Udruga osoba s invaliditetom Križevci

Svjetski dan svjesnosti o autizmu, 2. travnja

(Izvor fotografije: autismspeaks.org)


Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja prema odluci Ujedinjenih naroda već 16. godinu zaredom dok je cijeli mjesec travanj u nekim zemljama posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra. 

Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) imaju pravo na samoopredjeljenje, neovisnost i autonomiju, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje te zaposlenje na jednakoj osnovi s drugima. Ne smiju se suočiti s diskriminacijom kada traže medicinsku njegu te i dalje moraju imati pristup sustavima podrške, potrebnim kako bi ostali u svojim domovima i zajednicama umjesto da se suoče s mogućnostima prisilne institucionalizacije.

Poremećaji iz spektra autizma nisu bolest, nego razvojni poremećaj/stanje koje traje cijeli život. Radi se o širokom spektru poremećaja, svaka dijagnoza je drugačija i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe. Upravo zato se koristi riječ spektar jer taj „kišobran“ obuhvaća cijeli spektar (Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, DDS – Dječji dezintegrativni sindrom/Hellerov sindrom, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj). Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su i dijelovi puzzle.

Rani znaci na koje treba obratiti pažnju primjećuju se u kontaktu s djetetom:

  • ne uzvraća pogled u oči ili je pogled tek letimičan,
  • ne uzvraća osmjeh,
  • izostaju izrazi lica,
  • ne odaziva se na vlastito ime,
  • ne uočava se gesta pokazivanja,
  • vokalizacija može izostati, kao i gugutanje slogova, 
  • kasnije se govor ne razvija pravilno.

Svako se dijete razvija svojim ritmom te među djecom postoje individualne razlike pa treba biti oprezan kod dijagnosticiranja.

Programima rane intervencije potičemo ostvarivanje razvojnih potencijala djeteta, sprečavamo razvoj daljnjih poteškoća, pripremamo dijete za vrtić, školu, zapošljavanje i u konačnici za samostalan život. Kvalitetu života osoba oboljelih od autizma mogu znatno poboljšati rana dijagnoza i intervencija: TEACCH metoda, senzorička integracija, Floortime i ABA, video modeliranje i terapije: logopedska, radna, fizikalna, glazbena te drugi oblici terapija. Kod djece koja nemaju razvijen govor koristimo se slikama, komunikacijskim bilježnicama i pločama s fotografijama predmeta pomoću kojih mogu pokazati što žele. To omogućuje bolje razumijevanje djeteta, a njih potiče na komunikaciju, verbalizaciju i vokalizaciju. TEACCH metoda je zasnovana na vizualnim podražajima i uvodi red u svijet koji je za njih prilično zbunjujući. Djeca imaju slikovne rasporede, koji jasno ukazuju kada je vrijeme za doručak, pranje ruku, vježbanje, slikanje, ručak, odlazak kući. Tako se djeci osigurava stalnost, red, struktura i to im daje sigurnost. Prilikom polaska u školu pomoćnici u nastavi/ stručni komunikacijski posrednici potpora su inkluzivnom obrazovanju učenika s PAS-om. Kao jedna od bitnih zadaća u stvaranju kvalitetnih uvjeta za provođenje adekvatnih programa su prostori u dječjim vrtićima i osnovnim školama koji se kontinuirano prilagođavaju i stavljaju u funkciju djeteta i njegovih razvojnih potreba za bolju integraciju djece s teškoćama u razvoju (prohodnost, dostupnost, raznolikost, dostatnost materijala). Potrebno je predvidjeti i sredstva za kvalitetnu realizaciju posebnih programa, kao i individualiziranih programa za djecu s teškoćama u razvoju. Suradnja s roditeljima je neophodna, redovito ih se obavještava o uspjesima djeteta. Upravo je intervencijama temeljenim na tehnologiji obilježeno posljednje desetljeće, a brojna istraživanja dokazuju njihovu učinkovitost u tretmanu osoba s poremećajem iz spektra autizma.

Život osoba s poremećajem iz spektra autizma nije lak te se suočavaju s nizom životnih poteškoća. No, svi mi možemo značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete njihova života.

Podijeli ovaj članak

Facebook
Twitter
LinkedIn
Skip to content