+00:00

Na temelju članka 33. stavka 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, broj 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10. i 49/11.), ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik o kontroli bolovanja (»Narodne novine«, broj 123/11.), koji je stupio na snagu 10. studenoga 2011.
Jedno od prava iz radnog odnosa je i pravo biti privremeno nesposoban za rad, odnosno, kako se to popularnije naziva, na bolovanju. Temeljni propis koji propisuje prava u vezi s privremenom nesposobnošću za rad, pored Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 149/09. i 61/11.) svakako je Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Novodonesenim Pravilnikom o kontroli bolovanja uređuje se postupak i način provođenja kontrole bolovanja osiguranika HZZO-a, vrste kontrole te ovlaštene osobe za provođenje kontrole bolovanja i njihove ovlasti prilikom provođenja kontrole bolovanja.
Jedno od javnosti najzanimljivijih pitanja, a koje regulira Pravilnik, jest upravo kontrola bolovanja. Ona se obavlja pri izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite opće/obiteljske medicine koji je nadležan za utvrđivanje prava osiguranika Zavoda na bolovanje prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju., propisima donesenim na temelju toga Zakona i općim aktima Zavoda. Kontrola bolovanja može biti redovna i izvanredna.
Redovnu kontrolu bolovanja obavljaju ovlašteni doktori Zavoda u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i općim aktima Zavoda, a izvanredna se obavlja po nalogu ravnatelja Zavoda, u skladu s općim aktom Zavoda o ovlastima i načinu rada kontrolora Zavoda, kao i u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja.
Izvanredna kontrola bolovanja može se obaviti i na temelju pisanog zahtjeva poslodavca osiguranika Zavoda, kojim traži kontrolu opravdanosti bolovanja tog osiguranika, kao i na temelju pisanog zahtjeva samog osiguranika Zavoda, koji u okviru ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja traži kontrolu svojeg bolovanja kod izabranog doktora.
Redovna kontrola bolovanja te iznimno i izvanredna, obavlja se uz prethodnu najavu zbog pravodobne pripreme potrebne dokumentacije, kako bi se kontrola mogla obaviti u što kraćem vremenu i bez prekida rada izabranog doktora. Treba napomenuti da su osobe ovlaštene za provedbu kontrole bolovanja osiguranika Zavoda ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva Zavoda, koji kontrolu bolovanja osiguranika Zavoda obavljaju pregledom medicinske i druge dokumentacije kod izabranog doktora, a mogu obaviti i pregled osiguranika kada ocijene da je to nužno za utvrđivanje objektivne dijagnoze i zdravstvenog stanja osiguranika.
Pod medicinskom dokumentacijom, na osnovi koje ovlaštene osobe Zavoda obavljaju stručno-medicinsko vještačenje bolovanja sukladno Pravilniku, smatra se dokumentacija koja obvezno sadržava podatke o dijagnozi, početku i tijeku bolesti, o provedenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te bolničkom liječenju, o uspješnosti provedenih rehabilitacijskih i drugih terapijskih postupaka, o ocjeni i mišljenju izabranog doktora o potrebi bolovanja, o prethodnim istim ili sličnim zdravstvenim problemima osiguranika, o ocjeni i mišljenju izabranog doktora s nalazom o pregledu osiguranika, te druge podatke o zdravstvenom stanju osiguranika.
Bitno je istaknuti da se u kontroli bolovanja utvrđuje postojanje indikacije:
– za korištenje bolovanja,
– za daljnje korištenje bolovanja osiguranika po isteku roka do kojeg je izabrani doktor nadležan utvrđivati pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja sukladno Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti („Narodne novine“, broj 153/09.),
– za prestanak korištenja bolovanja i prije isteka roka do kojeg je izabrani doktor ovlašten utvrđivati pravo na bolovanje.
Ako se utvrdi da bolovanje nije medicinski opravdano, o tome se obvezno odmah donosi stručno-medicinska ocjena kojom se ujedno utvrđuje datum radne sposobnosti osiguranika na osnovi koje će izabrani doktor prekinuti bolovanje osiguranika (članak 7. Pravilnika).

LEGALIZIRAJTE SVOJ BESPRAVNI OBJEKT

2011-11-06T10:49:19+00:00

Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2011. godine donio je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 90/11.). Spomenuti Zakon posljednja je prilika da se ozakoni oko 150.000 objekata u RH koji nemaju akt o građenju ili su građeni protivno tome aktu. Od nedavno su se počeli zaprimati zahtjevi, a 18. listopada Hrvatska komora arhitekata i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje izdali su Naputak za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja, kojim se otklanjaju sve nejasnoće koje su dosada kočile izdavanje Rješenja o izvedenom stanju.
Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje je 31. prosinca 2012. godine. Po isteku tog roka nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgrađena neće se moći otuđiti dok se takva zgrada ne ukloni. Kupoprodajni ugovor sklopljen protivno odredbi članaka 22. stavaka 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama neće proizvoditi nikakve pravne učinke i neće se moći provesti u zemljišnim knjigama niti u drugim javnim evidencijama.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu, koja se nalazi na slijedećim područjima:
• površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.,
• površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,
• planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, elektroničkih komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,
• površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), kulturnih i vjerskih funkcija, osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom,
• izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom,
• poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011…

Postupak ozakonjenja započinje predajom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže:
• geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
• tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt,
• dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva,
• uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. za nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. i članka 17. stavka 4. ovoga Zakona,
• dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi - sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja).
Nadalje, podnositelj zahtjeva dužan je platiti jedinici lokalne samouprave komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos, te naknadu za zadržavanje u prostoru čiji se sredstva u jednakom iznosu od po 50% uplaćuju u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području takva građevina nalazi i u Državni proračun Republike Hrvatske.

Najveća stavka u postupku ozakonjenja je komunalni doprinos, čiju visinu Odlukom o komunalnom doprinosu donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Visina naknade za zadržavanje u prostoru za pojedine objekte određena je Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru („Narodne novine“, broj 101/11.), a utvrđuje se kroz procjenu 8 kriterija kojima se definiraju prostorna i tehnička obilježja nezakonito izgrađenog objekta, kao što su lokacija, izgrađenost, dovršenost, način gradnje, namjena, površina itd. Pritom se za zgrade isključivo stambene namjene građevinske (bruto) površine do 400 m2 i za zgrade za obavljanje poljoprivredne djelatnosti iznos naknade umanjuje od 50 do 75%. Također, na cijenu ozakonjenja utječe činjenica da li je nezakonito izgrađena zgrada izgrađena u skladu s planom ili ne, kao i o jediničnoj vrijednosti za svaku od pet položajnih zona, koje se podudaraju sa zonama određenim u općinama i gradovima za obračun komunalnog doprinosa.

Važniji linkovi:
• http://www.mzopu.hr/
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11126
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11046
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?ID=10835
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11069
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11046

DUŠNI DAN, 2. STUDENI

2011-11-03T07:46:00+00:00

Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih je, najljepše je reći, svetkovina duša. Naši pokojnici su otišli “tamo”, ali naša se komunikacija s njima nastavlja. Doduše, u drugom i drugačijem načinu izražavanja. Zemaljski način međusobne povezanosti zamjenjuje molitva, meditacija, a za vjernike je tu i najpovjerljivi posrednik, “onaj treći”, Bog, Otac neba i zemlje. Koliko god to izgledalo neobično, upravo je na taj način razgovor s pokojnicima dublji, doživljeniji negoli je često bio u površnim i nusputnim među-osobnim odnosima za zemaljskog puta. Gotovo u pravilu svoje pokojnike više cijenimo nego kad smo bili s njima ovdje na zemlji vidljivo zajedno. Donosimo im cvijeće, svijeće, uređujemo grobove! Za zemaljskog života nismo bili uvijek tako pažljivi. I nismo uvijek svijetlili jedni drugima. U svemu tomu, u ovim tako ljudski bliskim danima svi ljudi bivaju bliži s onima koji su na drugoj obali, ovdje međusobno, samima sebi i Bogu. - na Dušni dan u crkvama se služi po nekoliko misa za sve pokojne. Gdje je to moguće mise se služe i u grobljanskim kapelama (crkvama).
Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Slaveći Sve svete vjernik se duhom i vjerom uzdiže u nebesku, Božju slavu, u budući, vječni život, svrhu ovozemaljskog življenja. I s tog gledišta je to sadržajem radostan blagdan. Na Dušni dan, naprotiv, vjernik daje oduška i svojoj ljudskoj, prirodnoj, zemaljskoj žalosti. Ne gubeći kršćansku nadu. Povrh toga Dušni dan budi u vjerniku - poštovanje prema čovjekovom tjelesnom, vremenitom životu, općenito prema tijelu.
Crkva je oduvijek iskazivala poštovanje svojim pokojnicima. Štoviše, častila ih je budući da su ta tijela bila posvećena sakramentima, napose krstom i euharistijom, i jer će ona kod drugog Kristovog dolaska (na Sudnji dan) uskrsnuti i biti s njim u slavi. To je vrhunac kršćanske vjere i nade koja preseže ovozemaljsko iskustvo. Upravo iz tih razloga se u Crkvi razvilo štovanje mučenika, svetaca. No nikada se nije prestala poštovati svakog pokojnika.

BLAGDAN SVIH SVETIH, 1. STUDENI

2011-11-02T10:18:00+00:00

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.
Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva ih je mnoge od njih razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan u određeni datum. No i tu se našla samo manjina svetaca pa zato uvodi blagdan Svih svetih. “Pod izrazom “svi sveti”, ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je veće mnoštvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Upravo te želi Crkva počastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo i ima i u našoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost: majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, liječnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja…. svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. To je prvi smisao posjeta grobovima.
Današnje generacije su navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih”, što je netočno! iz upravo iznesena sadržaja ovog blagdana. Nije točno ni s obzirom na vjernike, jer je kršćanska poruka da smrt nije kraj, nego samo prijelaz, “most”, mučno rađanje u novi život, život s Bogom “oči u oči”.

SVEČANA AKADEMIJA - 40. GODINA ZAJEDNICE SOIH-A

2011-11-01T15:29:00+00:00

U petak, 28.10.2011. s početkom u 11 sati održana je u hotelu The Regent Esplanade Zagreb, Svečana Akademija povodom obilježavanja 40.godina djelovanja Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Na Svečanoj Akademiji nazočna je bila premjerka Vlade Republike Hrvatske dospođa Jadranka Kosor sa svojim suradnicima, predstavnici pokreta osoba s invaliditetom Hrvatske, predstavnici Europskog forumu invalida, Međunarodne organizacije osoba sa invaliditetom i Europskog saveza udruga neuromuskularnih poremećaja.
Zaslužnim osobama iz javnog, političkog i civilnog društva dodjeljene su zlatne i srebrne plakete, te priznjanja i zahvalnice za suradnju u ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno za aktivno sudjelovanje u ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom.

XVI. HRVATSKI SIMPOZIJ OSOBA S INVALIDITETOM

2011-11-01T15:28:00+00:00

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH organizirala je u Zagrebu od 28.-30. listopada 2011. godine XVI. Hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s temama „Konvencija o pravima osoba s invaliditetom“ i „Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.-2020“. Simpoziju je nazočilo oko 200 sudionika - predstavnika pokreta osoba s invaliditetom Hrvatske, predstavnika Europskog forumu invalida, Međunarodne organizacije osoba sa invaliditetom i Europskog saveza udruga neuromuskularnih poremećaja te predstavnici državnih institucija.
Simpoziju je bio nazočan i predsjednik Udruge invalida Križevci Petar Gatarić, kao aktivan sudionik Simpozija sa prezentacijom na temu: „Ostvarivanje misije i vizije Udruge invalida Križevci kroz praksu“.

UPRAVLJANJE IMOVINOM MALOLJETNIKA

2011-10-31T14:40:00+00:00

Roditelji koji za potrebe svoje djece otvore neki oblik dječje štednje, često se neugodno iznenade kada uplaćeni novac odluče potrošiti za pokrivanje drugih životnih troškova budući da je raspolaganje tim novcem, kao i imovinom djeteta općenito, roditeljima zakonom prilično ograničeno.
Imovinom djeteta upravljaju njegovi roditelji, osim onom koju je maloljetnik stekao radom nakon navršene petnaeste godine života. Osim radom, maloljetno dijete imovinu može steći i nasljedstvom, darovanjem ili na neki drugi način. Kada upravljaju imovinom svoga djeteta, roditelji imaju pravni položaj zakonskog zastupnika i njome moraju upravljati kao dobri domaćini.
Obiteljski zakon razlikuje upravljanje prihodima djeteta (kamate, dividende, najamnina), upravljanje njegovom imovinom (nekretnine, pokretnine, glavnica, dionice) te raspolaganje budućim imovinskim pravima u vezi s njegovim športskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima.
Sukladno članku 260. Obiteljskog zakona, prihode od djetetove imovine roditelji mogu koristiti za njegovo uzdržavanje, liječenje, odgoj, školovanje, obrazovanje ili za podmirenje nekih drugih važnih potreba djeteta. Zbog istih razloga roditelji mogu otuđiti ili opteretiti i samu imovinu djeteta, no to ne mogu učiniti samostalno, već im je potrebno odobrenje nadležnog centra za socijalnu skrb (članak 261. stavak 1.). Centar daje odobrenje ako utvrdi da će imovina biti korištena isključivo za dobrobit djeteta odnosno nakon što provjeri je li pravni posao koji roditelji žele zaključiti u interesu djeteta.
Odobrenje centra za socijalnu skrb potrebno je i za poduzimanje postupovnih radnji pred sudom ili drugim državnim tijelom kojima se raspolaže imovinom maloljetnog djeteta (npr. ostavinski postupak). Također, budući da se sve više djece bavi raznim športskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima, Obiteljski zakon predviđa da je prethodno odobrenje centra potrebno i za sklapanje ugovora između maloljetnog djeteta i fizičkih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje budućim imovinskim pravima djeteta u vezi s tim aktivnostima. Obveze iz ovakvih ugovora mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta.
Dodatnu kontrolu sklapanja pravnih poslova čiji je predmet imovina maloljetnika predviđa Zakon o javnom bilježništvu prema kojem svaki takav ugovor mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta (članak 53. stavak 1. točka 1.), a javni bilježnik mora provjeriti je li za njegovo sklapanje dobiveno odobrenje centra za socijalnu skrb.
Dužnosti i prava roditelja prema imovini djeteta uređuje i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.
Zakonske odredbe o ograničenju upravljanja imovinom njihove djece roditeljima često nisu poznate te su ponekad ogorčeni na centar za socijalnu skrb. Naime, smatraju da se davanjem ovlaštenja centrima da odlučuju o ispravnosti ili neispravnosti slobodne odluke roditelja o raspolaganju imovinom djece, osobito novcem koji je položen na djetetov račun, krši njihovo pravo da slobodno odlučuju u korist svoje djece čija prava i interese nitko drugi niti ne može bolje zastupati.
Stoga je, u svibnju ove godine, pravobraniteljica za djecu povodom takve pritužbe jednog roditelja istaknula kako zakonodavac predviđa ograničenje u odnosu na mogućnost da roditelji zastupaju dijete u imovinskim poslovima iz razloga što interesi roditelja i djeteta mogu biti u koliziji budući da, nažalost, postoje brojni slučajevi kada roditelji svjesno ili nesvjesno postupaju protivno interesima svog djeteta
(izvor: http://www.dijete.hr/hr/component/content/article/1101-raspolaganje-imovinom-djece.html).
Pravobraniteljica nadalje ističe da svrha članka 261. Obiteljskog zakona nije preispitivanje roditeljskih kapaciteta, već zaštita imovine djeteta, odnosno osiguravanje da će do raspolaganja tom imovinom doći samo kada se time zadovoljava neka od potreba djeteta. Ako je, zbog životnih okolnosti, roditeljima nužno raspolaganje imovinom djeteta, nije sporno da će im centar dati potrebnu suglasnost uvijek kada procijeni da je to u djetetovom interesu.
Navodi se i da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u lipnju 2010. godine izdalo mišljenje prema kojem je iznos do kojeg roditelji mogu samostalno i bez odobrenja centra raspolagati s imovinom djeteta usklađen s minimalnim novčanim iznosom potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta propisanim Obiteljskim zakonom i Podacima koje jednom godišnje objavljuje to Ministarstvo (od 908,31 do 1.175,46 kuna mjesečno, ovisno o dobi djeteta).
Novac uplaćivan na dječju štednju i račune nije imovina roditelja, već djeteta i to bez obzira tko je novac zaista uplaćivao. Ogorčenje roditelja uglavnom izaziva to što toga nisu bili svjesni prilikom otvaranja računa na ime djeteta, niti upoznati sa zakonskim ograničenjima u raspolaganju imovinom djeteta.
Roditelji samostalno upravljaju kako vlastitom, tako i imovinom svog djeteta, stoga ako nisu spremni prihvatiti svrhu ovih zakonskih ograničenja, usmjerenu prvenstveno i isključivo na zaštitu interesa djeteta, te ako znaju da bi im novac mogao ranije zatrebati, imaju mogućnost donositi drukčije i informirane odluke o upravljanju svojom i imovinom svog djeteta.
Ako roditelji ne ispunjavaju svoju dužnost na odgovarajući način, centar za socijalnu skrb može poduzeti mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određene u članku 118. Obiteljskog zakona; u svako doba može zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju djetetovom imovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa, može donijeti odluku da roditelji glede upravljanja djetetovom imovinom imaju položaj skrbnika te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih po posebnim propisima ne isplaćuju na ruke roditelja, nego da se tim prihodima podmiruju životne potrebe obitelji odnosno djeteta, a može zahtijevati i da sud u izvanparničnom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

MEĐUNARODNI DAN DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI, 25. LISTOPADA

2011-10-26T13:27:00+00:00

Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe), te je prihvaćena u svim zemljama svijeta.
U Hrvatskoj, promidžbu davalaštva i organizaciju akcija davanja krvi zajednički provode Hrvatski Crveni križ (od 1953.) i Transfuzijska služba Hrvatske na načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti. Odabira darivatelja krvi i uzimanje krvi obavljaju stručni, medicinski djelatnici transfuzijske službe u zdravstvenim ustanovama koje su u državnom ili županijskom vlasništvu. Zdravstvene ustanove u privatnome vlasništvu ne smiju ni uzimati krv, ni priređivati krvne pripravke.
U 2010. godini, 177 000 osoba u Hrvatskoj darivalo je krv. Broj davatelja u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Prosječna dob darivatelja je 32 godine. 70% darivatelja krvi su muškarci, a 30% su žene. Najčešće su to osobe u braku koje imaju jedno ili više djece i pripadaju srednjem socijalno-ekonomskom sloju.
Krv je naš organ, kao što su to bubrezi ili jetra. Organizam odrasla čovjeka sadrži 4,5 do 5,5 litara krvi. Osnovna funkcija krvi je opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima te odstranjivanje ugljičnog dioksida i svih metaboličkih produkata. Krv, odnosno krvne stanice, proizvodi koštana srž. Sastoji se od krvnih stanica (eritrociti, trombociti i leukociti) i krvne plazme koja čini tekući dio krvi i sastoji se od vode, ugljikohidrata, masti, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor je čovjek - darivatelj krvi. Kada nam zatreba krv, svi smo ovisni o dobrovoljnim darivateljima krvi. S druge strane, svatko od nas može spasiti nečiji život uz samo jedan utrošeni sat vlastitog vremena.
Dobrovoljni darivatelj krvi aktivan je čimbenik u liječenju bolesnika. On je poveznica između zdravog dijela društva i onih kojima je potrebna pomoć.
Darivanjem krvi povezujemo se u naizgled nevidljivoj, ali snažnoj mreži solidarnosti i darujemo - život i ljubav.

MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA

2011-10-15T12:39:00+00:00

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada još od 1964. godine kada je g.Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa.
Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.
nicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je gospođica Guilly d’Herbmont još 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.
I Republika Hrvatska je 1996. godine proglasila 15. listopada Danom bijelog štapa te se time priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.
Problemi s vidom, odnosno poremećaji vida, mogu se u grubo razvrstati u tri kategorije:
- Sljepoća kao najteži oblik poremećaja, ne predstavlja samo potpuni gubitak vida, već i stanje u kojem je vizualno polje 20% ili manje
- Slab vid je stanje uobičajeno za starije ljude, iako se javlja i kod mlađih, a uzrokovano je genetikom, traumatskim ozljedama i bolesti
- Neraspoznavanje boja je posljednja velika kategorija poremećaja vida, iako ju je možda neprikladno nazvati poremećajem jer stanja u kojima je neraspoznavanje boja istinsko ograničenje ima vrlo malo.
Slijepe osobe često se, kažu, tretiraju kao građani drugog reda, iako ih je u cijeloj Hrvatskoj ima 5500. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, svakakvih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica ali i opasnost za osobu koja ne vidi.
Sljepoća je uvijek bila i biti će teška invalidnost, te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji upravo moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invalidnosti.

SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA - 10. LISTOPADA

2011-10-10T12:38:00+00:00

“ULAŽIMO U MENTALNO ZDRAVLJE” - Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja.

10 savjeta za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja

1. Izgradite samopouzdanje
Prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti te na njima gradite svoje samopouzdanje

2. Hranite se zdravo, budite aktivni
Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost (šetnja, vježbanje…) pomoći će vam da smanjite stres i uživate u životu.

3. Pronađite vrijeme za sebe
Opustite se uz muziku, čitanje, meditiranje ili bilo što u čemu uživate

4. Odvojite vrijeme za obitelj i prijatelje
Ne budite sami. Njegujte odnose u obitelji, družite se s prijateljima. Obiteljska i prijateljska podrška važna je pogotovo u teškim trenutcima.

5. Pružite i prihvatite pomoć
Svatko treba pomoć s vremena na vrijeme.

6. Uključite se
Uključivanje u zajednicu i dobrovoljni rad daje osjećaj svrsishodnosti i zadovoljstva; jača samopoštovanje.

7. Naučite prevladati stres
Svakodnevni stres ne može se izbjeći. Naučite prevladati stres kako se ne bi odrazio na vaše mentalno zdravlje.

8. Pronađite podršku u sličnima
Podjelite probleme s drugima koji su imali slična iskustva. To će vam pomoći u pronalaženju rješenja i nećete se osjećati izolirano

9. Naučite nove vještine
Stjecanje novih znanja i vještina povećava samopouzanje

10. Upoznajte se
Što vas stvarno čini sretnima, što možete promijeniti, a što ne. Prihvatite samog sebe .

DAN NEOVISNOSTI

2011-10-08T12:37:00+00:00

Dan neovisnosti obilježava se 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski je sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.
Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

DAN RUŽIČASTE VRPCE

2011-10-02T16:20:00+00:00

Prve subote u mjesecu listopadu svake se godine obilježava “Dan ružičaste vrpce”

.
Ovogodišnjom se akcijom traži donošenje Nacionalnog programa za liječenje raka dojke.
Taj program podrazumijeva liječenje žena oboljelih od raka dojke u specijaliziranim centrima s multidisciplinarnim pristupom. Deklaracija Europskog parlamenta iz ožujka 2010. obvezuje članice Europske unije da se ti centri osnuju do 2016. godine. Cilj je smanjiti smrtnost oboljelih žena za 20 posto.
Naime, sve više žena obolijeva od raka dojke. U Europskoj uniji od raka dojke svake 2 minute obolijeva jedna žena, a svakih 6 minuta jedna umire. U našoj zemlji obolijeva svaka jedanaesta žena, a više od trećine njih umire zbog otkrivanja bolesti tek u kasnijem stadiju. Smrtnost je moguće smanjiti ranim otkrivanjem te pravovaljanim liječenjem. Uz smanjenje smrtnosti izuzetno je važno povećanje kvalitete života oboljelih žena.

Dan ružičaste vrpce

je humanitarna akcija čiji je glavni cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, jer se 90% oboljelih žena može izliječiti ukoliko se bolest otkrije u početnom stadiju. Ovu manifestaciju u Hrvatskoj organizira Hrvatski forum protiv raka dojke “Europa Donna”, a održavala se u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima među kojima su i Križevci.
Toga dana upozorava se na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Rak dojke je maligno oboljenje koje se može javiti u žena svih dobi. Nakon kardiovaskularnih oboljenje nalazi se na 2. mjestu uzroka smrti. Učestalost javljanja raka dojke je od 9% do 11% (svaka 9. - svaka 11. žena).
Svake godine javlja se oko 2100 novih slučajeva oboljenja od raka dojke u Hrvatskoj, a smrtnost je oko 900 slučajeva godišnje. U Hrvatskoj svaka 11. žena oboli od raka dojke. Premda prevladava kod žena, ova se bolest može javiti i kod muškaraca, doduše vrlo rijetko, točnije u 1% svih karcinoma.

MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA - 1. LISTOPAD

2011-10-02T16:19:00+00:00

U Republici Hrvatskoj i svijetu obilježava se 1. listopada, Međunarodni dan starijih osoba, koji je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obilježava ovogodišnji Međunarodni dan starijih osoba u suradnji s Gradom Viroviticom u Virovitičko-podravskoj županiji. Službeni dio programa Međunarodnog dana starijih počet će 1. listopada u 10,30 sati u Športskoj dvorani Tehničke škole Virovitica, Zbora narodne garde 29. Skupu će nazočiti tristotinjak korisnika i provoditelja Programa međugeneracijske solidarnosti iz cijele Hrvatske sudjelovanjem na sajmu Dnevnih boravaka za starije osobe, edukativnim radionicama o specifičnostima rada sa starijim osobama i na kraju, dodjeli “Priznanja za izvrsnost” najboljem timu izvoditelja međugeneracijske solidarnosti.
Razvoj usluga za starije međugeneracijske solidarnosti započeo je 2004. godine provođenjem pilot programa “Pomoć u kući starijim osobama” i “Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama” u pojedinim općinama i gradovima, od 2007. godine provode se kao programi Vlade Republike Hrvatske, a od lipnja ove godine temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN 57/11). Danas je u programe uključeno ukupno 15525 starijih osoba (korisnika) o kojima brine 1038 osoba (izvoditelja). Obilježavanjem Međunarodnog dana starijih želi se potaknuti prije svega starije osobe na aktivno sudjelovanje u svim područjima društvenog života s ciljem promicanja razumijevanja i solidarnosti među generacijama.
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, 1. listopada svim osobama starije životne dobi upućujemo iskrene čestitke.

Načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude
NEOVISNOST
Starijim ljudima trebalo bi omogućiti sljedeće:
- dostupnost prikladne hrane, vode, stanovanja, odjeće i zdravstvene skrbi kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice, te kroz samopomoć;
- mogućnost rada ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
- mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu;
- pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih vještina;
- život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama i promijenjenim sposobnostima;
- život u vlastitom domu što je duže moguće.
DRUŠTVENO SUDJELOVANJE
Stariji ljudi trebali bi:
- ostati sastavni dio društva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbi politike koja izravno utječe na njihovo blagostanje, kao i podijeliti svoja znanja i vještina s mlađim generacijama;
- tražiti i stvoriti mogućnost za rad na korist svojoj društvenoj zajednici i za dragovoljno uključivanje u aktivnosti koje su primjerene njihovim interesima i sposobnostima;
- organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.
SKRB
Stariji ljudi bi trebali:
- imati koristi od svoje obitelji i zaštite i skrbi koju im pruža zajednica u skladu s društvenim stavom i kulturalnim vrednotama društva u kojem žive;
- imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
- imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
- moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
- moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja.
SAMOISPUNJENJE
Stariji ljudi bi trebali:
- imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
- imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive.
DOSTOJANSTVO
Stariji ljudi bi trebali:
- moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;
- biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status, kao i da će biti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.

EUROPSKI TJEDAN KRETANJA, 16.-22. RUJAN

2011-09-23T12:50:00+00:00

U razdoblju od 16. do 22. rujna širom Europe, te u mnogim gradovima na drugim kontinentima održava se deseto jubilarno izdanje najmasovnije manifestacije posvećene održivom kretanju – Europskog tjedna kretanja.
Europski su građani još od njezinih početaka 2002. godine u velikom broju prepoznali u ovoj inicijativi idealnu priliku da promijene svoj svakodnevni način putovanja po gradu i ostavljanjem automobila kod kuće učine veliki korak prema poboljšanju kakvoće zraka i unaprjeđenju svoga zdravlja. Želju svojih građana uvidjele su i lokalne vlasti, te je danas ova manifestacija postala svojevrstan praznik i simbol zalaganja za čistiji urbani okoliš u kojoj svake godine sudjeluje sve više gradova i općina. 2010. godine događanja posvećena obilježavanju ove inicijative održana su u 2.221 gradu iz 42 države, čime je broj žitelja potencijalno upoznatih s potrebom promjene trenutno prevladavajućih trendova kretanja u urbanim sredinama narastao na preko 220 milijuna.
Svake se godine Europski tjedan kretanja odabirom tzv. središnje teme usredotočuje na neki od gorućih problema povezanih s održivom mobilnošću. Središnja tema Europskog tjedna kretanja 2011. glasi ‘Alternativna mobilnost’ (‘Alternative Mobility’). Imajući u vidu potrebu za preobrazbom Europe u moderno društvo, energetski učinkovitog gospodarstva koje ne opterećuje okoliš velikim emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova, Europska unija prihvatila je čitav niz vrlo ambicioznih ciljeva koji se trebaju ispuniti do 2020. godine. Oni uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20%, uz istovremeni porast energetske učinkovitosti u istom postotku, te dostizanje 20% udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Jedan od glavnih izazova koji stoji na putu ostvarenja ovih ambicioznih ciljeva stalan je porast automobilskog prometa. Dodatan problem predstavlja činjenica što se velika većina automobila koji svakodnevno prometuju ulicama naših gradova i dalje pokreće izgaranjem naftnih prerađevina. Stavljajući u središte pozornosti alternativnu mobilnost, 10. izdanje Europskog tjedna kretanja nastoji promičući energetski učinkovite oblike prijevoza poduprijeti što lakši prelazak prema prijevoznim sustavima koji učinkovito koriste energetske izvore.
Sustavnim radom na poboljšanju prometa na lokalnim razinama, europski gradovi mogu znatno doprinijeti uspostavi energetske ravnoteže i učinkovitosti prometnog sustava s obzirom na okoliš, uz istovremeno povećanje kvalitete života u urbanim sredinama, čineći život zdravijim i zabavnijim.
U nastojanju da lokalnim koordinatorima maksimalno pomogne u organizaciji Europskog tjedna kretanja 2011., Europska koordinacija i ove je godine pripremila brošuru ‘Tematske smjernice’ s brojnim praktičnim savjetima za organizaciju događanja povezanih sa središnjom temom ‘Alternativna mobilnost’. Brošuru možete preuzeti ovdje.

ODRŽAN 11. SUSRET OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE “KRIŽEVCI 2011”

2011-09-23T12:48:28+00:00

Na blagdan Sv. Marka Križevčanina 7. rujna 2011. godine u restoranu “Vojarna” u Križevcima održan je 11. Susret osoba s invaliditetom Hrvatske „Križevci 2011“.
Na susret je bilo prisutno 23 udruga osoba s invaliditetom iz 20 gradova (10 županija i Grad Zagreb), te uvaženi gosti: saborska zastupnica Ljubica Lukačić, župan Koprivničko-križevačke županije g. Darko Koren, gradonačelnik Grada Križevaca g. Branko Hrg, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida gđa. Jozefina Kranjčec, predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada g. Josip Petrač sa suradnicima, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize g. Ivan Vujec, ravnateljica Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci prof. Marija Prodan, predsjednica Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom gđa. Tamara Premuš i socijalna radnica Lana Banić.
U uvodnom djelu skupu se obratio predsjednik Udruge invalida Križevci g. Petar Gatarić:
“Štovani prijatelji sa invaliditetom, drage gospođe, poštovana gospodo izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti vas i zaželjeti vam dobrodošlicu na 11. Susretima osoba s invaliditetom hrvatske “križevci 2011”. U ime Udruge invalida Križevci zahvaljujem svima na dolasku i nazočnosti. Sa ovoga mjesta posebno pozdravljam sve osobe sa invaliditetom koji borave u bolnicama, lječilištima, udomiteljskim domovima ili su u svojim domovima na bolesničkom krevetu i nisu mogle biti nazočni ovim susretima. Na današnjoj svetkovini svetog Marka Križevčanina ponovno smo se u velikom broju po jedanaesti put, okupili pod visokim pokroviteljstvom Grada Križevaca i medijskim pokroviteljstvom radija Križevci. Ovim susretima želimo da javnost, tijela javnih vlasti, poslodavci i stručne osobe podignu razinu svijesti da se izmjeni negativna slika o osobama s invaliditetom - da je invaliditet bilo koje vrste samo jedno od obilježja te osobe. da ono nikako ne označava cijelu osobu i da njezin identitet ne može biti to što ona šepa, ne čuje ili ne vidi, nego da je njezin identitet njezina osobnost. Da podignemo određen napredak u položaju osoba s invaliditetom - osobe s invaliditetom se i dalje susreću sa društvenim predrasudama i socijalnom isključenošću. Odgovorimo na te probleme, koji su često vezani za stereotipe i predrasude, kroz osnaživanje samih osoba s invaliditetom i senzibilizaciju društva za potrebe i interese osoba s invaliditetom.
Da taj dan, 7. rujna 2011. godine ostane u sjećanju ne samo osobama s invaliditetom, već i svim ostalim sudionicima, kao dan u kojoj se dogodila spontanost, iskrenost, radost, dan u kojoj su osobe iz svijeta javnog, kulturnog i političkog života vidjele osobu s invaliditetom kako pleše, pjeva, veseli se, koliko je željna života. Ovi susreti osoba s invaliditetom imaju i duhovni sadržaj, kako bismo u liku i duhu Sv. Marka Križevčanina tražili utjehu, nadu i novu snagu, a u molitvi da nam se udjeli milost da svoju vjeru dublje razumijemo i snagom duha svetoga u njoj živimo. Neka ovi susreti proteknu i u duhu poruke Helen Keller, američke književnice i aktivistice, koje je od djetinjstva je bila slijepa i gluha osoba: “sreću nam ne donosi ono što vidimo i dodirujemo, ni ono što drugi rade za nas, nego ono što mislimo da možemo osjetiti i učiniti za drugoga, a onda za sebe same.”
11. Susrete osoba s invaliditetom Hrvatske “Križevci 2011” otvorila je saborska zastupnica gđa. Ljubica Lukačić sa prigodnim riječima:
“I ove godine meni je osobita čast da mogu pozdraviti u svom rodnom gradu sve vas i prije svega moje drage prijatelje osobe s invaliditetom hvala vam lijepo što ste me i ove godine pozvali da zajedno s vama sudjelujem na ovim 11. Susretima osoba s invaliditetom „Križevci 2011“, da zajedno s vama sudjelujem u misnom slavlju i da zajedno, evo razmjenjujemo nova iskustva koja smo doživjeli u proteklu godinu dana i vjerojatno ćemo donijeti zajedno neke zaključke kako dalje. Ono što me posebno veseli svake godine kada dođem na današnji dan u ovaj grada je vidjeti kako je grad svake godine sve ljepši, sve pristupačniji. Stoga posebnu zahvalnost danas želim istaknuti vama g. predsjedniče, jer bez udruge osobe s invaliditetom nijedan grad ne bi izgledao ovako, a onda naravno posebnu zahvalnost i vama g. gradonačelniče što ste osjetili i prepoznali da su osobe s invaliditetom ravnopravni građani ovog grada, i da trebaju živjeti život dostojanstven kao i drugi ljudi.”
Skupu se obratila i predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida gđa. Jozefina Kranjčec:
“Drago mi je da smo se danas opet okupili u meni dragim Križevcima. Nadam se da ćete se danas lijepo provesti. Želim vam svima da dostojanstveno provedete današnji dan, procesiju, misno slavlje, da sa srcima punima ljubavi družite se jedni s drugima, razmijenite razna iskustva, primjere dobre prakse. kako bi nam svima bilo što bolje i što ljepše. Žel9m vam ugodno druženje, lijep dan i ugodno raspoloženje.”
Skupu se obratio i predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize g. Ivan Vujec:
“Pozdravljam predsjednika, župana, gradonačelnika i sve goste, sve osobe s invaliditetom koje su se tu okupile. Drago mi je da se jednostavno pokazuje da su ovakva okupljanja potrebna da se ljudi međusobno druže, da se zbliže. Treba otvoriti mogućnost da osoba gdje god da dođe, da obavi sve poslove samostalno, nezavisno i da je to ono pravo u svakom gradu, u svakoj sredini i onda ona može živjeti punim životom. Mislim da je jako dobro to što imamo puno djece koje su uključene u redovni sustav školovanja, da jednostavno kroz redovni sustav dolaze do kvalitetnog znanja i da imaju velike šanse u životnim okolnostima se dokazati. Mislim da su tu bitne udruge i zato je bitno da se mi kao udruge zalažemo za ljudski pristup prema toj djeci da bi oni uspjeli kasnije u životu i da bi živjeli onako kako kažemo punim plućima. Svima želim ugodno druženje, lijep dan, da nam bude lijepo i da razmijenimo iskustva koja ćemo prenijeti u našim udrugama, savezima i cijeloj Hrvatskoj da osobama s invaliditetom u Hrvatskoj bude bolji, kvalitetniji i sigurniji život.”
Skupu se također, obratio i predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada g. Josip Petrač:
“g. predsjedniče, g. župane, g. gradonačelniče, dame i gospodo, cijenjeni gosti i domaćini dozvolite da vam pozdravima u ime Hrvatskog saveza udruga invalida rada i svoje osobno ime. Zatim da vas pozdravim u ime Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i ujedno da ispričam g. Bobuša što nije mogao doći zbog ranije preuzetih obaveza, ali je rekao da izručim njegove pozdrave i kada bi barem polovica udruga u Republici Hrvatskoj od svih udruga osoba s invaliditetom radila kao križevačka, svima nama bi bilo puno ljepše. To su njegove riječi. Čestitam organizatoru na ovim 11. Susretima, ovakvo masovno okupljanje mislim da je drugo po veličini u Republici Hrvatskoj sa ovakvom tematikom, što je posebno mi drago. Ovdje sam imao prilike i sresti i visoke crkvene dužnosnike i s njima porazgovarati, što je drugdje rijetkost, čak i u svijetu, pa prema tome se posebno, zahvaljujem g. predsjedniku i svima njegovim suradnicima, i želim svima nama da nam ovdje bude ugodno i da se ugodno osjećamo uz Sv. Marka Križevačanina.”
Župan Koprivničko-križevačke županije g. Darko Koren obratio se skupu sa nekoliko riječi:
“Poštovane dame i gospodo, dozvolite da vas iskreno i od srca pozdravim i iskažem veliko zadovoljstvo da smo se i ove godine ponovno za blagdan Sv. Marka ponovo okupili ovdje u Križevcima. Pozdravljam posebno i čestitam predsjedniku Udruge invalida Križevci g. Petru Gatariću, jer njegova je uloga iznimno veliko u organizaciji ovog događaja, kao i već nekoliko puta spomenutog gradonačelnika grada Križevaca, za kojeg ste vi svi svjedoci koliko se mijenja u posljednjih nekoliko godina. Mislim da nije slučajnost što se ovakav veliki skup osoba s invaliditetom održava svake godine upravo u Križevcima. Pozdravljam sve uvažene goste na čelu sa našom sugrađanskom saborskom zastupnicom i drago mi je naravno da i ona primjećuje, te velike razlike, koje se vide iz godine u godinu ovdje. I ovaj prostor u kojem se nalazimo kao da je zapravo uređivan za potrebe ovakvih skupove ljudi, a sigurno i ovog vrijeme kojim nas je Bog danas obdario doprinijeti će uspješnosti i ovog vašeg okupljanja, kao i sveukupne proslave velikog dana za grad Križevce ali i za Koprivničko-križevačku županiju čiji je on zaštitnik. dan Sv. Marka Križevčanina. Ja vam doista iskreno i od srca želim da vam bude lijepo u našem gradu i u mojem gradu, kao i da ponesete utiske u sredine iz kojih dolazite i preporučite Križevce kao mjesto u kojem svatko može naći dio sebe. Želim vam ugodan boravak, ugodno prevedeno vrijeme ovdje i da se na godinu ponovno vidimo.”
Sve prisutne pozdravio je i gradonačelnik grada Križevaca g. Branko Hrg:
“Dobar dan svima. Dobar nam je dan, lani nam je bio kišovit, ali to se do sada dogodilo za svetkovine Sv. Marka dva puta. Dva puta smo imali ružno vrijeme. Jedna godina od tih je bilo lani što znači da budemo narednih par godina imali ovakvo lijepo vrijeme, da ćemo se moći jako lijepo i ugodno ovdje u Križevcima osjećati, ja vjerujem da se vi tako i osjećate, jer da nije tako ne bi nam svake godine dolazili u tako velikom broju na čemu smo vam mi jeko, jako zahvalni i vrlo vas rado dočekujemo ovdje u našem malomu gradu. Svi govore o osobama s invaliditetom, o dostupnosti, o tome da treba svima omogućiti da što lakše žive, ali ja sam moram reći ovak kao osobama s invaliditetom, nije ni onima baš u Hrvatskoj lako živjeti koji se mogu normalno kretati, jer nam malo, malo negdje nekaj ukinu, neke službe pa moramo jedno pedeset kilometara dalje putovati. Oni koji se znači mogu kretati imaju istih problema, kao i osobe s invaliditetom, tako da na neki način smo tu polako izjednačeni. Ne maltretiram vas s time, ali moram jednostavno, to je negdje u meni taj jedan revolt i bunt stalno me kolje i glođe i ja ga jednostavno moramo iznositi gdje god se nalazim pred određenim auditorijem ljudi. Na godinu kada dođete ovdje biti će još nekih promjena. Sada radimo mali vrtić pa poslije toga starački dom, škola je napravljena. Znači ono što i je konačni cilj ovdje je taj da ne idete daleko u procesiji. Naime, u budućnosti bi u ovom južnom dijelu ovog prostora trebala biti glavna hodočasnička crkva Bjelovarsko-križevačke biskupije, svetište Sv. Marka križevčanina, a vi kao osobe s invaliditetom sigurno ste začetnici i onaj temelj hodočasnika u gradu Križevcima. Na tome vam hvala. Budite veseli, lijepo se zabaviti i dođite nam opet.”
Sudionici susreta priključili su se i svečanoj procesiji, te prisustvovali i na misnom slavlju na trgu J. J. Strossmayera u Križevcima koju je predvodio Bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak.
Nakon misnog slavlja 11. Susret osoba s invaliditetom Hrvatske posjetio je i blagoslovio jelo Generalni vikar Bjelovarsko-križevačke biskupije, mons. Stjepan Ptiček sa nekoliko prigodnih riječi:
“Hvaljen Isus i Marija! Ja vas srdačno u ime našega Vjekoslava Huzjaka, biskupa Bjelovarsko-križevačke biskupije od srca pozdravljam. Također i u svoje ime. Evo ovdje me poslao biskup da budem malo s vama, odnosno da vas lijepo pozdravim i da zaželim puno Božjeg blagoslova. Budući da danas slavimo Sv. Marka Križevčanina, zaštitnika naše Bjelovarsko-križevačke biskupije. Slavimo onoga koji je dao svoj život za svoju vjeru za Isusa Krista, evo on neka izmoli vama snagu i jakost da u svom životu lakše nosite svoje teškoće, svoje probleme i da u svemu vidite da je Bog uz vas. Isus je uvijek volio one koji su u potrebama, tješio je žalosne, pogotovo pomagao bolesnicima. Svi smo mi u nekim bismo rekli poteškoćama. Nekome kako ja znam reći, fali na glavi, a nekom u glavi, a svi smo mi na neki način hendikepirani, ali to ne znači da smo daleko od Boga. Bog nas voli i trebamo jedni druge voljeti. Isus nas je naučio da jedni druge volimo, razumijemo i da jedni drugima pomažemo i onda je rekao da toliko smo njegovi koliko smo pomagali onima kojima je bilo potrebno. Evo vi ste jedni uz druge. Jedni drugima možete biti radost, snaga, jakost. Možete s druge strane biti i teret, ali ja vjerujem da ste vi jedni drugima dobrota, ljubav, pomoć u vašim teškoćama, pa evo neka vas Gospodin u tome blagoslovi. Neka vam dade snage i jakosti, a Sv. Marko neka vam izmoli puno snage i jakosti kojom je on svjedočio svoju vjeru, trpio svoje mučeništvo, evo tako da i vi možete izdržati sve kušnje u ovome životu, a Bog će sigurno dati ono što vam je potrebno da izdržite i posebno nagraditi u vječnom životu, jer svi mi tražimo prema vječnom životu i hvala Bogu da ovaj život završava, da ne traje vječno”.
Nakon ručka nastavljeno je druženje osoba s invaliditetom uz razgovor, glazbu i ples.

ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE - ASISTENT U NASTAVI

2011-09-23T12:47:00+00:00

Udruga invalida Križevci održala je dana 30. kolovoza 2011. godine u Velikoj vijećnici Grada Križevaca konferenciju za medije povodom provedbe projekta „Odgoj i obrazovanje učenika s invaliditetom, odnosno s teškoćama u razvoju u redovitoj školi“.
Na konferenciji za medije sudjelovali su: Gradonačelnik grada Križevaca g. Branko Hrg, Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Koprivničko-križevačke županije gđa. Branka Cuki, Pročelnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe u Križevcima gđa. Jadranka Čapalija, ravnateljica Obiteljskog centra Koprivničko-križevačke županije gđa. Željka Koluder-Vlahinja sa svojim suradnicama, ravnatelji/ice osnovnih i srednjih škola, gđa. Ana Ivančan, supervizorica projekta, te roditelji učenika/ica s teškoćama i asistentice u nastavi.
Ovaj projekt je prvi takve vrste u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Projekt je financiran sredstvima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a partneri u projektu su: Grad Križevci, Obiteljski centar Koprivničko-križevačke županije, Osnovna škola „Ljudevita Modeca“ Križevci, Osnovna škola „Vladimir Nazor“ Križevci, Srednja škola „Ivan Seljanec“ Križevci i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba u Križevcima.
Korisnici projekta su: 6 učenika/ica s teškoćama - polaznici Osnovne škole „Ljudevita Modeca“ Križevci (četiri učenika), Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Križevci (jedna učenica) i Srednje škole „Ivan Seljanec“ Križevci (jedan učenik).
Cilj projekta je: kvalitetniji razvoj fizičkog (motorika), psihičkog (samopouzdanje, motivacija) i socijalnog aspekta, savladavanje socijalno – psiholoških prepreka (druženje i stvaranje prijateljstva) učenika/ica s teškoćama, te ravnopravno sudjelovanje učenika s teškoćama u svim aspektima nastave, a samim time i poboljšanje kvalitete nastave za sve učenike/ice u razredu.
Očekivani rezultati projekta: asistenti u nastavi poboljšati će uključivanje djece s teškoćama odnosno djece s tjelesnim invaliditetom u razredni kolektiv, lakšem savladavanju socijalno-psiholoških prepreka i nastavnih sadržaja. Ovim projektom učenicima s teškoćama u školi olakšati će se svladavanje gradiva i tražene zadatke, te će im to pomoći kako bi u daljnjem školovanju mogli odabrati željeno, primjereno zanimanje i, po mogućnosti završiti obrazovanje najpogodnije za njihov status i u skladu s njihovim željama i potrebama. Dalje, smanjenje prepreka do potpune integracije učenika s teškoćama u razvoju kao i povećanje kvalitete nastave u razredima u kojima je asistent u nastavi, kvalitetniji rad nastavnika u razredu u kome je asistent - dakle dobrobit za sve učenike i nastavnike.

SVJETSKI DAN ALZHEIMEROVE BOLESTI

2011-09-21T12:51:00+00:00

Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21. rujan, je dan solidarnosti koji ujedinjuje oboljele, njihove obitelji, skrbnike, udruge i stručnjake u svrhu podizanja svijesti u javnosti o toj teškoj bolesti. Ovogodišnje obilježavanje protiče u znaku jubilarne obljetnice Alzheimerove bolesti - prije točno 100 godina bolest je prvi put opisana.
Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, kao jedna od članica Svjetske udruge (Alzheimer’s Disease International – ADI), pridružuje se toj izuzetno važnoj inicijativi. Želja im je potaknuti, prije svega medije i vlast, no i sve ostale, na ujedinjenje znanja i mogućnosti, a kako bi oboljelima i njihovim skrbnicima osigurali kvalitetniji život.

TJEDAN BORBE PROTIV TBC-A - 14. - 21. RUJNA

2011-09-21T12:49:00+00:00

Tjedan borbe protiv tuberkuloze i ostalih plućnih bolesti, koji se svake godine obilježava od 14. do 21. rujna, zajednička je akcija na svim razinama organiziranosti Hrvatskog Crvenog križa.
Ovaj Tjedan tradicionalno se provodi u suradnji s djelatnicima u zdravstvenim ustanovama.
Gradska i općinska društva Crvenog križa u Tjednu borbe protiv tuberkuloze organizirat će prigodna zdravstvena predavanja o ovoj zaraznoj bolesti po školama, mjestima stanovanja i sl.
U Tjednu borbe protiv tuberkuloze djelatnici i volonteri Hrvatskog Crvenog križa posjetit će bolesnike u njihovim domovima (posebice osobe slabijeg imovinskog stanja) ili u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama.
Od 14. do 21. rujna u poštanskom prometu u Hrvatskoj, u prodaji je doplatna poštanska marka. Prihod ostvaren od prodaje doplatne poštanske marke Hrvatski Crveni križ koristit će za zdravstveno-humanitarne programe kao što su prevencija ili pomoć oboljelima.
Najčešća zarazna bolest na svijetu, bolest koja odnosi 3 milijuna života godišnje, bolest koja je stara koliko i čovječanstvo i na kraju, bolest čija je incidencija u posljednje vrijeme porasla za 20% usprkos sve modernijoj medicini i znanosti, svakako zaslužuje našu pozornost; sve je to tuberkuloza.
Tuberkuloza postaje interdisciplinarna bolest jer se sve rjeđe vidi samo “obični” bolesnik s tuberkulozom. Najčešće se radi o multimorbidnom bolesniku, npr. s limfomom, koji je primao agresivnu citostatsku polikemoterapiju, te je zbog svog imunokompromitiranog odgovora organizma razvio manifestnu tuberkulozu. Budući da je svaki treći stanovnik Zemlje inficiran bacilom tuberkuloze, nije čudo da u eri porasta oboljelih od zloćudnih bolesti, imunoloških bolesti, reumatskih bolesti ili bolesti metabolizma raste mogućnost obolijevanja od tuberkuloze.
Nakon infekcije bacilom tuberkuloze u odraslih osoba, rizik da se razbole od aktivne tuberkuloze iznosi 5-10%. U djece taj je postotak nešto viši, tako da oni u dobi od 1-5 godina imaju rizik od razbolijevanja 24%, djeca u dobi od 11-15 godina rizik od 15%. Najosjetljivija su djeca dojenačke dobi ispod godine dana, u njih je rizik 43% da razviju manifestnu bolest nakon infekcije tuberkuloze.

UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – VELIKA GOSPA, 15. kolovoza

2011-08-15T00:01:19+00:00

Među najomiljenije marijanske blagdane spada: Marijino uznesenje na nebo. Tko god može, za Veliku Gospu nastoji hodočastiti u koje marijansko svetište. Zato su naša marijanska svetišta toga dana puna, sva raspjevana u dragoj hodočasničkoj pjesmi, ožarena ne samo ljetnim suncem nego još više žarom, molitvom i pobožnošću. Božji je narod onim svojim vjerničkim osjetilom osjetio da je to dan Marijine slave i zato u molitvi, pjesmi, djelima pobožnosti daje oduška svojoj radosti.
Teologija nas ući da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII.
Od XIII. stoljeća pa dalje čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom. Papa Benedikt XIV. u XVIII. stoljeću, raspravljajući o blagdanima Majke Božje, piše: “Tkogod se potrudi da prouči stare dokumente, u kojima se ovaj blagdan naziva usnuće, naći će ovaj odgovor: usnuće je i uznesenje jedna te ista stvar.”
II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi riječi dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: “Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.”. A zatim izriče kristološku svrhovitost te Marijine povlastice ovim riječima: “Ona je od Gospodina bila uzvišena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.”
Ono što Marija nudi svijetu danas jest živa i konkretna stvarnost Spasitelja svijeta u njegovu utjelovljenju. Ona nas tjera na vjeru u Krista, ali ne onakvoga kakvim ga katkad i nesvjesno zamišljamo, kao biće koje je djelomično Bog i djelomično čovjek, već kao biće koje je potpuno božansko i potpuno ljudsko. Marija je čuvarica stvarnosti utjelovljenja.
Uvrstimo se, dakle, i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o njezinu uznesenju tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave najljepši Marijin dan.
Marijo Kraljice mira, moli za nas!

PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO, 6. KOLOVOZ

2011-08-06T06:44:00+00:00

Danas slavimo veoma uzvišen događaj iz Kristova javnoga života, o kojem nas izvješćuju sva tri sinoptika Matej, Marko i Luka te sv. Petar u svojoj drugoj poslanici. On je s Ivanom i Jakovom bio povlašteni očevidac toga događaja, koji cijeloga života nije zaboravio, pa o njemu u spomenutoj poslanici piše: “Uistinu, nismo vam navijestili moć i dolazak našega Gospodina Isusa Krista držeći se lukavo izmišljene bajke, nego jer smo bili očevici njegova (božanskog) veličanstva. On je, naime, primio čast i slavu od Boga Oca kad mu je od tako uzvišene Slave došao glas: ‘Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao.’ I taj glas koji je došao s neba mi smo čuli kad smo bili s njim na svetoj gori. Tim držimo vrlo sigurnim sve proroštvo. Vi dobro činite što upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vašim srcima” (2 Pt 1,16-19). U drugoj polovini svoga apostolskoga života Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na Tabor, što se jedinstveno poput kakvog divovskog stošca iz plodne Ezdrelonske doline diže nebu pod oblake. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, “lice mu zasja kao sunce” (Mt 17,2), a “njegove haljine postadoše tako sjajnobijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji” (Mk 9,3).
Ostatak događaja prepustimo majstoru pera svetom Luki, neka nam ga što više dočara. “I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim. Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: ‘Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.’ Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: ‘Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!’ U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli” (Lk 9, 30-36).

16. OBLJETNICA VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE “OLUJA”

2011-08-05T06:42:00+00:00

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani Knin u vojno -redarstvenoj operaciji “Oluja”. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. “Oluja” je uz “Bljesak” ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego da vlastitom oružanom silom oslobodi ono što je oduvijek bilo njezino. Hrvatska vojska stasala je u silu koja je to sad mogla sama i bez ičije pomoći. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za Oluju!
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji „Ljeto 95“ stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade. Prostor Banije okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.
Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili poluokruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova je opet slobodna, slave Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš... Slavi se i u Kninu koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad. Slavi cijela Hrvatska.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
U samo 84 sata vojnoredarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i kojom je oslobođeno više od 10 000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve.

VODIČ KROZ PRAVNE PORTALE EUROPSKE UNIJE

2011-07-27T14:42:00+00:00

Ako tražite sudsku odluku, uredbu, direktivu, mišljenje nezavisnog odvjetnika, predmet Europskog suda, okvirnu odluku Vijeća Europske unije, zakonodavni prijedlog, radne dokumente ili akte pojedinih institucija, kao i druge informacije vezanog sadržaja, ovim člankom ukratko ćemo vas uputiti u sadržaj službenih pravnih portala Europske unije.
Svi službeni portali Europske unije omogućavaju korisniku pregled velikog broja različitih podataka.
Tako glavne portale možemo podijeliti na temeljni portal Europske unije (Europa), pravne portale (EUR-Lex, Curia, SCADplus), portale na kojima se mogu pronaći svi zakonodavni prijedlozi Europske komisije, odnosno akti koji proizlaze iz procesa donošenja odluka (PreLex i Legislative Observatory), portale na kojima se mogu naći baze bibliografskih podataka (ECLAS i EU Bookshop), portale na kojima se može pronaći velika količina novosti i informacija, odnosno baze podataka novinskih priopćenja većine institucija Europske unije (Rapid, EU PressRoom, EUObserver, EurActiv), portale koji služe kao terminološki izvori (IATE – InterActive Terminology for Europe, kao i stranica EUROVOC na portalu Europa), portale na kojima se mogu saznati sva prošla kao i planirana događanja Europske unije (EU Calendar i Bulletin Europske unije koji je ukinut 2009.) te na portal koji sadrži godišnji izvještaj Europske komisije o projektima, aktivnostima i programima Europske unije (General report).
S obzirom na veliku količinu i raznovrsnost portala Europske unije, u ovom članku usredotočili smo se samo na kratki pregled pravnih portala.
Najkompletniji, što se tiče količine i raznovrsnosti sadržaja, temeljni je i službeni portal Europske unije pod nazivom Europa. Na njemu se mogu pronaći općenite informacije o Europskoj uniji, o pojedinim institucijama, o zakonodavstvu, o aktivnostima Europske unije, a postoji i kutak posvećen medijima.
Što se zakonodavnog dijela tiče, Europa nudi specijaliziranu stranicu pod nazivom SCADplus, koja sadrži kratki pregled zakonodavstva Europske unije podijeljenog u 32 područja aktivnosti (npr. pravosuđe, sloboda i sigurnost, energija, okoliš, kultura).
EUR-Lex je drugi, temeljitiji i praktičniji pravni portal, čiji se sadržaj objavljuje na sva 23 službena jezika Europske unije. To je portal Europske komisije na kojem se objavljuje službeni list Europske unije pod nazivom Official journal. Portal se može pretraživati putem jednostavne tražilice (simple search), napredne tražilice (advanced search), ili klikom na Službeni list (Official journal).
Najjednostavniji način pretrage je putem jednostavne tražilice, gdje se nadalje može pretraživati prema kategorijama: općenito traženje (po određenim terminima u naslovu ili tekstu, datumu izdavanja dokumenta, autoru, klasifikaciji ili ključnim riječima), traženje po broju dokumenta (natural number – npr. oznaka sudskog predmeta C-154/08, CELEX broj – brojčana oznaka dokumenta, konsolidirana verzija), po kategorijama dokumenata (Ugovori (Treaties), zakonodavstvo (legislation), zakonodavni prijedlozi (preparatory acts), sudska praksa (case-law) i parlamentarna pitanja (parliamentary questions), odnosno unošenjem referenci (Službeni list i Izvješća Europskog suda – službena zbirka sudske prakse). Klikom na svaku od tih kategorija može se odabrati i niz potkategorija, što, sužavanjem izbora, izravno dovodi do tražene informacije.
Odabir potkategorije zakonodavstvo (Legislation) vodi izravno do izbora između akata sekundarnog zakonodavstva (uredbe, direktive ili odluke) ili međunarodnih sporazuma. Daljnjim odabirom npr. Uredbe (Regulation) klikom na bibliografske podatke može se doći do niza dodatnih informacija o traženom aktu, kao i do poveznica na dokumente s kojima je u korelaciji (npr. novinski članak).
EUR-Lex sadrži i sudsku praksu Europskog suda (presude suda, mišljenja suda i nezavisnih odvjetnika) objavljenu u European Court Reports (ECR) od 1953., kao i odluke Općeg suda i Službeničkog suda. Tekstovi sudske prakse imaju paralelni dvojezični prikaz, kao i bibliografske detalje. Mogu se pretraživati unosom broja predmeta slučaja (natural number), po CELEX broju, odnosno prema ključnim riječima, tipu dokumenta, tipu postupka ili imenima stranaka.
Kao izvor sudske prakse važan je i pravni portal Curia. Službeni jezik Curie je francuski, ali je sadržaj preveden i na druge jezike. Na njemu se objavljuju presude Europskih sudova i to: Europskog suda, čija se presuda označava slovom C i brojem predmeta, Općeg suda (bivši Sud prvog stupnja), čijem broju predmeta prethodi slovo T u službenoj oznaci i presude Službeničkog suda s oznakom F.
Za pretraživanje zakonodavnih prijedloga i radnih dokumenata institucija Europske unije preporuča se korištenje dva portala: PreLex ili Legislative Observatory. Na portalu PreLex mogu se pratiti sve faze odlučivanja između Europske komisije i ostalih institucija Europske unije koje u tom procesu sudjeluju. Naime, tamo se mogu naći zakonodavni prijedlozi od trenutka kada ih je Europska komisija usvojila i proslijedila Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu, sve do trenutka kada su konačno usvojeni.
I Legislative Observatory daje detaljnu kronologiju zakonodavnih prijedloga, tako da korisnik može dobiti uvid u sve faze kroz koje je jedan akt prošao od trenutka kada je predložen do trenutka njegovog usvajanja, ali sadrži i poveznice na verzije svih dokumenata Europske komisije i Europskog parlamenta koji su uključeni u postupak donošenja akta.
Svi navedeni portali (osim EUObserver i EurActiv) službeni su portali Europske unije, a njihov sadržaj svima je dostupan te se objavljuje na engleskom, ali i na drugim službenim jezicima Europske unije.

USMENO SKLOPLJEN UGOVOR O RADU I POČETAK TIJEKA PRAVA I OBVEZA PO TAKVOM UGOVORU

2011-07-27T14:41:00+00:00

Nedostatak pisane forme ugovora o radu ne čini usmeno ili konkludentnim radnjama sklopljen ugovor ništavim, već naprotiv, takav način sklapanja članak 12. Zakona o radu čini dokazivim i zakonski mogućim načinom sklapanja ugovora o radu koji pravne posljedice proizvodi od trenutka kada je usmeno sklopljen.
Prema članku 12. stavku 1. Zakona o radu, ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Međutim, propust ugovornih strana (radnika i poslodavca) da sklope ugovor u pisanom obliku ne utječe na valjanost i postojanje usmeno sklopljenog ugovora. Uostalom i sama odredba članka 12. stavka 3. Zakona o radu polazi od pretpostavke da usmeno sklopljeni ugovor o radu postoji i da nije ništetan.
Naime, navedena odredba propisuje kako je poslodavac dužan uručiti „... pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru“, dakle, zakonodavac smatra ugovor sklopljenim u trenutku usmenog dogovora, bez obzira na nedostatak izrijekom propisane pisane forme iz stavka 1. članka 12. Zakona o radu.
Stoga se može smatrati da odredba članka 12. stavka 3. i 4. Zakona o radu otklanja stroge posljedice nedostatka propisanog oblika i forme ugovora predviđene kako općim propisima obveznog prava, tako i samom odredbom stavka 1. prethodno navedenog članka Zakona o radu.
U tom smislu sva prava i obveze koje proizlaze iz usmeno (pa tek kasnije i pisano) sklopljenog ugovora o radu, između poslodavca i radnika kao ugovornih strana, djeluju već od trenutka usmeno sklopljenog ugovora, bez obzira na trenutak njegove pisane realizacije odnosno dobivanja pisane forme.
Dakle, zakonodavac smatra da se radnik nalazi kod poslodavca u radnom odnosu od trenutka usmenog sklapanja ugovora o radu, ako se (ponekad tek izjavama svjedoka) dokaže da je takav dogovor prethodio pisanom sklapanju ugovora.
Naravno, te prethodno navedene odredbe Zakona o radu ne dolaze do primjene ako između poslodavca i radnika ugovor o radu zaista nije sklopljen (čak niti usmeno), jer istaknute zakonske odredbe članka 12. ne polaze od fikcije da ugovor o radu postoji i u slučaju kada on ne postoji, već samo otklanjanju posljedice nedostatka propisane forme (ništetnost ugovora), ukoliko je ugovor o radu uistinu usmeno sklopljen, te je u tom slučaju njegova pisana forma samo potvrda takvoga sklapanja ugovora.
Međutim, ako bi iz okolnosti konkretnog slučaja nedvojbeno proizlazilo da ugovor o radu nije sklopljen niti u nekom alternativnom obliku izvan propisane pisane forme (usmeno, pa čak i konkludentnim radnjama), smatralo bi se kako se ne radi o ugovoru o radu.
U tom smislu, primjerice, kod istodobnog radnog odnosa odnosno zaposlenja kod drugog poslodavca, ne može se smatrati da postoji radni odnos temeljen na usmenom sporazumu kod prvog poslodavca (Odluka Vrhovnog suda RH, Revr-225/08. od 13. kolovoza 2008.).
U svim ostalim slučajevima, kada nema određenih posebnih činjenica i okolnosti koje bi ukazivale drukčije, usmeni sporazum između radnika i poslodavca, odnosno usmeni ugovor o radu nije ništetan zbog nedostatka pisane forme, te proizvodi sve relevantne pravne posljedice za obe ugovorne strane kao i klasičan pisani ugovor o radu, i to od trenutka njegovog usmenog sklapanja.
Zaključno treba navesti da ukoliko poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom usmeno sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme (članak 12. stavak 4. Zakona o radu).

UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU

2011-07-27T14:38:00+00:00

Osoba koja više ne može skrbiti za sebe ili za svoje gospodarstvo, bilo radi bolesti, fizičke nesposobnosti ili starosti, u mogućnosti je zaključiti ugovor o doživotnom uzdržavanju. U praksi se kao predmet ovog ugovora najčešće pojavljuju nekretnine, ali i cjelokupna imovina primatelja uzdržavanja.
Ugovor o doživotnom uzdržavanju je dvostranobvezni, naplatni, strogo formalni i aleatorni pravni posao kojim se davatelj uzdržavanja obvezuje da će drugu ugovornu stranu ili trećega uzdržavati do njegove smrti, a druga ugovorna strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja (članak 579. Zakona o obveznim odnosima).
Uzdržavanje se sastoji od davanja i činjenja, a određivanje opsega i načina uzdržavanja prepušteno je sporazumu stranaka. Potrebno je naglasiti da precizno određen opseg i način uzdržavanja smanjuje mogućnost konflikta i nesporazuma među ugovornim stranama, pa i moguće zahtjeve za raskidom ugovora zbog neispunjenja ugovornih obveza.
Kako je primatelj uzdržavanja u pravilu slabija strana u takvom pravnom poslu, a i zbog zaštite trećih osoba, člankom 580. Zakona o obveznim odnosima određen je strogo formalni oblik ugovora te će ugovor o doživotnom uzdržavanju biti valjan:
a) ako je sastavljen u pisanom obliku (pri tome je nebitno jesu li predmet ugovora stvari, prava ili imovina; pokretnine ili nekretnine; dio ili cjelokupna imovina, sadašnja ili buduća imovina)
b) ako je ovjeren od suca nadležnog općinskog suda (bitno je napomenuti da će ugovor biti ništetan ako je ovjeren od strane sudskog savjetnika ili ako su ovjereni samo potpisi, a ne cjelokupni ugovor) ili je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ako je solemniziran od strane javnog bilježnika.
Prema odredbi stavka 2. članka 580. Zakona o obveznim odnosima, ovlaštena osoba dužna je prilikom ovjere ili sastavljanja ugovarateljima pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice.
Ugovor o doživotnom uzdržavanju aleatorni je pravni posao, odnosno pravni posao u kojem bitnu ulogu ima sreća ili slučaj, što znači da se na njega ne primjenjuje pravilo jednake vrijednosti činidaba, te se radi nerazmjera uzajamnih davanja, odnosno prekomjernog oštećenja, ne može pobijati.
Naime, člankom 375. Zakona o obveznim odnosima određeno je da se zbog nerazmjera činidaba ne može zahtijevati poništenje trgovačkog ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje, pa niti u slučaju kada je za stvar dana viša cijena iz osobite naklonosti. U praksi to znači da se ugovor o doživotnom uzdržavanju neće moći pobijati ako je vrijednost predmeta ugovora znatno veća od činjenja odnosno davanja upućenih prema osobi primatelja, odnosno zbog kratkog trajanja uzdržavanja. Međutim, mišljenja smo da bi sudska praksa trebala uzeti u obzir, kao razlog za pobojnost ugovora o doživotnom uzdržavanju, njegovo sklapanje s osobom za koju se s velikom vjerojatnošću moglo zaključiti, u vrijeme sklapanja ugovora, koliko će dugo osoba živjeti (npr. teško oboljele osobe na samrti). U takvim slučajevima mogao bi se uzeti u obzir nerazmjer činidaba kao razlog za poništaj. Naravno da bi od značaja za sud, u svakom konkretnom slučaju, bilo bitno i emotivno stanje primatelja uzdržavanja, te njegova spremnost da iznimno vrijednu imovinu prepusti nekome kao naknadu za skrb koju prima tijekom posljednjih dana svoga života.
Ako je predmet ugovora nekretnina, davatelj uzdržavanja ovlašten je predložiti upis zabilježbe toga ugovora u zemljišnim knjigama (članak 70. Zakona o zemljišnim knjigama), a ako je predmet ugovora pokretnina ili neko pravo za koje se vode javni upisnici, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti upis toga ugovora u odgovarajući upisnik (članak 581. Zakona o obveznim odnosima).
Zabilježba ugovora ima značaj javne obavijesti o postojanju toga ugovora. Da bi osoba davatelja postala vlasnikom nekretnine nakon smrti primatelja uzdržavanja, potrebno je podnijeti prijedlog za upis prava vlasništva. Ugovor treba sadržavati clausulu intabulandi (nedvosmisleno očitovanje volje dotadašnjeg vlasnika – primatelja uzdržavanja – kojim dopušta da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja – davatelja uzdržavanja), a potrebno je priložiti i dokaz o smrti primatelja, dakle smrtni list. Potrebno je naglasiti da će davatelj postati vlasnik s danom predaje prijedloga nadležnom sudu ako mu se rješenjem odobri uknjižba.
Člankom 5. stavkom 3. Zakona o nasljeđivanju utvrđeno je kako nije ostavina ono što je netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekao na posebnom pravnom temelju. Dakle, ako je ugovorom o doživotnom uzdržavanju stečena cijela imovina primatelja, tada nema niti ostavine, pa niti nužnog dijela. Međutim, ako je ugovorom stečen dio imovine, preostali dio imovine ostavina je ostavitelja.
Ako su, na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, stjecatelji nekretnine bračni drug, potomci i preci, te posvojenici i posvojitelji, oni su oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina (članak 9. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina). Ostalim stjecateljima porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju pa do smrti primatelja (članak 8. stavak 2.). Porezna obveza, prema članku 16. stavku 2. Zakona o porezu na promet nekretnina, nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, a ne u trenutku sklapanja ugovora.
Uz ugovor o doživotnom uzdržavanju potrebno je spomenuti i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa ćemo za njihovu usporedbu iskoristiti sublimaciju gornjeg teksta:
Ugovor o doživotnom uzdržavanju:
- dvostranoobvezni, naplatni, strogo formalan, aleatorni
- stjecanje stvari i prava odgođeno do smrti primatelja
- mogućnost upisa zabilježbe u zemljišne knjige, ako je riječ o nekretnini ili upis ugovora u odgovarajući upisnik pokretnina, ako takav postoji
- nakon smrti primatelja potrebno je predati prijedlog za uknjižbu i uz njega priložiti ugovor i dokaz o smrti primatelja
- nema primjene odredbi o nužnom dijelu na imovini koja je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju jer taj dio imovine ne ulazi u ostavinu
- bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine, ne plaćaju porez na promet nekretnina, a ostalim stjecateljima porez se umanjuje za 5% za svaku napunjenu godinu uzdržavanja od sklapanja ugovora do smrti primatelja
- porezna obveza nastaje u trenutku smrti primatelja
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju:
- dvostranoobvezni, naplatni, strogo formalan (članak 589. Zakona o obveznim odnosima), aleatorni
- davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koja su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja (članak 586. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima), dakle, prijedlog za upis prava vlasništva može se predati odmah nakon sklapanja ugovora, ako je predmet ugovora nekretnina
- mogućnost osnivanja stvarnog tereta uzdržavanja (članak 587. Zakona o obveznim odnosima)
- nema primjene odredbi o nužnom dijelu
- obveza plaćanja poreza na promet nekretnina za sve kategorije stjecatelja
- porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

ŠTO S PREZIMENOM NAKON RAZVODA BRAKA?

2011-07-27T14:28:00+00:00

Promjenu prezimena u vezi sa sklapanjem i prestankom braka regulira Obiteljski zakon i, podredno, Zakon o osobnom imenu. Jedno od pitanja s kojim se osoba čiji brak prestane može susresti jest i što s prezimenom nakon razvoda braka.
Prezime se pod određenim uvjetima i u određenim slučajevima može promijeniti. Najčešće tijekom života prezime mijenjaju žene udajom, ili čak i kasnije, ako se brak razvede, vraćajući se na „staro“, djevojačko prezime, iako nije nepoznato da prezime vjenčanjem mijenjaju i muškarci. Postoje dakako i slučajevi promjene prezimena neovisno o sklapanju, razvodu ili poništaju braka.
O pitanjima bračne zajednice i utjecaju na prezime govori Obiteljski zakon. Tako prema članku 12. Obiteljskog zakona, kada utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matičar će uzeti izjavu nevjeste i ženika o izboru prezimena.
Nadalje, prema članku 31. Obiteljskog zakona, prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se sporazumjeti:
1. da svako zadrži svoje prezime,
2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih,
3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena,
4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.
U slučaju sporazuma o prezimenu prema kojem oboje kao zajedničko uzimaju oba prezimena, nevjesta i ženik odlučit će koje će prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.
Brak, bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, prestaje na nekoliko načina: smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom (članak 34. stavak 1. Obiteljskog zakona).
Ako brak prestaje razvodom, postavlja se pitanje što s prezimenom nakon razvoda braka.
Kako postoje odredbe o odabiru prezimena uoči sklapanja braka, a koje će se koristiti za vrijeme trajanja bračne zajednice, tako Obiteljski zakon sadržava i odredbu o pravu na prezime nakon prestanke te zajednice.
Naime, (člankom 35. Obiteljskog zakona propisano je da u slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka. Iz navedenog se izvodi zaključak da to bračni drug može, ali ne mora. Tu drugu mogućnost propisuje Zakon o osobnom imenu, koji u članku 5. određuje da ako se jedan od supružnika odluči vratiti na prezime koje je imao prije zaključenja braka, može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta. Izjava je temelj za upis promjene osobnog imena u matične knjige. Postupak promjene prezimena provodi se u skladu sa člancima 6.-10. Zakona o osobnom imenu.
Dakle, svaki od bivših bračnih drugova nakon razvoda braka može ili ostaviti dotadašnje (bračno) prezime, ili se vratiti na prezime koje je imao prije braka. To je pravo utvrđeno Zakonom, a za njegovo ostvarenje nije od utjecaja što netko više nije dio obitelji drugog bračnog druga.

PRIJEDLOZI ZAKONA ZA ČETIRI DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI

2011-07-27T14:03:00+00:00

Na 23. sjednici Hrvatskog sabora raspravljen je paket od četiri prijedloga zakona koji bi se mogli svrstati pod kategoriju socijalnih – Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o socijalno-pedagoškoj djelatnosti, Zakon o logopedskoj djelatnosti i Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Predložena rješenja predviđena su Zakonom o socijalnoj skrbi /Narodne novine, broj 57/2011) i idu u prilog započetoj reformi socijalne skrbi.
Zakonskim prijedlozima uređuje se sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje sve četiri djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara i sveučilišnih prvostupnika struke te nad provođenjem djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je da su sve četiri djelatnosti od javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Zakonskim prijedlozima uređuje se i osnivanje strukovnih komora kao samostalnih i neovisnih strukovnih organizacija sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima. Cilj osnivanja Komora jest usmjeravanje profesionalnog razvoja struke, promicanje, zastupanje i usklađivanje interesa magistara i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada, logopedije, socijalne pedagogije i edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
U objedinjenoj saborskoj raspravi istaknuto je da u sustavu socijalne skrbe radi 11 500 ljudi od čega su dvije trećine stručni radnici: psiholozi, socijalni radnici, pravnici, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi. Zakonom o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) regulirana je profesija psihologije, dok ostale profesije nisu zakonski regulirane što rezultira njihovim neujednačenim obavljanjem ovisno o različitom resoru, instituciji i sl. Ujednačavanjem djelatnosti želi se postići jasno određivanje zadataka svake pojedine struke unutar sustava socijalne skrbi. Racionalizacijom stručnog kadra pokušat će se olakšati migracija stručnjaka između pojedinih resora i institucija.
Temelj za ujednačavanje djelatnosti zakonski prijedlozi razrađuju u početnim člancima kojima se propisuju stručni postupci, mjere i sredstva usmjereni prema pojedincu, skupinama, institucijama i zajednici odnosno sve ono što djelatnost pojedine struke obuhvaća. Određeno je da pravo na obavljanje djelatnosti ima magistar i sveučilišni prvostupnik određene struke (logopedije, edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti, socijalne pedagogije, socijalnog rada) koji su upisani u imenik strukovne komore te imaju odobrenje za samostalan rad (licenca). Sveučilišni prvostupnici imaju pravo na obavljanje djelatnosti samo pod nadzorom magistra struke.
Odobrenje za samostalni rad magistru i sveučilišnom prvostupniku daje strukovna komora nakon upisa u Imenik magistara odnosno sveučilišnih prvostupnika. Potrebno je istaknuti nejasnoću zakonskih prijedloga koja je bila predmetom rasprave i u Saboru. Naime, propisano je da komora daje odobrenje za samostalni rad i sveučilišnom prvostupniku dok prethodni članak ističe da prvostupnici imaju pravo na obavljanje djelatnosti samo pod nadzorom magistra struke. Postavlja se pitanje mogu li sveučilišni prvostupnici rad obavljati samostalno ili isključivo pod nadzorom magistra. Predlagatelji zakona obvezali su se tu nejasnoću ispraviti u konačnom prijedlogu zakona.
Privatnu praksu samostalno može obavljati isključivo magistar pojedine struke pod uvjetima propisanim zakonom. U tom smislu zakonski prijedlozi propisuju uvjete za obavljanje privatne prakse, privremenu obustavu rada te prestanak obavljanja privatne prakse. Najnižu cijenu kao i pojedinačnu cijenu rada privatnih magistara struke propisuje strukovna komora.
Zakonskim prijedlozima predviđeno je osnivanje strukovnih komora i to: Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore logopeda. Komore su samostalne strukovne organizacije sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Osim javnih ovlasti Komora obavlja i druge poslove poput nadzora obavljanja djelatnosti, propisuje Etički kodeks struke, zastupa članove u zaštiti njihovih interesa, surađuje s drugim strukovnim i državnim tijelima, utvrđuje povrede radnih dužnosti, brine za pravnu pomoć članovima itd.
Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi Ministarstvo. Rad Komore financira se upisninama, članarinama, iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore te iz državnog proračuna. Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva isključivo za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
Postavlja se pitanje hoće li prihodi od članstva i upisnina biti dovoljni za financiranje onih poslova Komore koji se ne financiraju iz proračuna budući da je u prijedlogu Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti navedeno dvadesetak takvih poslova. S druge strane, u uvodu zakonskog prijedloga ističe se da je u ustanovama socijalne skrbi zaposlen svega 371 edukacijski rehabilitator, od čega većina (320) u domovima socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Može li Hrvatska Komora edukacijskih rehabilitatora kvalitetno obavljati dvadesetak složenih poslova s prihodima od svega tristotinjak članarina. Nadalje, može li Komora slaba po članstvu kvalitetno štititi interese svojih članova. Kako bi se riješila ova sporna pitanja, neki su saborski zastupnici predložili osnivanje jedne ili dvije komore koja bi bila zadužena za sve četiri djelatnosti.
Zakonski prijedlozi uključuju i kaznene te prijelazne i završne odredbe. Novčane kazne odnose se isključivo na propuste magistara struke i iznose od 10.000,00 do 30.000,00 kuna. Osnivanje komora predviđeno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Također, u istom roku, ministar bi trebao donijeti provedbene pravilnike, a Komora opće akte za čije je donošenje ovlaštena zakonom.

NOVOSTI U SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

2011-07-27T13:05:00+00:00

Iako statistički podaci pokazuju da je tijekom primjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama(Narodne novine, broj 67/08. i 48/10.), odnosno od 2009. godine, pao ukupan broj prometnih nesreća kao i broj ozlijeđenih i poginulih osoba u njima, u nove izmjene i dopune toga Zakona (Narodne novine, broj 74/2011.) donesene su kako bi se još preciznije definirale pojedine njegove odredbe te dodatno pridonijelo povećanju sigurnosti prometa na cestama.
Novela ovog Zakona donesena je i radi njegovog usklađivanja s Direktivom 126/2006/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća te s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-3084/08 od 7. travnja 2010.
Tako je novim stavkom 13. u članku 5. propisano da će Ministarstvo unutarnjih poslova dostavljati podatke o vlasnicima odnosno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu jedinicama lokalne samouprave odnosno pravnim osobama koje one odrede, a radi obavljanja poslova iz Zakona iz njihove nadležnosti.
Sankcije za nepoštivanje znakova i naredbi koje sudionicima u prometu daju policijski službenici (članak 32.), sada mogu davati i druge ovlaštene osobe (npr. prometni redari).
Zbog povećane društvene opasnosti koju predstavlja takvo ponašanje, u članku 49. dodan je novi stavak 5. kojim se propisuje stroža sankcija za vozača koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru. Ako je vozač pravomoćnom odlukom proglašen krivim za ovaj prekršaj, vozaču se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda (članak 287. stavak 3.).
Sa 2.000,00 kuna na 3.000,00 kuna podignut je iznos novčane kazne za prekršaje iz članka 57. stavka 7., članka 67. stavka 5., članka 70. stavka 3., članka 72. stavka 2. i članka 74. stavka 2. Zakona.
Propisan je dodatni slučaj kada vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo; na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta.
Proširena je odredba članka 84. stavka 1. točke 8. Zakona kojom su definirana mjesta s kojih se mogu premjestiti nepropisno zaustavljena ili parkirana vozila, na način da se izrijekom propisuje da je to moguće učiniti i ako je vozilo zaustavljeno ili parkirano ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta.
Od sada se zahtijeva da vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti bude označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom. Također, i pješaci moraju biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom uvijek kada se kreću kolnikom noću ili danju u slučaju smanjene vidljivosti (a ne samo na javnoj cesti izvan naselja).
U članku 161. stavku 3. preciznije je definirana zabranjena količina alkohola kod osobe koja se prevozi na biciklu, mopedu ili motociklu (iznad 0,50 g/kg) te se propisuje zabrana prevoženja osoba koje su pod utjecajem lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Pojam „opojne droge“ terminološki je usklađen s odredbama Zakona o suzbijanju zloporabe droga, te se sada koristi pojam „droge“.
Također, izmijenjen je članak 199. Zakona te se, sukladno Odluci Ustavnog suda RH broj: U-I-3084/08, od 07. travnja 2010., propisuju koncentracije alkohola koje pojedine kategorije vozača smiju imati. Tako je za vozače profesionalnih kategorija C1, C1+E, C, C+E, D1, D1+E, D, D+E i H, mlade vozače i vozače vozila B kategorije kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), u vrijeme kada obavljaju te poslove propisano da uopće ne smiju u krvi imati alkohola niti imati u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Za ostale vozače propisano je da ne smiju upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu imaju droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima ili ako u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Sukladno istoj odluci Ustavnog suda, izmijenjen je rok važenja međunarodne vozačke dozvole s pet na tri godine.
Posjedovanje vozačke dozvole C kategorije od najmanje dvije godine uvjet je za stjecanje prava na upravljanje vozilima D1 i D1+E kategorije (članak 219. stavak 5.).
Izmijenjene su i odredbe članka 221. stavaka 1. i 3. Zakona kojima se propisuju ograničenja najveće dopuštene brzine kojom mladi vozači smiju upravljati vozilom u prometu na cesti, te se od tih ograničenja izuzima moped, koji, sukladno svojim konstrukcijskim karakteristikama, može razviti brzinu od najviše 50 km/h, te je sada propisano ograničenje brzine za mlade vozače od 40 km/h. Također, definirana je vrsta vozila (osobni automobil) na koju se odnosi posebno ograničenje snage motora vozila B kategorije kojim u prometu na cesti smije upravljati mladi vozač, te se isto povisuje na 80 kW (do sada je bilo propisano 75 kW), kako bi se obuhvatio širi krug osobnih automobila kojim mladi vozači smiju upravljati bez ugrožavanja sigurnosti prometa na cestama.
Članak 286. stavak 8. Zakona izmijenjen je na način da se propisano razdoblje od pet godina zamjenjuje razdobljem od dvije godine, jer su prema odredbama Prekršajnog zakona negativni prekršajni bodovi pravna posljedica osude i brišu se nakon proteka dvije godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju te nije moguće primijeniti neku pravnu posljedicu prema osobi i nakon pet godina od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju.
Sve ovdje navedene kao i preostale izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 9. srpnja 2011., trebale bi se pozitivno odraziti na pravnu sigurnost i jasnoću propisa kojima su podvrgnuti sudionici u prometu na cestama te druge osobe čiji je pravni položaj reguliran ovim Zakonom.

CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA: EROZIJA EKONOMSKIH I SOCIJALNIH PRAVA

2011-07-27T13:04:00+00:00

Centar za ljudska prava ocijenio je 22. srpnja 2011. predstavljajući izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u prošloj godini da je jedan od ključnih problema erozija ekonomskih i socijalnih prava.
“Možemo reći da ključni problem ljudskih prava postaje daljnja erozija ekonomskih i socijalnih prava uz rastuću nezaposlenost te trend neisplate plaća i doprinosa radnicima”, rekla je na konferenciji za novinare obnašateljica dužnosti ravnatelja tog centra Jagoda Novak.
Izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2010. temelji se s jedne strane na izvještajima relevantnih institucija, organizacija civilnoga društva i međunarodnih dionika, a s druge strane na intenzivnom radu centra u pojedinim područjima.
Jagoda Novak potkrijepila je ocjenu u stanju ljudskih prava u 2010. slučajem radnica zagrebačke tvornice “Kamensko” kojima mjesecima nisu isplaćene plaće niti uplaćeni doprinosi iako je to zakonska obaveza poslodavca, pri čemu je upitala što su radile mjerodavne službe.
Upozorila je da su problemi uočeni i u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, slobodi izražavanja i javnog okupljanja, ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć te u području zaštite okoliša.
Jagoda Novak najavila je za jesen javnu raspravu jer se taj centar i uredi posebnih pravobranitelja, npr. onog za djecu ili ravnopravnost spolova, spajaju s Uredom pučkog pravobranitelja, što je najavljeno prijedlogom novog zakona o pučkom pravobranitelju.
Članica Upravnog odbora Centra za ljudska prava Sandra Benčić rekla je da zakonski prijedlog koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravosuđa nije onaj koji je predlagala radna skupina za izradu tog zakona. Istaknula je da će biti veliki nedostatak ako se taj zakon donese bez javne rasprave i dodala da spajanje posebnih ureda pravobranitelja u ureda pučkog pravobranitelja nije dobra ideja. Ako se provede “preko noći i bez analize, što se time dobiva osim materijalnih ušteda?” upitala je Benčić.
Sustav besplatne pravne pomoći nije potpuno zaživio na državnoj razini, rekla je i dodala da je lani država na besplatnu pravnu pomoć potrošila samo 70 tisuća kuna, a neke su nevladine udruge potrošile znatno više novca za besplatnu pravnu pomoć.
Maja Hasanbašić iz Centra za ljudska prava izrazila je nezadovoljstvo zbog nedovoljne zaštite okoliša i poštovanja prava osoba s invaliditetom te je naglasila da u zaštiti okoliša, što spada u temeljna ljudska prava, vlada nije donijela potrebne dokumente, poput nacionalne liste pokazatelja. Također je zamjerila vladi što nije, iako je ratificirala međunarodnu konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, uskladila nacionalno zakonodavstvo s konvencijom.
Kao pozitivne primjere u Centru za ljudska prava ističu uvođenje građanskog odgoja i odgoja za ljudska prava u školski sustav, osvješćivanje građana u suzbijanju diskriminacije te reformski proces koji je počeo radi jačanja institucija za ljudska prava u sklopu Poglavlja 23. Pravosuđe i ljudska prava i hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. No, baš je u jačanju institucija za ljudska prava potreban nadzor javnosti i medija kako se ne bi zaustavili ti procesi, poručili su iz Centra za ljudska prava.
(Hina)

Završen projekt “Osposobljavanje osoba s invaliditetom za nova znanja i vještine”

2011-07-19T13:02:00+00:00

Udruga invalida Križevci sukladno odredbama „Križevačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010“, u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Križevci i Gradom Križevci, a uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uspješno je provela projekt „Osposobljavanje osoba s invaliditetom za nova znanja i vještine“.
Projektom je bio obuhvaćen obrazovni program „Operater/ka na računalu za uredske poslove“, koji je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u trajanju od 150 nastavnih sati.
Cilj projekta bio je stjecanje naprednog poznavanja osobnog računala, s naglaskom na poznavanju obrade teksta u aplikaciji MS Word, Excel, Power Point i kreiranja baza podataka. Obrazovni program „Računalni operater na računalu za uredske poslove“ omogućio je osobama s invaliditetom izgradnju kvalitetnih i traženih informatičkih znanja u skladu s aktualnim priznatim standardima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te međunarodno priznatim standardima.
Korisnici projekta bili su: dvije nezaposlene osobe s invaliditetom i dvije zaposlene osobe s invaliditetom u Udruzi invalida Križevci koje sa željom usavršavanja svojih znanja i vještina.
Na kraju programa polagao se je završni ispit pred Povjerenstvom, te se svi korisnici projekta uspješno završili obrazovni program „Računalni operater na računalu za uredske poslove“, te im je izdato Uvjerenje o usavršavanju za poslove računalnog operatera koje je javna isprava.

ODRŽAN PRVI ZAJEDNIČKI RADNI SASTANAK PROJEKTA “MOBILNOŠĆU DO ZAPOSLENJA”

2011-07-04T13:01:00+00:00

Dana 29.06.2011. godine u Instruktažnom centru Križevci, održan je prvi zajednički radni sastanak projekta “Mobilnošću do zaposlenja”. Projekt je sufinanciran sredstvima EU, IPA komponenta 4 - razvoj ljudskih potencijala – Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada.
Nositelj projekta je Instruktažni centar Križevci, a partneri u projektu su:
1. Udruga invalida Križevci
2. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Križevci, i
3. Grad Križevci.
Projekt je ukupne vrijednosti 116.831 €, a sufinanciran je sredstvima EU u iznosu od 99.306 €.
Ciljane skupine projekta:

Dugoročno nezaposlene osobe s invaliditetom

Neaktivne osobe s invaliditetom

Zaposlene osobe s invaliditetom

Potencijalni poslodavci osoba s invaliditetom

Ciljevi projekta su: podrška osobama s invaliditetom u njihovu pristupu tržištu rada i njihovom aktivnijem uključivanju u društvo u našoj županiji i širem području regije zagovaranjem kod lokalnih poslodavaca i u široj javnosti, te omogućavanje njihove lakše mobilnosti kroz uspješan završetak vozačke škole i dobivanje vozačke dozvole.
Ovim projektom omogućiti će osobama s tjelesnim invaliditetom osposobljavanje za vozače motornih vozila čime će povećati njihovu mobilnost te na taj način osigurati im jednake uvjete za pristup mjestu rada i intenzivnije uključivanje na tržište rada.
U okviru projekta nabavit će se i opremiti vozilo za obuku osoba s tjelesnim invaliditetom te će se na taj način pridonijeti razvoju koncepta – AUTO-ŠKOLA ZA SVE kojim se stvara mreža auto-škola u Republici Hrvatskoj koje osiguravaju osposobljavanje svim osobama za vozače motornim vozila.
Kroz projekt će se ujedno pokušati podići i razina svijesti društva i zajednice odnosno javnosti o problematici otežanog pristupa osoba s invaliditetom na tržište rada te ukazati poslodavcima na mjere i financijske poticaja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji postoje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te razbiti eventualne predrasude o učinkovitosti osoba s invaliditetom na radnom mjestu.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV ZLOUPORABE DROGA I NEZAKONITOG PROMETA DROGAMA, 26. LIPANJ

2011-06-26T00:01:00+00:00

Godine 1987, Opća skupština UN je odlučila je da se 26. lipnja slavi kao Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama i tako izrazila svoju odlučnost za jačanje djelovanja i suradnje kako bi se postigli ciljevi međunarodnog društva bez droge. Prema riječima Kofija Annana, glavnog tajnika UN-“nedopuštene droge uništavaju bezbroj individualnih života i potkopavaju naše društvo. Suočavanje s nedopuštenim trgovanjem drogom i njezine posljedice ostaju glavni izazov za međunarodnu zajednicu.”
Kancelarija Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) vodi međunarodnu kampanju s ciljem podizanja svijesti o velikom problemu koji droga predstavlja za društvo, a posebno za mlade. Cilj je potaknuti ljude i mobilizirati podršku za kontrolu lijekova. Međunarodna kampanja “Da li droga kontrolira tvoj život? Vaš život. Vaša zajednica. Nema mjesta za droge.” želi naglasiti da su destruktivni učinci nedopuštenih droga briga svih nas. Njihova upotreba škodi pojedincima, obiteljima i društvu u cjelini.
Tinejdžeri i mladi su posebno osjetljivi na korištenje droga. Učestalost uporabe droga među mladima je dva puta veća među općom populacijom. U ovoj dobi, pritisak vršnjaka da eksperimentiraju s nedopuštenim drogama može biti jak s obzirom na često nisko samopoštovanje. Također, oni koji uzimaju droge imaju tendenciju da su bilo krivo ili nedovoljno svjesni zdravstvenih rizika koji su uključeni zbog toga.

DAN DRŽAVNOSTI, 25. LIPNJA

2011-06-25T00:01:00+00:00

Hrvatska 25. lipnja slavi Dan državnosti prisjećajući se 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Povijesnu odluku Hrvatski je sabor, tada Sabor Republike Hrvatske, donio na zajedničkoj sjednici svih svojih vijeća, jasno naznačivši da tim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i zajničke države SFRJ te postupak za međunarodno priznanje. Sabor je na istoj sjednici donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora.

BLAGDAN TIJELOVA, 23. LIPNJA

2011-06-23T10:23:00+00:00

U Katoličkoj crkvi danas se slavi Tijelovo, blagdan kada se procesijama kroz gradove javno svjedoči vjera. Kao i u većini zapadnoeuropskih zemalja, u Hrvatskoj jeTijelovo - državni blagdan. Vjernici Misom i procesijama slave blagdan Tijelova. Tijelovo je jedan od četiriju zapovjednih blagdana Katoličke crkve, pomiče se ovisno o Uskrsu i uvijek se slavi u četvrtak nakon svetkovine presvetog Trojstva. Blagdan je to sakramenta u kojem se, kako kršćani vjeruju i svjedoče, na nevjerojatan i neopisiv način daruju Božja ljubav i milosrđe. Na današnji se blagdan izlaže Presveti oltarski sakrament. Noseći ga gradom u procesiji, vjernici sa svojim svećenicima tako javno svjedoče svoju vjeru.

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE, 22. LIPNJA

2011-06-22T10:22:00+00:00

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovske postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.

BLAGDAN PRESVETOG TROJSTVA, 19. LIPNJA

2011-06-19T10:18:00+00:00

Svetkovina ili blagdan Presvetog Trojstva slavi se u Crkvi od daleke 1334. godine. Po kalendaru pada uvijek u nedjelju iza svetkovine Duha Svetoga (Duhova).
Sadržaj svetkovine Presvetog Trojstva je drugačiji nego što je kod ostalih blagdana u crkvenoj godini. Većina, naime, blagdana slavi neki neki događaj (primjerice Božić, Uskrs, Velika Gospa), a ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu, koji je, kako Katekizam kaže, “jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu”.
Svetkovina koja je u crkvenoj godini dolazi nakon Božića, Uskrsa i Duhova, kruna je proslave Božjih djela. Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trosjtvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaraja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka.

SVJETSKI DAN DARIVATELJA KRVI, 14. LIPANJ

2011-06-14T10:25:00+00:00

Dana 14. lipnja 2011, zemalje širom svijeta obilježiti će Svjetski dan darivatelja krvi s događajima s ciljem podizanja svijesti o potrebi za sigurnom krvi i krvnih proizvoda i zahvaliti dobrovoljnim davaocima krvi za spašavanje života darovanom krvi.
Tema za Svjetski dan darivatelja krvi 2011 je: “Više krvi. Više života.” Ova tema učvršćuje hitnu potrebu da više ljudi diljem svijeta postanu spasitelji života kroz doniranje, odnosno dobrovoljno darivanje krvi redovito.
Proslavu Svjetskog dana darivatelja krvi zajednički koordiniraju: Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Međunarodna federacija organizacija za dobrovoljno darivanje krvi i Međunarodno društvo za transfuziju. Zajedno, oni predstavljaju 192 zemlje članice, 50 nacionalnih organizacija dobrovoljnih darivatelja krvi te mnoge specijaliste transfuziologe širom svijeta.

DUHOVI - NEDJELJA PEDESETNICE

2011-06-12T07:09:00+00:00

Duhovi je blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice. Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima.
Upravo Duh Sveti, čiju svetkovinu danas slavimo, bavi se čovjekovom nutrinom, njegovim duhom. Jedini on može čovjeku dati smisao života, usrećiti ga, preporoditi ga, pomoći mu otkriti ono najvažnije za čim čovjek čezne. Ali kao da ljudi ne znaju što bi s duhom i duhovnim. Kao da ni kršćani pravo ne znaju što bi s Duhom Svetim. Čini se da nam je Duh Sveti nekako previsoko, nedohvatljiv i apstraktan.
Isus je rekao “Nego primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.”
To se ne odnosi sam na apostole, nego i na sve nas. Duh Sveti je onaj koji je došao uputiti nas u svu Istinu, a Istina je Božja Riječ.
Zato budimo otvoreni Duhu Svetom i Njegovom vodstvu, budimo radosni navještatelji Evanđelja.

NOVI ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

2011-06-01T12:59:00+00:00

Hrvatski sabor donio je 13.05.2011. novi Zakon o socijalnoj skrbi, po kojemu osnovice za ostvarivanje novčane naknade u sustavu socijalne skrbi više neće biti fiksne, već će se njihov iznos vezati uz proračunsku osnovicu.
Novčane naknade tako ostaju 500 kuna, dok se osnovica za pomoć za uzdržavanje samaca vezuje uz liniju siromaštva i povećava s 500 na 600 kuna.
Invalidnina za djecu s teškoćama u razvoju ostaje 1.250 kuna, a obiteljima s dvoje i više djece s teškoćama u razvoju omogućuje se da, ne kao sada samo jedan, nego i drugi roditelj može steći status njegovatelja.
U slučaju jedno roditeljskih obitelji u kojima je dvoje ili više djece s poteškoćama u razvoju ili su osobe s invaliditetom, osim roditelja, status roditelja njegovatelja može steći i još jedan član obitelji.
Predloženim se zakonom jasnije definira imovinski cenzus koji će biti odlučujući za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tako, primjerice, netko tko ima trosobni stan u Zagrebu neće moći biti korisnik socijalne skrbi.
Socijalnu pomoć moći će ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica (izračunava se svake godine).
Zakon je stroži i prema radno sposobnim korisnicima koji odbiju ponuđeni posao, pa bi u takvim slučajevima mogli ostati i bez socijalne pomoći.
Korisnici socijalne pomoći morat će se odazivati i na pozive za humanitarni rad, jer bi ako ih odbiju mogli ostati bez pomoći.
Ovaj Zakon stupa na snagu 2.6.2011. godine, osim odredbi članka 256. i članka 265. stavak 4 koje stupaju na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji.

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

“Narodne novine”, broj 57/11
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_57_1254.html

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA, 31. SVIBANJ

2011-05-31T06:21:00+00:00

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) današnji dan obilježava kao Svjetski dan nepušenja, na koji se širom svijeta održavaju preventivne aktivnostima radi suzbijanja pušenja kao glavnog izbježivog čimbenika rizika za nastanak brojnih bolesti. Ove godine prigodni slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: „Okvirna konvencija o nadzoru nad duhanom – provodimo je”.
Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom predstavlja međunarodni zakonski okvir u nadzoru nad duhanom, s ciljem zaštite sadašnjih i budućih naraštaja od pogubnih zdravstvenih, socijalnih, ekoloških i gospodarskih posljedica uporabe duhana i izlaganja duhanskom dimu.
To je prvi međunarodni javnozdravstveni sporazum koji je pregovaran pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije i kao takav predstavlja značajno dostignuće u unapređenju javnog zdravlja. Iako je na snazi tek od 2005. godine, to je jedan od najvažnijih i najraširenijih sporazuma u povijesti Ujedinjenih nacija sa sudjelovanjem preko 170 zemalja stranaka Konvencije (država koje su ratificirale Konvenciju). Ovaj sporazum temeljen na medicinskim dokazima (evidence-based) daje pravo svim ljudima na najviše standarde zdravlja i pruža novu pravnu dimenziju za suradnju u nadzoru nad duhanom.
Uporaba duhana vodeći je preventabilni uzrok smrti!
- pušenje ubija skoro 6 milijuna ljudi svake godine, od toga:
- više od 5 milijuna pušača i bivših pušača
- više od 600 000 nepušača izloženih pasivnom pušenju, odnosno duhanskom dimu u okolišu
- nakon visokog krvnog tlaka, pušenje je drugi najveći rizični čimbenik odgovoran za epidemiju kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su infarkt srca, moždani udar, rak i emfizem, koji su odgovorni za 63% smrti na razini svijeta
- pušači su prijemčiviji i za neke zarazne bolesti, kao što je tuberkuloza i upala pluća
- niti jedan drugi proizvod za konzumaciju ne ubija toliko ljudi kao duhan. Odgovoran je za smrt 100 milijuna ljudi u 20. stoljeću, a ako se ne zaustave ovi trendovi, predviđa se da će u 21. stoljeću umrijeti 1 milijarda ljudi zbog uporabe duhana. Sve ove smrti su preventabilne!
Svjetski dan nepušenja 2011. godine stavlja naglasak na važnost dogovora koji je postignut te na obveze Konferencije stranaka da promoviraju glavne poruke koje su usvojene.
Najvažnije obveze država koje su ratificirale Konvenciju su sljedeće:
- zaštititi javnozdravstvenu politiku od komercijalnih i drugih štetnih utjecaja duhanske industrije
- usvojiti poreznu politiku i politiku cijena s ciljem smanjenja potražnje duhana
- zaštititi stanovništvo od izloženosti duhanskom dimu
- regulirati sadržaj sastojaka duhanskih proizvoda
- regulirati reklamiranje duhanskih proizvoda
- regulirati pakiranja i označavanja duhanskih proizvoda
- upozoravati na opasnost od duhana
- zabraniti oglašavanje, promociju i sponzoriranje duhanskih proizvoda
- osigurati pomoć u odvikavanju od ovisnosti o duhanu
- kontrolirati zabranjenu trgovinu duhanskim proizvodima
- zabraniti prodaju duhanskih proizvoda maloljetnicima
- podupirati ekonomski održive alternative umjesto duhana
Usvojeni dokument također prepoznaje važnost međunarodne suradnje i pomoći zemljama niskog i srednjeg dohodovnog statusa u izvršavanju njihovih obveza.
Kampanja povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja usmjerit će se na poruku zemljama da u potpunosti implementiraju odrednice dokumenta u svrhu zaštite sadašnje i budućih generacija od pogubnih zdravstvenih, socijalnih, ekoloških i ekonomskih posljedica uporabe duhana te izloženosti duhanskom dimu.
Na Svjetski dan nepušenja 2011. i tijekom iduće godine Svjetska zdravstvena organizacija će pozivati zemlje da stave ovaj dokument u središte svojih napora u kontroli globalne epidemije uporabe duhana.

ZDRAVSTVENE USLUGE OSOBAMA S INVALIDITETOM

2011-05-17T12:58:00+00:00

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrenulo je aktivnosti vezane za unapređenja kvalitete zdravstvenih usluga za osobe s invaliditetom na svim razinama zdravstvene zaštite.
U tu svrhu je napravljena reorganizacija rada pojedinih ginekoloških ambulanti za pružanje usluga djevojkama i ženama s invaliditetom te je u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu organizirana doedukacija ginekoloških timova izdvojenih ambulanti, za rad s osobama s invaliditetom.
Time je omogućeno provođenje pregleda minimalno jednom tjedno, u terminu izdvojenom iz standardnog ambulantnog programa.
Ginekološke ambulante za rad s osobama s invaliditetom rade u terminima kako slijedi:

• KBC Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode
Termin: utorak, srijeda i četvrtak od 13:00 do 15:00 sati
• Klinika za dječje bolesti Zagreb, Centar za reproduktivno zdravlje
Termin: utorkom i četvrtkom od 12:30 do 13:30 sati
• Klinički bolnički centar Rijeka
Termin: srijeda od 13:00 sati
• Klinička bolnica Split
Termin: utorkom i četvrtkom od 16:00 do 18:00 sati
• Klinička bolnica Osijek
Termin: svakodnevno od 13:00 do 14:00 sati

MEĐUNARODNI DAN OBITELJI, 15. SVIBNJA

2011-05-15T06:26:00+00:00

pružanje podrške uvažavanju obiteljskog života, tradicija i običaja;

poticanje nadležnih subjekata na djelovanje u korist obitelji;

solidarnost u potrazi i rješenjima za boljim i kvalitetnijim obiteljskim životom.

Ovim poticajnim ciljevima želi se naglasiti da se bitna obilježja čovječanstva kao što su: zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir, počinju izgrađivati u obitelji.
U ostvarivanju tih nastojanja obitelji imaju, dakako, i velike potrebe, ali i brojne probleme, teškoće, koje ne mogu riješiti same, izolirano, niti samo u jednom danu. Zato susreti obitelji, što ih potiče obilježavanje Međunarodnog dana obitelji, istodobno skreću pozornost nadležnima na takve potrebe, pomažu identifikaciji uzroka i potreba, te pokreću nove akcije koje će pridonositi rješavanju tih teškoća i potreba obitelji.
Stoga, na jedan dan ostavite brige, probleme i posao, te se posvetite svojim najmilijima - uhvatite klince za ruku i prošetajte parkom.

DAN EUROPE, 9. SVIBANJ

2011-05-09T06:25:00+00:00

OBILJEŽEN NACIONALNI DAN OSOBA S CEREBRALNOM PARALIZOM

2011-05-05T06:22:00+00:00

Dana 5. svibnja 2011. godine na Strossmayerovom trgu u Križevcima Udruga invalida Križevci obilježila je Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom. Tom prigodom postavili smo prigodni štand na kojem smo dijelili prigodne materijale i prikazali radove s kreativnih radionica članica i članova Udruge, te senzibilizirali javnost s problemima s kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom.
Štand je posjetio i gradonačelnik grada Križevaca g. Branko Hrg.

NACIONALNI DAN OSOBA S CEREBRALNOM PARALIZOM, 5. SVIBNJA

2011-05-04T08:35:00+00:00

Udruga invalida Križevci, u četvrtak, 5. svibnja 2011. godine obilježiti će Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom. Tom prigodom na Strossmayerovom trgu u Križevcima u 9:30 sati postaviti ćemo prigodni štand na kojem ćemo dijeliti prigodne materijale i prikazati radove s kreativnih radionica članica i članova Udruge.
Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe, uza sva dugogodišnja nastojanja našeg saveza (Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize) i ove Udruge, u široj javnosti ali i među onima od kojih se to očekuje, još uvijek nisu dovoljno poznati i prepoznati. Želja nam je da se građani više senzibiliziraju s problemima s kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom kako bi se poboljšala njihova kvaliteta života. Ciljevi su nam:
1. Informirati i povećati znanje i svjesnost građana i osoba s cerebralnom paralizom te njihovih obitelji o tome što je cerebralna paraliza a što nije,
2. Naglasiti medicinske, psihološke, socijalne i ekonomske aspekte cerebralne paralize,
3. Upoznati nadležna ministarstva, organe lokalne uprave i samouprave kao i medije o problemima osoba s cerebralnom paralizom,
4. Promijeniti sliku o cerebralnoj paralizi i dopustiti osobama s cerebralnom paralizom da imaju svoje mjesto u društvu,
5. Postići bolje razumijevanje i prihvaćanje osoba s cerebralnom paralizom od strane odgajatelja u vrtićima, nastavnika u školama, predavača i kolega na fakultetima i visokim učilištima, poslodavaca i drugih zaposlenika, te cjelokupne javnosti.
U borbi za svoja prava osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji moraju zahtijevati bezuvjetnu primjenu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.–2015. godine.
Svim osobama s cerebralnom paralizom, njihovim roditeljima i starateljima, stručnim djelatnicima i volonterima, te svima koji sudjeluju u skrbi i poboljšanju kvalitete življenja osoba s cerebralnom paralizom upućujemo čestitke povodom 5. svibnja - Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom.

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA, 1. SVIBANJ

2011-05-02T06:19:00+00:00

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osam satnim radnim vremenom.
1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru.
U 20-tom se stoljeću taj datum etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.
Tradicionalno, Međunarodni praznik rada će se obilježiti u Zagrebu, Karlovcu (biciklijada), Osijeku, Splitu, Rijeci i Puli.

SVJETSKI DAN SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU, 28. TRAVANJ

2011-05-02T06:18:00+00:00

Međunarodna organizacija rada (ILO – International Labour Organization) od 2003. godine obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” s naglaskom na prevenciji bolesti i ozljeda na radu. ILO svake godine ima cilj smanjiti broj smrti uzrokovanih radom, a obilježavanjem ovog dana nastoji se utjecati na podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu.
Međunarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, uz 260 milijuna povreda na radu i veliki broj profesionalnih oboljenja.
Obzirom na činjenicu da zaposleni danas čine gotovo trećinu stanovništva Hrvatske, očuvanje zdravlja na radu i preventiva zdravstvene zaštite od interesa su cijelog hrvatskog društva.
Sprečavanje i smanjenje štetnih posljedica rada u našem društvu zadatak je niza subjekata: poslodavca, službe zaštite na radu, inspekcije rada, medicine rada, naravno i radnika, ali i Vlade Republike Hrvatske, obrazovnih ustanova i strukovnih udruženja. Svi subjekti imaju aktivnu ulogu u ostvarivanju Ustavom zajamčenog prava radnika za zaštitu života i zdravlja.
Odlukom Vlade RH od 19. travnja 2007. godine (NN br. 43/07.) osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo Vlade RH. Članove Nacionalnog vijeća, koje se sastoji od predsjednika i deset članova, čine predstavnici Vlade RH, poslodavaca, sindikata, ustanova za zaštitu zdravlja, udruga za zaštitu na radu te istaknuti stručnjaci iz područja zaštite na radu.
Temeljem ocjene stanja u sustavu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu izrađen je prijedlog Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Na donošenje Nacionalnog programa - utvrđivanje politike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu - obvezuje članak 4. Konvencije Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization - ILO) broj 155. i članak 3. Zakona o zaštiti na radu Republike Hrvatske (NN br. 59/96., 94/96., 114/03., 86/08. i 75/09) kao i Europska komisija vezano za pregovore o pristupanju Europskoj uniji.
Na osnovu prijedloga Nacionalnog vijeća, Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2008. godine donosi Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje 2009. - 2013. godine.
Strategija programa temelji se na provedbi jednakovrijednih i međusobno povezanih načela (načelo održivog razvoja, načelo razboritosti, načelo prevencije, i načelo partnerstva) a osnovni ciljevi Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu RH (politika zdravlja i sigurnosti na radu) jesu: smanjiti broj ozljeda na radu, smanjiti broj profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, smanjiti broj nezgoda na radu, poboljšati zdravstveno stanje radnika (prevencija), smanjiti gospodarske gubitke zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovine).

SVEČANO URUČENJE UGOVORA ZA PROJEKTE OSOBNIH ASISTENATA

2011-05-02T06:17:00+00:00

Predsjednica vlade Jadranka Kosor uručila je dana 22.04.2011. godine ugovore o suradnji predstavnicima udruga osoba s invaliditetom koje provode projekt osobnog asistenta, među kojima su bili i predstavnici Udruge invalida Križevci.
Predsjednica vlade istaknula je da bi posebna skrb i pozornost prema skupinama u društvu koje trebaju dodatnu potporu i razumijevanje trebali biti opredijeljenost svake vlade.
Podsjetila je da je projekt osobnog asistenta pokrenut 2006. sa 78 ugovora, a ove ih je godine 550, za što je osigurano više od 25 milijuna kuna, što je dosad najviše. Svrha je projekta omogućiti i osigurati osobama s invaliditetom da žive život kakav žele i kakav su zamislile po svojoj mjeri, rekla je predsjednica vlade i dodala kako je potrebno da se na tom tragu učini još više, osobito na lokalnoj razini.
Premijerka Kosor oštro je opovrgnula napis u jednome dnevnom listu da djeca i osobe s invaliditetom ostaju bez socijalne skrbi što potvrđuje i taj vladin projekt, koji će se, najavila je, provoditi i dalje kako bi se olakšao položaj osoba s invaliditetom. Zahvalila je svima na vrijednome i humanom radu i čestitala uskrsne blagdane.
Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić rekao je kako, unatoč gospodarskim i financijskim problemima, nisu zaboravljeni oni kojima je pomoć potrebna te je zahvalio premijerki Kosor, koja je pokrenula projekt osobnog asistenta dok je obnašala dužnost ministrice.
Prigodni govor održao je i državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja, međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić.

KONFERENCIJA O USKLAĐENOSTI S KONVENCIJOM ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

2011-04-26T12:57:00+00:00

Centar za mirovne studije (CMS) organizirao je 19. travnja o.g. s Pravosudnom akademijom konferenciju na temu “Usklađenost hrvatskog zakonodavstva i prakse sa standardima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda” što je, kako je ocijenila predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, tema odabrana u pravo vrijeme jer takva specifična pravna znanja u Hrvatskoj nedostaju.
Skup je otvorio programski voditelj CMS-a Gordan Bosanac. Zahvalio je Pravosudnoj akademiji, Vrhovnom i Ustavnom sudu na potpori te naglasio da je prvenstveno riječ o stručnom skupu predstavnika pravosuđa i nevladinog sektora, bez političara. Istaknuo je važnost suradnje nevladinog sektora i pravosuđa u zaštiti žrtava kršenja ljudskih prava i ocijenio da se u tom procesu stvara nova sudska praksa u Hrvatskoj pa i u Europi.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec čestitala je organizatorima na ovoj konferenciji ocijenivši da je tema odabrana u pravo vrijeme. Smatra da primjena konvencijskog prava u Hrvatskoj nije dobra i da treba puno raditi na tome te da puno očekuje od Pravosudne akademije kao i od sudaca. Primijetila je da ima problema i kod edukacije odvjetnika, naročito glede sadržaja njihovih podnesaka upućenih Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava. To su novi izazovi za koje su potrebna specifična stručna pravna znanja koja Hrvatskoj nedostaju i zato je ova konferencija doista dobrodošla, zaključila je Omejec.
Skup je nastavljen predavanjima pravnih stručnjaka na temu zaštite ljudskih prava i sudske prakse vezane uz tu problematiku.
Na konferenciji, u kojoj sudjeluju ljudi iz pravosuđa i nevladinih organizacija kako bi se što bolje educirali s europskom praksom zaštite ljudskih prava, bit će riječi o praksi Suda u odnosu na Hrvatsku, izvršenju presuda u Hrvatskoj te o primjeni Konvencije u hrvatskoj sudskoj praksi.
Organizatori su najavili i predstavljanje publikacije Usklađenost hrvatskih zakona i prakse sa standardima Europskog suda za ljudska prava koja će uskoro biti izdana. Publikaciju je uredila dr.sc. Ivana Radačić, a pisalo ju je niz autora među kojima i profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu i odvjetnica Lovorka Kušan.
Konferencija je dio projekta “Potpora hrvatskim odvjetnicima i nevladinim organizacijama u strateškoj litigaciji pred Europskim sudom za ljudska prava” koji financijski podržava Institut Otvoreno društvo.

NOVI PRAVILNIK VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA OD 1. SVIBNJA

2011-04-26T12:55:00+00:00

Od 1. svibnja počinje primjena novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kojim se, nakon manje od godine dana, zbog problema u primjeni mijenjaju odredbe sadašnjeg Pravilnika.
Novi Pravilnik koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 37/11. donosi se nakon brojnih prigovora poslodavaca, ali i sindikata, na kompliciranost procedure i previsoke kazne za ne vođenje evidencije.
Za razliku od dosadašnjeg Pravilnika, više neće trebati evidentirati neke podatke vezane uz radno vrijeme radnika, primjerice posebno iskazivati sate provedene na službenom putu, sate terenskog rada, rada u preraspodjeljenom radnom vremenu, vremena provedenog na rodiljnom i roditeljskom dopustu, te vremena neplaćenog dopusta.
Također, u evidenciji o radnom vremenu radnika poslodavci više nisu obvezni voditi podatke koji u mjesecu za koji se isplaćuje plaća (ili naknada plaće) nisu ostvareni, odnosno koji kod radnika ne postoje. To znači da poslodavci više ne moraju popunjavati rubrike prekovremenog rada, noćnog rada, sati pripravnosti i sl. ako radnik takve sate nije ni ostvario.
Poslodavac više ne mora voditi evidenciju o dolasku i odlasku s posla, osim ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Ostale podatke mora i dalje obavezno evidentirati - ukupno dnevno radno vrijeme, rad noću, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, prekovremeni rad, te sate pripravnosti, godišnjeg odmora, bolovanja i štrajka, no evidenciju će morati popuniti najkasnije u roku sedam dana od dana za koji se podaci popunjavaju, a ne više odmah.
Tvrtke koje od 1. svibnja više ne žele voditi evidenciju o početku i završetku rada svojih zaposlenika trebaju izmijeniti kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sporazum s radničkim vijećem, a one u kojima ostane na snazi evidencija dolazaka a to ne učine, mogu dobiti novčane kazne od 61.000 do 100.000 kuna, te dodatnih 7.000 do 20.000 kuna kazne za odgovornu osobu.
Dosadašnji Pravilnik bio je na snazi od 1. lipnja prošle godine, a donesen je nakon izmjena Zakona o radu (ZOR) kojima je ZOR usklađen sa zakonodavstvom EU. No, uskoro nakon stupnja na snagu počeli su prigovori poslodavaca da traži previše dokumentacije i vremena, a nezadovoljni su bili i sindikati, pa se odmah krenulo u njegove izmjene.

PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA

“Narodne novine”, broj 37/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_37_862.html

PRAVILNIK O SADRŽAJU OBRAČUNA PLAĆE, NAKNADE PLAĆE ILI OTPREMNINE

“Narodne novine”, broj 37/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_37_863.html

IZMIJENE UREDBE O UREDU ZA UDRUGE

2011-04-26T12:31:00+00:00

Vlada RH je na sjednici 14. travnja o.g. izmijenila i dopunila Uredbu o Uredu za udruge, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.
Predlaže se reorganizacija unutarnjeg ustrojstva Ureda koji bi ubuduće trebao djelovati kroz tri odjela: Odjel za strateško planiranje, programiranje i informiranje, Odjel za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju, te Odjel za financijsko upravljanje i osiguranje kvalitete.
Takvim ustrojem kvalitetnije se raspoređuju tematski zaokruženi poslovi u nadležnosti Ureda, ali ponajprije se ispunjavaju obveze strogog razgraničenja dužnosti unutar Jedinice za provedbu projekata odnosno unutar posredničkog tijela, sukladno pojedinim zadaćama/fazama projektnog ciklusa, ističe se u priopćenju.
Kako bi se pravodobno odgovorilo na zahtjeve akreditacije za sustav upravljanja fondovima EU bez prethodne kontrole Delegacije EU i osposobio neophodan broj djelatnika za poslove na upravljanju projektima i programima financiranima iz europskih fondova, osim novog ustroja Ureda nužno je pristupiti i povećanju okvirnog broja službenika Ureda, te sukladno tome uskladiti Pravilnik o unutarnjem ustroju. U proračunu Ureda za 2011. godinu osigurana su sredstva za zapošljavanje nova četiri djelatnika.
Uredba o uredu za udruge („Narodne novine“, broj 121/06. i 127/07.)

USKRSNA ČESTITKA

2011-04-26T08:55:00+00:00

Neka u vašem srcu vlada mir Kristov, a Krist neka vam bude svijetlo koje će vas voditi kroz život!

Udruga invalida Križevci

USKRSNI PONEDJELJAK

2011-04-26T05:58:00+00:00

VELIKA SUBOTA

2011-04-24T10:30:00+00:00

VELIKI PETAK

2011-04-24T10:29:00+00:00

VELIKI ČETVRTAK

2011-04-24T10:28:00+00:00

Danas je Veliki četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa.
Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade.
Danas u liturgiji prolazimo dvoranom posljednje večere u Jeruzalemu, gledamo kako Isus ustanovljuje novi i vječni savez između Boga i ljudskog roda, kako taj ugovor s nama potpisuje svojom krvlju. Izlazeći iz dvorane doživljavamo kako je Juda otišao u mrak, predao Učitelja iz Nazareta u smrt za trideset srebrnika, te se sam od očaja objesio. Ulazeći u Getsemani na Maslinskoj gori, prelazeći potok Cedron slušamo Isusove posljednje upute Crkvi i svijetu. A onda doživljavamo kako nam ga vojnici i sluge hrama istrgnuše, da ga odvedu u sramotnu sudnicu i u smrt.
U dvorani posljednje večere Isus je oprao učenicima noge. Prati noge znak je gostoprimstva. Isus dakle želi reći da kroz njegovu smrt, u koju sada odlazi, i kroz skoro uskrsnuće, on otvara svoje nebeske dvorane, u koje nas poziva kao svoje uzvanike. Sveta misa je predokus i nada da smo djeca Božja i baštinici neba. U svetoj misi postajemo jedno s Isusom, on postaje naš brat i učitelj. U tajnovitosti današnjih liturgijskih slavlja, šutnje zvona sve do Uskrsa, nečeg nadonosnog u zraku, spušta se otajstvo čovjekova pada i uzvišenje među nas, da naučimo biti ljudi i dobri jedni drugima.

CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

2011-04-19T07:37:00+00:00

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan, slavi se u nedjelju prije Uskrsa.
Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije Sv. mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Sama Sv. misa posvećena je Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.

SVJETSKI DAN HEMOFILIJE - WORLD HEMOPHILIA DAY, 17. TRAVANJ

2011-04-19T07:37:00+00:00

17. April/Travanj je Svjetski dan hemofilije (World Hemophilia Day). Ovaj dan se obilježava od strane organizacija osoba sa hemofilijom širom svijeta i pruža im priliku za poboljšanje svijesti o hemofiliji.
Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. April/Travanj u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rođen na taj dan.
Vizija Svjetske federacije hemofilije pod nazivom Tretman za sve podrazumijeva da sve osobe sa poremećajima krvarenja trebaju pristup adekvatnoj brizi i tretmanu.
Hemofilija je sklonost krvarenju, vrsta hemoragične dijateze koja se najčešće recesivno nasljeđuje. Od klasične hemofilije obolijevaju gotovo isključivo muškarci, dok su žene konduktori (tj. prenose bolest na svoje sinove). Samo u izuzetnim slučajevima i žene mogu oboljeti ukoliko je otac hemofiličar, a majka konduktor.
Uzrok bolesti je nedostatak u krvnoj plazmi posebne bjelančevine, nazvane antihemofilijski globulin (AHG), koja je potrebna za zgrušavanje krvi. Glavni je simptom hemofilije krvarenje koje se veoma teško zaustavlja, a može biti vanjsko (već kod lagane povrede, kod vađenja zuba) i unutarnje (npr. u zglob ili mišiće).
U novije vrijeme otkriveni su neki oblici hemofilije koji nisu nasljedni. Kao uzrok takvih oblika bolesti navode se plazmatska tromboplastinska komponenta (PTC) i prethodnik plazmatskog tromboplastina (PTA), također tvari potrebne za koagulaciju krvi.
Oko 400.000 osoba u svijetu boluje od hemofilije, a kako se navodi, u Hrvatskoj su registrirane 732 osobe koje imaju poremećaj zgrušavanja krvi, od čega 504 bolesnika ima dijagnosticiranu hemofiliju.

ODRŽANA TRIBINA - REHABILITACIJSKA POMAGALA

2011-04-18T06:01:00+00:00

Udruga invalida Križevci povodom obilježavanja Dana Grada Križevaca organizirala je dana 15.04.2011. godine tribinu pod nazivom „REHABILITACIJSKA POMAGALA“.
Gošća tribine bila je Željka Čelesnik Bulat, specijalist za rehabilitacijska pomagala.
Cilj ove tribine bio je pružanje bitnih informacija korisnicima pomagala kako bi što lakše odabrali pomagalo najprikladnije za njih i zadovoljili svoje potrebe za kretanjem.
Na ovoj tribini sve prisutne upoznali smo sa novostima u rehabilitacijskom programu te uputili u informacije o pravilnom uzimanju mjera za pomagala i pravilnom pozicioniranju kako bi položaj u pomagalu bio što više relaksiran, rasteretan, ciljano potpomognut. Pomagalo treba biti lagano, praktično, sklopivo i da se može lako održavati.

SVJETSKI DAN PARKINSONOVE BOLESTI, 11. TRAVNJA

2011-04-13T07:08:00+00:00

Datum 11. travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”.
Parkinsonova bolest je jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice.
Ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o “drhtajućoj paralizi” (An Essay on the Shaking Palsy).
Javlja se u 1 % populacije starije od 60 godina. Incidencija i prevalencija Parkinsonove bolesti rastu s povećanjem starosti populacije. Nešto češće obolijevaju muškarci nego žene. Danas u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 2 milijuna ljudi, a pretpostavlja se da bi se taj broj mogao udvostručiti do 2040. godine.
Poznati s Parkinsonovom bolešću: blagopokojni Papa Ivan Pavao II, boksač Muhammad Ali, španjolski slikar Salvador Dali, predsjednici Harry Truman, Mao Tse Tung, Fidel Castro, diktatori Adolf Hitler i Francisco Franco, pjevač Jonny Cash, glumac Michael J. Fox (Doc Hollywood). “Doc Hollywood” postao pravi počasni doktor.
Poznatom kanadskom glumcu Michaelu J. Foxu švedski institut Karolinska, koji bira laureate za Nobelovu nagradu za medicinu, dodijelio je naslov počasnog doktora medicinskih znanosti Zbog napora u istraživanju novih lijekova protiv Parkinsonove bolesti, poznati glumac koji i sam boluje od nje (dijagnosticirana mu je 1991.) proglašen je u Švedskoj počasnim doktorom, a naslov je primio u New Yorku. U cijenjenom institutu Karolinska, koji je odgovoran za izbor dobitnika Nobelove nagrade na području medicine, ističu da je zaklada Michael J. Fox Foundation for Parkinson’s Research od 2000. do danas donirala više od 175 milijuna dolara za istraživanja usmjerena na pronalaženje novih lijekova za Parkinsonovu bolest.

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA, 7. TRAVNJA

2011-04-13T07:07:00+00:00

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
1948., Svjetska zdravstvena organizacija održala je prvu Skupštinu, na kojoj je odlučeno da će se svaki 7. travanja, počevši od 1950-e godine, obilježavati kao Svjetski dan zdravlja. Smisao obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o specifičnoj zdravstvenoj temi kako bi se osvijetlila prioritetna sfera Svjetske zdravstvene organizacije (WHO – World Health Organization). Aktivnosti osmišljene povodom tog dana nastavljaju se i nakon samog 7. travnja.
Danas živimo u eri velikih medicinskih dostignuća sa čudotvornim lijekovima dostupnim kako bi se liječila medicinska stanja koja su još prije nekoliko desetaka godina ili čak prije nekoliko godina u slučaju HIV/AIDS-a bila fatalna. Za Svjetski dan zdravlja 2011, Svjetska zdravstvena organizacija će lansirati kampanju na svjetskoj razini kako bi se ova otkrića očuvala za buduće generacije. Antimikrobna rezistencija, koja je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, kao i njeno globalno širenje, prijeti učinkovitosti mnogih lijekova koji se danas u medicini koriste, dok istovremeno dovodi do ugrožavanja važnih napredaka postignutih u borbi protiv raznih infekata.
Kako bi se ovo još više naglasilo, kampanja Svjetske zdravstvene organizacije bit će pripremljena sa posebnim fokusom na epidemiju HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze.

Malarija

Više od milijun ljudi godišnje umire od posljedica malarije, a još nekoliko milijuna njih trpi posljedice ove bolesti. Za obolijevanje od malarije dovoljan je samo jedan ubod komarca. Gotovo 90% svih slučajeva malarije dešava se u Africi.
Iako se malarija vrlo lako liječi anti-malaricima, oni u najsiromašnijim predjelima najčešće nisu dostupni. Najbolji je lijek naravno prevencija zaštitnim mrežama koje se postavljaju oko kreveta. Mreže štite ljude od komaraca u toku noći, kad komarci izlaze. Jedna mreža najčešće nije skuplja od 6 dolara, a ako uzmemo u obzir da najčešće u jednom krevetu spava više osoba, onda je cijena po osobi oko 3 dolara. Idealno, svaka bi osoba u zahvaćenim područjima imala svoju mrežu. Osim što spašavaju živote, ovo bi bilo odlično ekonomsko ulaganje, jer se procjenjuje da smanjenje produktivnosti zbog malarije oduzima milijarde dolara godišnje.

Tuberkuloza

U čitavoj povijesti čovječanstva, smatra se da je tuberkuloza odnijela više života od bilo koje druge bolesti. Tuberkuloza datira još iz davne 4000. godine prije naše ere i bila je prisutna još u Starom Egiptu, Grčkoj, Rimu i Indiji. Poznata kao sušica, odnijela je svaki peti život u Londonu 17-og stoljeća.
Tuberkuloza je visoko zarazna i širi se kapljično. Ako se ne liječi, osoba sa tuberkulozom godišnje zarazi 10 – 15 novih osoba. Iako se smatralo da je pod kontrolom, tuberkuloza još uvijek ubija više od 1,5 milijuna ljudi svake godine, broj koji i dalje svake godine raste.
1995. godine, Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je program DOTS (Directly Observed Therapy). Od tada je uspješno liječeno više od 22 milijuna ljudi.

DAN NARCISA

2011-03-30T06:46:00+00:00

Dan narcisa - cvijetom narcisa protiv raka dojke, humanitarna je akcija koja se održava diljem Hrvatske s motom “jednim narcisom protiv karcinoma dojki”, a s ciljem podizanja svijesti o ovom oboljenju.
Već petnaestu godinu u pedesetak hrvatskih gradova, pa tako i u Križevcima, obilježava se Dan narcisa. To je dan posvećen oboljelima od raka dojke, a cvijet narcis odabran je u cijelom svijetu kao simbol buđenja života nade.
Dan narcisa je humanitarna akcija u kojoj se toga dana prodaju poklonjeni narcisi, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke.
U subotu, 26. ožujka 2011. godine, na križevačkom Strossmayerovom trgu, od 9,00 do 12,00 sati, obilježit će se Dan narcisa - svjetski dan posvećen borbi protiv raka dojke. Humanitarnu akciju prikupljanja dobrovoljnih priloga, prodajom cvijeta narcisa, ma uz kulturno-umjetnički program, organizira Klub žena sa bolestima dojke “Agata” Križevci.
Pridružite se i Vi te svojom nazočnošću na Strossmayerovom trgu pružite pomoć i podršku ovoj humanitarnoj akciji pomažući tako oboljelima od raka dojke.

5. SAJAM POSLOVA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI

2011-03-30T06:44:00+00:00

23.03.2011. na području Koprivničko-križevačke županije, u Križevcima, Restoran Vojarna, Trg Svetog Florijana 17, održat će se 5. Sajam poslova u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Križevci, a pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije i Grada Križevaca.
Sajam poslova prilika je za susret svih dionika na tržištu rada, s posebnim naglaskom na poslodavce i tražitelje zaposlenja, koji mogu ostvariti direktnu komunikaciju. Sajam pruža informacije o mogućnostima obrazovanja, cjeloživotnog učenja, te potiče na aktivnosti u traženju posla.
Na ovogodišnjem Sajmu poslova predstavit će se pedesetak izlagača; poslodavaca, obrazovnih institucija, partnera u organizaciji, te predstavnika civilnog sektora.

U sklopu Sajma poslova planirana su slijedeća događanja:

Otvorenje Sajma poslova

Predstavljanje poslodavaca i institucija na pultovima

Predstavljanje sudionika putem video materijala

Mogućnost korištenja računalnog programa MOJ IZBOR

Okrugli stol na temu „Nacionalni plan poticanja zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu“

Posjet Srednjoj školi „Ivan Seljanec“ Križevci

Zatvaranje Sajma poslova

I ove godine Sajam poslova organizira se uz podršku partnera na lokalnoj razini, koji će na Sajmu predstavljati aktivnosti svojih institucija koje utječu na mogućnosti zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja, među kojima je i Udruga invalida Križevci.

Letak - Sajam poslova 2011. (.pdf)

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TBC-A, 24. OŽUJKA

2011-03-25T21:20:00+00:00

Pored poboljšanja uvjeta života, stanovanja i rada potrebno je pojačati napore na potpunijem informiranju bolesnika i zdravstvenih radnika o tuberkulozi, ranijem otkrivanju te bolesti te boljoj kontroli uzimanja lijekova.
Sve ono što poboljšava uvjete života i rada (kvaliteta stanovanja, očuvani okoliš, borba protiv pušenja, suzbijanje alkoholizma i zloporabe droga). Sve što se učini na poboljšanju zdravlja i uvjeta stanovanja tzv. rubnih populacija koje ima svaki veliki grad, doprinosi što boljoj kontroli tuberkuloze.
U skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Naputka za suzbijanje i liječenje tuberkuloze donesenog 10. veljače 1998. godine u Hrvatskoj se liječenje tuberkuloze provodi prema opće prihvaćenom sustavu DOTS (izravno nadzirano kratkotrajno /6-mjesečno/liječenje). Nužno je što ranije otkriti najmanje 70% bacilarnih tuberkuloznih bolesnika te izliječiti barem 85% otkrivenih bacilarnih tuberkuloznih bolesnika.
Od sredine 50-tih godina 20. stoljeća tuberkuloza u Hrvatskoj ima trend regresije. U ratnom razdoblju bilježi se stagnacija uslijed pogoršanja opće zdravstvene i gospodarske situacije te uslijed migracija stanovništva iz područja s visokim pobolom od tuberkuloze. Danas je Republika Hrvatska, unatoč velikim rezultatima prethodnih desetljeća, još uvijek u skupini zemalja s najvišom incidencijom tuberkuloze u Europi. Dosadašnje mjere drže Hrvatsku u neopravdano velikom zaostatku pred Europom.
Liječenje bolesnika s tuberkulozom nije skupo - dnevna potrošnja za lijekove po jednom bolesniku je tek nešto više od 12.52 kuna, a mjere uložene u zaštitu od tuberkuloze, po izračunima SZO i MMF, imaju najveći cost-benefit omjer.
U Hrvatskoj je bilo registrirano 976 oboljelih od tuberkuloze u 2008. godini što je 22 oboljelih na 100 000 stanovnika.

NACIONALNI DAN INVALIDA RADA, 21. OŽUJAK

2011-03-25T21:19:00+00:00

Sabor Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj dana 13. veljače 2009. godine donio je Odluku o proglašenju „Nacionalnog dana invalida rada“ – 21. ožujak „Narodne novine”, broj 24/09.
Misao vodilja obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada je da temeljne udruge, pa tako i Udruga invalida Križevci na svom području djelovanja i provođenja programskih aktivnosti i socijalnih programa ostvari potrebnu razinu komunikacije sa svojim sugrađanima, promoviraju prava osoba s invaliditetom i podizanje nivoa javne svijesti o problemima, pravima i interesima invalida rada, borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom na svim područjima života.
Podaci pokazuju da u Republici Hrvatskoj ima preko 240.000 invalida rada.
Udruga invalida Križevci priključuje se treću godinu za redom Kampanji Hrvatskog saveza udruga invalida rada za obilježavanje „Nacionalnog dana invalida rada“ postavljanjem prigodnog info-štanda na Strossmayerovom trgu u Križevcima u ponedjeljak 21. ožujka 2011. godine u 9:00 sati, gdje će se prikazati rad Udruge invalida Križevci i ukazati na probleme invalida rada. Tom prilikom dijeliti će se i promotivni promidžbeni materijali i predstaviti zanimljivi radovi članica i članova Udruge invalida Križevci.

SVJETLA NA AUTOMOBILU VIŠE NE MORATE IMATI UPALJENA

2011-03-25T12:28:00+00:00

Od 27.3.2011. više nisu obavezna upaljena svjetla na automobilima po danu. Od noći sa subote 26.3. na nedjelju 27.3.2010. godine u 2 sata ujutro počinje ljetno računanje vremena, što za vozače automobila znači prestanak obaveznog korištenja upaljenih svjetala po danu. No, ukoliko je slabija vidljivost te u tunelima – svjetala svakako upalite. Da podsjetimo, vožnja bez upaljenih svjetala po zimskom računanju vremena kažnjava se sa 300 kuna. Želimo posebno naglasiti da vozači motocikala i mopeda i dalje moraju voziti sa upaljenim kratkim svjetlima po danu. Tako vozači automobila ne moraju strahovati da će biti kažnjeni ako ne upale svjetla na automobilu po danju, jer nova zimska promjena računanja vremena, kada će ponovno nastupiti obaveza vožnje po danu s upaljenim svjetlima, ponovno dolazi 30.10.2011. godine. Hrvatska i ostatak Europe ove godine vraćaju se na ljetno računanje vremena u noći s 26. na 27. ožujka. Kazaljke na satu će tada trebati pomaknuti jedan sat unaprijed (s dva sata na tri sata ujutro), čime će se te noći ‘izgubiti’ jedan sat spavanja.
Uz to, moramo vas upozoriti da pripazite na pravila koja su na snazi u susjednim zemljama. Primjerice, Slovenija tijekom cijele godine ima obvezu upaljenih svjetala, a vrlo je dobro poznata ‘susretljivost’ slovenskih prometnih policajaca prema hrvatskim vozačima. Stoga – oprez.

MEĐUNARODNI DAN SOCIJALNOG RADA, 15. OŽUJAK

2011-03-16T10:04:00+00:00

Socijalni radnici diljem svijeta okupiti će se kako bi 15. ožujka 2011. godine obilježili Međunarodni dan socijalnog rada. Ovaj događaj, koji se svake godine obilježava trećeg utorka u ožujku, usmjerava se na doprinose socijalnog rada društvu i dio je kontinuiranog dijaloga o tome kako se nositi s izazovima socijalnih uvjeta diljem svijeta.
Tema Međunarodnog dana socijalnog rada 2011. godine je «Glas socijalnog rada kao odgovor na globalnu krizu: Zajedno razvijamo plan».
Socijalni radnici svakodnevno daju odgovore na individualne i obiteljske krize – otvaraju vrata korisnicima usluga i nude rješenja za široki spektar problema. Ali socijalni radnici su također vješti i u analiziranju okvira socijalnih uvjeta i znaju kako ih promijeniti da bi potaknuli dostojanstveniji život za sve ljude, u svim zajednicama.
Profesija socijalnog rada pomaže narodima da odgovore na ekonomske i socijalne promjene koje nesrazmjerno djeluju na ranjive skupine ljudi i zajednice. Radeći u partnerstvu s mnogim drugim stručnjacima, socijalni radnici promiču dobrobit pojedinaca, grupa i zajednica te omogućuju socijalnu povezanost u razdobljima promjena, podupirući i štiteći najranjivije članove društva.
Do pravog socijalnog razvoja može doći jedino kroz globalnu interakciju. Iako je socijalna praksa uglavnom lokalna, utjecaj čelništva socijalnog rada je neosporivo međunarodni. Oni koji najviše pate u trenutnoj globalnoj financijskoj krizi su najsiromašniji ljudi u svakoj zemlji – oni za koje je najmanje vjerojatno da će se oporaviti od štete.
“Milijarde su potrošene za spas banaka diljem svijeta. Nepošteno je i nemoralno da za to cijenu plaćaju najsiromašniji i najranjiviji ljudi u svijetu. Npr., dok su milijarde potrošene za stabilizaciju banaka, ukupni budžet svjetskog programa Ujedinjenih naroda za hranu je upola smanjen.” - kaže Gary Bailey, predsjednik Međunarodne udruge socijalnih radnika (IFSW).
IFSW i njezine udruge članice vjeruju da su napori učinjeni za spas banaka rezultirali s vrlo malo financijskih obaveza razvijenog svijeta da dostigne milenijske razvojne ciljeve Ujedinjenih naroda za završetak svjetskog siromaštva.
Na Svjetskoj konferenciji 2010. godine u Hong Kongu, socijalni radnici iz cijelog svijeta su se okupili kako bi započeli proces razvoja «Globalnog plana za socijalni rad i socijalni razvoj» za iduće desetljeće. Tisuće su se okupile u uvjerenju da se svijet može promijeniti na bolje ako se profesija ujedini – zagovarajući dostojanstvo i vrijednost svake osobe i slaveći važnost ljudskih odnosa u zdravoj okolini.
Ovaj «Globalni plan za socijalni rad i socijalni razvoj» izaziva čelnike profesije da:
- narodima osiguraju mogućnost zadovoljavanja osnovnih ljudska prava na hranu, stanovanje, odjeću i medicinsku njegu za sve ljude,
- podignu svijest o siromaštvu kao kršenju ljudskih prava u svim zemljama,
- provode politiku Međunarodne udruge socijalnih radnika o iskorjenjivanju siromaštva,
- budu nositelji inicijative UN-a o socijalnoj zaštiti koja omogućuje univerzalnu zaštitu prava na zdravlje, obrazovanje, stanovanje i sigurnost, kao što to obvezuje «Opća deklaracija o ljudskim pravima»,
- prikažu napretke u životima ljudi.
«Plan rada» je zajedničko nastojanje između Međunarodne udruge socijalnih radnika (IFSW), Međunarodne udruge škola za socijalni rad (IASSW) i Međunarodnog Vijeća za socijalnu skrb (ICSW).
Svim socijalnim radnicima i volonterima puno uspjeha u promicanju prava korisnika i informiranja javnosti o ulozi djelatnosti socijalnog rada u unapređenju kvalitete života u zajednici!

KORIZMA

2011-03-16T10:03:00+00:00

Korizma je liturgijsko vrijeme u kojemu Crkva, svake godine na obnovljeni način, poziva vjernike da se u vremenu od četrdeset dana, postom, pokorom, molitvom i djelima ljubavi, obnavljaju u vjeri i da se suživljavaju s Kristom koji je bio mučen, raspet i koji je slavno uskrsnuo kao pobjednik nad zlom i smrti. Korizma započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom.
(1 Iv 4,7-14) «Ljubljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav. U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše. Ljubljeni, ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge. Boga nitko nikada ne vidje. Ako ljubimo jedni druge, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova u nama savršena. Po ovom znamo da ostajemo u njemu i on u nama: od Duha nam je svoga dao. I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta.»

PEPELNICA - ČISTA SRIJEDA

2011-03-16T10:02:00+00:00

Pepelnica označava početak korizmenog vremena. To je vrijeme pokore, razmišljanja i posta, koje nas priprema za Kristovo uskrsnuće u Uskrsnu nedjelju, preko kojeg smo otkupljeni.

Zašto se pepeljamo

Pepeo je simbol pokore i pomaže nam razviti duh poniznosti i žrtve. Dok se naša čela pepeljaju prisjećamo se riječi: Sjeti se, čovječe, prah si i u prah ćeš se vratiti. Pepeljamo se kako bismo obuzdali oholost svojih srdaca i podsjetili se da je život na zemlji prolazan.

Pepeljenje se koristi od davnine. Kršćani koji su počinili teške grijehe, javno su izvršavali svoju pokoru. Na Čistu srijedu (Pepelnicu), biskup bi blagoslovio marame za kosu, te ih posuo pepelom načinjenim od grana palmi od prethodne godine. Te marame su pokornici trebali nositi tijekom četrdeset dana pokore. Tada, dok su vjernici recitirali sedam pokorničkih psalama, pokornici bi bili istjerani iz crkve zbog svojih grijeha, baš kao što je Adam, prvi čovjek, bio istjeran iz Raja zbog svoje neposlušnosti. Pokornici ne bi ulazili u crkvu sve do Velikog četvrtka kada bi zaslužili pomirenje nakon četrdeset dana pokore i sakramentalnog odrješenja. Kasnije su svi kršćani, bez obzira da li su bili javni ili skriveni pokornici, dolazili primiti pepeo zbog pobožnosti. U stara vremena, nakon pepeljenja slijedila je pokornička procesija.

Pepeo

Pepeo se pravi od blagoslovljenih grančica palme korištenih na Palmanu nedjelju prethodne godine. Pepeo se blagoslivlja blagoslovljenom vodom i kadi tamjanom. Mada pepeo simbolizira pokoru i kajanje, on nas također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Njegovo božansko milosrđe je posebno izraženo tijekom korizmenog vremena, i Crkva nas poziva tražiti to milosrđe tijekom cijele Korizme uz razmišljanje, molitvu i pokoru.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA

2011-03-16T10:02:00+00:00

Rođen na prijelomu stoljeća, u vrijeme velikog industrijskog napretka ali i velikih turbulencija, kriza i radikalnih ideologija, Međunarodni je Dan žena, pokazalo se, nosio u sebi korijene protesta i političkog aktivizma koji će postati nezaobilazni oblici društvenog života.
Na Međunarodnoj konferenciji socijalistkinja održanoj u Kopenhagenu 1910. godine, socijalistkinja Clara Zetkin predlaže zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Taj dan je 8. ožujka.
Međunarodni dan žena je dan priznanja i slavljenja žena i njihovih postignuća diljem svijeta.
Danas kada u razvijenim društvima ženska prava više nisu predmet rasprava već se njihovo ostvarivanje podrazumijeva samo po sebi, Dan žena trebamo promatrati kao dan zahvalnosti i poštovanja prema ženama, ali i kao podsjetnik na ljubav i dobrotu kojima nas svakodnevno darivaju.
Međutim, uvijek ima prostora i za dodatni napredak u ravnopravnom uključivanju žena u sve pore ljudskog djelovanja, zato i ovom prilikom, apelirajmo na borbu za daljnje jačanje svijesti o ulozi žene u društvu i njihovih prava.
Ovo je prilika i za apel na borbu protiv nasilja nad ženama, protiv mobbinga te na jačanje prava žene kao majke i rodilje….
Svatko ima jednu ženu u svom životu koja mu je najbliža srcu… dali se radi o ženi, majci, sestri, tetki, kćerki, unuci ili pak prijateljici!!!!
Svim pripadnicama ljepšeg I nježnijeg spola želimo Sretan 8. mart! Opustite se, spavajte malo duže i prosto uživajte - danas je vaš dan!

MEĐUNARODNI DAN RIJETKIH BOLESTI

2011-03-07T09:00:00+00:00

Hrvatska udruga za rijetke bolesti već četvrtu godinu za redom, 28. veljače, obilježava međunarodni Dan rijetkih bolesti.
Ovogodišnji je slogan međunarodnog Dana rijetkih bolesti „Rijetki ali jednaki“, a uz Hrvatsku ovaj dan se obilježava diljem Europe, te se ove godine pridružuju i Kanada, SAD i neke zemlje južne Amerike.
Rijetke bolesti se javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika, a procjenjuje se da postoji između 7,000 – 9,000 različitih vrsta rijetkih bolesti u svijetu, od kojih u Europi boluje 30 milijuna ljudi. To su osobe koje se u svakodnevnom životu susreću s mnogostrukim medicinskim, socijalnim i psihološkim problemima.

Potporu pružaju i međunarodna udruga studenata medicine CroMSIC, Koalicija udruga u zdravstvu, te članice Hrvatske udruge za rijetke bolesti: DEBRA, društvo oboljelih od bulozne epidermolize; Za novi dan, udruga oboljelih i liječenih od malignih bolesti njihovih obitelji i prijatelja; Udruga osoba s Prader-Willy sindromom; Hrvatske udruge oboljelih od sklerodermije; Udruge oboljelih od kolagenoza, te Udruga za pomoć oboljelima s fenilketonurijom.

Međunarodni Dan rijetkih bolesti obilježiti će se dana 26., 27. i 28.veljače, paralelno u četiri grada: Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, kako bi se senzibilizirala javnost te ukazalo na činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek nisu prepoznati problemi s kojima se oboljeli i njihove obitelji susreću, počevši od dijagnostike, pa do liječenja i rehabilitacije.
Na upriličenim štandovima, članovi Hrvatske udruge za rijete bolesti, uz podršku poznatih osoba iz javnog života, dijeliti će informativno-edukativne materijale, razgovarati s građanima i prikupljati donacije za daljnji rad Udruge. Osim štandova biti će organizirane i edukativne tribine u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, te izložba radova djece leptira u HŽ-ovoj galeriji u Zagrebu.

Raspored događanja

Osijek:
26. veljače u vremenu od 10:00 – 14:00 štand na trgu Ante Starčevića
28. veljače u 11:00 sati na KBC-u Osijek tribina pod nazivom «Rijetke bolesti-misliti, prepoznati, liječiti»
Voditelj tribine: prof.dr.sc. Silva Butković-Soldo, predstojnica Klinike za neurologiju

Rijeka:
26. veljače u vremenu od 10:00 – 14:00 štand na Korzu kod Radija
28. veljače u 17:00 sati Znanstveni caffe (u prostoru Jazz cluba Tunel, adresa: Školjić 12) – «Rijetke bolesti- mogućnosti liječenja»
Voditelj tribine: prof.dr.sc. Dinko Vitezić.

Split:
26. veljače u vremenu od 10:00 – 14:00 štand na Rivi

Zagreb:
26. veljače u vremenu od 10:00 – 14:00 štandovi na Cvjetnom trgu
nastupit će dječji zborovi Kikići i Genijalci sa svojim programom između 11 i 12 sati.
27.veljače u vremenu od 10:00 - 14:00 štandovi na Cvetnom trgu
nastupit će dječji zbor Pahuljice u 11:00h, a u 12:00h očekuje se dolazak predsjednika Ive Josipovića.
28. veljače u 10:00 sati okrugli stol u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, pod nazivom «Rijetke bolesti- Nacionalni plan- osobna iskustva oboljelih» na kojem će članovi povjerenstva, zajedno s predstavnicima udruga i pacjentima, još jednom ukazati na važnost donošenja Nacionalnog plana za rijetke bolesti.
Voditelj tribine: prof.dr.sc. Mirando Mrsić

VALENTINOVO U UDRUZI “BOLJE SUTRA” KOPRIVNICA

2011-02-23T14:41:00+00:00

Sukladno Strategiji jedinstvene politike za osobe s invaliditetom Grada Koprivnice - SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU - Poticati i podupirati projekte koji afirmiraju kreativne i umjetničke mogućnosti osoba s invaliditetom - povodom “Valentinova” 14. veljače 2011. u 17,00 sati u prostorijama Udruge u COOR-u “Podravsko sunce” Koprivnica Udruga osoba s invaliditetom “Bolje sutra organizirala je literarno-glazbeni program. Sudjelovali su članovi Udruge osoba s invaliditetom “Bolje sutra” Grada Koprivnice, ČLANOVI NOVINARSKO - LITERARNE GRUPE ” KORAK ŽIVOTA” DRUŠTVA DISTROFIČARA, INVALIDA CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE GRADA VARAŽDINA, članovi Udruge volontera Koprivničko-križevačke županije “Rad na dar”, učenici i učitelji OŠ Brača Radić Koprivnica, Područna škola Kunovec, učenici OŠ A. Nemčić Gostovinski, članovi Udruge Samaca Koprivničko-križevačke županije, članovi Gradskog Vijeća Grada Koprivnice, zamjenik gradonačelnika Koprivnice Dražen Pros s prigodnim recitacijama na temu –ljubavi i Udruga Roma “Korak po korak” iz Molvi, predstavili su se sa spletom tradicionalnih romskih plesova.
Ideja je stvorena na Recitalu “Rukom u ruci” 2010. prilikom obilježavanja Dana Grada Koprivnice kada su naši članovi izrazili želju da Vijećnici Gradskog vijeća Grada Koprivnice sudjeluju u prigodnom programu.
Ovaj događaj bio je humanitarnog karaktera, u predvorju su bili izloženi uporabni predmeti koje su izradili učenici OŠ Brača Radić Koprivnica, Područna škola Kunovec (drvena srca) uz pomoć svojih učitelja čiji je dio prihoda bio namijenjen Udruzi osoba s invaliditetom “Bolje sutra” Grada Koprivnice a dio prihoda učenicima OŠ Brača Radić Koprivnica, Područna škola Kunovec za njihovo maturalno putovanje.
Osvježenje su pripremili učenici Obrtničke škole Koprivnica sa svojim mentorima a pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije.

Marija Mraz

VALENTINOVO – DAN ZALJUBLJENIH ILI DAN SV. VALENTINA 14. VELJAČE

2011-02-23T14:40:00+00:00

OBILJEŽEN EUROPSKI DAN BROJA 112

2011-02-23T14:35:01+00:00

Europski dan broja 112 i 20. godišnjica donošenja odluke da se stvori europski broj za žurna stanja 112 obilježen je 11. veljače 2011. na zagrebačkom Trgu bana Jelačića snimanjem ljudskoga lanca u obliku broja 112 u sklopu projekta Milenijske fotografije Šime Strikomana.
U snimanju fotografije sudjelovali su postrojeni učenici zagrebačkih osnovnih škola, pripadnici žurnih službi - Gorska služba za spašavanje, Vatrogasna zajednica, Klub za obuku službenih pasa, Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa, Hrvatski crveni križ, ronilački klubovi, izviđači, pripadnici Oružanih snaga RH, policija i Zavod za hitnu medicinu.
Nakon snimanja milenijske fotografije ravnatelj Državne uprave za spašavanje (DUZS) Damir Trut izvijestio je novinare kako je tijekom prošle godine na broj 112 bilo 1.843.043 poziva od kojih su 661.652 bili namjenski pozivi.
“Uvođenjem broja 112 u slučaju nesreća i katastrofa osigurana je brža, kvalitetnija i sveobuhvatnija intervencija”, rekao je dodavši kako je time dobivena jedinstvena ulazna točka za traženje pomoći.
Središnjoj manifestaciji obilježavanja dana europskoga broja 112 na Trgu bana Jelačića u Zagrebu nazočio je i šef izaslanstva Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren.
Jedinstveni broj 112 uveden je u Hrvatskoj u veljači 2005., a time se Hrvatska pridružila jedinstvenom europskom projektu omogućavanja dojavljivanja nesreća i potreba za djelovanjem žurnih služba na jedinstveni broj. Broj 112 u Republici Hrvatskoj uspješno objedinjava djelovanje svih žurnih službi, a istodobno je i potpora djelovanja svih tijela središnje i lokalne vlasti i uprave u poplavama, požarima, potragama i drugim situacijama u kojima se koordinira djelovanje više žurnih službi.
Ovaj broj je zajednički u svih 27 država članica Europske unije i služi za besplatno nazivanje žurnih službi.
Republika Hrvatska ove godine po četvrti put obilježava Europski dan broja 112.

ODRŽAN EDUKACIJSKO TERAPIJSKI KAMP – UNAPREĐENJE RODITELJSKE SKRBI DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

2011-02-23T14:25:00+00:00

Udruga invalida Križevci uključila se u projekt „Edukacijsko terapijski kampovi - Unapređenje roditeljske skrbi djece s teškoćama u razvoju“, koji je začet u Društvu osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb (DOCIDP) 2008. godine te je prerastao na nacionalnu razinu kroz partnerstvo s Hrvatskim savezom udruga cerebralne i dječje paralize, a uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Razvoj samo pomoći kod roditelja djece s teškoćama u razvoju posebna je metoda pružanja pomoći osobama u njihovom rastu i razvoju, sazrijevanju i prilagođavanju životnim uvjetima radi njihova osposobljavanja za samostalno rješavanje aktualnih i budućih problema. Dobivanjem potrebnih znanja i vještina kao i pravodobne, konkretne informacije, roditelji će biti manje ovisni o institucijama i terapeutima u skrbi za svoje dijete.
Djeca s teškoćama u razvoju iziskuju, osim medicinske skrbi i poznavanje propisa, upućenost u nove metode rehabilitacije, konstantne posjete institucijama, traženje sufinanciranja privatnih donatora…
Takvi zahtjevi ponekada predstavljaju neprijelazne prepreke te se kroz Kampove nudi stručna pomoć u smislu savjetovanja, edukacije i psihološke pomoći. Cilj projekta je educirati roditelje da pružaju jednostavnije rehabilitacijske metode, boriti se za prava djeteta sa konkretnom informacijom, a istovremeno moći će pomoći sami sebi u emocionalnom smislu što će uvelike unaprijediti kvalitetu života djece i cjelokupne obitelji.
Kroz edukacije, savjetovanja i zajednički rad s terapeutom, roditeljima pomažemo razriješiti ograničavajuća uvjerenja, stavove i neželjena ponašanja, te ih ojačati za samostalno utjecanje na skrb svoga djeteta.
Jedan od glavnih ciljeva aktivnosti jeste u neposrednom odnosu roditelj-terapeut, uspostaviti kvalitetniju komunikaciju i time postići što bolju skrb za dijete s teškoćama u razvoju.

Metode koje su se provodile u radu:
• NLP savjetovanje
• Gestaldt savjetovanje
• Bobath koncept
• Funkcionalno učenje
• Adaptacijski pristup
• Terapija kroz igru
• Svakodnevne aktivnosti
• Predavanje socijalne radnice
• Edukacije o specifičnim metodama rada s djecom ((trening aktivnosti, senzorička integracija, adaptacija)

Kamp se provodio u dvodnevnom programu 12. i 13. veljače 2011. godine u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, bio je besplatan je za korisnike, a u kamp je uključeno četvero djece sa cerebralnom paralizom i njihovi roditelji sa ovoga područja.
Ovaj „Edukacijsko terapijski kamp - Unapređenje roditeljske skrbi djece s teškoćama u razvoju“ provodio se i sukladno “Križevačkoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osoba s invaliditetom u razdoblju od 2007 do 2010.”

SVJETSKI DAN BOLESNIKA, 11.VELJAČE

2011-02-13T09:10:00+00:00

Na liturgijski spomen Gospe Lurdske, koji se slavi 11. veljače, Crkva predlaže slaviti Svjetski dan bolesnika. Ta proslava, prema želji časnog sluge Božjega Ivana Pavla II., je zgodna prilika da se razmišlja o tajni trpljenja i, prije svega, da se naše zajednice i građansko društvo učini osjetljivijima prema bolesnoj braći i sestrama. Ako je svaki čovjek naš brat, utoliko više oni koji su slabi, koji trpe i koji trebaju skrb moraju biti u središtu naše pažnje, kako se nitko ne bi osjetio zaboravljenim i marginaliziran; naime “mjera čovječnosti se određuje na osnovu toga kako se društvo i pojedinac odnose prema trpljenju i onima koji trpe. Društvo koje ne uspijeva prihvatiti one koji trpe i ne pridonosi stvaranju ozračja u kojem će njegovi članovi dijeliti tuđu bol i duboko suosjećati s onima koji trpe okrutno je i neljudsko društvo” (Enc. Spe salvi, 38). Neka inicijative koje će se organizirati u pojedinim biskupijama u prigodi toga Dana budu poticaj da skrb za one koji trpe bude djelotvornija, također u perspektivi svečane proslave, koja će se 2013. održati u marijanskom svetištu u Altöttingu u Njemačkoj.
1. Još uvijek pamtim trenutak u kojem sam, tijekom pastoralnog pohoda Torinu, imao priliku zadržati se u razmišljanju i molitvi pred Torinskim platnom, pred onim trpećim licem, koje nas poziva razmišljati o Onome koji je ponio na sebi trpljenje ljudi svih vremena i svih mjesta, također naša trpljenja, naše teškoće, naše grijehe. Koliko je samo vjernikâ, tijekom povijesti, prošlo pokraj toga pogrebnog platna, u kojem je bilo umotano tijelo raspetog čovjeka, koje u svemu odgovara onome što nam Evanđelja govore o Isusovoj muci i smrti! Njegovo promatranje poziva razmišljati o onome što piše sveti Petar: “njegovom se modricom izliječiste” (usp. 1 Pt 2, 24). Božji je Sin trpio, umro, ali je uskrsnuo i upravo zato te rane postaju znak našeg otkupljenja, oproštenja i pomirenja s Ocem; one, međutim, postaju također kamen kušnje za vjeru učenika i za našu vjeru: svaki put kada Gospodin govori o svojoj muci i smrti, oni ne razumiju, odbacuju, protive se. Za njih, kao i za nas, trpljenje ostaje uvijek bremenito tajnom, teško ga je prihvatiti i ponositi. Dvojica učenika na putu za Emaus bili su ožalošćeni zbog događaja koji su se zbili tih dana u Jeruzalemu i tek kada im se Uskrsli pridružio na putu oči im se otvoriše te počeše na te događaje gledati drugim očima (usp. Lk 24, 13-31). Apostol Toma također pokazuje da mu je teško vjerovati u put otkupiteljske muke: “Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati” (Iv 20, 25). Ali pred Kristom koji pokazuje svoje rane, njegov se odgovor pretvara u dirljivu ispovijest vjere: “Gospodin moj i Bog moj!” (Iv 20, 28). Ono što je ranije bila nepremostiva prepreka, jer je znak prividnog Isusova neuspjeha, postaje, u susretu s Uskrslim, dokaz pobjedničke ljubavi: “Samo Bog koji nas ljubi do te mjere da na sebe preuzima naše rane i našu bol, osobito onih nevinih, dostojan je vjere” (Poruka Urbi et orbi, Uskrs 2007.).
2. Dragi bolesnici i patnici, upravo po Kristovim ranama možemo vidjeti, očima nade, sva zla koja muče čovjeka. Isus svojim uskrsnućem nije uklonio trpljenje i zlo iz svijeta, ali ih je suzbio u korijenu. Nadutoj sili zla suprotstavio je svemoć svoje ljubavi. Pokazao nam je, dakle, da je put mira i radosti Ljubav: “kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge” (Iv 13, 34). Krist, pobjednik smrti, živ je među nama. I dok sa svetim Tomom i mi govorimo: “Gospodin moj i Bog moj!”, slijedimo našeg Učitelja u raspoloživosti utrošiti život za našu braću (usp. 1 Iv 3, 16), postajući glasnici radosti koja se ne plaši boli – uskrsne radosti.
Sveti Bernard kaže: “Bog ne može patiti, ali može suosjećati”. Bog, utjelovljena istina i ljubav, htio je trpjeti za nas i s nama; postao je čovjekom da može patiti zajedno sa čovjekom, na stvaran način, u tijelu i krvi. U svako je trpljenje, dakle, ušao Onaj koji dijeli i podnosi trpljenje; u svakom se trpljenju širi con-solatio, utjeha ljubavi Boga koji dijeli čovjekove patnje kako bi ponovno svanula zvijezda nade (usp. enc. Spe salvi, 39).
Vama, draga braćo i sestre, ponavljam ovu poruku, da budete njezini svjedoci svojim trpljenjem, svojim životom i svojom vjerom.
3. Upirući svoj pogled prema susretu u Madridu, u kolovozu 2011., prigodom Svjetskog dana mladih, želim uputiti također posebnu misao mladima, osobito onima koji žive iskustvo bolesti. Često patnja, Isusov križ ulijevaju strah, jer kao da su negacija života. Zapravo je riječ o nečem potpuno suprotnom! Križ je Božji “da” čovjeku, najviši i najsnažniji izraz njegove ljubav i izvor iz kojeg izbija život vječni. Iz Isusova probodenog srca je potekao taj božanski život. Samo On je kadar osloboditi svijet od zla i učiniti da poraste njegovo Kraljevstvo pravednosti, mira i ljubavi kojem svi težimo (usp. Poruka za Svjetski dan mladih 2011.). Dragi mladi, naučite “vidjeti” i “susresti” Isusa u euharistiji, gdje je prisutan na stvaran način za nas, do te mjere da je postao hranom kojom se hranimo na našem životnom putu, ali ga znajte prepoznati i služiti mu također u siromašnima, bolesnima, u braći koja trpe i koja su u nevolji, koja trebaju vašu pomoć (usp. isto, 4). Svima vama, bolesni i zdravi, ponavljam poziv da gradite mostove ljubavi i solidarnosti, kako se nitko ne bi osjećao osamljenim i napuštenim, već bliskim Bogu i dijelom velike obitelji njegove djece (usp. Opća audijencija, 15. studenog 2006.).
4. Promatrajući Isusove rane naš se pogled upravlja k njegovu Presvetom Srcu, u kojem se Božja ljubav očituje u najvišem stupnju. Presveto Srce je raspeto Srce, s bokom kojeg je probo mač iz kojeg teku krv i voda (usp. Iv 19, 34), “simbol sakramenata Crkve, da se svi ljudi, privučeni Spasiteljevu Srcu, s radošću napajaju na nepresušnom izvoru spasenja” (usp. Rimski misal, Predslovlje svetkovine Presvetog Srca Isusova). Osobito vi, dragi bolesnici, osjetiti blizinu toga Srca punog ljubavi i crpite s vjerom i radošću iz toga izvora, moleći: “Vodo iz prsiju Kristovih, operi me. Muko Kristova, okrijepi me. O dobri Isuse, usliši me. U svoje rane sakrij me” (Molitva svetog Ignacija Loyole).
Stoji u poruci Svetog Oca pape Benedikta XVI.

POSLOVNA MREŽA OSOBA S INVALIDITETOM – PMOI

2011-02-06T12:27:00+00:00

Poslovni prostor na zagrebačkoj Malešnici od ožujka će biti sjedište Poslovne mreže osoba s invaliditetom. Dugogodišnji suživot i rad s osobama s invaliditetom omogućio je idejnim začetnicima i pokretačima projekta iz R. E. centra uvid u nezavidan položaj osoba s invaliditetom, probleme s kojima se suočavaju, neefikasnost sustava, stigme i predrasude društva.
Takvo stanje potaknulo je ideju o osmišljavanju i pokretanju Poslovne mreže. Predsjednik R. E. centra Zdeslav Krznarić izdvaja osnovne ciljeve: zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju osoba s invaliditetom, aktivno uključivanje takvih osoba koje su najudaljenije od tržišta rada, aktivan rad s invalidnim osobama koje su netom završile obrazovanje, omogućavanje posloprimcima predstavljanje njihovih radnih mogućnosti i sposobnosti, edukacija poslodavaca i posloprimaca na otvorenom tržištu rada, praćenje i potpora posloprimcima i poslodavcima tijekom radnog odnosa invalidnih osoba, radna rehabilitacija invalidnih osoba koje su pet ili više godina bez posla.
– Aktivacijom Poslovne mreže omogućit će se zapošljavanje za vlastite potrebe i zapošljavanje na otvorenom tržištu rada na tradicionalan način. Osnova Poslovne mreže jest pozivni centar koji se temelji na IP komunikacijskim tehnologijama koje omogućavaju raznovrsnost rada s udaljenih lokacija, prevladavanje arhitektonskih zapreka i razbijanje predrasuda te znatno sniženje cijene rada. Sadašnje tehnologije omogućavaju dosad neviđene mogućnosti u upotrebi dosad neiskorištenih ljudskih potencijala – kaže Krznarić. Poslovna mreža teži umrežavanju cijele Hrvatske, komunicira sa svim poslovnim subjektima u županijama i gradovima, uredima i podružnicama centara za socijalnu skrb, zavodima za zapošljavanje i drugim pravnim subjektima koji rade na području zapošljavanja osoba s invaliditetom.
– Najviše ćemo se usmjeriti na uslužne djelatnosti kao što su knjigovodstvo, prevodilaštvo i marketing. U Poslovnu mrežu uključuju se korisnici od 18 do 65 godina, ravnopravno su uključena oba spola i isključuje se bilo kakva mogućnost diskriminacije na temelju vjere, rase i drugog – ističe Krznarić. Poslovna mreža nastajala je godinama i postavila je visoke ciljeve radi postizanja vrhunskih rezultata. – Invalidne osobe želimo prilagoditi okolini, ne želimo da se ona prilagođava njima – zaključuje Krznarić.

KADA JE VOZAČ DUŽAN UPALITI SVE POKAZIVAČE SMJERA?

2011-02-06T12:26:00+00:00

U određenim situacijama koje mogu nastati u cestovnom prometu, propis od vozača zahtijeva da upali sve pokazivače smjera, tzv. žmigavce. Svakom vozaču vjerojatno će prvo pasti na pamet da je to obvezno učiniti za vrijeme kretanja vozila unatrag. Međutim, osim tada, postoje još neke okolnosti u kojima je vozač dužan to učiniti, pa ovom prigodom na njih ukazujemo, svjesni činjenice da većina vozača to možda i ne zna.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama u nekoliko odredbi propisuje kada je vozač dužan upaliti sve pokazivače smjera - to su članci 41., 50., 51., 52. i 87.
Prvi slučaj propisan je u slučaju organiziranog prijevoza djece. Naime, prema članku 41. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ako se vozilom organizirano prevoze djeca, vozilo mora ispunjavati posebne uvjete i biti obilježeno posebnim znakom, a za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila vozač mora uključiti sve pokazivače smjera. U slučaju počinjenja prekršaja, zbog ne postupanja sukladno navedenoj odredbi, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako vozilo kojim se organizirano prevoze djeca ne ispunjava posebne uvjete i nije obilježeno posebnim znakom, a novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, za ne postupanje sukladno stavku 5. navedenog članka. Također, za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna za prekršaj i vozač, što, dakle, podrazumijeva i neuključivanje svih pokazivača smjera za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila.
Druga situacija u kojoj Zakon nalaže vozaču upaliti sve pokazivače smjera je spomenuti slučaj vožnje unatrag. Naime, člankom 50. Zakona propisano je da za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači smjera, pri čemu se vozač dužan kretati onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed te je dužan propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog vozila. Ako ne postupi prema navedenoj odredbi, vozač će se kazniti u iznosu od 300,00 kuna.
Svi pokazivači smjera propisani su i u slučaju kad se na cesti nakupi kolona vozila. Naime, člankom 51. stavkom 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kada je brzina kretanja spomenutog vozila (koje je stvorilo kolonu iza sebe) manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo, inače će biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna.
Četvrta situacija u kojoj Zakon nalaže vozaču upaliti sve pokazivače smjera je slučaj nagovještaja znatnijeg smanjenja brzine kretanja vozila, odnosno zaustavljanja vozila. Naime, prema članku 52. stavku 2. Zakona, vozač koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, dužan je to učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na način kojim neće ugroziti ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega, a i te vozače o svojoj namjeri, uz obvezu iz članka 44. istog Zakona, upozoriti i uključivanjem stop svjetla, svih pokazivača smjera ili davanjem odgovarajućeg znaka rukom. Ako ne postupi tako, vozač će se za prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu 1.000,00 kuna.
I peti slučaj je slučaj označavanja zaustavljenog vozila na kolniku. Prema članku 87. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač je dužan zaustavljeno vozilo na kolniku obilježiti sigurnosnim (crvenim) trokutom u sljedećim slučajevima:
1) kad je bio prisiljen svoje vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste iz članka 82. Zakona,
2) kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na takvom mjestu ili u takvim vremenskim prilikama da ga vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu pravodobno uočiti, i
3) na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.
Ako je u motorno vozilo ugrađen uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera, u navedenom slučaju, taj uređaj mora biti uključen. Ako ne postupi prema navedenim odredbama, vozač će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 300,00 kuna.

PRIKAZANJE GOSPODINOVO - SVIJEĆNICA

2011-02-06T10:49:00+00:00

4. HRVATSKI DAN MIMOZA

2011-02-06T10:48:00+00:00

Dan mimoza - nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (22. siječnja)

U Hrvatskoj se svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak vrata maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Na godinu se u svijetu dijagnosticira oko 500.000 novih slučajeva raka vrata maternice, a gotovo 250.000 žena umre od te bolesti. U našoj zemlji oko 1.700 žena trenutno boluje od raka vrata maternice, svake se godine dijagnosticira oko 370 novih slučajeva, a više od 100 žena na godinu umre od posljedica ove bolesti. Rak vrata maternice najčešće se pojavljuje u mlađih žena generativne dobi te značajno utječe na njihovo reproduktivno zdravlje.
Niti jedna vrsta raka nema tako čvrstu uzročno posljedičnu vezu s nekim danas znanim uzrokom kao što to imaju humani papilomavirus (HPV) i rak vrata maternice pa se čak u 99,7% slučajeva raka vrata maternice može dokazati infekcija HPV-om.
Zbog relativno visokog pobola od raka vrata maternice, čestog početka razvoja bolesti u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života kako bolesnica tako i njihovih obitelji, te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, edukacija o načinima prevencije raka vrata maternice predstavlja jedan od prioritetnih javnozdravstvenih akcija kako u svijetu, tako i u nas.
Prevencija raka vrata maternice danas obuhvaća kontinuirano provođenje edukacije, cijepljenja i probira. “Hrvatska liga protiv raka i udruga Zdravka odlučili su zajednički pokrenuti aktivnosti da Hrvatski sabor proglasi treću subotu u siječnju Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice kako bi se upozorilo da su edukacija, cijepljenje i probir temelj dobre prevencije raka vrata maternice.” rekao je predsjednik Hrvatske lige protiv raka doc. dr. sc.Damir Eljuga.
U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi osnovana su 2 povjerenstva - Povjerenstvo za primarnu prevenciju raka vrata maternice i Povjerenstvo za za nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, koja rade na projektima edukacije stručne javnosti te roditelja i djece, cijepljenja i ranog otkrivanja te zloćudne bolesti, i to prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC).
Rak vrata maternice može se vrlo dobro spriječiti, pa je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u programu cijepljenja za 2011. godinu preporučilo cijepljenje protiv HPV infekcije za djevojčice osmih razreda osnovne škole, te djevojaka od 15 do 18 godina koje nisu spolno aktivne. Svrha cijepljenja jest zaštita od bolesti uzrokovanih HPV-om tipa 6, 11, 16 i 18. Te bolesti su rak vrata maternice, premaligne genitalne lezije vrata maternice, rodnice i stidnice te vanjske genitalne bradavice. Cijepljenje je namijenjeno svim djevojčicama i ženama u dobi od 9 do 26 godina.
U 2011. godini organizirat će se 4. hrvatski dan mimoza (22. siječnja) u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Gospiću, Makarskoj, Novoj Gradišci, Okučanima, Požegi, Koprivnici, Križevcima, Đurđevcu, Čakovcu, Bjelovaru, Kaštelima, Labinu, Imotskom, Kninu, Zadru, Senju, Dubrovniku, Varaždinu, Puli i drugim gradovima gdje će se prodavati grančice mimoza, dijeliti edukativni materijali i davati savjeti o sprečavanju raka vrata maternice.

Pokrovitelji ovogodišnjeg Dana mimoza su:

• predsjednik Republike Hrvatske gdin. Ivo Josipović,
• predsjednica Vlade Republike Hrvatske gđa. Jadranka Kosor i
• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Glavne poruke javnozdravstvene akcije “Budi Zdrav(k)a”:

Edukacija - Naučite sve što možete, pitajte svog liječnika!
Cijepljenje - Zaštitite se od bolesti koje uzrokuje HPV!
Probir - Čuvajte svoje zdravlje i redovito napravite PAPA test!

OSTVARIVANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU U 2011. GODINI

2011-01-25T12:24:00+00:00

Pravo na doplatak za djecu ostvaruje se prema uvjetima propisanim Zakonom o doplatku za djecu (NN, 94/01., 138/06. i 107/07.)
Dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosi 1.663,00 kn po članu kućanstva mjesečno.

Ostvarivanje prava na doplatak na djecu od 1. ožujka 2011. – prevođenje

Za nastavno ostvarivanje prava, korisnik doplatka za djecu treba zahtjev podnijeti do 28. veljače 2011., a onima koji zahtjev podnesu nakon tog datuma, pravo na doplatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva.

Potrebna dokumentacija:
• zahtjev
- tiskanica zahtjeva može se ispisati s internetske stranice Zavoda http://www.mirovinsko.hr ili kupiti u Narodnim novinama.
• dokaz o ostvarenim prihodima od nesamostalnog rada svih članova kućanstva u 2010. godini
- potvrdu isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj godini (plaća, naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, rodiljnog/roditeljskog dopusta)
- mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za nove članove kućanstva
• dokaz o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva (stupanje u radni odnos ili prestanak radnog odnosa, umirovljenje, ostvarivanje ili prestanak prava na novčane naknade zbog nezaposlenosti i sl.)
Dokaze o prihodima iz radnog odnosa, ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini, ne podnose se za korisnika ili članove kojima je prestao radni odnos. Dokaze o prihodima ne podnosi ni korisnik ako pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja.
Početkom nove školske godine 2011./12. potrebno je dostaviti dokaz o redovitom upisu za djecu koja su navršila 15 godina života.

Novi korisnici

Potrebna dokumentacija:
• zahtjev
- tiskanica zahtjeva može se ispisati s internetske stranice Zavoda http://www.mirovinsko.hr ili kupiti u Narodnim novinama (u zahtjevu je obvezno, uz ostale podatke navesti i OIB)
• osobna iskaznica – preslika (za podnositelja zahtjeva i sve punoljetne članove kućanstva)
• dokaz o rođenju djeteta (izvadak iz matice rođenih ili rodni list ili potvrda o rođenju)
• potvrda o redovitom školovanju za svu školsku djecu koja su navršila 15 godina, osim za djecu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja
• dokaz o ostvarenim prihodima od nesamostalnog i samostalnog rada svih članova kućanstva u prethodnoj godini
- potvrdu isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini (plaća, naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, rodiljnog/roditeljskog dopusta )
- potvrdu Porezne uprave za dohodak od samostalne djelatnosti
- mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za člana kućanstva.
Dokaze o prihodima iz radnog odnosa, ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini, ne podnose se za podnositelja zahtjeva ili članove kojima je prestao radni odnos. Dokaze o prihodima ne podnosi ni korisnik ako pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja.
• za isplatu
- preslika iskaznice tekućeg računa ili štedne knjižice podnositelja zahtjeva.

Korisnici prava doplatka za djecu koji pravo ostvaruju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja primjenjuju se sve odredbe Zakona o doplatku za djecu, osim odredbe o visini doplatka za djecu. Ovi korisnici ne trebaju podnositi dokaze o prihodima, jer im pripada doplatak za djecu u najvišoj predviđenoj svoti.

Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – područnoj službi, odnosno ispostavi nadležnoj prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.
Zahtjevi se mogu dostaviti osobno ili poslati poštom.

INFO TELEFONI:
01 48 91 666
radnim danom od 8 do 16 sati

0800 63 63 63
besplatni telefon za pozive iz RH
radnim danom od 8 do 16 sati

060 103 103
govorni automat
cijena poziva 1,13 kn/min

www.mirovinsko.hr

MEĐUNARODNI DAN ZAGRLJAJA, 21. SIJEČNJA

2011-01-23T17:51:00+00:00