UDRUGA INVALIDA KRIŽEVCI - UIK
ASSOCIATION OF DISABLED PEOPLE KRIŽEVCI - ADPK

O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

“Narodne novine”, broj 12/12

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_01_12_338.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_154_3211.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_84_1798.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_22_454.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_139_3535.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_71_2138.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/378340.html

O IZMJENAMA OVRŠNOG ZAKONA

“Narodne novine”, broj 12/12

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_01_12_336.html

O NAČINU IZRADE I POSTUPANJU S DOKUMENTACIJOM ZA NADMETANJE I PONUDAMA

“Narodne novine”, broj 10/12

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_01_10_279.html

Podsjećamo korisnike doplatka za djecu da do kraja mjeseca veljače trebaju obnoviti zahtjeve kako bi mogli nastaviti primati doplatak i u 2012. godini, bez prekida.
Korisnici doplatka za djecu za svaku godinu trebaju podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu. Uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu su sljedeći: korisnik (osoba koja ostvaruje pravo) treba imati tri godine neprekidnog prebivališta u RH od podnošenja zahtjeva, živjeti u zajednici s djecom i uzdržavati ih, a ostvareni prihodi u 2011. ne smiju prelaziti dohodovni cenzus (1.663,00 kn mjesečno po članu). Dohodovni cenzus određuje se na osnovi prihoda ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini. Napominjemo da se prestankom radnog odnosa dohodak ostvaren u prethodnoj godini ne uzima u izračun dohodovnog cenzusa do novog zaposlenja.
Korisnici koji su pravo na doplatak za djecu ostvarili u godini 2011. trebaju zahtjev za godinu 2012. podnijeti do kraja veljače. Dakle, za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za djecu u godini 2012. zahtjev treba podnijeti najkasnije do 29. veljače 2012.
Svima koji zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na doplatak za djecu podnesu nakon propisanog roka, kao i onima koji podnose nove zahtjeve, pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva. O pravu na doplatak za 2012. rješava se od 1. ožujka 2012.  i odlučuje se na osnovi novog zahtjeva i dohotka kućanstva ostvarenog u 2011. godini jer se radi o novom postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu za 2012. godinu. Uz zahtjev se podnosi odgovarajuća dokumentacija.
Ako podnositelj zahtjeva, odnosno članovi kućanstva u vrijeme podnošenja zahtjeva više nisu u radnom odnosu, u dohodovni cenzus se ne uračunava plaća iz 2011. godine.
Zahtjevi za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, dakako, zaprimaju se tijekom cijele godine.
Zahtjev je potrebno podnijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (područnoj službi, nadležnoj prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva), a zahtjevi se mogu poslati i poštom.
Podsjećamo da pravo na doplatak može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, oćuh, maćeha, baka,djed, i osoba koju je odredio sud, odnosno centar za socijalnu skrb.

Potrebna dokumentacija za korisnike koji primaju doplatak za djecu za 2011.

Zahtjev (treba ga predati najkasnije do srijede 29. veljače 2012. da bi se pravo priznalo bez prekida. Ako se zahtjev podnese nakon tog datuma, pravo na doplatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva.)
Tiskanica zahtjeva može se popuniti i ispisati s internetske stranice Zavoda ili kupiti u Narodnim novinama.
Dokazi o ostvarenim prihodima od nesamostalnog rada i naknada svih članova kućanstva u 2011.
- potvrda isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj godini ( plaća, naknada plaće zbog bolovanja, nezaposlenosti, rodiljnog dopusta)
- mirovinska uputnica ili preslika rješenja o mirovini za nove članove kućanstva
• Dokaz o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva (prestanak radnog odnosa, prestanak školovanja)
• POTVRDA POREZNE UPRAVE SE NE PODNOSI
DOKAZE o prihodima ne podnosi korisnik koji pravo ostvaruje samo za dijete s težim oštećenjem zdravlja niti korisnik koji pravo ostvaruje samo za dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Početkom nove školske godine 2012./2013. potrebno je dostaviti dokaz o redovitom školovanju za djecu stariju od 15 godina.

Potrebna dokumentacija za nove korisnike doplatka za djecu

Zahtjev
tiskanica zahtjeva može se popuniti i ispisati s internetske stranice Zavoda Zavoda ili kupiti u Narodnim novinama.
Osobna iskaznica - preslika (za podnositelja zahtjeva i sve punoljetne članove kućanstva)
Dokaz o rođenju djeteta - izvadak iz matice rođenih ili rodni list ili potvrda o rođenju
Potvrda o redovitom školovanju za svu školsku djecu koja su navršila 15 godina života
• Dokaz o rođenju za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak (izvadak iz matice rođenih ili rodni list ili potvrda o rođenju)
• Dokazi o ostvarenim prihodima od nesamostalnog i samostalnog rada svih članova kućanstva u prethodnoj godini
- potvrda isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj godini ( plaća, naknada plaće zbog bolovanja, nezaposlenosti, rodiljnog dopusta)
- potvrda Porezne uprave za dohodak od samostalnog rada
- mirovinska uputnica ili preslika rješenja o mirovini za članove kućanstva
- preslika iskaznice tekućeg računa, odnosno štedne knjižice
DOKAZE o prihodima ne treba podnositi ako se pravo traži samo za dijete s težim oštećenjem zdravlja ili za dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

O POSTUPKU I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA OSLOBAĐANJE PLAĆANJA GODIŠNJE NAKNADE ZA UPORABU JAVNIH CESTA I CESTARINE

“Narodne novine”, broj 136/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_136_2728.html

NAPOMENA:
Uputom Ministarstva od 30.11.2011. godine propisano je i pravo priznavanja rješenja izdanih prema prethodnom Zakonu o cestama, tako da vlasnici vozila koji su već ishodili takvo rješenje mogu isto koristiti ukoliko koriste vozilo navedeno u rješenju. Ukoliko su promijenili vozilo, moraju zatražiti i novo rješenje i to na adresu Ministarstva:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,
Uprava cestovnog prometa
Zagreb
Prisavlje 14
Tel. 01/6169-111
01/6169-050

Uz Zahtjev za izdavanje novog rješenja treba se priložiti:
• preslika prometne dozvole i knjižice vozila (iznimno, ako je zahtjev podnesen prije registracije, osoba s invaliditetom prilaže dokaz o vlasništvu osobnog automobila),
• rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili
• rješenje nadležnog tijela po propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili
• rješenje nadležnog tijela po propisima o posebnoj zaštiti vojnih invalida i civilnih invalida rata.
Ukoliko se iz navedenog rješenja ne može nedvojbeno utvrditi da se radi o tjelesnom oštećenju na temelju kojega se ostvaruje pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade i/ili cestarine, osoba s invaliditetom zahtjevu će priložiti:
• nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ili
• nalaz i mišljenje drugostupanjskoga liječničkog povjerenstva nadležnog za davanje nalaza i mišljenja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata odnosno drugim propisima.

Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2011. godine donio je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 90/11.). Spomenuti Zakon posljednja je prilika da se ozakoni oko 150.000 objekata u RH koji nemaju akt o građenju ili su građeni protivno tome aktu. Od nedavno su se počeli zaprimati zahtjevi, a 18. listopada Hrvatska komora arhitekata i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje izdali su Naputak za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja, kojim se otklanjaju sve nejasnoće koje su dosada kočile izdavanje Rješenja o izvedenom stanju.
Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje je 31. prosinca 2012. godine. Po isteku tog roka nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgrađena neće se moći otuđiti dok se takva zgrada ne ukloni. Kupoprodajni ugovor sklopljen protivno odredbi članaka 22. stavaka 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama neće proizvoditi nikakve pravne učinke i neće se moći provesti u zemljišnim knjigama niti u drugim javnim evidencijama.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu, koja se nalazi na slijedećim područjima:
• površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.,
• površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,
• planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, elektroničkih komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,
• površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), kulturnih i vjerskih funkcija, osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom,
• izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom,
• poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011…

Postupak ozakonjenja započinje predajom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže:
• geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
• tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt,
• dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva,
• uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. za nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. i članka 17. stavka 4. ovoga Zakona,
• dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi - sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja).
Nadalje, podnositelj zahtjeva dužan je platiti jedinici lokalne samouprave komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos, te naknadu za zadržavanje u prostoru čiji se sredstva u jednakom iznosu od po 50% uplaćuju u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području takva građevina nalazi i u Državni proračun Republike Hrvatske.

Najveća stavka u postupku ozakonjenja je komunalni doprinos, čiju visinu Odlukom o komunalnom doprinosu donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Visina naknade za zadržavanje u prostoru za pojedine objekte određena je Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru („Narodne novine“, broj 101/11.), a utvrđuje se kroz procjenu 8 kriterija kojima se definiraju prostorna i tehnička obilježja nezakonito izgrađenog objekta, kao što su lokacija, izgrađenost, dovršenost, način gradnje, namjena, površina itd. Pritom se za zgrade isključivo stambene namjene građevinske (bruto) površine do 400 m2 i za zgrade za obavljanje poljoprivredne djelatnosti iznos naknade umanjuje od 50 do 75%. Također, na cijenu ozakonjenja utječe činjenica da li je nezakonito izgrađena zgrada izgrađena u skladu s planom ili ne, kao i o jediničnoj vrijednosti za svaku od pet položajnih zona, koje se podudaraju sa zonama određenim u općinama i gradovima za obračun komunalnog doprinosa.

Važniji linkovi:
• http://www.mzopu.hr/
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11126
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11046
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?ID=10835
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11069
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11046

1. Izbor mirovine osiguranika koji su se po svom izboru osigurali u II. stup

Dopune zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje odnosi se na rješavanje problema već ostvarenih prijevremenih starosnih mirovina iz oba stupa (približno tisuću prijevremenih starosnih mirovina žena). S druge strane, Izmjena i dopuna zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima uredio je ostvarivanje prava na mirovinu osiguranika koji su imali između 40 i 50 godina života 2002. godine kada su se po svom izboru osigurali i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), a koji će mirovinu ostvariti stupanjem na snagu ovog zakona (približno 95 tisuća članova obveznih mirovinskih fondova).
Naime, mirovine ostvarene iz oba obvezna stupa u prosjeku su 20-30% manje od mirovina koje bi se ostvarile samo u prvom stupu generacijske solidarnosti, što je posljedica sljedećih okolnosti odnosno zakonskih odredbi: osobe koje su do sada ostvarile mirovinu iz oba obvezna stupa relativno su kratko vrijeme uplaćivale doprinos u II. stup po stopi od 5% plaće/osnovice, mirovinu su ostvarile relativno mlade, s 55-57 godina života, te nemaju pravo na dodatak na mirovinu u iznosu do 27% prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 79/07). Osim toga, nepovoljna kretanja na tržištu kapitala posljednjih nekoliko godina nepovoljno su se odrazila na visinu mirovina iz II. stupa, što je sve pridonijelo činjenici da su mirovine iz oba stupa u prosjeku manje od mirovina ostvarenih samo iz prvog stupa generacijske solidarnosti. Stoga su se ove osobe našle u nepovoljnom položaju, kako u odnosu na korisnike mirovina samo iz I. stupa, tako i u odnosu na osiguranike koji su bili mlađi od 40 godina u vrijeme uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja kapitalizirane štednje, koji će imati duže razdoblje kapitalizacije doprinosa do trenutka ostvarivanja starosne odnosno prijevremene mirovine.
Zakon o dopuni zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i ispati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje sadrži sljedeće odredbe:
- Mirovinsko osiguravajuće društvo (za sada posluje samo Raiffeeisen mirovinsko osiguravajuće društvo) će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (zakon stupio na snagu 15.10.2011.) obavijestiti svoje korisnike mirovina o mogućnosti određivanja njihove mirovine samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti,
- Zahtjev za određivanje mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju samo u I. stupu korisnik mirovine iz II. stupa može podnijeti mirovinskom osiguravajućem društvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona,
- Osiguravajuće društvo će obustaviti isplatu mirovine iz II. stupa korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za određivanje mirovine samo u I. stupu i taj zahtjev bez odgađanja uputiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Osiguravajuće društvo će preostala sredstva za isplatu mirovine iz II. stupa prenijeti u državni proračun u roku od 30 dana od primitka navedenog zahtjeva,
- Na temelju primljenog zahtjeva Zavod će donijeti rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu određenu kao da je bio osiguran samo u I. stupu, a korisnik će imati pravo i na dodatak na mirovinu u iznosu od 27%. Tako određena mirovina pripala bi od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je osiguravajuće društvo obustavilo isplatu mirovine u II. stupu.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obveznim i mirovinskim fondovima sadrži sljedeće odredbe:
- Član obveznog mirovinskog fonda, koji je u dobi od 40 do 50 godina života po svom izboru pristupio u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, može istupiti iz tog osiguranja, ako zahtjev za istup podnese Središnjem registru osiguranika u poslovnicama Fine izjavom u postupku ostvarivanja prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
- Nakon istupa iz II. stupa, bivši član obveznog mirovinskog fonda prava iz mirovinskog osiguranja ostvario bi kao osiguranik osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti,
- Obvezni mirovinski fond će putem Središnjeg registra osiguranika u roku od 30 dana nakon zaprimljenog zahtjeva o istupu iz II. stupa prenijeti u državni proračun ukupna sredstva s osobnog računa tog člana fonda,
- Istup iz II. stupa i ostvarivanje mirovine samo u I. stupu omogućio se u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona i članu obveznog mirovinskog fonda koji je korisnik osnovne mirovine u I. stupu i koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nije sklopio ugovor o mirovini iz II. stupa s mirovinskim osiguravajućim društvom. Isto se odnosi i na korisnika obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti osiguranika, člana fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena.
Dakle, oba ova zakona rješavaju pitanje mirovina osiguranika koji su se po svom izboru osigurali u II. stupu, s time da prvi regulira prava korisnika koji su već ostvarili mirovinu iz drugog stupa, a drugi prava osiguranika koji će ostvariti mirovinu stupanjem na snagu ovih zakonskih podloga, odnosno koji nisu ostvarili mirovinu u II. stupu. Obje skupine će sada prema ovim zakonima moći izabrati hoće li mirovinu ostvariti ih oba stupa, ili samo u I. stupu.
Dosadašnji korisnici mirovina iz oba stupa će o tome moći odlučiti u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona (15.10.2011.), a osiguranici članovi obveznih mirovinskih fondova prigodom odlaska u starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu. Radi omogućavanja donošenja odluke, Zavod će ovim osiguranicima na zahtjev dati informaciju o visini mirovine iz prvog stupa koju bi ostvarili ako ostvare i mirovinu iz II. stupa, te o visini mirovine koju bi ostvarili samo u prvom stupu generacijske solidarnosti ako istupe iz II. stupa.

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I ISPLATI MIROVINA NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

“Narodne novine”, broj 114/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_114_2226.html

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

“Narodne novine”, broj 114/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_114_2225.html

2. Uključivanje dodatka u mirovinu

Nadalje, prema Zakonu o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, te Zakonu o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, od 1. siječnja 2012. dohodak je postao sastavni dio mirovine. Korisnicima mirovine kojima se isplaćuje taj dodatak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odrediti će po službenoj dužnosti svotu mirovine s uključenim dodatkom na mirovinu, bez donošenja rješenja. Time će korisnici toga primanja imati veću sigurnost u pogledu njegova određivanja i primanja u budućnosti.
Dakle, ne mijenjaju se odredbe o krugu korisnika dodatka i pravilima njegovog
određivanja i isplate, već samo pravni status dodatka na mirovinu.
Do sada je približno tristo tisuća korisnika ostvarilo dodatak prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, u iznosu
od 4% na mirovine ostvarene u 1999. do 27% na mirovine ostvarene u 2010. i narednim godinama. Pravo na dodatak nemaju korisnici mirovina ostvarenih na temelju posebnih propisa pod povoljnijim uvjetima, korisnici najviše mirovine, korisnici
koji uz osnovnu mirovinu iz prvog stupa primaju i mirovinu iz drugog stupa, te korisnici obiteljske mirovine ostvarene od 1. siječnja 1999. godine nakon smrti
korisnika mirovine ostvarene prema propisima koji su važili do 31.prosinca 1998.
Primjenjuju se i određena ograničenja vezana uz najnižu i najvišu mirovinu:
- korisnicima najniže mirovine dodatak se isplaćuje na mirovinu određenu prema plaćama / osnovicama samo ako je ta mirovina zajedno s dodatkom veća od najniže mirovine,
- korisnicima kojima je mirovina uvećana za dodatak veća od najviše mirovine, iznos mirovine s dodatkom ograničava se do iznosa najviše mirovine.
Budući da se dodatak usklađuje na isti način kao i mirovine ( prema rastu plaća i potrošačkih cijena u omjeru 50:50, s tim da je u 2010. i 2011. godini obustavljeno usklađivanje mirovina), ukupna mirovinska primanja će i nakon uključivanja dodatka u mirovinu ostati jednaka. Ipak, treba naglasiti da se prema Zakonu o porezu na dohodak, dodatak na mirovinu ne smatra dohotkom i ne oporezuje porezom na dohodak, a nakon uključivanja dodatka na mirovinu od 1. siječnja 2012.(mirovine za siječanj 2012. Isplaćuju se u veljači 2012.) svota dodatka imat će isti porezni tretman kao i mirovina. To znači da će se onim korisnicima kojima, nakon uključivanja dodatka u mirovinu, mirovina premašiti određenu svotu, povećati odnosno početi obračunavati dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3%, te porez i prirez, te će se ovim korisnicima odgovarajuće smanjiti isplatna svota mirovine.
Naime, na mirovine koje se isplaćuju korisnicima u RH, Zavod obračunava i obustavlja dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3% na mirovine veće od 5.305,00 kn (prosječna plaća u RH u prethodnoj godini).
Na mirovinu umanjenu za dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se porez i prirez na svotu koja prelazi osobni odbitak, koji za umirovljenike iznosi 3.200,00 kn. Osobni odbici priznaju se i za uzdržavanje i invalidne članove obitelji, odnosno umirovljenika s invaliditetom. Osobni odbici za koje se povećava osobni odbitak na umirovljenika izračunavaju se od osnovnog osobnog odbitka koji iznosi 1.800,00 kn.

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

“Narodne novine”, broj 114/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_114_2224.html

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

“Narodne novine”, broj 114/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_114_2223.html

Osnovne informacije

Prijedlozi su izrađeni u otvorenoj koordinaciji stručnjaka raznih grana (liječnici, specijalisti, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici), predstavnika osoba s invaliditetom svih skupina, predstavnika Ministarstava te Ureda Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom;

Ta probna primjena obuhvaća:

- provođenje edukacije postojećih tijela vještačenja/vještaka - rok: 31. prosinca 2010. godine
- provođenje probne primjene Liste – rok: 31. lipnja 2011. godine
- usklađivanje Liste s rezultatima dobivenim probnom primjenom – rok: 30. rujna 2011. godine
- upućivanje Prijedloga Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja i načinu utvrđivanja invaliditeta i Prijedloga Uredbe o osnivanju ustanove za poslove vještačenja. Vladi RH radi donošenja – rok: 1. studeni 2011. godine

Ovdije možete pogledati PRIJEDLOG_JEDINSTVENE_LISTE_OSTECENJA.pdf

Svi invalidi, i civilni, i vojni, izgubit će svoj status ako mogu samostalno funkcionirati, odnosno ako im za to ne treba tuđa pomoć minimalno sat i pol dnevno.
Osobe koje su stekle status na temelju “krive kičme” te, iako potpuno funkcionalne, primaju novčanu naknadu i imaju niz povlastica, poput privilegiranog parkiranja, besplatnih autocesta i trajekata te prednosti pri čekanju u javnim institucijama, moći će se, najkasnije od 2012. pozdraviti sa svojim statusom.
Vlada je, naime, u četvrtak, 23.09.2010. godine prihvatila probnu primjenu Prijedloga jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti, a ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović naglasio je da je riječ o dokumentu koji će odrediti cilj i brzinu reforme socijalne skrbi. „Konačni cilj je lakše ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, koje koči brojna i troma administracija, ali i obračun s mogućim zloporabama socijalnih davanja te brojne uštede”, rekao je Milinović.
Objasnio je da osoba koja želi ostvariti prava na temelju tjelesnog oštećenja sada mora proći i do četiri različita vještačenja - u sustavu socijalne skrbi, zdravstva, Ministarstvu branitelja te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, jer u Hrvatskoj ne postoje jedinstveni kriteriji za utvrđivanje invaliditeta.
“U svim tim sustavima zaposleno je 150 stručnjaka koji provode poslove vještačenja, a uz to je angažiran i niz vanjskih suradnika, za koje je 2009. isplaćeno više od 28,5 milijuna kuna”, upozorio je Milinović, naglasivši da bi jedinstveno tijelo vještačenja trebalo otkloniti sve te probleme.
Prijedlog jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti, prema kojoj će jedinstveno tijelo vještačenja na potpuno nov, međunarodno priznat način ocjenjivati invaliditet pojedinca. Umjesto dosadašnjeg određivanja invaliditeta prema dijagnozi i njegova izražavanja u postocima, invalidi će se ubuduće dijeliti na sedam kategorija, koje će ovisiti o količini tuđe pomoći koja je pojedincu potrebna. Osoba kojoj ne treba tuđa pomoć najmanje 50 sati mjesečno neće se smatrati osobom s invaliditetom, već osobom s kroničnom bolesti ili tjelesnim oštećenjem.
- Radna skupina predložila je probni period do 2012. godine, u kojem bi se i dalje radilo “po starom”, ali bi se istovremeno ispunjavali i novi obrasci, kako bismo vidjeli gdje smo i kako stojimo. Nakon toga bi se eventualno popravila sadašnja lista te bismo od 2012. počeli u potpunosti raditi prema tom principu - rekao je dr. Tomislav Benjak, voditelj Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Još krajem prošle godine tadašnja državna tajnica za socijalu Dorica Nikolić najavila je kako će sve osobe s invaliditetom biti “prevedene”, odnosno ponovno vještačene i raspoređene u sedam novih kategorija. Sada u registru imamo oko 513.000 osoba s invaliditetom, a Nikolić je najavila kako će o kategoriziranju ovisiti i visina novčane naknade.
Prema prijedlogu, što ga je Vlada prošli tjedan prihvatila, novčana bi naknada doista ovisila o kategoriji, no iznosi nisu navedeni. Jedinstvena lista funkcionalnosti sastoji se od cijelog niza kriterija, koje tijelo vještačenja treba ocjenjivati bodovima od nula do četiri, pri čemu je nula bod za osobu koja za taj kriterij ne treba pomoć, a četiri za onu koja treba potpunu, svakodnevnu potporu. Kriteriji su zadovoljavanje osnovnih potreba i funkcija, poput osobne higijene, odijevanja, hranjenja, hodanja, mijenjanja položaja tijela, izvođenja rutinskih dnevnih poslova, govorenja, gledanja, čitanja, pisanja, mogućnosti učenja i drugih. Skupljeni bodovi pretvaraju se u minute tuđe pomoći, na temelju kojih se osobe kategoriziraju. U prvu će kategoriju spadati osobe kojima treba tuđa pomoć od 50 do 75 sati mjesečno, u drugu oni kojima treba od 75 do 120 sati tuđe pomoći, u treću od 120 do 160 sati, u četvrtu od 160 do 180 sati, a oni koji trebaju pomoć 180 i više sati mjesečno bit će raspoređeni u petu, šestu i sedmu kategoriju, ovisno o troškovima i općem stanju.

OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

Što je invaliditet?

U literaturi, u pravnim i ostalim dokumentima, koriste se različite definicije i pojmovi za osobe s invaliditetom. Primjerice, navode se pojmovi poput invalidne osobe, osobe s hendikepom, osobe s posebnim potrebama, osobe s teškoćama, tjelesno i mentalno oštećene osobe i sl.

Svjetska zdravstvena organizacija još 1980. godine daje klasifikaciju oštećenja (biotičko), invaliditeta (funkcionalno) i hendikepa (socijalno) - (International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps – ICIDH) i definira spomenute pojmove. Prema ovoj klasifikaciji, oštećenje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihičke, fiziološke ili anatomske strukture ili funkcije.

Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja) sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko biće.

Hendikep je nedostatak, za određenog pojedinca, koji rezultira iz oštećenja ili invaliditeta, a ograničava ga ili mu onemogućuje ispunjenje njegove prirodne uloge u društvu (ovisno o dobi, spolu te društvenim i kulturalnim činiteljima).

Hendikep zapravo označava teškoću, smetnju koja sputava neku aktivnost. Prema tome, hendikep može biti vrlo široko shvaćen, a u užem smislu, kako je već navedeno, odnosi se na osobe koje zbog oštećenja, odnosno invaliditeta, imaju teškoće u socijalnoj integraciji. No, teškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okoline. Tako, neki autori definiraju hendikep kao totalni negativni učinak stanja individuuma koji uključuje:

• SMETNJE koje proizlaze iz nekih svojstava ili oštećenja pripadnih samoj osobi;
• OGRANIČENJA koja je odredilo samo društvo;
• NEGATIVNE STAVOVE socijalne sredine i
• SAMOPERCEPCIJU tj. doživljaj ili poimanje samoga sebe.

Najnovija verzija klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine (International Classification of Functioning, Disability and Health – ICF), na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizičkog ili mentalnog stanja osobe, te društvenog i fizičkog okruženja. Invalidnost nije obilježje osobe već niz činitelja od kojih mnoge stvara društveno okruženje. Radi toga je potrebno aktivno društveno djelovanje, kako bi došlo do promjena koje bi omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima društva. Isto uključuje i pružanje jednakih prilika svim pojedincima, povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvenom životu, identificiranje mogućih aktivnosti društva u cilju povećanja samostalnosti i mogućnosti izbora pojedinaca, podizanje razine životnih uvjeta i kvalitete života, te podizanje svijesti i poticanje promjena u društvenom ponašanju.

Ova verzija klasifikacije zapravo daje unificirani okvir za samu klasifikaciju posljedica bolesti. Strukturirana je temeljem sljedećih komponenata:

• Tjelesno funkcioniranje (npr. mentalno funkcioniranje, senzoričko funkcioniranje, kardiovaskularno…) i tjelesne strukture (npr. struktura živčanog sustava, strukture kretanja, metaboličke i strukture endokrinog sustava…)
• Aktivnosti (u relaciji sa svakodnevnim aktivnostima osobe i općenito samoaktivnošću) i participacija (uključivanje u životne situacije) – (npr. komunikacija, mobilnost, samozbrinjavanje, socijalna participacija…) i
• Pripadne informacije o kompleksnosti oštećenja i faktorima okoline (stavovi, usluge, sustav podrške, politika, socijalni odnosi, pomoćna tehnologija…).

Klasifikacija ne tretira etiologiju i stavlja naglasak na funkcioniranje, radije nego na stanje ili bolest. Vrlo je oprezno dizajnirana, tako da je relevantna za sve svjetske kulture, kao i dobne i spolne skupine, te je primjerena heterogenoj populaciji.

U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Različiti sustavi koriste također i različite pojmove, što ponekad rezultira manjim ili većim praktičnim problemima. Tako, primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno ili mentalno oštećene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mladež s teškoćama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapošljavanja koristi pojam osobe s invaliditetom. Prema jednoj od novijih definicija koju daje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2002. godine, osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.

Sustav mirovinskog osiguranja razlikuje invalidnost i invaliditet. Invalidnost definira kao pojam svojstven isključivo mirovinskom osiguranju, a utvrđuje se u odnosu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost u vremenu uspostavljanja svojstva osiguranika u mirovinskom osiguranju.

Vezana je isključivo za sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada (razlikuju se profesionalna i opća nesposobnost za rad). Može postojati i kada nije došlo do tjelesnog oštećenja. Invaliditet je pak, prema ovom shvaćanju mnogo širi pojam i ocjenjuje se prema sposobnostima u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, općenito prihvaćenih kao značajne odrednice svakodnevnog života.

U Republici Hrvatskoj se sve češće koristi i pojam osobe s posebnim potrebama. Ovaj je pojam posljedica sve više prisutne inkluzije (edukacijske, ali i šire socijalne), koja se temelji na osnovnim ljudskim pravima i podrazumijeva ravnopravnu participaciju u socijalnom životu, odnosno upravo podjednake šanse za sve. Ovome je preduvjet (kada se radi o osobama s invaliditetom, ali i ostalim ranjivim socijalnim skupinama), svjesnost i aktivni angažman društvene zajednice u stvaranju uvjeta (mjere “pozitivne diskriminacije") za zadovoljenje svakodnevnih potreba osoba s invaliditetom.

Same osobe s invaliditetom ističu međutim neprimjerenost ovog pojma, jer se, kako ističu, ne radi o zadovoljenju posebnih, već uobičajenih ljudskih potreba. Svakako, govoreći o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o osobama s tjelesnom invalidnošću, osobama s kroničnim bolestima, osobama s oštećenjima sluha, osobama s oštećenjima vida, osobama s mentalnom retardacijom, osobama s autizmom i osobama s višestrukim oštećenjima. U istu skupinu, prema nekim autorima, spadaju i osobe s teškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji te osobe s psihičkim i organskim smetnjama.

Brošura - Zapošljavanje osoba s invaliditetom (.pdf)
Brošura - Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom (.pdf)

Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 143/02, 33/05) provode se različite aktivnosti čiji je cilj integracija osoba s invaliditetom u svijet rada. Namjera Zakona je osigurati uvjete za što intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom u otvoreno tržište rada iako je predviđeno i zapošljavanje u zaštićenim uvjetima te uključivanje u radne centre.

POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA PUTEM MJERA U OKVIRU:

1. FONDA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Temeljem Odluke o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, isplaćuju se sredstva poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ili osobama s invaliditetom po osnovi samozapošljavanja (Narodne novine br. 08/08 i 20/09).

• Općenito o Fondu
• Brošura o poticajima pri zapošljavanju i samozapošljavanju osoba s invaliditetom.pdf
  (.pdf)

1. Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva

Ciljane skupine:

1. Nezaposlene mlade osobe do 25 godina bez završenog srednjoškolskog obrazovanja i radnog staža:

2. Nezaposlene mlade osobe do 29 godina bez radnog staža, sa zanimanjima stečenim po programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja:
prijavljene u evidenciju nezaposlenih,

Potpore se ne odobravaju:

2. Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

Ciljne skupine:

1. Nezaposlene osobe do 25 godina starosti

Ciljne skupine:

1. Nezaposlene osobe iznad 50 godina starosti:

4. Sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom

Ciljane skupine:

1. Nezaposlene osobe s invaliditetom prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

2. Zaposlene osobe koje su u otkaznom roku temeljem viška radnika ili poslovno uvjetovanog otkaza.

5. Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba

Ciljane skupine:
1. Nezaposlenih hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, samohrani roditelji, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe na uvjetnoj kazni:

2. Liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja i azilanti:
koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih i imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja,
ili
zaposlene osobe koje su u otkaznom roku temeljem viška radnika ili poslovno uvjetovanog otkaza.

Napomena:Osobe s invaliditetom, liječeni ovisnici, žene žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, bivši zatvorenici mogu biti zaposleni uz potpore i ukoliko su bili uključeni u program obrazovanja.

6. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu

Poslodavac može koristiti jednu potporu za zapošljavanje na istom radnom mjestu dvije osobe uz uvjet da osobe zajedno moraju raditi u punom radnom vremenu 40 sati tjedno.
Osobe trebaju biti iz iste razine obrazovanja, poslodavac mora osigurati razliku sredstava do iznosa isplate minimalne naknade za nepuno radno vrijeme i to mora činiti najmanje 50% godišnjeg troška rada tih osoba za malog i srednjeg poslodavca i 70% velikog poslodavca.

Ciljana skupina:

1. Dugotrajno nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 12 mjeseci

7. Sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika

Cilj mjere je poslodavcima osigurati radnu snagu na upražnjenim radnim mjestima radnika koji su na obrazovanju/usavršavanju, a zamjenskim radnicima omogućava ponovni ulazak u zaposlenost te stjecanje dodatnih znanja i vještina. Ova mjera može se koristiti u najdužem trajanju od 12 mjeseci.

1. Dugotrajno nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 12 mjeseci

8. Sufinanciranje samozapošljavanja nezaposlenih osoba

Ciljane skupine:

1. Nezaposlene osobe:

• Obrazac zahtjeva za sufinanciranje zapošljavanja/obrazovanja
• Obrazac zahtjeva za sufinanciranje samozapošljavanja nezaposlenih osoba

9. Sufinanciranje obrazovanja zaposlenih

9.1. Sufinanciranje obrazovanja novozaposlenih na poslovima za koje na tržištu rada nema kvalificirane radne snage

Mjera je usmjerena na zapošljavanje uz obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba suficitarnih zanimanja na poslovima i radnim mjestima za koje Zavod ne može iz redovite populacije osigurati poslodavcima traženu kvalificiranu radnu snagu.

Ciljana skupina:

Nezaposlene osobe bez obzira na razinu obrazovanja i radni staž:

9.2. Sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca

Mjera je usmjerena na osiguranje zadržavanja radnih mjesta radnicima koji su dugotrajno zaposleni kod istog poslodavca, a poslodavac prelazi na nove ili više tehnologije te razina vještina i stručnih znanja postojećih radnika ne osigurava nastavak zaposlenja.

Ciljana skupina:

1. Zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog promjene proizvodnog programa, uvođenja novih tehnologija i viših standarda:

10. Obrazovanje nezaposlenih

Ciljane skupine:

Nezaposlene mlade osobe do 29 godina bez radnog staža, žene primarne dobi od 29 do 49 godina, dugotrajno nezaposlene osobe, nezaposlene osobe iznad 50 godina, nezaposlene osobe s invaliditetom, nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne i ostale nezaposlene osobe:

11. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Mjera Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad) sastavni je dio Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu i sadržana je u Programu gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske u poglavlju 7. Dinamiziranje tržišta rada u mjeri “Uvođenje sustava volontiranja, stažiranja, radne prakse i pripravništva kako bi mladi stekli prvo radno iskustvo“.

Osobe koje prema posebnom propisu trebaju položiti stručni ispit, odnosno obavezno imati odgovarajuće radno iskustvo, su osobe visoke stručne spreme, više stručne spreme (pravnici, liječnici, veterinari, stomatolozi, građevinari, arhitekti i dr; sve osobe koje u državnoj upravi moraju imati staž radi polaganja stručnog ispita), osobe srednje stručne spreme (medicinske sestre i sl.), odnosno osobe iz strukovnih škola koje polažu majstorski ispit.

Prema članku 41. Zakona o radu propisano je koje osobe mogu biti uključene u stručno osposobljavanje za rad, a time su definirane ciljane skupinu za primjenu mjere.

Ciljane skupine:

Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenim fakultetom, prvim stupnjem fakulteta ili višom školom, do 29 godina života, bez radnog iskustva
Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenom srednjom školom u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, do 25 godina života, bez radnog iskustva
Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenim fakultetom, prvim stupnjem fakulteta ili višom školom, do 29 godina života, s radnim iskustvom do 6 mjeseci
Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih, sa završenom srednjom školom u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, do 25 godina života, s radnim iskustvom do 6 mjeseci.

12. Javni radovi

Inicijator i izvođač javnog rada mogu biti jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovom vlasništvu, nevladine udruge i sl. institucije, te drugi poslodavci ako ponude kvalitetan program pod sljedećim uvjetima:

1. Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 12 mjeseci,
2. Nezaposlene osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, samohrani roditelji, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe na uvjetnoj kazni i korisnici prava po Zakonu o socijalnoj skrbi:

3. Nezaposlene osobe liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti i žrtve obiteljskog nasilja, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu:

4. Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 24 mjeseca.

12.2. Financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu

Nezaposlene osobe:

Cilj mjere je zadržati u radnom odnosu radnike za koje poslodavac može osigurati rad u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno, ali im ne može zbog poslovnih poteškoća osigurati plaću za puno radno vrijeme. Poslodavac dostavlja Zavodu dokaze o potrebi za uvođenjem Programa rada u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno. Program sadrži opis razloga i mjera zbog kojih se uvodi puno radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno kao i obrazovne aktivnosti odnosno usavršavanja i osposobljavanja koje će provoditi u Programu rada u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno.

Mjera je usmjerena prema radniku i sufinancira se razlika neto plaće radnika prije i nakon uvođenja Programa rada u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno, a najviše do 20% iznosa razlike. Poslodavac je u obvezi obračunati i uplatiti doprinose prema plaći prije Programa.

Puno radno vrijeme u kraćem trajanju od 40 sati tjedno ne mora biti raspoređeno jednako po danima, tjednima i mjesecima, nego se utvrđuje kao prosječno skraćeno radno vrijeme unutar razdoblja ostvarivanja potpore.

Ciljana skupina:

1. Zaposleni radnici kod poslodavca koji zbog poslovnih poteškoća rade u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno.

Korisnici potpore mogu biti:

• Obrazac zahtjeva za obrazovanjem nezaposlenih osoba
• Obrazac zahtjeva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad)
• Obrazac zahtjeva za sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu
• Obrazac zahtjeva za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta

Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez iskustva

Za osobe bez zanimanja i pomoćnih zanimanja osnovica za izračun potpore je najniža osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 3. Naredbe i iznosi 2.679,95 kuna doprinose na godišnji trošak je 32.159,40 kuna a iznos mjesečne i godišnje potpore je:

Za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz točke 1.1. članka 6. Naredbe i iznosi 4.977,05 kuna godišnji trošak je 59.724,60 kuna, a iznos mjesečne i godišnje potpore Zavoda izračunat je na bazi 10 mjeseci i on je:

Za osobe zanimanja stečenih po programima visokoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 6. Naredbe i iznosi 7.657,00 kuna godišnji trošak je 91.884,00 kuna, a iznos mjesečne i godišnje potpore Zavoda izračunat je na bazi 8 mjeseci i on je :

Za osobe bez zanimanja i pomoćnih zanimanja osnovica za izračun potpore je najniža osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 3. Naredbe i iznosi 2.679,95 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 3.143,59 kuna godišnji trošak je 37.723,08 kuna, a iznos mjesečne i godišnje potpore je:

Za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz točke 1.1. članka 6. Naredbe i iznosi 4.977,05 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 5.838,08 kuna godišnji trošak je 70.056,96, a iznos mjesečne i godišnje potpore je:

Za osobe zanimanja stečenih po programima visokoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 6. Naredbe i iznosi 7.657,00 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 9.002,78 kuna godišnji trošak je 108.033,36 kuna a iznos mjesečne i godišnje potpore je:

Za osobe bez zanimanja i pomoćnih zanimanja osnovica za izračun potpore je najniža osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 3. Naredbe i iznosi 2.679,95 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 3.143,59 kuna godišnji trošak je 37.723,08 kuna a iznos mjesečne i godišnje potpore je:

Za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz točke 1.1. članka 6. Naredbe i iznosi 4.977,05 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 5.838,08 kuna godišnji trošak je 70.056,96 kuna, a iznos mjesečne i godišnje potpore Zavoda izračunat je na bazi 10 mjeseci i on je:

Za osobe bez zanimanja i pomoćnih zanimanja osnovica za izračun potpore je najniža osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 3. Naredbe i iznosi 2.679,95 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 3.143,59 kuna i iznosi:

Za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz točke 1.1. članka 6. Naredbe i iznosi 4.977,05 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 5.838,08 i iznosi:

Za osobe zanimanja stečenih po programima visokoškolskog obrazovanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz članka 6. Naredbe i iznosi 7.657,00 kuna uvećana za doprinose na bruto plaću iznosi 9.002,78 kuna i iznosi:

Sufinanciranje obrazovanja zaposlenih

1. Opće usavršavanje (novozaposleni i u cilju zadržavanja radnog mjesta):

2. Posebno usavršavanje (stjecanje dodatnih znanja i vještina vezanih uz zvanje/zanimanje):

Troškovi na temelju kojih se radi izračun visine potpore za usavršavanje su: troškovi predavača, putni troškovi predavača i polaznika, uključujući i smještaj, drugi tekući troškovi kao što su materijali i potrošna roba izravno vezani uz projekt, amortizacija alata i opreme, u opsegu u kojem se isključivo koriste za projekt usavršavanja i troškovi usmjeravanja i savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja.

Prema izračunu prosječnog troška obrazovanja, a u odnosu na intenzitet opravdanog troška određena je gornja granica iznosa potpore za usavršavanje prema statusu poslodavca i vrsti usavršavanja kako slijedi:

Trajanje sufinanciranja najduže do 30. 11. 2011.

Financiranje obrazovanja

1. Financiranje obrazovanja prema potrebama tržišta rada:

Financiranje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Uplata obaveznih doprinosa mirovinskog osiguranja prema člancima 43. i 44. Zakona o doprinosima i to 0,35% prosječne plaće u RH prema objavi Državnog zavoda za statistiku.
Osim uplate doprinosa polaznicima stručnog osposobljavanja za rad financira se novčana pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije (trenutno iznosi 1.600 kuna mjesečno) za pokrivanje osnovnih troškova prijevoza, toplog obroka i drugog.
Polaznicima koji imaju do 6 mjeseci ostvarenog staža poslodavac je u obvezi plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje i zaštitu na radnu prema najnižoj osnovici za uplatu doprinosa.

Prikaz troška po polazniku stručnog osposobljavanja za rad za osobe bez staža:

Tablica 1.

Prikaz troška po polazniku stručnog osposobljavanja za rad za osobe koje imaju staža:

Tablica 2.

Sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu

Iznosi subvencija određivati će se prema dužini prijave u evidenciju nezaposlenih, a na bazi minimalne plaće koja iznosi 2.814,00 kuna prema objavi Državnog zavoda za statistiku (NN br. 66/10) uvećanu za doprinose na bruto plaću te ukupno iznosi 3.300,82 kuna i to:

1. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu:

2. Za dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji nezaposlenih najmanje 24, a najviše 36 mjeseci:

Potpora za očuvanje radnih mjesta

Primjer izračuna potpore: 
Neto plaća prije Programa rada u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati – 3.500,00 kn

Plaću nakon Programa – 2.800,00 kuna

Razlika plaće prije i nakon Programa – 700,00 kn

Radniku se isplaćuje iznos od 700,00 kuna koliko iznosi 20% razlike plaće prije i nakon Programa rada u punom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno.

1. Utvrđivanje veličine poslodavca

Potpore za zapošljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije i zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta, mogu se dodijeliti poduzetnicima koji profitno djeluju. Poduzetnici se razvrstavaju prema članku 3. Zakona o računovodstvu, a prema pokazateljima koji su utvrđeni na zadnji dan godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavlja financijsko izvješće i to kako slijedi:

Mikro poslodavac je onaj poslodavac koji ne prelazi dva od sljedećih uvjeta:

Mali poslodavac je onaj poslodavac koji ne prelazi dva od sljedećih uvjeta:

Srednji poslodavac je onaj poslodavac koji prelazi dva uvjeta za male poslodavce, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta:

Veliki poslodavac je onaj poslodavac koji prelazi dva uvjeta navedena u srednjem poslodavcu. Bez obzira na uvjete iz definicije za srednjeg poslodavca u velike poslodavce spadaju i: banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje. Leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva.

Pod pojmom poslodavac smatra se svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda temeljem Članka 29. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96).

1.1. Financijska dokumentacija kojom se utvrđuje veličina poslodavca:

Obveznik poreza na dobit (trgovačka društva i fizička osoba po izjavi – obrtnici i samostalne djelatnosti):

Obveznik poreza na dohodak - (obrtnici i samostalne djelatnosti):

Potpora za zapošljavanje može se dodijeliti poslodavcima ukoliko će zapošljavanje uz potporu dovesti do neto povećanja broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci, kao rezultat izračuna kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu unazad 12 mjeseci.
Potpora za zapošljavanje se može odobriti poslodavcu koji ima zaposleno najmanje jednog radnika unazad 3 mjeseca
Broj osoba koje poslodavac može dobiti uz potporu za zapošljavanje ne može biti veći od 50’% prosječnog broja zaposlenih unazad 12 mjeseci.

Potpora za zapošljavanje može se dodijeliti poslodavcima koji nemaju povećano zapošljavanje unazad 12 mjeseci već opravdano upražnjena radna mjesta koja nadoknađuju zapošljavanjem uz potporu. Razlika u upražnjenim radnim mjestima treba biti rezultat dobrovoljnog prekida zaposlenja, nesposobnosti za rad, umirovljenja, dobrovoljnog skraćivanja radnog vremena ili zakonskog prekida zaposlenja zbog povrede radne obveze, a ne rezultat viška radnika.

2.1. Financijska dokumentacija za utvrđivanje broja osoba za dodjelu potpore za zapošljavanje

3. Intenzitet i opravdani troškovi potpore za zapošljavanje i usavršavanje

3.1. Intenzitet i opravdani troškovi potpore za zapošljavanje

Intenzitet potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju ne smije iznositi više od 50% opravdanih troškova kod malog i srednjeg poslodavca i 30% kod velikog poslodavca.

Opravdani troškovi su troškovi bruto plaće radnika za razdoblje od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja. Intenzitet potpore, odnosno subvencije izračunava se prema iznosima predviđene mjesečne bruto plaće radnika u najdužem trajanju od 12 mjeseci (godišnja plaća).

Izračun mjesečne subvencije za mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje temeljen je na Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2011. (Narodne novine 133/10) i veže se za razinu obrazovanja nezaposlene osobe iz ciljane skupine i status poslodavca.

Osobe zaposlene uz primjenu mjera sufinanciranja zapošljavanja moraju predstavljati neto povećanje broja zaposlenih predmetnog poslodavca u usporedbi s brojem zaposlenih na dan podnošenja zahtjeva. Navedeno povećanje broja radnih mjesta mora biti očuvano tijekom razdoblja od 12 mjeseci.

3.2. Intenzitet i opravdani troškovi potpore za usavršavanje

Potpore za usavršavanje dodjeljuju se za opće usavršavanje (stručno osposobljavanje) i posebno usavršavanje (stjecanje dodatnih znanja i vještina vezanih uz zvanje/zanimanje).

Intenzitet opravdanih troškova za opće usavršavanje ne smije se odobriti u iznosu većem od:

„Opće usavršavanje“ je usavršavanje koje uključuje poduku koja nije samo ili prvenstveno primjenjiva na trenutni ili budući položaj zaposlenika kod poduzetnika, već koja pruža kvalifikacije koje su većinom prenosive na druge poduzetnike i poslovna područja.

Intenzitet opravdanih troškova za posebno usavršavanje ne može se odobriti u iznosu većem od:

„Posebno usavršavanje“ je usavršavanje koje uključuje poduku izravno i prvenstveno primjenjivu na trenutni ili budući položaj zaposlenika kod poduzetnika, koja pruža kvalifikacije koje nisu prenosive ili su samo ograničeno prenosive na druge poduzetnike ili poslovna područja.

Opravdani troškovi su: troškovi predavača, putni troškovi predavača i polaznika, uključujući i smještaj, drugi tekući troškovi kao što su materijali i potrošna roba izravno vezani uz projekt, amortizacija alata i opreme, u opsegu u kojem se isključivo koriste za projekt usavršavanja i troškovi usmjeravanja i savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja.

4. Poslodavci koji ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta

4.1. Potpore za zapošljavanje:

Potpore za zapošljavanje ne mogu se dodijeliti poslodavcima koji sredstva za rad i plaće radnika osiguravaju iz Državnog proračuna po posebnim ugovorima s tijelima državne i javne uprave ( primjerice dječji vrtići u privatnom vlasništvu, obiteljski domovi za skrb o starijim i nemoćnim osobama, ugovorene zdravstvene ordinacije i sl), bez obzira na status vlasništva.

Potpora za zapošljavanje ne može se odobriti za zapošljavanje vlasnika, suvlasnika, osnivača, člana uprave direktora, prokuristu kao ni za osobe koje poslodavac mora zaposliti zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta (stručne osobe, poslovođe, ovlašteni projektanti i sl.).

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje jer nisu registrirana sukladno Zakonu o obrtu ili Zakonu o trgovačkom društvu.

Poslodavci koji nemaju zaposlenog radnika ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje jer su potpore usmjerene na osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada te im je neophodno uvođenje u posao i praćenje tijekom procesa rada.

Poslodavci koji imaju nepodmirene obveze prema Potvrdi Porezne uprave uz izuzeće poslodavaca koji imaju Rješenje MF-Porezne uprave o obročnoj uplati nepodmirenih obveza.

4.2. Potpore za samozapošljavanje:

4.3. Potpore za očuvanje radnih mjesta:

Za sve informacije o mjerama, potrebnoj dokumentaciji i aktivnostima potrebnim za dobivanje potpore za zapošljavanje/usavršavanje, poslodavci se mogu obratiti nadležnoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, osobama zaduženim za provedbu mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012.

Zahtjev za dodjelu potpore po mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012., poslodavac dostavlja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca. Zahtjev je propisani obrazac Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dostupan je poslodavcima u svakoj ispostavi, odnosno područnoj službi Zavoda, kao i na našoj web stranici.

Napomena:
Ne zaključivati Ugovore o radu sa osobama za koje tražite potporu za zapošljavanje prije donošenja pozitivne ocjene Zahtjeva od strane Zavoda.

1. Propisana dokumentacija

1.1. Zahtjev za sufinanciranje zapošljavanja/obrazovanja

1.2. Dokumentacija za potpore za zapošljavanje

1.2.1. Dokumentacija za samozapošljavanje

1.3. Dokumentacija za potpore za usavršavanje

Program i troškovnik usavršavanja za utvrđivanje opravdanih troškova i intenziteta potpore:

Za zaposlene osobe uključenje u program usavršavanja poslodavac obavezno dostavlja dokaze o uvođenju novih tehnologija (npr. kupoprodajni ugovor o nabavi nove opreme, odluka upravnog tijela o uvođenju nove tehnologije) ili novih proizvoda, podizanje razine kvalificiranosti prema zakonskim propisima u određenim djelatnostima i usklađivanje standarda sa standardima EU i drugim zakonskim regulativama.

1.4. Dokumentacija za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

1.6. Dokumentacija za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta

Kriteriji za dodjelu potpore se ne kumuliraju, primjena jednog kriterija za dodjelu potpore isključuje primjenu drugog.

Poslodavac nema pravo na korištenje kriterija opravdano upražnjenog radnog mjesta, ukoliko udovoljava kriteriju neto povećanja broja zaposlenih.

Osobe koje su zaposlene temeljem potpore za zapošljavanje kroz mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2010. ne ulaze u izračun prosječne zaposlenosti.

Poslodavci ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje za one osobe čije je zapošljavanje bilo sufinancirano po mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010.

U slučajevima kada se kod poslodavca koji je predao Zahtjev inspekcijskim ili drugim nadzorom utvrde nepravilnosti u odnosu na radnike ili državu, potrebno je zahtjev ocijeniti negativno.

Obavijest poslodavcu

Područna služba prosljeđuje obavijest poslodavcu o odobrenom sufinanciranju (pozitivnoj ocjeni), uz uputu o aktivnostima koje treba provesti i popisom ostale potrebne dokumentacije koju treba dostaviti u roku 8 dana od dana obavijesti, kako bi se pristupilo zaključivanju Ugovora o sufinanciranju zapošljavanja/obrazovanja, financiranju obrazovanja ili sufinanciranju/financiranju zapošljavanja u javnom radu.
Obavijest o negativnoj ocjeni zahtjeva, Zavod također prosljeđuje poslodavcu.

Potpis ugovora

Ugovor se potpisuje u 2 primjerka (jedan primjerak ostaje poslodavcu i jedan područnoj službi). Pri potpisu ugovora, područna služba je obvezna poslodavca/obrazovnu ustanovu upozoriti na sve ugovorne obveze (zadržavanje prosječne zaposlenosti, zadržavanje sufinancirane osobe u radnom odnosu prema ugovoru, aktivnosti u slučaju raskida radnog odnosa sa sufinanciranom osobom, izvođenje nastave prema programu, dostava liste prisutnosti, obavijest o odustajanju polaznika i sl.).

Poslodavac pri potpisu ugovora mora priložiti bjanko zadužnicu* ovjerenu kod javnog bilježnika na kojoj je upisan pretpostavljeni iznos koji je u visini iznosa potpore s ovjerenim potpisom:

a) dužnika (za potpore za zapošljavanje i usavršavanje),
b) dužnika i jamca - platca (za potpore za zapošljavanje novoregistriranim trgovačkim društvima/obrtima i za potpore za samozapošljavanje)

Obrazovne ustanove i izvođači javnog rada pri potpisu ugovora moraju priložiti:

a) bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika na kojoj je upisan pretpostavljeni iznos koji je u visini ugovorenih sredstava za isplatu s ovjerenim potpisom dužnika
ili
b) vlastitu mjenicu s klauzulom „bez protesta“ uz mjeničnu izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika.

Ugovor o dodjeli potpore za zapošljavanje može se potpisati, ukoliko poslodavac u roku od 8 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni, Zavodu dostavi:

Ugovor o dodjeli potpore za samozapošljavanje može se potpisati, ukoliko poslodavac u roku od 30 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni Zavodu dostavi:

Iznosi iz ugovora isplaćuju se za:

Sve isplate po ugovorima moraju se izvršiti najkasnije do 15.12. tekuće godine.

1. Ugovorne obveze za potpore za zapošljavanje/usavršavanje

1.1. Obveze poslodavca:

Sklopiti sa Zavodom ugovor o međusobnim pravima i obvezama za vrijeme obrazovanja, kojim se obvezuje polaziti i uspješno završiti program obrazovanja.
Izvršiti ponovnu prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba u roku 30 dana od dana završetka obrazovanja i prihvatiti ponuđeno zaposlenje.
­ratiti isplaćena sredstva ukoliko prekine obrazovanje ili u razdoblju od 12 mjeseci po završetku obrazovanja ne prihvati ponuđeno zaposlenje koje odgovara programu obrazovanja.

2.3. Obveze Zavoda

3. Ugovorne obveze za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

3.1. Obveze polaznika stručnog osposobljavanja

Ukoliko poslodavac skrivi kršenje ugovornih obveza, vraća isplaćena sredstava u cijelosti uvećana za zakonski zateznu kamatu.

3.3. Obveze Zavoda

4. Ugovorne obveze za zapošljavanje u javnom radu

4.1. Obveze Inicijatora/Izvođača javnog rada

5. Ugovorne obveze za potporu za očuvanje radnih mjesta

5.1. Obveze poslodavca

5.1.1. Poslodavac je po potpisanom ugovoru u obvezi Zavodu mjesečno dostavljati:

Propisanu dokumentaciju poslodavac je u obvezi Zavodu dostaviti najkasnije 8 dana prije datuma dospijeća isplate plaće radnicima.

5.1.2. Poslodavac je u razdoblju korištenja potpore dužan:

Za kontrolu broja zaposlenih radnika kojima poslodavac isplaćuje plaću Zavod može zatražiti RS obrasce ili ID obrasce za zadnji izvještajni mjesec o obračunatoj i isplaćenoj plaći, kao potvrdu o stanju nepodmirenih obveza za obvezna osiguranja.

Ne smatra se da je došlo do smanjenje broja radnika utvrđenih na dan podnošenja Zahtjeva ako se radi o prirodnom odljevu (odlazak radnika u mirovinu ili smrt radnika).

5.1.3. Poslodavac za vrijeme korištenja potpora ne smije:

U slučajevima kršenja ugovornih obveza od strane poslodavca raskida se ugovor o dodjeli potpore i poslodavac je u obvezi vratiti isplaćenu potporu.

5.2. Obveze Zavoda

ZAKONODAVNI OKVIRI PROFESIONALNE REHABILITACIJE I ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM

Profesionalna rehabilitacija definira se kao kontinuirani dio opće rehabilitacije koja obuhvaća profesionalno usmjeravanje, profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA OBUHVAĆA SLJEDEĆE MJERE I AKTIVNOSTI:

• utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti,
• profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti,
• analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključenja u rad,
• procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja,
• radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja,
• informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu,
• pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu,
• savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija i tehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene,
• pretprofesionalno učenje, planiranje i primjena odabrane tehnologije,
• razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije,
• tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata,
• informiranje i podršku u izvorima financiranja.

Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i složenosti njezinog organiziranja i izvođenja. Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom.

Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA NEZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM

O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu osobe s invaliditetom.

Postupak ostvarivanja prava pokreće se zahtjevom osobe s invaliditetom, njezinih roditelja, odnosno njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnog radnika ili defektologa. Zahtjevu se prilaže dokaz o utvrđenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti.

O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove odlučuje Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM UREĐENI SU SLJEDEĆIM AKTIMA:

• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br.143/02, 33/05) (.pdf)
• Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN br. 116/03)
• Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 08/08 i 20/09) (.pdf)
• Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme te stručnih radnika ustanove za profesionalnu rehabilitaciju (NN br. 2/06)
• Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme, te stručnih suradnika radnog centra (NN br. 2/06)
• Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br.102/98)
• Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 108/96, 94/01, 174/04)
• Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92, 86/92)
• Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 73/97)
• Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan život i rad (NN br. 62/98)