CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA: EROZIJA EKONOMSKIH I…

Objavljeno: 27.07.2011.

Centar za ljudska prava ocijenio je 22. srpnja 2011. predstavljajući izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u prošloj godini da je jedan od ključnih problema erozija ekonomskih i socijalnih prava.
“Možemo reći da ključni problem ljudskih prava postaje daljnja erozija ekonomskih i socijalnih prava uz rastuću nezaposlenost te trend neisplate plaća i doprinosa radnicima”, rekla je na konferenciji za novinare obnašateljica dužnosti ravnatelja tog centra Jagoda Novak.
Izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2010. temelji se s jedne strane na izvještajima relevantnih institucija, organizacija civilnoga društva i međunarodnih dionika, a s druge strane na intenzivnom radu centra u pojedinim područjima.
Jagoda Novak potkrijepila je ocjenu u stanju ljudskih prava u 2010. slučajem radnica zagrebačke tvornice “Kamensko” kojima mjesecima nisu isplaćene plaće niti uplaćeni doprinosi iako je to zakonska obaveza poslodavca, pri čemu je upitala što su radile mjerodavne službe.
Upozorila je da su problemi uočeni i u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, slobodi izražavanja i javnog okupljanja, ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć te u području zaštite okoliša.
Jagoda Novak najavila je za jesen javnu raspravu jer se taj centar i uredi posebnih pravobranitelja, npr. onog za djecu ili ravnopravnost spolova, spajaju s Uredom pučkog pravobranitelja, što je najavljeno prijedlogom novog zakona o pučkom pravobranitelju.
Članica Upravnog odbora Centra za ljudska prava Sandra Benčić rekla je da zakonski prijedlog koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravosuđa nije onaj koji je predlagala radna skupina za izradu tog zakona. Istaknula je da će biti veliki nedostatak ako se taj zakon donese bez javne rasprave i dodala da spajanje posebnih ureda pravobranitelja u ureda pučkog pravobranitelja nije dobra ideja. Ako se provede “preko noći i bez analize, što se time dobiva osim materijalnih ušteda?” upitala je Benčić.
Sustav besplatne pravne pomoći nije potpuno zaživio na državnoj razini, rekla je i dodala da je lani država na besplatnu pravnu pomoć potrošila samo 70 tisuća kuna, a neke su nevladine udruge potrošile znatno više novca za besplatnu pravnu pomoć.
Maja Hasanbašić iz Centra za ljudska prava izrazila je nezadovoljstvo zbog nedovoljne zaštite okoliša i poštovanja prava osoba s invaliditetom te je naglasila da u zaštiti okoliša, što spada u temeljna ljudska prava, vlada nije donijela potrebne dokumente, poput nacionalne liste pokazatelja. Također je zamjerila vladi što nije, iako je ratificirala međunarodnu konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, uskladila nacionalno zakonodavstvo s konvencijom.
Kao pozitivne primjere u Centru za ljudska prava ističu uvođenje građanskog odgoja i odgoja za ljudska prava u školski sustav, osvješćivanje građana u suzbijanju diskriminacije te reformski proces koji je počeo radi jačanja institucija za ljudska prava u sklopu Poglavlja 23. Pravosuđe i ljudska prava i hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. No, baš je u jačanju institucija za ljudska prava potreban nadzor javnosti i medija kako se ne bi zaustavili ti procesi, poručili su iz Centra za ljudska prava.
(Hina)