UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU

Objavljeno: 27.07.2011.

Osoba koja više ne može skrbiti za sebe ili za svoje gospodarstvo, bilo radi bolesti, fizičke nesposobnosti ili starosti, u mogućnosti je zaključiti ugovor o doživotnom uzdržavanju. U praksi se kao predmet ovog ugovora najčešće pojavljuju nekretnine, ali i cjelokupna imovina primatelja uzdržavanja.
Ugovor o doživotnom uzdržavanju je dvostranobvezni, naplatni, strogo formalni i aleatorni pravni posao kojim se davatelj uzdržavanja obvezuje da će drugu ugovornu stranu ili trećega uzdržavati do njegove smrti, a druga ugovorna strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja (članak 579. Zakona o obveznim odnosima).
Uzdržavanje se sastoji od davanja i činjenja, a određivanje opsega i načina uzdržavanja prepušteno je sporazumu stranaka. Potrebno je naglasiti da precizno određen opseg i način uzdržavanja smanjuje mogućnost konflikta i nesporazuma među ugovornim stranama, pa i moguće zahtjeve za raskidom ugovora zbog neispunjenja ugovornih obveza.
Kako je primatelj uzdržavanja u pravilu slabija strana u takvom pravnom poslu, a i zbog zaštite trećih osoba, člankom 580. Zakona o obveznim odnosima određen je strogo formalni oblik ugovora te će ugovor o doživotnom uzdržavanju biti valjan:
a) ako je sastavljen u pisanom obliku (pri tome je nebitno jesu li predmet ugovora stvari, prava ili imovina; pokretnine ili nekretnine; dio ili cjelokupna imovina, sadašnja ili buduća imovina)
b) ako je ovjeren od suca nadležnog općinskog suda (bitno je napomenuti da će ugovor biti ništetan ako je ovjeren od strane sudskog savjetnika ili ako su ovjereni samo potpisi, a ne cjelokupni ugovor) ili je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ako je solemniziran od strane javnog bilježnika.
Prema odredbi stavka 2. članka 580. Zakona o obveznim odnosima, ovlaštena osoba dužna je prilikom ovjere ili sastavljanja ugovarateljima pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice.
Ugovor o doživotnom uzdržavanju aleatorni je pravni posao, odnosno pravni posao u kojem bitnu ulogu ima sreća ili slučaj, što znači da se na njega ne primjenjuje pravilo jednake vrijednosti činidaba, te se radi nerazmjera uzajamnih davanja, odnosno prekomjernog oštećenja, ne može pobijati.
Naime, člankom 375. Zakona o obveznim odnosima određeno je da se zbog nerazmjera činidaba ne može zahtijevati poništenje trgovačkog ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje, pa niti u slučaju kada je za stvar dana viša cijena iz osobite naklonosti. U praksi to znači da se ugovor o doživotnom uzdržavanju neće moći pobijati ako je vrijednost predmeta ugovora znatno veća od činjenja odnosno davanja upućenih prema osobi primatelja, odnosno zbog kratkog trajanja uzdržavanja. Međutim, mišljenja smo da bi sudska praksa trebala uzeti u obzir, kao razlog za pobojnost ugovora o doživotnom uzdržavanju, njegovo sklapanje s osobom za koju se s velikom vjerojatnošću moglo zaključiti, u vrijeme sklapanja ugovora, koliko će dugo osoba živjeti (npr. teško oboljele osobe na samrti). U takvim slučajevima mogao bi se uzeti u obzir nerazmjer činidaba kao razlog za poništaj. Naravno da bi od značaja za sud, u svakom konkretnom slučaju, bilo bitno i emotivno stanje primatelja uzdržavanja, te njegova spremnost da iznimno vrijednu imovinu prepusti nekome kao naknadu za skrb koju prima tijekom posljednjih dana svoga života.
Ako je predmet ugovora nekretnina, davatelj uzdržavanja ovlašten je predložiti upis zabilježbe toga ugovora u zemljišnim knjigama (članak 70. Zakona o zemljišnim knjigama), a ako je predmet ugovora pokretnina ili neko pravo za koje se vode javni upisnici, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti upis toga ugovora u odgovarajući upisnik (članak 581. Zakona o obveznim odnosima).
Zabilježba ugovora ima značaj javne obavijesti o postojanju toga ugovora. Da bi osoba davatelja postala vlasnikom nekretnine nakon smrti primatelja uzdržavanja, potrebno je podnijeti prijedlog za upis prava vlasništva. Ugovor treba sadržavati clausulu intabulandi (nedvosmisleno očitovanje volje dotadašnjeg vlasnika – primatelja uzdržavanja – kojim dopušta da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja – davatelja uzdržavanja), a potrebno je priložiti i dokaz o smrti primatelja, dakle smrtni list. Potrebno je naglasiti da će davatelj postati vlasnik s danom predaje prijedloga nadležnom sudu ako mu se rješenjem odobri uknjižba.
Člankom 5. stavkom 3. Zakona o nasljeđivanju utvrđeno je kako nije ostavina ono što je netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekao na posebnom pravnom temelju. Dakle, ako je ugovorom o doživotnom uzdržavanju stečena cijela imovina primatelja, tada nema niti ostavine, pa niti nužnog dijela. Međutim, ako je ugovorom stečen dio imovine, preostali dio imovine ostavina je ostavitelja.
Ako su, na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, stjecatelji nekretnine bračni drug, potomci i preci, te posvojenici i posvojitelji, oni su oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina (članak 9. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina). Ostalim stjecateljima porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju pa do smrti primatelja (članak 8. stavak 2.). Porezna obveza, prema članku 16. stavku 2. Zakona o porezu na promet nekretnina, nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, a ne u trenutku sklapanja ugovora.
Uz ugovor o doživotnom uzdržavanju potrebno je spomenuti i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa ćemo za njihovu usporedbu iskoristiti sublimaciju gornjeg teksta:
Ugovor o doživotnom uzdržavanju:
- dvostranoobvezni, naplatni, strogo formalan, aleatorni
- stjecanje stvari i prava odgođeno do smrti primatelja
- mogućnost upisa zabilježbe u zemljišne knjige, ako je riječ o nekretnini ili upis ugovora u odgovarajući upisnik pokretnina, ako takav postoji
- nakon smrti primatelja potrebno je predati prijedlog za uknjižbu i uz njega priložiti ugovor i dokaz o smrti primatelja
- nema primjene odredbi o nužnom dijelu na imovini koja je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju jer taj dio imovine ne ulazi u ostavinu
- bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine, ne plaćaju porez na promet nekretnina, a ostalim stjecateljima porez se umanjuje za 5% za svaku napunjenu godinu uzdržavanja od sklapanja ugovora do smrti primatelja
- porezna obveza nastaje u trenutku smrti primatelja
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju:
- dvostranoobvezni, naplatni, strogo formalan (članak 589. Zakona o obveznim odnosima), aleatorni
- davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koja su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja (članak 586. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima), dakle, prijedlog za upis prava vlasništva može se predati odmah nakon sklapanja ugovora, ako je predmet ugovora nekretnina
- mogućnost osnivanja stvarnog tereta uzdržavanja (članak 587. Zakona o obveznim odnosima)
- nema primjene odredbi o nužnom dijelu
- obveza plaćanja poreza na promet nekretnina za sve kategorije stjecatelja
- porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju