Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2011. godine donio je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 90/11.). Spomenuti Zakon posljednja je prilika da se ozakoni oko 150.000 objekata u RH koji nemaju akt o građenju ili su građeni protivno tome aktu. Od nedavno su se počeli zaprimati zahtjevi, a 18. listopada Hrvatska komora arhitekata i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje izdali su Naputak za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja, kojim se otklanjaju sve nejasnoće koje su dosada kočile izdavanje Rješenja o izvedenom stanju.
Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje je 31. prosinca 2012. godine. Po isteku tog roka nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgrađena neće se moći otuđiti dok se takva zgrada ne ukloni. Kupoprodajni ugovor sklopljen protivno odredbi članaka 22. stavaka 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama neće proizvoditi nikakve pravne učinke i neće se moći provesti u zemljišnim knjigama niti u drugim javnim evidencijama.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu, koja se nalazi na slijedećim područjima:
• površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.,
• površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,
• planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, elektroničkih komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,
• površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), kulturnih i vjerskih funkcija, osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom,
• izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom,
• poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011…
Postupak ozakonjenja započinje predajom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže:
• geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
• tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt,
• dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva,
• uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. za nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. i članka 17. stavka 4. ovoga Zakona,
• dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi - sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja).
Nadalje, podnositelj zahtjeva dužan je platiti jedinici lokalne samouprave komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos, te naknadu za zadržavanje u prostoru čiji se sredstva u jednakom iznosu od po 50% uplaćuju u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području takva građevina nalazi i u Državni proračun Republike Hrvatske.
Najveća stavka u postupku ozakonjenja je komunalni doprinos, čiju visinu Odlukom o komunalnom doprinosu donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Visina naknade za zadržavanje u prostoru za pojedine objekte određena je Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru („Narodne novine“, broj 101/11.), a utvrđuje se kroz procjenu 8 kriterija kojima se definiraju prostorna i tehnička obilježja nezakonito izgrađenog objekta, kao što su lokacija, izgrađenost, dovršenost, način gradnje, namjena, površina itd. Pritom se za zgrade isključivo stambene namjene građevinske (bruto) površine do 400 m2 i za zgrade za obavljanje poljoprivredne djelatnosti iznos naknade umanjuje od 50 do 75%. Također, na cijenu ozakonjenja utječe činjenica da li je nezakonito izgrađena zgrada izgrađena u skladu s planom ili ne, kao i o jediničnoj vrijednosti za svaku od pet položajnih zona, koje se podudaraju sa zonama određenim u općinama i gradovima za obračun komunalnog doprinosa.
Važniji linkovi:
• http://www.mzopu.hr/
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11126
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11046
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?ID=10835
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11069
• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=11046
