Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Lipanj
04

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Udruga osoba s invaliditetom Križevci

Nacionalni je dan osoba oboljelih od mišićne distrofije i ostalih neuromuskularnih bolesti, 22.5.2020.
Nacionalni dan osoba oboljelih od mišićne distrofije i ostalih neuromuskularnih bolesti obilježava se 21. svibnja s ciljem kontinuiranog senzibiliziranja javnosti i lokalne samouprave o potrebama i mogućnostima oboljelih osoba, radi stvaranja okruženja jednakih mogućnosti.   Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 4.500 oboljelih od mišićne distrofije i srodnih neuromuskularnih oboljenja. Prema podacima HZJZ u 2019. godini na području Zadarske županije od bolesti mioneuralne veze i mišića boluje 46 osoba, te 10 osoba od sistemne atrofije koje zahvaćaju središnji živčani sustav. Neuromuskularne bolesti uključuju skupine bolesti kod kojih se radi o promjenama na živčanim ili mišićnim stanicama ili o poremećaju prijenosa podražaja živca na mišić. Trenutno ne postoji lijek niti terapija kojima bi se moglo zaustaviti ili spriječi razvoj mišićne distrofije kao i većine poznatih neuromuskularnih oboljenja. Međutim postoje tretmani koji ublažavaju neke od simptoma, barem u manjoj mjeri ili pak usporavaju neizbježan napredak bolesti.   Postoji više vrsta mišićne distrofije i sve one kao takve predstavljaju skupinu progresivnih bolesti mišića, uzrokovanih genetskim defektima. Najagresivnija vrsta mišićne distrofije je Duchenne mišićna distrofija za koju je karakterističan kratak životni vijek, kasne 20-te a u pojedinim slučajevima i rane 30-te. Simptomi mišićne distrofije općenito mogu početi slabljenjem mišića najbližih trupu, lažnom hipertrofijom mišića (zadebljanje potkoljenica masnim tkivom), motoričkom nespretnošću, a zatim napredovati do teškog propadanja mišića i slabosti mišićne kontrakcije.   Osim spomenute mišićne distrofije neuromuskularne bolesti uključuju i: 1. Neuropatije - najčešći poremećaji perifernog živčanog sustava, karakterizirane simptomimna kao što su slabost, trnjenje i promjene boje i teksture kože. 2. Amiotrofička lateralna skleroza (također poznata kao ALS ili Lou Gehrigova bolest) je progresivna bolest motornih neurona, koja uključuje bezbolni gubitak funkcije mišića i atrofiju, te često i poteškoće kod gutanja i govora. 3. Miopatije su bolesti mišića, koje uzrokuju slabost, koja je obično najviše izražena u natkoljenicama i nadlakticama. Uzroci mogu uključivati infekcije i trovanja. 4. Mijastenija gravis je autoimuna bolest, kod koje dolazi do blokiranja prijenosa signala sa živaca na mišiće, onemogućujući mišićnu kontrakciju.   Osobe sa spomenutim oboljenjima te osobe s invaliditetom općenito ne zaslužuju diskriminaciju i socijalno isključivanje samim time što su različiti. Različit znači biti drugačiji. Svatko se po nečemu razlikuje, bilo po boji kože, spolu, visini, težini, načinu odijevanja, boji glasa ili nečemu drugome. Različitost obogaćuje, a jedna od različitosti je invaliditet koji može ograničavati sposobnost kretanja, mogućnost da se vidi, čuje, ali ne ograničava neke druge sposobnosti. Stoga svaka osoba zaslužuje mogućnost življenja „punim plućima" u okviru svojih mogućnosti bez straha od osude, etiketiranja i isključivanja.  
21.05.2020.
KOORDINACIJA ZA OČUVANJE DIGNITETA UDRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Udruga osoba s invaliditetom Križevci uključila se u Koordinaciju za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj koja okuplja preko 200 udruga iz svih područja djelovanja, a čiji je pokretač Svjetlana Marijon iz Udruge Zamisli.   Predstavnici Koordinacije sudjelovali su 30. travnja 2020. na sastanaku koji je na inicijativu premijera Andreja Plenkovića sazvao Ured za udruge Vlade RH, a povodom pisma koje je Koordinacija uputila tražeći razgovor o utjecaju koronavirusa na rad udruga i prevladavanju krize.   Sastanku su nazočili ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik premijera Tomislav Leko te predstavnici Koordinacije: inicijatorica i voditeljica Koordinacije Svjetlana Marijon (Udruga Zamisli), Bojan Marjanović (Hrvatsko debatno društvo), Ivana Kalogjera (Nismo same), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ - Održivi razvoj zajednice) i Mirela Despotović (Centar za civilne inicijative). Razgovor se  vodio oko sljedećih tema: - Fondovi Europske unije i nacionalni fondovi - Podrška udrugama za očuvanje radnih mjesta - Podrška manjim udrugama - Informiranje i podrška udrugama vezano za pravna i financijska pitanja.   Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID- 19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge. Objavljivanje posebnog COVID-19 natječaja predstavnicima Koalicije za očuvanje digniteta udruga u RH na sastanku održanom u četvrtak 30. travnja najavili su predstavnici Vlade. Prema riječima ministara Marka Pavića i Josipa Aladrovića natječaj bi trebao obuhvatiti teme kao što su rastuće obiteljsko nasilje tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe, bolesnici i ostale skupine koje su u riziku od socijalne isključenosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna. Dodatnih 25 milijuna kuna Vlada će izdvojiti za natječaj „Kultura on-line“ koji je u finalnoj fazi dogovaranja i uskoro će biti objavljen. Cilj ovog natječaja je pomoći organizacijama u kulturi, a s obzirom na to da su zabranjena okupljanja. Sastanak predstavnika Koordinacije koja okuplja 205 udruga civilnog društva održan je nakon što je Vlada primila pismo Koordinacije u kojem se izražava zabrinutost zbog utjecaja koronavirusa na rad udruga. Inicijator sastanka bio je premijer Andrej Plenković, a sastanku su osim ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića nazočili ravnateljica Ureda za udruge Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik Premijera Tomislav Leko. Ministar Pavić kazao je kako Vlada civilno društvo vidi kao partnera u rješavanju krize zbog čega su u pripremi i novi natječaji. Predstavnici Koordinacije pozdravili su raspisivanje natječaja COVID – 19 no izrekli su svoju zabrinutost zbog najave da će i taj natječaj biti raspisan po principu „najbržeg prsta“ što smatraju da nikako ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. Ako se inzistira na najbržem prstu, cjelokupnu dokumentaciju i sva pravila treba objaviti najmanje dva tjedna prije otvaranja natječaja, upozorili su. Na sastanku se najviše razgovaralo o EU projektima i njihovoj sudbini. Predstavnike Koordinacije zanimalo je što s iznosom od 100 milijuna eura koji je, kako se moglo čitati u medijima, preraspodijeljen iz ESF-a za ublažavanje posljedica virusa COVID-19. Predstavnici Vlade rekli su da je iznos od 100 milijuna eura skinut s osi 3. i 4. te kako to ne bi trebalo značajno utjecati na natječaje za udruge. Na pitanje što je s natječajima iz Fondova EU koji su odavno zatvoreni (neki su još iz 2018.), a za koje još nisu objavljeni rezultati, odgovoreno je kako je svih devet provedenih natječaja u završnoj fazi, a rezultati se očekuju u sljedeća dva tjedna. Neke natječaje još očekuje treći krug evaluacije, a neki su već u fazi čišćenja proračuna. Što se tiče novih natječaja najavljeno je da će se Indikativni kalendar natječaja malo promijeniti, a novi kalendar bit će objavljen do 15. svibnja. Vlada je odbila zahtjev Koordinacije za izjednačavanjem udruga s drugim poslodavcima u RH i omogućavanje podrške za isplatu plaće radnicima u udrugama koje dokažu da je rad ugrožen zbog utjecaja krize COVID – 19. Kako je objasnio ministar Aladrović potpore za očuvanje radnih mjesta za proračunske korisnike za Vladu nisu prihvatljiva opcija. Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika budući da primaju potpore iz javnih izvora. Na pitanje predstavnika Koordinacije je li moguće da se potpore potencijalno odobre udrugama koje ne primaju takve potpore, ministar je odgovorio da su potpore usmjerene isključivo na subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima. Prijedlog Koordinacije za podizanje limita na donacije kao porezno priznatog troška (s 2% na min 10%), ili uvođenje sličnih modela kojima privatne i pravne osobe mogu ostvariti porezne olakšice donacijama u puno većoj mjeri nego što je to trenutačno dozvoljeno uz olakšavanje uvjeta i procedure doniranja, predstavnici Vlade ocijenili su kao zanimljivo rješenje koje je prihvatljivo za razmišljanje, no u ovom trenutku to nije izvedivo. Na upit o stanju nacionalnih natječaja i raspoloživih sredstava Luka Bogdan najavio je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva informacije o tome imati nakon što dobiju informacije o uplatama u Lutriju, no već sada se može reći da zbog otkazivanja većine sportskih natjecanja one neće biti jednake prethodnim godinama. Na sastanku je najavljen nastavak suradnje te novi sastanci s ostalim nacionalnim tijelima, ministarstvima financija, kulture, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, znanosti i obrazovanja te zdravstva.
05.05.2020.
NACIONALNI DAN OSOBA S CEREBRALNOM PARALIZOM, 5.5.2020.
5. svibnja je dan kada zajednica osoba s cerebralnom paralizom obilježava Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom.   O Nacionalnom danu osoba s CP Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom se ističe kao izuzetno značajan jer predstavlja zajednicu osoba s cerebralnom paralizom, postavlja pitanja i pronalazi odgovore, pruža mogućnost da se glas CP čuje snažnije nego inače i stvori jasna platforma za daljnje djelovanje.   Broj osoba s CP Prema službenim podacima Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj živi 511.281 osoba s invaliditetom koje čine 12.4 % ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom; osobe s cerebralnom paralizom čine 4.1 % odnosno 20.939 osoba. Najveći broj osoba s CP živi u Gradu Zagrebu (2879), zatim na području Splitsko dalmatinske županije (1903), Primorsko goranske županije (1298), Zagrebačke županije (1166), Osječko baranjske županije (1140) i Varaždinske županije (1066). Suprotno tome, najmanji broj osoba s CP živi na području Ličko senjske županije (213), Požeško slavonske županije (419), Dubrovačko neretvanske županije (461), Virovitičko podravske županije (479) i Šibensko kninske županije (493). U Koprivničko križevačkoj županiji živi 630 osoba s cerebralnom paralizom.   KPOSI i RH           Članak 7. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU - CP U RH izostaju aktivnosti i usluge za djecu s CP na područjima rane intervencije u djetinjstvu, zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite na načelima dostupnosti, sveobuhvatnosti, pristupačnosti i usmjerenosti na obitelj. Nije osigurana ravnomjerna regionalna pokrivenost uslugama uspostavom mobilnih timova podrške koji uključuju stručnjake različitih profila koji pružaju usluge psihosocijalne rehabilitacije kao ni regionalni centri za ranu intervenciju djece s CP. Izostaju osigurani mobilni stručni timove radi pružanja pomoći i podrške u odgojno-obrazovnom procesu i zadovoljavanja potreba djece s CP. Posebno su ugrožena djeca s CP koja žive u manjim gradovima i ruralnom prostoru. Nije uspostavljen nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece. Izostaju pravovremeni i dostupni servisi i usluge za jačanje kompetencija obitelji za skrb o djetetu s CP u lokalnoj zajednici, uključujući edukacije o roditeljskim i njegovateljskim vještinama, usluge savjetovanja za roditelje i druge članove obitelji. Djeca s CP za vrijeme godišnjeg odmora ili bolovanja roditelja njegovatelja ne mogu ostvariti uslugu zamjenskog njegovatelja već se privremeno smještavaju u instituciju ili udomiteljsku obitelj čime se krši osnovno pravo djeteta na život u obitelji. Status roditelja njegovatelja trebao bi se priznati i drugoj osobi koja nije primarno član kućanstva, koja ispunjava zakonske uvjete, a prema izboru djeteta ili zakonskog zastupnika uzimajući u obzir da ima osoba koje nemaju članova obitelji koji su u mogućnosti pružati uslugu. Nedovoljno je učinjeno i postignuto i na razvoju usluge specijaliziranog udomiteljstva za djecu što ima utjecaja na posvojenje. Nedostaje razvoj mehanizama za uključivanje djece u proces zagovaranja svojih prava sukladno njihovoj dobi, razvojnim obilježjima i okolnostima u kojima žive. Nužno je potrebno osigurati djetetu pravo na potpunu informaciju o vrsti i svrsi usluge na djetetu primjeren način kao i pravo na izražavanje vlastitog mišljenja i stavova o njima. Zbog svega navedenog djeca s teškoćama u razvoju CP, roditelji, skrbnici i obitelj su stavljeni u neravnopravan položaj uključujući i nepovoljniji ekonomski položaj.             Članak 24. OBRAZOVANJE Unatoč osiguravanju zakonodavnog okvira za uključiv pristup obrazovanju za sve osobe s invaliditetom, obrazovni sustav u RH nije uspostavljen na taj način. Nije osigurana pristupačnost u područjima izgrađenog okruženja, prilagodbe kurikuluma, obrazovnih programa i materijala i pomoćnih tehnologija. U skladu s Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima nisu izrađeni podzakonski akti i standardi komunikacijskih posrednika. Potrebno je osigurati dodatno educiranje nastavnika i stručnjaka koji rade u obrazovanju. Izostaju podaci o sudjelovanju osoba s CP u različitim razinama i vrstama obrazovanja i osposobljavanja, sudjelovanje u programima mobilnosti i broj osoba s CP koje rano napuštaju školovanje. Oko 66% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. Oko 25% ima srednju stručnu spremu dok je 3% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje zabilježeno je kod 6% osoba s invaliditetom.             Članak 25. ZDRAVLJE Izostaje osiguravanje kvalitetnije zdravstvene zaštite djece s CP i odraslih osoba s CP. Nedostaju podaci o izrađenim protokolima i stručnim smjernicama za potrebe specifičnih stanja djece. Kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite nije ujednačena. Nedostaje broj specijalista. Iskazuje se nezadovoljstvo uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući koja nisu u skladu s potrebama osoba s CP i ne utječu pozitivno na njihovu rehabilitaciju. Pojedine osobe s CP, neovisno o težini invaliditeta su isključene s liste korisnika fizikalne terapije u kući, jer u dijelovima RH nema mogućnosti pružanja usluge. Kod priznavanja prava na fizikalnu terapiju u kući potrebno je primjenjivati individualizirani pristup. Izostaje kontinuirano provođenje preventivnih programa u cilju promicanja zdravlja i sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja. Potrebno je kontinuirano usklađivanje Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala sa suvremenim dostignućima tehničkih i medicinskih znanosti sukladno potrebama osoba s CP. Nije uspostavljen Registar djece s neurorizicima. Broj djece s razvojnim odstupanjima je u porastu što znači da djeca s neurorazvojnim rizikom i rizikom za nastanak razvojnih odstupanja trebaju ranu interdisciplinarnu intervenciju koja u RH nije dovoljna, sveobuhvatna, ravnomjerno rasprostranjena i dostupna. Zbog manjka stručnjaka i broja uključenih zdravstvenih ustanova u praćenje djece s neurozicima stanje u RH je problematično. Potrebno je osigurati pristupačnost i informacijsku podršku za osobe s CP u svim zdravstvenim ustanovama. Plan osiguravanja informacijske podrške treba podrazumijevati načelo pristupačnosti i razumne prilagodbe.             Članak 28. Primjeren životni standard i socijalna zaštita Velik broj osoba s CP u RH žive u siromaštvu. Najveći broj osoba s CP koji žive u siromaštvu žive u ruralnim područjima i područjima ispod prosjeka razvijenosti RH. Socijalna zaštita nije dovoljna kako bi osigurala osnovne životne uvjete i time odgovarajući životni standard. Prava iz sustava socijalne skrbi ne ostvaruju se prema ujednačenim kriterijima. Osobama s CP u najvećem broju nije omogućeno neovisno življenje. Inkluzivni dodatak nije usvojen. Zbog izostanka sustava podrške i servisa; roditelji djece s CP zbog skrbi koju pružaju ostaju bez posla i prihoda i čine posebno ugroženu skupinu od siromaštva. Naknada osobama s CP je niska, nije dovoljna kako bi pokrila osnovne životne potrebe i ne temelji se na procjeni potreba pojedinca. Nisu osigurani pristupi osobama s CP, posebno ne ženama s CP i osobama starije životne dobi programima socijalne zaštite i programima koji smanjuju siromaštvo. Nisu učinjeni značajniji pomaci vezano za primjeren životni standard i socijalnu zaštitu. Izostaju primjereni programi stambenog zbrinjavanja. Posebno ugroženu skupinu čine djeca i odrasli s CP romskog podrijetla. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najvećem broju (82%) žive u obitelji dok ih oko 16% živi samo. Oko 0,6% ima udomitelja ili skrbnika, a 1,2% osoba s invaliditetom boravi u ustanovi. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 13% osoba s invaliditetom. Oko 54% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
05.05.2020.
DODATNE MOGUĆNOSTI DOSTAVE ORTOPEDSKIH I DRUGIH POMAGALA
Slijedom zahtjeva udruga pacijenata, pojedinih bolesnika, ali i ugovornih dostavljača ortopedskih i drugih pomagala i potrošnog materijala, 3.travnja 2020. HZZO je uputio dopis ljekarnama, specijaliziranim trgovinama, područnim ispostavama i službama HZZO-a kojim je omogućio dostavu pomagala i potrošnog materijala na kućnu adresu krajnjeg korisnika. Ova je mjera privremenog karaktera, za period travanj i svibanj 2020. Donesena je zbog izvanredne situacije uzrokovane epidemijom COVID-19, nepostojanjem javnog prijevoza, te potrebom za što manju mogućnost izlaganju zarazi.   HZZO je istaknuo kako se za ovakvu vrstu dostave pomagala i potrošnog materijala za osiguranu osobu ne smiju stvarati dodatni troškovi, kao ni za sam HZZO-a. Ova mjera ne obvezuje dobavljače ortopedskih i drugih pomagala, već im omogućava dostavu istih na kućnu adresu osigurane osobe.   Također se u ovakvom sustavu dostave ortopedskih pomagala od dobavljača zahtijeva da poduzme mjere kako se ortopedska i druga pomagala i potrošni materijal ne bi rasipali, lomili, ili bili ukradeni. Kako se ne bi narušila od proizvođača garantirana i certificirana kvaliteta i stabilnost pomagala, te kako se ne bi smanjio rok valjanosti njihove uporabe, sva pomagala i potrošni materijal moraju se dostavljati u uvjetima zaštićenosti od nepoželjne topline, hladnoće, svjetla i mikroorganizama te se moraju osigurati uvjeti transporta i čuvanja kako ih je propisao proizvođač.   U situaciji kad se stariji građani, kronični bolesnici i osobe s invaliditetom suočavaju s povećanim rizikom od mogućnosti zaraze s COVID-19, te su vrlo ograničeni u svakodnevnom funkcioniranju ovakva je mogućnost više nego dobrodošla. Ovu privremenu mjeru moći će se ocijeniti nakon 2 mjeseca primjene u situacijama kada to bude moguće, te vjerujemo da bi je bilo moguće primijeniti i trajno, za sve one osobe kojima bi ona znatno mogla pridonijeti kvaliteti života.   Originalni dopis HZZO-a ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama i regionalnim uredima i područnim službama HZZO-a možete naći ovdje.
20.04.2020.
USKRSNA ČESTITKA
10.04.2020.
SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O AUTIZMU, 2.4.2020.
Glavna skupština UN-a odabrala je 02. travnja kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu čime se želi skrenuti pozornost javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.   Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem. Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.   Prema zadnjem izvještaju Centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti Sjedinjenih Američkih Država, bilježi se stalan porast prevalencije autizma, koja sada iznosi 11,3 /1000 djece ili, kao što autori navode, svako 88. dijete u Americi ima neke simptome iz autističnog spektra. U Hrvatskoj se podaci o osobama s poremećajima iz autističnog spektra prate u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u kojem je zabilježeno 1.927 slučajeva, pri čemu je, u skladu s gore navedenom procjenom prevalencije,  moguće očekivati i do 12.000 osoba s navedenim spektrom.   Predsjednica Saveza udruga za autizam Hrvatske Lidija Penko poručila je da se tako, prvi put od 2008., Svjetski dan svjesnosti o autizmu neće obilježiti na gradskim trgovima, raznim događanjima i puštanjem plavih balona, "nego ćemo ostati u svojim kućama i svima poručiti da učine isto kako bismo zaustavili ovaj virus i što prije se vratili normalnom životu".
02.04.2020.
OD DANAS MOŽETE DANJU ISKLJUČITI SVJETLA NA AUTOMOBILIMA, 1.4.2020.
Novi Zakon o sigurnosti prometa na cesta  („Narodne Novine“, broj 70/19.- u daljnjem tekstu Zakon) propisao je fiksne datume, te od danas (srijeda 1.4.) možete u dnevnim uvjetima isključiti svjetla, ali ih opet morate uključiti u uvjetima smanjene vidljivosti i noću.   Također, motociklisti moraju imati uključena svjetla tijekom cijele godine.   Temeljem odredbe članka 102. Zakona  obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala danju, započelo je 01. studenog 2019. godine, a završava 31. ožujka 2020. godine.   Ipak, svjetla se moraju koristiti noću te u slučaju smanjene vidljivosti (magla, kiša, snijeg i sl.). Bez obzira na zakonske obaveze vozilo s upaljenim dnevnim ili kratkim svjetlima danju je bolje vidljivo pa je i prometovanje sigurnije.
01.04.2020.
ODLUKA O ZABRANI NAPUŠTANJA MJESTA PREBIVALIŠTA I STALNOG BORAVKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
  Odluka je objavljena: („Narodne novine“, broj 35/2020.)   Navedena Odluka stupa na snagu 23. ožujka 2020. godine.   Na temelju članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine« br. 82/15, 118/18 i 31/20) Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, 23. ožujka 2020. godine, donosi   I. S obzirom da na pojedinim područjima postoji znatno povećani rizik od prijenosa bolesti COVID-19, a kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja bolesti zabranjuje se napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka.   II. Zabrana iz točke I. ove odluke ne odnosi se na: a. promet i kretanje nužno za opskrbu navedenih područja, b. dnevne migracije zaposlenih u službama bitnim za: pružanje zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala, održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje, opskrbe plinom i strujom, zaštitarske službe, c. izvješćivanje javnosti, d. stanovnika koji zahtijevaju hitnu medicinsku skrb, e. iz vitalnih obiteljskih razloga, poput pružanja skrbi djeci ili starijim osobama ili kupnje hrane i osnovnih potrepština, f. putovanja na posao i s posla ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće, g. žurne i operativne službe koje sudjeluju u sprječavanju širenja bolesti COVID-19.   III. Prilikom ulaska i izlaska s područja iz točke I. ove Odluke moraju se poštovati sljedeće mjere: – socijalnog distanciranja – nezadržavanja na javnim prostorima – posjedovati valjanu propusnicu koja se nalazi u Prilogu I. ove Odluke. Propusnice za ulazak i izlazak s područja prebivališta ili stalnog boravišta izdaju, ovjeravaju i potpisuju: – za okolnosti iz točke II.a, II.b, II.c, II.f i II.g odgovorne osobe u pravnoj osobi, – za okolnosti iz točke II.d izdaje izabrani liječnik obiteljske medicine i – za okolnosti iz točke II.e nadležni stožeri civilne zaštite.   IV. Stožeri civilne zaštite i Ravnateljstvo policije dužni su osigurati provedbu i nadzor provođenja mjera iz ove Odluke.   V. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Narodnim novinama«.   Klasa: 810-06/20-01/7 Urbroj: 511-01-300-20-14 Zagreb, 23. ožujka 2020. Načelnik Stožera          potpredsjednik Vlade    i ministar unutarnjih poslova    dr. sc. Davor Božinović, v. r.   PRILOG I.
30.03.2020.
JESTE LI UZELI SVOJU DNEVNU DOZU POLIFENOLA?
U cilju zapošljavanja osoba s invaliditetom Križevci, Udruga osoba s invaliditetom Križevci, 2013. godine osnovala je društveno poduzeće Hedona d.o.o. Križevci s Integrativnom radionicom, kojoj je osnovna djelatnost proizvodnja čokolada i pralina, uz svoj izvrstan asortiman čokolada i pralina, na tržište stavila je nove proizvode koji čuvaju Vaše zdravlje i to: - čokoladu 100 g bez šećera Corina Gold, obogaćenu s 300 mg polifenola dobivenim iz koštica crnog grožđa, čistoće polifenola od najmanje 90%; - i kapsule CardioPlus, kao dodatak prehrani,  koje sadrže 300 mg  polifenola, također dobivenim iz koštica crnog grožđa, čistoće najmanje 90%. ŠTO SU POLIFENOLI? Od oštećenja koja u našem tijelu uzrokuju slobodni radikali čuvaju nas antioksidansi, a od ovih spojeva u košticama grožđa vrlo je zastupljena skupina polifenola koju nazivamo proantocijanidini čija je antioksidativna aktivnost, što je i znanstveno potvrđeno, dvadeset puta snažnija od vitamina E i čak pedeset puta snažnija od vitamina C. Sadrži i piknogenol, antioksidans koristan za smanjenje bolova uzrokovanih artritisom, kod kardiovaskularnih problema, alergije ili stresa. No, to su tek neki od razloga zbog kojih bi trebali konzumirati čokoladu bez šećera Corina Gold i kapsule CardioPlus/dodatak prehrane. Slijedeći razlozi da uzmete svoju dnevnu dozu polifenola putem Corina Gold čokolade i kapsula CardioPlus su :   Čišćenje našeg krvotoka od „smeća“ Antioksidansi koje sadrže navedeni proizvodi pomoć su i u čišćenju krvi jer uklanjaju otpadne i štetne tvari koje se u njoj nakupljaju. Osim toga, stimuliraju i cirkulaciju te sprječavaju nastanak ugrušaka pa su dobro rješenje za ljude s povećanim rizikom od srčanih bolesti.   Antikancerogena svojstva Slobodni radikali uzrokuju oštećenja stanica, čime se povećava rizik od razvoja karcinoma. Kako su antioksidansi čistači slobodnih radikala, ovi vrijedni Hedonini proizvodi koji sadrže polifenole, koristan su saveznik u borbi protiv te opake bolesti.   Ublažavaju štetu nastalu pušenjem Bilo da ste pušač ili pasivni pušač, polifenoli dobiveni iz koštica grožđa pomoći će vam ublažiti štetne utjecaje nastale udisanjem toksičnih spojeva iz duhanskog dima. Dio tih spojeva završava u krvi, a zahvaljujući sposobnosti pročišćavanja krvotoka, hranjive tvari iz polifenola  pomoći će eliminirati te štetne tvari.   Antibakterijsko i protuupalno djelovanje Zbog svojih antibakterijskih svojstava polifenoli mogu spriječiti razvoj mikroba te time prevenirati i liječiti različite vrste infekcija. Zahvaljujući protuupalnom djelovanju od koristi mogu biti i u ublažavanju artritisa, dermatitisa, čira, upale sinusa, infekcije mokraćnog sustava, kako i kod problema sa zadržavanjem vode u tijelu.   Usporavanje starenja Jedna od glavnih dobrobiti polifenola dobivenih iz koštice grožđa krije se u antioksidansu proantocijanidinu. Osim što sprječava aktivnost malignih stanica, proantocijanidin sprječava prerano starenje kože pa redovitom konzumacijom čokolade Corina Gold i kapsula CardioPlus  možete odgoditi stvaranje bora i izgledati mlađe.     Dakle, polifenoli igraju vrlo važnu ulogu u očuvanju zdravlja, no organizam ga ne može sam sintetizirati. Zato ga je važno unositi putem zdrave hrane kao što je čokolada Corina Gold, ali i dodatka prehrani kao što su kapsule CardioPlus.   Još niste sigurni u to? Pravo je vrijeme onda da se uvjerite sami!   Iz svih navedenih razloga samo smo za Vas pripremili dnevnu dozu polifenola i to u obliku kapsula CardioPlus i u obliku - njezino visočanstvo - čokolade - Corina Gold!   Poslušajte, ali i pogledajte što o našim novim proizvodima kaže cijenjeni dr. Bagi iz USA.   Detalje o kupnji ovih izvrsnih proizvoda koji čuvaju Vaše zdravlje možete doznati na telefon broj: +385 (0) 48 681 292; mobitel broj: +385 (0) 99 802 0663 ; e-mail: hedona@hedona.hr, alemka.loncar@hedona.hr  - „Hedona“ d.o.o. Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, Križevci, Croatia.     HEDONA d.o.o., Trg Antuna Nemčića7,  48260 Križevci Tel: +38548 681292; mob.: +385 (0) 99 802 0663 www.hedona.hr https://www.polyphenolics.com/meganatural-bp/
27.03.2020.
SVJETSKI DAN OSOBA S DOWN SINDROMOM, 21.3.2020.
Down Syndrome International (DSI) je službeno odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD). Navedeni datum je izabran kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma. Svjetskim danom syndroma Down (WDSD) prvi put je obilježen u Singapuru 2006. godine. Downov sindrom je genetski poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća.   Kromosomi su sićušne nakupine bjelančevina u svakoj stanici ljudskog organizma koje prenose sve nasljedne karakteristike. Na svakom kromosomu nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalazi se 23 para (46 kromosoma ukupno). U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca.   Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine francuski genetičar Jerome Lejeune. Na 21. paru kromosoma otkrio je još jedan kromosom viška, umjesto 2, tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Ime Down potječe od imena engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je 1866. prvi opisao sindrom, gotovo 100 godina prije nego što je pronađen uzrok poremećaju.   Zašto obilježavamo Svjetski dan sindroma Down? Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želimo upoznati svijet s ovim poremećajem i pri tomu potaknuti ljude za veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom. Većim razumijevanjem i poboljšanjem njihovog položaja u društvu možemo poboljšati kvalitetu života osoba s sindromom down.   Pokaži podršku! Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo.   Zašto danas nositi rasparene šarene čarape? Zato da se priča o problemima osoba s Down sindromom. Kada vas upitaju: zašto nosiš šarene (različite) čarape? Progovorit ćete o problemima osoba s Downom i pokazati podršku.
21.03.2020.
NACIONALNI DAN INVALIDA RADA, 21.3.2020.
Hrvatski sabor je 13. veljače 2009. godine na svojoj sjednici donio odluku o proglašenju Nacionalnog dana invalida rada – 21. ožujka, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 24 od 23. veljače 2009. godine.   Odluku o obilježavanju Nacionalnog dana invalida rada – 21.ožujka (Narodne novine, broj 24/9) donio je Hrvatski sabor 2009. godine kako bi se ukazalo na probleme osoba s invaliditetom, stereotipe i predrasude koji ih prate te s namjerom osvješćivanja javnosti o toj problematici. Povijest odabranog dana, 21. ožujka kao Nacionalnog dana invalida rada veže se uz događanja iz 1956. godine kada se u Belgiji dogodila rudarska nesreća u kojoj su stradale 262 osobe. U spomen na tu nesreću, 21. ožujka prvobitno je određen kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Međutim, nakon usvojene Rezolucije 47/3 Generalne skupštine UN-a 1992. godine, Međunarodnim danom osoba s invaliditetom proglašen je 3. prosinca.   Nacionalni dan invalida rada vrlo je značajan jer se tom prigodom želi dodatno skrenuti pozornost šire javnosti na probleme s kojima se susreću invalidi rada, a posebno se želi ukazati na potrebu provođenja aktivnosti prevencije nastanka novih invalida rada. Kao zaštitni znak Nacionalnog dana invalida rada odabrana je ruža kojom se želi ukazati na problem (ne)korištenja zaštitnih sredstava na radu. Naime, unatoč njezinoj ljepoti, za ubiranje ruže potrebna su zaštitna sredstva. Unatoč propisanim visokim kaznama, poslodavci mjere zaštite na radu često ne provode ili ih provode, a oba slučaja u konačnici nerijetko dovode do nastanka invaliditeta. Organiziranim aktivnostima povodom obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada udruge invalida rada diljem RH žele ukazati na važnost prevencije nastanka invaliditeta upravo provedbom propisanih mjera zaštite na radu. Svaka je udruga invalida rada diljem lijepe naše izabrala svoju boju ruže, a UIR Zagreba je izabrala narančastu boju s obzirom na to da ta boja simbolizira toplinu, kreativnost i entuzijazam, ali i ohrabrujući poticaj invalidima rada u borbi sa svakodnevicom.
20.03.2020.
19. TJEDAN MOZGA U HRVATSKOJ (BRAIN AWARENESS WEEK), 16.–22. ožujka 2020.
Ovogodišnji 19. Tjedan mozga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance  for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko  društvo  za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini.   Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću. Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu iste su kao i prijašnjih godina:   1.U  EU  se  polazi  od  činjenice  da  više  od   45%  sveukupnih  troškova  i  opterećenja  u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga.  Nastojimo  redovito  upozoravati  javnost  na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih  bolesti  zajedno,  te  da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava (podaci FENS-a, Federation of European Neuroscience Societies).   2.Nadalje,  javnosti  želimo  približiti  i  potrebu  približavanja  temeljnih  istraživanja  kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost.   3.Nemoguće je naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima („New Science of Human Nature“).   4.Uz sve navedene razloge i veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove  neuroznanosti: odnos mozga i uma te pitanje biološke, genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor, svijest o samom sebi i razumijevanje mišljenja drugih („Teorija uma“) te razmišljanje o Bogu. Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80% ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga. Oko 30% genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija, ali i skupine gena odgovornihza nastanak duševnih bolesti. Veliki etički izazov jest nova tehnologija uređivanja gena.   5.Dodatan izazov je predstavljanje novih područja neuroznanosti i istraživanja mozga: politička neuroznanost, neuroznanost donošenja odluka, neuromarketing itd.   Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je(uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) novu zanimljivu temu za ovogodišnji Tjedan mozga,s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga:   MOZAK I EVOLUCIJA   Tijekom ovogodišnjeg Tjedna mozga omogućit ćemo bolje upoznavanje evolucije mozgaljudske vrste (homo sapiens), uz naglasak na specifično ljudska svojstva mozga i ponašanja - ona koja nas čine ljudima (kao što su jezik i simboličko mišljenje, moral, svijest o sebi, razmišljanje o Bogu). Nadalje, razumijevanje evolucije ljudskog mozga važno jei za razumijevanje nekih specifično ljudskih bolesti mozga (npr. shizofrenija, Alzheimerova bolest, autizam). Najčešće je pitanje što je posebno u biološkom ustrojstvu ljudskog mozga.Iako je ljudski mozak skoro 3 puta veći od mozga čimpanze, sama veličina i broj neurona ne mogu objasniti jedinstvena svojstva ljudske kognicije i ponašanja. Znanstvenici se slažu da je tajna sposobnosti ljudskog mozga u ustrojstvu evolucijski novog dijela moždane kore – neokorteksa, koji se oblikuje tijekom razvitka posebnim prostornim i vremenskim slijedom ekspresije gena.    
16.03.2020.
EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE III”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE III"

Europska Unija          
Europski socijalni fond

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

EU PROJEKT “AKTIVNI I UKLJUČENI - MOBILNOŠĆU I SENZIBILNOŠĆU DO ZAPOSLENJA”

EU PROJEKT "AKTIVNI I UKLJUČENI - MOBILNOŠĆU I SENZIBILNOŠĆU DO ZAPOSLENJA"

Europska Unija          
Europski socijalni fond

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

 

 

EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II"

Europska Unija           
"Zajedno do fondova EU"

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

INA - SPONZOR

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Klikom na sliku pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"