NOVOSTI U SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Objavljeno: 27.07.2011.

Iako statistički podaci pokazuju da je tijekom primjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama(Narodne novine, broj 67/08. i 48/10.), odnosno od 2009. godine, pao ukupan broj prometnih nesreća kao i broj ozlijeđenih i poginulih osoba u njima, u nove izmjene i dopune toga Zakona (Narodne novine, broj 74/2011.) donesene su kako bi se još preciznije definirale pojedine njegove odredbe te dodatno pridonijelo povećanju sigurnosti prometa na cestama.
Novela ovog Zakona donesena je i radi njegovog usklađivanja s Direktivom 126/2006/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća te s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-3084/08 od 7. travnja 2010.
Tako je novim stavkom 13. u članku 5. propisano da će Ministarstvo unutarnjih poslova dostavljati podatke o vlasnicima odnosno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu jedinicama lokalne samouprave odnosno pravnim osobama koje one odrede, a radi obavljanja poslova iz Zakona iz njihove nadležnosti.
Sankcije za nepoštivanje znakova i naredbi koje sudionicima u prometu daju policijski službenici (članak 32.), sada mogu davati i druge ovlaštene osobe (npr. prometni redari).
Zbog povećane društvene opasnosti koju predstavlja takvo ponašanje, u članku 49. dodan je novi stavak 5. kojim se propisuje stroža sankcija za vozača koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru. Ako je vozač pravomoćnom odlukom proglašen krivim za ovaj prekršaj, vozaču se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda (članak 287. stavak 3.).
Sa 2.000,00 kuna na 3.000,00 kuna podignut je iznos novčane kazne za prekršaje iz članka 57. stavka 7., članka 67. stavka 5., članka 70. stavka 3., članka 72. stavka 2. i članka 74. stavka 2. Zakona.
Propisan je dodatni slučaj kada vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo; na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta.
Proširena je odredba članka 84. stavka 1. točke 8. Zakona kojom su definirana mjesta s kojih se mogu premjestiti nepropisno zaustavljena ili parkirana vozila, na način da se izrijekom propisuje da je to moguće učiniti i ako je vozilo zaustavljeno ili parkirano ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta.
Od sada se zahtijeva da vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti bude označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom. Također, i pješaci moraju biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom uvijek kada se kreću kolnikom noću ili danju u slučaju smanjene vidljivosti (a ne samo na javnoj cesti izvan naselja).
U članku 161. stavku 3. preciznije je definirana zabranjena količina alkohola kod osobe koja se prevozi na biciklu, mopedu ili motociklu (iznad 0,50 g/kg) te se propisuje zabrana prevoženja osoba koje su pod utjecajem lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Pojam „opojne droge“ terminološki je usklađen s odredbama Zakona o suzbijanju zloporabe droga, te se sada koristi pojam „droge“.
Također, izmijenjen je članak 199. Zakona te se, sukladno Odluci Ustavnog suda RH broj: U-I-3084/08, od 07. travnja 2010., propisuju koncentracije alkohola koje pojedine kategorije vozača smiju imati. Tako je za vozače profesionalnih kategorija C1, C1+E, C, C+E, D1, D1+E, D, D+E i H, mlade vozače i vozače vozila B kategorije kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), u vrijeme kada obavljaju te poslove propisano da uopće ne smiju u krvi imati alkohola niti imati u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Za ostale vozače propisano je da ne smiju upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu imaju droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima ili ako u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Sukladno istoj odluci Ustavnog suda, izmijenjen je rok važenja međunarodne vozačke dozvole s pet na tri godine.
Posjedovanje vozačke dozvole C kategorije od najmanje dvije godine uvjet je za stjecanje prava na upravljanje vozilima D1 i D1+E kategorije (članak 219. stavak 5.).
Izmijenjene su i odredbe članka 221. stavaka 1. i 3. Zakona kojima se propisuju ograničenja najveće dopuštene brzine kojom mladi vozači smiju upravljati vozilom u prometu na cesti, te se od tih ograničenja izuzima moped, koji, sukladno svojim konstrukcijskim karakteristikama, može razviti brzinu od najviše 50 km/h, te je sada propisano ograničenje brzine za mlade vozače od 40 km/h. Također, definirana je vrsta vozila (osobni automobil) na koju se odnosi posebno ograničenje snage motora vozila B kategorije kojim u prometu na cesti smije upravljati mladi vozač, te se isto povisuje na 80 kW (do sada je bilo propisano 75 kW), kako bi se obuhvatio širi krug osobnih automobila kojim mladi vozači smiju upravljati bez ugrožavanja sigurnosti prometa na cestama.
Članak 286. stavak 8. Zakona izmijenjen je na način da se propisano razdoblje od pet godina zamjenjuje razdobljem od dvije godine, jer su prema odredbama Prekršajnog zakona negativni prekršajni bodovi pravna posljedica osude i brišu se nakon proteka dvije godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju te nije moguće primijeniti neku pravnu posljedicu prema osobi i nakon pet godina od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju.
Sve ovdje navedene kao i preostale izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 9. srpnja 2011., trebale bi se pozitivno odraziti na pravnu sigurnost i jasnoću propisa kojima su podvrgnuti sudionici u prometu na cestama te druge osobe čiji je pravni položaj reguliran ovim Zakonom.