ZABRINJAVAJUĆE NISKA STOPA ZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM

Kako piše Večernji list, Hrvatska s udjelom od 12% prednjači po broju osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji, no mogućnost njihova zaposlenja neznatno se povećala teku u posljednje dvije godine, nakon što je država uvela obvezne kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Tvrtke s više od 20 zaposlenih obvezne su u ukupnom broju zaposlenih imati 2, 3 ili 6 posto osoba s invaliditetom, ovisno o djelatnosti. Poslodavac može obvezu zapošljavanja nadomjestiti, primjerice, plaćanjem stipendija učenicima s invaliditetom, sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava ili na neki drugi način propisan pravilnikom. U slučaju nepoštivanja kvote, tvrtka je dužna „mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu“.

Među 1,4 milijuna zaposlenih i samozaposlenih u Hrvatskoj, samo je 10.239 osoba s invaliditetom, što je manje od jedan posto.

Do početka primjene pravilnika 2015. godišnje se preko burze zapošljavalo 1000 do 1400 radnika s invaliditetom. Zavod za zapošljavanje naglašava da su potkraj 2016. u evidenciji imali 7204 nezaposlene osobe s invaliditetom, a svaki treći među njima nema radnog iskustva. Najčešće se zapošljavaju na poslovima pomoćnih kuhara, čistača, radnika na održavanju, radnika za jednostavne vrlarske radove, pomoćne svjećare, stolare, i slično. Većina je zaposlenih završila srednju školu. Isto tako, 80 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom ima svjedodžbu srednje škole, a 322 osobe imaju više ili visoko obrazovanje.

Pohvalno je da je vlast pokazala želju, namjeru da potakne zapošljavanje osoba s invaliditetom. Međutim, iako primjena pravilnika donosi određene pozitivne rezultate, praksa je pokazala da je od zapošljavanja puno veći problem zapošljivost osoba s invaliditetom. U okruženju u kojem socijalna politika obeshrabruje osobe s invaliditetom od izlaska na otvoreno tržište rada, a sustav obrazovanja ih ne priprema za poslove koji se na tržištu traže, kazne i kvote su samo još jedna vatrogasna mjera koja dugoročno nikome ne može biti korisna.

Izvor: http://www.in-portal.hr/