Udruga invalida Križevci

Prije 150 godina, 8. ožujka 1857. žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila u New Yorku javno su demonstrirale i protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Prije 100 godina 15.000 žena marširalo je kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Od 1977. Ujedinjeni narodi službeno obilježavaju 8. ožujak kao Međunarodni dan žena.
Žene s invaliditetom često se susreću s diskriminacijom i predrasudama, a niti njihova ranjivost u društvu općenito nije ništa manja.
Žene s invaliditetom su najrizičnija skupina žrtava obiteljskog nasilja. Zbog toga je potrebno osigurati dostupnost pravne regulative za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda žena s invaliditetom, kao i osigurati djelotvoran i ravnopravan pristup svim sustavima zaštite u zajednici, te uspostaviti učinkovitu zaštitu osoba s invaliditetom, poglavito žena s invaliditetom od svih oblika nasilja i zlostavljanja.
Osuđujemo svakog pojednica koji se iskaljuje na ženama ili provodi nad njima bilo kakvo nasilje odnosno diskriminaciju, pače gnušamo se takvih postupaka i takvih ljudi.
Svim ženama svijeta ..koje su na bilo koji način uskraćene za osnovna prava. .naša podrška.
8. ožujak je pravi trenutak da iskažete svoje divljenje prema ženama. Za ovogodišnji Dan žena pošaljite čestitku i pokažite da znate s kakvim ste divnim i moćnim ženama okruženi.
I ne zaboravite da 8. ožujak nije dan samo za proslave i cvijeće. Međunarodni dan žena je dan za sjećanje na sve žene koje vam u životu nešto znače. Pokažite im to svojom ljubavlju i pažnjom!
Svim ženama iskrene čestitke za njihov Dan!

Na inicijativu svjetske glaukomske oragnizacije i svjetske organizacije pacijenata oboljelih od glaukoma Svjetski dan glaukoma obilježava se prvi puta i kod nas i u svijetu, s ciljem da se što više podigne svijest ljudi o toj bolesti. Bitno je naglasiti da pacijenti često ne znaju da imaju glaukom, jer je to bolest bez simptoma, a da se pravodobnim otkrivanjem bolesti, šteta može spriječiti.
Pregled se sastoji od pregleda vidne oštrine, mjerenja očnog tlaka, te pregleda glave vidnog živca, a za praćenje bolesti izrazito je važna redovita kontrola vidnog polja.
Svjetski dan glaukoma će se obilježiti uz niz aktivnosti u cijelom svijetu. Hrvatsko oftamološko društvo, predvidjelo je niz aktivnosti, kojima će skrenuti pozornost na samu bolest, a to su stručna predavanja, kontakti s medijima. Na lokalnoj razini preporučuje se kontak sa gradonačelnicima, ravnateljima bolnica.
Kod glaukoma je najvažnija spoznaja da postoji bolest kao što je glaukom, potom prevencija te bolesti i konačno liječenje. Pravovremenim prepoznavanjem bolesti, ispravnim liječenjem bolest ne dovodi do sljepoće.
Svaki drugi Hrvat ima problema s vidom. Čak 65 milijuna ljudi u svijetu boluje od glaukoma, a 4,5 milijuna ih je zbog bolesti oslijepilo. Glaukom ne boli, nema nikakvih znakova, pa se najčešće otkriva slučajno, mjerenjem očnog tlaka.
Glaukom je progresivna bolest koja izaziva sljepoću, jer bez vidljivih simptoma dolazi do propadanja vidnog živca, pa se kod više od 50 posto bolesnika otkriva u poodmaklom stadiju, kada ju je teže liječiti.

2010. godina proglašena je Godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. RIječ je o je aktivnostima unutar programa Godine usmjerenog na podizanje svijesti o siromaštvu i socijalnoj isključenosti među civilnim društvom, vladama i općom javnosti. Proglasio ju je Europski parlament, a u listopadu 2008. ju je odobrilo Vijeće ministara na temelju prijedloga Europske komisije.
Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti je ključ za postizanje ciljeva EU-a u poboljšanje socijalne kohezije, postizanje gospodarskog rasta, kao i otvaranja većeg broja i kvalitetnijih radnih mjesta. Zbog naglog rasta nezaposlenosti, s kojim su se u posljednjih godinu dana suočile mnoge zemlje, ljudi su više nego ikada u opasnosti zapasti u siromaštvo, stoga se Godina odvija u značajnom trenutku.
Godina ima četiri glavna cilja:

Prepoznati temeljno pravo ljudi koji prolaze kroz siromaštvo i socijalnu isključenost kako bi živjeli u dostojanstvu te preuzeti aktivnu ulogu u društvu;

Promicati zajedničku i pojedinačnu odgovornost u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i poticanje odlučnosti svih javnih i privatnih sudionika;

Promicati socijalnu koheziju, budući cijelo društvo ima koristi od iskorjenjivanja siromaštva;

Poduzeti konkretne mjere za obnavljanje obećanja EU-a i njenih država članica za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Ključna načela Godine su decentralizacija i koordinacija. Iako će se određeni niz aktivnosti odvijati na europskoj razini, svaka zemlja sudionica odgovorna je za svoj program aktivnosti, u skladu s prioritetima definiranima na nacionalnoj razini a koje je odobrila Europska komisija.
Bitno je uključivanje civilnog društva, kao i dionika. Osmišljavanje i provedba Godine uključuje široku lepezu partnera, kao i organizacije koje brane interese siromašnih, socijalnih partnera, te lokalnih i regionalnih vlasti, kao i think thankova.
Planiraju se raznovrsne aktivnosti - uključujući informativne kampanje, inovativne inicijative, debate, konferencije i natjecanja - koje će istaknuti postignuća i uspješne projekte vezane za temu Europske godine 2010. 
Proračun za Europsku godinu 2010. je 17 milijuna eura. Prijašnje iskustvo Godina govori nam da potrošnja ovog iznosa predstavlja dobro i dugoročno ulaganje. Cilj je stvoriti zamah kojim će se potaknuti vlade i drugi dionici u prevladavanju siromaštva i socijalne isključenosti novim elanom i poletom.
U proračunu je devet milijuna eura definirano za aktivnosti u zemljama koje sudjeluju. Jednaki iznos će dodati nacionalne vlasti, pa čak i više, ukoliko se i drugi izvori i sponzori odluče priključiti. Dakle, minimalno će 18 milijuna eura biti posvećeno nacionalnim i lokalnim aktivnostima.
Promjene se mogu dogoditi samo ako se potiču rasprave. Godina će se suprotstaviti predrasudama te će usmjeriti pažnju medija na siromaštvo i socijalnu isključenost diljem EU-a.
Obnovljene debate o ovim pitanjima će pomoći EU i državama članicama u razvoju novih politika za poboljšanje života ljudi koji trpe siromaštvo i socijalnu isključenost te će generirati novi poticaj u borbi protiv siromaštva, stvoriti i učvrstiti novo partnerstvo.
Sudjelovat će 27 zemalja EU-a te Norveška i Island.
Svaka država članica je imenovala Nacionalno tijelo za provedbu (NTP) koje će organizirati svoje sudjelovanje u Godini te će osigurati koordinaciju na nacionalnoj razini. Odabrat će nacionalne aktivnosti koje će predložiti za EU financiranje te će tijesno surađivati s organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima, regionalnim i lokalnim vlastima i tijelima koja predstavljaju interes ljudi koji prolaze kroz siromaštvo i socijalnu isključenost.

OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

Što je invaliditet?

U literaturi, u pravnim i ostalim dokumentima, koriste se različite definicije i pojmovi za osobe s invaliditetom. Primjerice, navode se pojmovi poput invalidne osobe, osobe s hendikepom, osobe s posebnim potrebama, osobe s teškoćama, tjelesno i mentalno oštećene osobe i sl.

Svjetska zdravstvena organizacija još 1980. godine daje klasifikaciju oštećenja (biotičko), invaliditeta (funkcionalno) i hendikepa (socijalno) - (International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps – ICIDH) i definira spomenute pojmove. Prema ovoj klasifikaciji, oštećenje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihičke, fiziološke ili anatomske strukture ili funkcije.

Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja) sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko biće.

Hendikep je nedostatak, za određenog pojedinca, koji rezultira iz oštećenja ili invaliditeta, a ograničava ga ili mu onemogućuje ispunjenje njegove prirodne uloge u društvu (ovisno o dobi, spolu te društvenim i kulturalnim činiteljima).

Hendikep zapravo označava teškoću, smetnju koja sputava neku aktivnost. Prema tome, hendikep može biti vrlo široko shvaćen, a u užem smislu, kako je već navedeno, odnosi se na osobe koje zbog oštećenja, odnosno invaliditeta, imaju teškoće u socijalnoj integraciji. No, teškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okoline. Tako, neki autori definiraju hendikep kao totalni negativni učinak stanja individuuma koji uključuje:

• SMETNJE koje proizlaze iz nekih svojstava ili oštećenja pripadnih samoj osobi;
• OGRANIČENJA koja je odredilo samo društvo;
• NEGATIVNE STAVOVE socijalne sredine i
• SAMOPERCEPCIJU tj. doživljaj ili poimanje samoga sebe.

Generalno se može reći da do hendikepa dolazi uslijed oštećenja (značajka osobe) i ograničenja (društveni stavovi).

Najnovija verzija klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine (International Classification of Functioning, Disability and Health – ICF), na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizičkog ili mentalnog stanja osobe, te društvenog i fizičkog okruženja. Invalidnost nije obilježje osobe već niz činitelja od kojih mnoge stvara društveno okruženje. Radi toga je potrebno aktivno društveno djelovanje, kako bi došlo do promjena koje bi omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima društva. Isto uključuje i pružanje jednakih prilika svim pojedincima, povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvenom životu, identificiranje mogućih aktivnosti društva u cilju povećanja samostalnosti i mogućnosti izbora pojedinaca, podizanje razine životnih uvjeta i kvalitete života, te podizanje svijesti i poticanje promjena u društvenom ponašanju.

Ova verzija klasifikacije zapravo daje unificirani okvir za samu klasifikaciju posljedica bolesti. Strukturirana je temeljem sljedećih komponenata:

• Tjelesno funkcioniranje (npr. mentalno funkcioniranje, senzoričko funkcioniranje, kardiovaskularno…) i tjelesne strukture (npr. struktura živčanog sustava, strukture kretanja, metaboličke i strukture endokrinog sustava…)
• Aktivnosti (u relaciji sa svakodnevnim aktivnostima osobe i općenito samoaktivnošću) i participacija (uključivanje u životne situacije) – (npr. komunikacija, mobilnost, samozbrinjavanje, socijalna participacija…) i
• Pripadne informacije o kompleksnosti oštećenja i faktorima okoline (stavovi, usluge, sustav podrške, politika, socijalni odnosi, pomoćna tehnologija…).

Funkcioniranje i invalidnost definirani su kao kompleksna interakcija između zdravstvenog stanja pojedinca i kontekstualnih faktora okoline, kao i osobnih faktora. Slika koja je dobivena kombinacijom ovih faktora i dimenzija jest «osoba u njegovom ili njezinom svijetu». Ova klasifikacija tretira spomenute dimenzije interaktivno i dinamički, a ne linearno i statično.

Klasifikacija ne tretira etiologiju i stavlja naglasak na funkcioniranje, radije nego na stanje ili bolest. Vrlo je oprezno dizajnirana, tako da je relevantna za sve svjetske kulture, kao i dobne i spolne skupine, te je primjerena heterogenoj populaciji.

U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Različiti sustavi koriste također i različite pojmove, što ponekad rezultira manjim ili većim praktičnim problemima. Tako, primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno ili mentalno oštećene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mladež s teškoćama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapošljavanja koristi pojam osobe s invaliditetom. Prema jednoj od novijih definicija koju daje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2002. godine, osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.

Sustav mirovinskog osiguranja razlikuje invalidnost i invaliditet. Invalidnost definira kao pojam svojstven isključivo mirovinskom osiguranju, a utvrđuje se u odnosu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost u vremenu uspostavljanja svojstva osiguranika u mirovinskom osiguranju.

Vezana je isključivo za sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada (razlikuju se profesionalna i opća nesposobnost za rad). Može postojati i kada nije došlo do tjelesnog oštećenja. Invaliditet je pak, prema ovom shvaćanju mnogo širi pojam i ocjenjuje se prema sposobnostima u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, općenito prihvaćenih kao značajne odrednice svakodnevnog života.

U Republici Hrvatskoj se sve češće koristi i pojam osobe s posebnim potrebama. Ovaj je pojam posljedica sve više prisutne inkluzije (edukacijske, ali i šire socijalne), koja se temelji na osnovnim ljudskim pravima i podrazumijeva ravnopravnu participaciju u socijalnom životu, odnosno upravo podjednake šanse za sve. Ovome je preduvjet (kada se radi o osobama s invaliditetom, ali i ostalim ranjivim socijalnim skupinama), svjesnost i aktivni angažman društvene zajednice u stvaranju uvjeta (mjere “pozitivne diskriminacije") za zadovoljenje svakodnevnih potreba osoba s invaliditetom.

Same osobe s invaliditetom ističu međutim neprimjerenost ovog pojma, jer se, kako ističu, ne radi o zadovoljenju posebnih, već uobičajenih ljudskih potreba. Svakako, govoreći o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o osobama s tjelesnom invalidnošću, osobama s kroničnim bolestima, osobama s oštećenjima sluha, osobama s oštećenjima vida, osobama s mentalnom retardacijom, osobama s autizmom i osobama s višestrukim oštećenjima. U istu skupinu, prema nekim autorima, spadaju i osobe s teškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji te osobe s psihičkim i organskim smetnjama.

Brošura - Zapošljavanje osoba s invaliditetom (.pdf)
Brošura - Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom (.pdf)

Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 143/02, 33/05) provode se različite aktivnosti čiji je cilj integracija osoba s invaliditetom u svijet rada. Namjera Zakona je osigurati uvjete za što intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom u otvoreno tržište rada iako je predviđeno i zapošljavanje u zaštićenim uvjetima te uključivanje u radne centre.

POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA PUTEM MJERA U OKVIRU:

1. FONDA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Temeljem Odluke o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, isplaćuju se sredstva poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ili osobama s invaliditetom po osnovi samozapošljavanja (Narodne novine br. 08/08 i 20/09).

• Općenito o Fondu
• Brošura o poticajima pri zapošljavanju i samozapošljavanju osoba s invaliditetom.pdf
  (.pdf)

1. Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža

Ciljne skupine:

1. Nezaposlene mlade osobe do 25 godina bez završenog srednjoškolskog obrazovanja i radnog staža

prijavljene u evidenciju nezaposlenih,

potpisani profesionalni plan.

2. Nezaposlene mlade osobe do 29 godina bez radnog staža, sa zanimanjima stečenim po programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja

prijavljene u evidenciju nezaposlenih uz uvjet da nisu bile zaposlene unazad 6 mjeseci,

potpisani profesionalni plan.

Potpore se ne odobravaju:

za zanimanja/zvanja tražena na tržištu rada i brzo zapošljiva: diplomirani farmaceut, magistar farmacije, profesor engleskog jezika, profesor hrvatskog jezika, profesor njemačkog jezika, diplomirani arhitekt, građevinski inženjer, diplomirani strojarski inženjer, diplomirani informatičar, diplomirani matematičar, diplomirani inženjer elektrotehnike, diplomirani inženjer računalstva, viši fizioterapeut, veterinar, diplomirani geodet, inženjeri zračnog prometa – piloti, kuhari, konobari, stolari, zidari, tesari, keramičar, geodetski tehničari - ODNOSNO ZANIMANJA ČIJE JE TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI U EVIDENCIJI NEZAPOSLENIH POJEDINE ŽUPANIJE KRAĆE OD 3 MJESECA ILI IH IMA MANJE OD 5 S NAVEDENOM DUŽINOM TRAJANJA NEZAPOSLENOSTI, A ČEKAJU NA PRVO ZAPOSLENJE.

2. Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

Ciljne skupine:

1. Nezaposlene osobe do 25 godina starosti

najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih,

bez obzira na radni staž i razinu obrazovanja.

2. Nezaposlene osobe iznad 25 godina starosti

najmanje 12 mjeseci u evidenciji nezaposlenih,

bez obzira na radni staž i razinu obrazovanja.

Potpora za zapošljavanje ne može se odobriti za osobe koje su izvršile prijavu u evidenciju unazad 12 mjeseci, a prethodno su brisani iz evidencije nezaposlenih zbog ne javljanja, odbijanja zaposlenja ili odbijanja uključivanja u obrazovanje bez obzira što formalno imaju ispunjen uvjet dužine prijave u evidenciju. Kod osoba koje su u navedenom razdoblju imali više prijava i odjava iz evidencije nezaposlenih, područna služba je u obvezi ocijeniti opravdanost dodjele potpore, odnosno razloge odjava iz evidencije.

Zahtjev za dodjelu potpore ocjenjuje se negativno kada je vidljivo da u evidenciji zaposlenih nema osoba traženih zanimanja i u slučajevima kada poslodavac prilikom dostave Zahtjeva za dodjelu potpore i PR-a ima odabranu osobu i nije koristio aktivnosti posredovanja bez obzira što poslodavac i osoba zadovoljavaju formalne uvjete za dodjelu potpore.

3. Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina

Ciljne skupine:

1. Nezaposlene osobe iznad 50 godina starosti:

prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja.

2. Zaposlene osobe iznad 50 godina starosti koje su u otkaznom roku temeljem viška radnika.

Izuzeće: osobe iz druge ciljane skupine neće biti obuhvaćene potporama za zapošljavanje ukoliko su prije otkaza ugovora o radu temeljem poslovno-uvjetovanog otkaza radile kod poslodavca na neodređeno vrijeme manje od 12 mjeseci kod malog poslodavca, a 36 mjeseci kod srednjeg i velikog poslodavca.

4. Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba

Potporama za zapošljavanje cilj je integrirati na tržište rada sve one skupine nezaposlenih osoba kojima prijeti trajna nezaposlenost i socijalna isključenost zbog razine obrazovanja, socio-ekonomskih uvjeta življenja, zdravstvenih i drugih osobina ličnosti. Osiguranjem zaposlenja uz redovita primanja utječe se na ekonomsku neovisnost nezaposlene osobe i pozitivan stav prema poslovnom i obiteljskom okruženju. Ovim aktivnostima ranjive skupine se dodatno motiviraju za rad i ostanak na tržištu rada, a u cilju dugoročnog zapošljavanja.

Ciljne skupine:

1. Nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne.

prijavljene u evidenciju nezaposlenih uz uvjet da nisu bile zaposlene unazad 6 mjeseci,

imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja.

2. Osobe s invaliditetom, samohrani roditelji i osobe iz prve ciljane skupine koje nisu stekle srednjoškolsko obrazovanje

koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih i imaju potpisan profesionalni plan zapošljavanja ili

zaposlene osobe koje su u otkaznom roku temeljem viška radnika

Napomena: osobe s invaliditetom, liječeni ovisnici, žene žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, bivši zatvorenici mogu biti zaposleni uz potpore i ukoliko su bili uključeni u program obrazovanja u ovoj godini.

• Obrazac zahtjeva za sufinanciranje zapošljavanja/obrazovanja

1. Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca

1.1. Sufinanciranje obrazovanja zaposlenih osoba iznad 50 godina u cilju zadržavanja radnog mjesta

Ciljna skupina:

Zaposlene osobe iznad 50 godina kojima prijeti gubitak radnog mjesta u uvjetima kada poslodavac prelazi na nove proizvodne programe ili nove tehnologije

prema odabiru poslodavca uz uvjet da su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje 12 mjeseci kod malog ili srednjeg poslodavca, a 36 mjeseci u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod velikog poslodavca.

1.2. Sufinanciranje obrazovanja novozaposlenih osoba na poslovima za koje na tržištu rada nema kvalificirane radne snage

Ciljna skupina:

Nezaposlene osobe bez obzira na razinu obrazovanja i radni staž

prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja.

1.3. Sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca

Ciljna skupina:

Zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog promjene proizvodnog programa, uvođenja novih tehnologija i viših standarda.

prema odabiru poslodavca uz uvjet da su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje 12 mjeseci kod malog ili srednjeg poslodavca, a 36 mjeseci u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod velikog poslodavca.

Potpore za usavršavanje u cilju zadržavanja radnog mjesta neće se odobravati za kraće programe posebnog stručnog usavršavanja s ciljem podizanja razine usluge ili praćenja standarda u djelatnosti poslodavca.

Obrazac zahtjeva za sufinanciranje zapošljavanja/obrazovanja

Mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba

Mjere koje se na smatraju državnim potporama su mjere obrazovanja i zapošljavanja u javnim radovima a imaju za cilj razvoj vještina i povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba:

1. Obrazovanje za tržište rada

1.1. Financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada

Ciljne skupine:

Nezaposlene mlade osobe do 29 godina bez radnog staža, žene primarne dobi od 29 do 49 godina, dugotrajno nezaposlene osobe, nezaposlene osobe iznad 50 godina, nezaposlene osobe s invaliditetom, nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, ostale nezaposlene osobe

prijavljene u evidenciju nezaposlenih,

­

potpisani profesionalni plan.

Osobe se uključuju u programe obrazovanja koje nedostaju na lokalnom tržišta rada, a prema planovima područnih službi koji su dostavile u Središnju službu i prema kojima je izvršena objava obrazovnih ustanova u Elektroničkom oglasniku Narodnih novina.

Sve nezaposlene osobe prije upućivanja u obrazovni program i potpisivanja ugovora trebaju proći postupak profesionalnog usmjeravanja (koji uključuje procjenu sposobnosti), a prema potrebi i liječnički pregled.

1.2. Isplata novčane pomoći za vrijeme stručnog osposobljavanja mladih kvalificiranih osoba bez zasnivanja radnog odnosa

Ciljna skupina:

Nezaposlene mlade osobe do 29 godina sa zanimanja stečenim po programima srednjoškolskog obrazovanja u četverogodišnjem trajanju i visokoškolskog obrazovanja

najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih,

bez radnog staža

Mjera se ne može primijeniti na zanimanja za koje se polažu državni ispiti i zanimanja koja su tražena na tržištu rada (diplomirani farmaceut, magistar farmacije, profesor engleskog jezika, profesor hrvatskog jezika, profesor njemačkog jezika, diplomirani arhitekt, građevinski inženjer, diplomirani strojarski inženjer, diplomirani informatičar, diplomirani matematičar, diplomirani inženjer elektrotehnike, diplomirani inženjer računalstva, viši fizioterapeut, veterinar, diplomirani geodet, inženjeri zračnog prometa, zdravstveni djelatnici, tehničari (geodetski, građevinski, strojarski, elektrotehničari).

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa može se realizirati u privatnom sektoru, ustanovama, udrugama i drugim institucijama koje imaju pravo na zapošljavanje i mogu osigurati uvjete za rad u zanimanju nezaposlene osobe i stručno vođenje. Poslodavcima koji osiguravaju stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ne refundiraju se sredstva za bilo koju vrstu troška na ime rada nezaposlene osobe, ali poslodavac je u obvezi osigurati uvjete za provođenje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ne može se odobriti kod poslodavaca s kojima imamo negativnu suradnju i za koje je utvrđeno da neredovito izvršavaju obveze prema radnicima i druga obvezna davanja iz radnog odnosa.

2. Javni radovi

Inicijator i izvođač javnog rada mogu biti jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovom vlasništvu, nevladine udruge i sl. institucije, te drugi poslodavci ako ponude kvalitetan program pod sljedećim uvjetima:

program se mora temeljiti na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica

program mora biti neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu u tom području

projekti javnih radova moraju biti visoko radno-intenzivni

projekti javnih radova moraju biti planirani i locirani na područjima visoke nezaposlenosti

plaća sudionika programa ne smije biti viša od plaće za taj tip posla, niti manja od novčane naknade

kod sufinanciranja zapošljavanja u programu javnog rada, inicijator i izvođač programa trebaju osigurati materijalna sredstva za rad i 25% sredstava za plaće radnika zaposlenih u programu javnog rada

kod financiranja zapošljavanja u programu javnog rada, inicijator i izvođač programa trebaju osigurati materijalna sredstva za rad

prednost će imati projekti iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša, te održavanja i komunalnih radova.

2.1. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu

Ciljne skupine:

1. Nezaposlene osobe

prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 12 mjeseci

2. Nezaposlene osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, samohrani roditelji, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne i korisnici prava po Zakonu o socijalnoj skrbi

prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 6 mjeseci

2.2. Financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu

Ciljne skupine:

Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 36 mjeseci

• Obrazac zahtjeva za sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu

1. Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža:

1. Za osobe bez zanimanja iznos mjesečne potpore određen je na temelju osnovice iz članka 3. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu (NN 02/09) koja iznosi 2.611,00 kn (osnovica ne sadrži obvezne doprinose). Iznos potpore obuhvaća trošak bruto plaće prema navedenoj osnovici u trajanju od 12 mjeseci - uz uvjete intenziteta potpore prema veličini poslodavca (50% mali, 40% srednji i 30% veliki). Godišnji trošak bruto plaće sufinancirane osobe je 31.332,00 kn, a iznos potpore je:

­

za malog poslodavca: mjesečni iznos 1.305,50 x 12 mjeseci = 15.666,00 kn

­

za srednjeg poslodavca: mjesečni iznos 1.044,40 x 12 mjeseci = 12.532,80 kn

­

za velikog poslodavca: mjesečni iznos 783.30 x 12 mjeseci = 9.399,60 kn

2. Za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja iznos mjesečne potpore određen je na temelju osnovice iz članka 6. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu (NN 02/09) koja iznosi 4.849,00 (osnovica ne sadrži obvezne doprinose). Iznos potpore obuhvaća trošak bruto plaće prema navedenoj osnovici u trajanju od 10 mjeseci - uz uvjete intenziteta potpore prema veličini poslodavca (50% mali, 40% srednji i 30% veliki). Godišnji trošak bruto plaće sufinancirane osobe je 58.188,00 kn, a iznos potpore je:

­

za malog poslodavca: mjesečni iznos 2.424,50 x 10 mjeseci = 24.245,00 kn

­

za srednjeg poslodavca: mjesečni iznos 1.939,60 x 10 mjeseci = 19.396,00 kn

­

za velikog poslodavca: mjesečni iznos 1.454,70 x 10 mjeseci = 14.547,00 kn

3. Za osobe zanimanja stečenih po programima visokoškolskog obrazovanja iznos mjesečne potpore određen je prema iznosu prosječne bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama koja iznosi 7.460,00 (osnovica ne sadrži obvezne doprinose) prema objavi Državnog zavoda za statistiku NN 129/08. Iznos potpore obuhvaća trošak bruto plaće prema navedenoj osnovici u trajanju od 8 mjeseci, uz uvjete intenziteta potpore prema veličini poslodavca (50% mali, 40% srednji i 30% veliki). Godišnji trošak bruto plaće sufinancirane osobe je 89.520,00, a iznos potpore je:

­

za malog poslodavca: mjesečni iznos 3.730,00 x 8 mjeseci = 29.840,00 kn

­

za srednjeg poslodavca: mjesečni iznos 2.984,00 x 8 mjeseci = 23.872,00 kn

­

za velikog poslodavca: mjesečni iznos 2.238,00 x 8 mjeseci = 17.904,00 kn

2. Sufinanciranje zapošljavanja ostalih skupina

1. Za osobe bez zanimanja iznos mjesečne potpore određen je na temelju osnovice iz članka 3. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu (NN 02/09) koja iznosi 2.611,00 kn uvećana za doprinose na bruto plaću i iznosi 3.062,70 kn. Iznos potpore obuhvaća trošak bruto plaće prema navedenoj osnovici u trajanju od 12 mjeseci - uz uvjete intenziteta potpore prema veličini poslodavca (50% mali, 40% srednji i 30% veliki). Godišnji trošak bruto plaće sufinancirane osobe je 36.752,40 kn, a iznos potpore je:

za malog poslodavca: mjesečni iznos 1.531,35 x 12 mjeseci = 18.376,20 kn

­

za srednjeg poslodavca: mjesečni iznos 1.225.08 x 12 mjeseci = 14.700,96 kn

­

za velikog poslodavca: mjesečni iznos 918,81 x 12 mjeseci = 11.025,72 kn

2. Za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja iznos mjesečne potpore određen je na temelju osnovice iz članka 6. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu (NN 02/09) koja iznosi 4.849,00 kn uvećana za doprinose na bruto plaću i iznosi 5.688,00 Iznos potpore obuhvaća trošak bruto plaće prema navedenoj osnovici u trajanju od 10 mjeseci - uz uvjete intenziteta potpore prema veličini poslodavca (50% mali, 40% srednji i 30% veliki). Godišnji trošak bruto plaće sufinancirane osobe je 68.256,00 kn, a iznos potpore je:

­

za malog poslodavca: mjesečni iznos 2.844,00 x 10 mjeseci = 28.440,00 kn

­

za srednjeg poslodavca: mjesečni iznos 2.275,20 x 10 mjeseci = 22.752,00 kn

­

za velikog poslodavca: mjesečni iznos 1.706,40 x 10 mjeseci = 17.064,00 kn

3. Za osobe zanimanja stečenih po programima visokoškolskog obrazovanja iznos mjesečne potpore određen je prema iznosu prosječne bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama koja iznosi 7.460, prema objavi Državnog zavoda za statistiku NN 129/08.uvećana za doprinose na bruto plaću i iznosi 8.750,58. Iznos potpore obuhvaća trošak bruto plaće prema navedenoj osnovici u trajanju od 8 mjeseci, uz uvjete intenziteta potpore prema veličini poslodavca (50% mali, 40% srednji i 30% veliki). Godišnji trošak bruto plaće sufinancirane osobe je 105.007,00 kn, a iznos potpore je:

za malog poslodavca: mjesečni iznos 4.375,29 x 8 mjeseci = 35.002,32 kn

­

za srednjeg poslodavca: mjesečni iznos 3.500,23 x 8 mjeseci = 28.001,84 kn

­

za velikog poslodavca: mjesečni iznos 2.625,17 x 8 mjeseci = 21.001,36 kn

3. Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca

1. Opće usavršavanje (novozaposleni i u cilju zadržavanja radnog mjesta)
­

70 % troškova općeg usavršavanja – mali i srednji poslodavac

­

60 % troškova općeg usavršavanja – veliki poslodavac

2. Posebno usavršavanje (stjecanje dodatnih znanja i vještina vezanih uz zvanje/zanimanje)
­

35 % troškova posebnog usavršavanja – mali i srednji poslodavac

­

25 % troškova posebnog usavršavanja – veliki poslodavac

Troškovi na temelju kojih se radi izračun visine potpore za usavršavanje su:
troškovi predavača, putni troškovi predavača i polaznika, uključujući i smještaj, drugi tekući troškovi kao što su materijali i potrošna roba izravno vezani uz projekt, amortizacija alata i opreme, u opsegu u kojem se isključivo koriste za projekt usavršavanja i troškovi usmjeravanja i savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja.

4. Financiranje obrazovanja

1. Financiranje obrazovanja prema potrebama tržišta rada

­

Financira se 100% troškova obrazovanja nastave i materijalni troškovi obrazovnoj ustanovi.

­

Zavod isplaćuje polazniku novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu, troškove prijevoza i osiguranja po propisima HZMO-a.

­

Zavod plaća troškove hranarine za one polaznike obrazovanja koji se obrazuju izvan prebivališta i po licenciranim i posebnim programima pod ingerencijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog centra za razminiravanje.

2. Isplata novčane pomoći za vrijeme stručnog osposobljavanja mladih kvalificiranih osoba bez zasnivanja radnog odnosa

Zavod mjesečno isplaćuje polazniku novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu

5. Sufinanciranje/Financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu

Iznosi subvencija određivati će se prema dužini prijave u evidenciju nezaposlenih, a na bazi osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu koja iznosi 2.611,00 kuna uvećanu za doprinose na bruto plaću, te ukupno iznosi 3.062,70 kuna i to:

1. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu
­

Za dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji nezaposlenih najmanje 12 ili posebne skupine nezaposlenih osoba koje su u evidenciji nezaposlenih najmanje 6 mjeseci

­

75% od 3.062,70 kuna što iznosi 2.297,00 kuna mjesečno

Troškove prijevoza od max. 300 kuna po osobi.

2. Financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu

Za nezaposlene osobe koje su u evidenciji nezaposlenih najmanje 36 mjeseci financira se 100% troška bruto plaće od 3.062,70 kuna mjesečno

­

Troškovi prijevoza od max. 300 kuna po osobi.

1. Utvrđivanje veličine poslodavca

Mjere su usmjerene na poticanje zapošljavanja nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenih na otvorenom tržištu rada, uz uvjet da poticajno zapošljavanje bude dostupno poslodavcima podijeljenim u četiri kategorije, i to:

Mikro poslodavac je onaj poslodavac koji ne prelazi dva od sljedećih uvjeta:

Ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,

Prihod 2.000.000,00 kuna,

Prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 10.

Mali poslodavac je onaj poslodavac koji ne prelazi dva od sljedećih uvjeta:

Ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,

Prihod 65.000.000,00 kuna,

Prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50.

Srednji poslodavac je onaj poslodavac koji prelazi dva uvjeta za male poslodavce, ali ne prelazi dva od sljedećih uvjeta:

Ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,

Prihod 260.000.000,00 kuna,

Prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.

Veliki poslodavac je onaj poslodavac koji prelazi dva uvjeta navedena u srednjem poslodavcu. U velike poslodavce spadaju: banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, Leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva. 

Pod pojmom poslodavac smatra se svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda temeljem Članka 29. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96).

2. Kriteriji za utvrđivanje broja osoba za dodjelu potpore za zapošljavanje

Nakon utvrđivanja veličine poslodavca, prema gore navedenim općim kriterijima i temeljem predložene financijske dokumentacije, utvrđuje se broj osoba za koje može poslodavac ostvariti potporu za zapošljavanje temeljem otvaranja novih radnih mjesta.

Potpora za zapošljavanje može se dodijeliti poslodavcima koji imaju neto povećanje broja zaposlenih utvrđenih na dan podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore, u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci, kao rezultat izračuna kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu unazad 12 mjeseci. Poslodavcu će se odobriti potpora za onoliko radnika za koliko je uvećan broj zaposlenih radnika na dan podnošenja zahtjeva u odnosu na prosječan broj zaposlenih radnika unazad 12 mjeseci.

Potpora za zapošljavanje može se dodijeliti poslodavcima koji nemaju povećano zapošljavanje unazad 12 mjeseci već opravdano upražnjena radna mjesta. Razlika u upražnjenim radnim mjestima treba biti rezultat dobrovoljnog prekida zaposlenja, nesposobnosti za rad, umirovljenja, dobrovoljnog skraćivanja radnog vremena ili zakonskog prekida zaposlenja zbog povrede radne obveze, a ne rezultat viška radnika.

3. Izuzeća za primjenu mjera koje se odnose na potpore za zapošljavanje

1. Novoregistrirani obrtnici i trgovačka društva mogu biti korisnici potpora za zapošljavanje bez obzira na to što ne udovoljavaju kriterijima za primjenu prema uvjetu neto povećanja broja zaposlenih i ukupnom godišnjem prometu unatrag 12 mjeseci za jednu osobu iz bilo koje ciljane skupine.

Pod pojmom novoregistrirano trgovačko društvo ili obrt smatra se pravna ili fizička osoba koja je registrirana u 2008. ili 2009. godini.

Poslodavci koji su registrirani u 2008. godini, a koriste izuzeće za dodjelu potpore u obvezi su dostaviti kompletnu financijsku dokumentaciju koja je propisana i ukoliko su u prethodnom razdoblju imali zaposlenih preuzimaju ugovornu obvezu zadržavanja broja zaposlenih utvrđenih na dan podnošenja zahtjeva.

2. Poslodavci s istim brojem radnika unatrag 12 mjeseci

Poslodavci koji ne udovoljavaju uvjetu neto povećanja broja zaposlenih ili uvjetu opravdano upražnjenog radnog mjesta, a unatrag 12 mjeseci imaju isti broj zaposlenih, mogu biti korisnici potpora za zapošljavanje za 1 osobu iz bilo koje ciljane skupine.

4. Intenzitet i opravdani troškovi potpore za zapošljavanje

Intenzitet potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju ne smije iznositi više od 50% opravdanih troškova kod malog poslodavca, 40% srednjeg i 30% velikog poslodavca.

Opravdani troškovi su troškovi bruto plaće radnika za razdoblje od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja. Intenzitet potpore, odnosno subvencije izračunava se prema iznosima predviđene mjesečne plaće radnika u najdužem trajanju od 12 mjeseci (godišnja plaća).

Izračun mjesečne subvencije za mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje temeljen je na Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2007. (Narodne novine 126/06) i vežu se za razinu obrazovanja nezaposlene osobe iz ciljane skupine i status poslodavca.

Osobe zaposlene uz primjenu mjera sufinanciranja zapošljavanja moraju predstavljati neto povećanje broja zaposlenih predmetnog poslodavca u usporedbi s prosječnim brojem zaposlenih tijekom proteklih 12 mjeseci. Navedeno povećanje broja radnih mjesta mora biti očuvano tijekom razdoblja od 12 mjeseci. 

5. Intenzitet i opravdani troškovi potpore za usavršavanje

Potpore za usavršavanje dodjeljuju se za opće usavršavanje (stručno osposobljavanje) i posebno usavršavanje (stjecanje dodatnih znanja i vještina vezanih uz zvanje/zanimanje).

Intenzitet opravdanih troškova za opće usavršavanje ne smije se odobriti u iznosu većem od:

­

70 % opravdanih troškova usavršavanja – mali i srednji poslodavac,

60 % opravdanih troškova usavršavanja – veliki poslodavac.

„Opće usavršavanje“ je usavršavanje koje uključuje poduku koja nije samo ili prvenstveno primjenjiva na trenutni ili budući položaj zaposlenika kod poduzetnika, već koja pruža kvalifikacije koje su većinom prenosive na druge poduzetnike i poslovna područja.

Intenzitet opravdanih troškova za posebno usavršavanje ne može se odobriti i iznosu većem od:

35 % opravdanih troškova usavršavanja – mali i srednji poslodavac,

25 % opravdanih troškova usavršavanja – veliki poslodavac.

„Posebno usavršavanje“ je usavršavanje koje uključuje poduku izravno i prvenstveno primjenjivu na trenutni ili budući položaj zaposlenika kod poduzetnika, koja pruža kvalifikacije koje nisu prenosive ili su samo ograničeno prenosive na druge poduzetnike ili poslovna područja.

Poslodavci koji ne mogu biti korisnici državnih potpora za zapošljavanje:

Poslodavci iz djelatnosti brodogradnje i pomorskog prometa, sukladno Uredbi o državnim potporama, ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje

Poslodavci u teškoćama

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje jer nisu registrirana sukladno Zakonu o obrtu ili Zakonu o trgovačkom društvu.

Potpore za zapošljavanje ne mogu se dodijeliti poslodavcima koji sredstva za rad i plaće radnika osiguravaju iz Državnog proračuna po posebnim ugovorima s tijelima državne i javne uprave (obiteljski domovi za skrb o starijim i nemoćnim osobama, ugovorene zdravstvene ordinacije i sl) bez obzira na status vlasništva.

Potpora za zapošljavanje ne može se odobriti za zapošljavanje vlasnika, suvlasnika, osnivača, člana uprave direktora, prokuristu kao ni za osobe koje poslodavac mora zaposliti zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta (stručne osobe, poslovođe, ovlašteni projektanti i sl.).

Trgovačka društva ili obrti koji su registrirani u 2008. i koristili su pravo na dodjelu potpore za zapošljavanje temeljem mjera iz Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu ne mogu koristiti potporu na temelju izuzeća za novoregistrirane.

AKTIVNOSTI POSLODAVCA ZA DODJELU POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE I USAVRŠAVANJE

Za sve informacije o mjerama, potrebnoj dokumentaciji i aktivnostima potrebnim za dobivanje potpore za zapošljavanje/usavršavanje, poslodavci se mogu obratiti nadležnoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, osobama zaduženim za provedbu mjera iz Godišnjeg plana zapošljavanja za 2008. godinu.

Zahtjev za dodjelu potpore po mjerama iz Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja za 2009. godinu, poslodavac dostavlja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca. Zahtjev je propisani obrazac Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dostupan je poslodavcima u svakoj ispostavi, odnosno područnoj službi Zavoda, kao i na našoj web stranici.

Napomena:
Ne zaključivati Ugovore o radu sa osobama za koje tražite potporu za zapošljavanje prije donošenja pozitivne ocjene Zahtjeva od strane Zavoda.
Izuzeće se ne primjenjuje na trgovačka društva i obrte koji aktivno djeluju više godina a nisu imali ni jednog zaposlenog u razdoblju od početka registracije.

Uz Zahtjev, poslodavac prilaže navedenu dokumentaciju:

Dokumentacija za potpore za zapošljavanje

Kopija Rješenja o upisu tvrtke u registar Trgovačkog suda (sukladno Zakonu o trgovačkim društvima) ili kopiju Obrtnice,

Kopija popunjenog obrasca PR (Prijava potrebe za radnikom),

Kopija iskaznice o upisu u Registar branitelja,

Potvrda/uvjerenje ili drugi dokument nadležnih institucija iz kojih je vidljivo da se radi o posebnom statusu (žrtve nasilja, samohrani roditelji, azilanti …),

Financijska dokumentacija za utvrđivanje kriterija odnosno veličine poslodavca:

1. Obveznik poreza na dobit (trgovačka društva i fizička osoba po izjavi – obrtnici i samostalne djelatnosti):
­

Godišnji financijski izvještaj poduzetnika – GFI-POD obrazac (rok predaje je 31.03. za proteklu godinu), ovjeren na FINA-i,

Prijava poreza na dobit s Bilancom i Računom dobiti i gubitka (rok predaje je 30.04. za proteklu godinu), ovjerena na Poreznoj upravi.
2.  Obveznik poreza na dohodak (obrtnici i samostalne djelatnosti):
­

Prijava poreza na dohodak s Pregledom poslovnih primitaka i izdataka (rok predaje je 28.02. za proteklu godinu), ovjerena na Poreznoj upravi.

Financijska dokumentacija za utvrđivanje uvjeta (prosječan broj zaposlenih i iznos uplaćenih bruto plaća):

Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja za mjesec - ID obrazac, ovjeren na Poreznoj upravi za razdoblje od 12 mjeseci,

RS obrasci str. A za razdoblje od 12 mjeseci ovjeren od REGOS-a,

Potvrda o stanju nepodmirenih obveza na dan, ovjerena na Poreznoj upravi,

Izjavu o broju zaposlenih na dan podnošenja zahtjeva.

Dokumentacija za potpore za usavršavanje

1. Program i troškovnik usavršavanja za utvrđivanje opravdanih troškova i intenziteta potpore:

­

troškovi izvođenja teoretske i praktične nastave,

troškovi instruktora i mentora,

putni troškovi polaznika osposobljavanja,

ostali tekući troškovi vezani uz izvođenje programa usavršavanja – savjetodavne usluge,

popis instruktora i mentora,

popis polaznika osposobljavanja koji mora sadržavati:

ime i prezime,

MB polaznika,

adresu,

zanimanje,

naziv radnog mjesta,

datum zasnivanja radnog odnosa.

2. Odluka nadležnog tijela o programu usavršavanja, uvođenju novih tehnologija, novih proizvodnih programa

Posebna dokumentacija

Za zaposlene osobe uključenje u program usavršavanja poslodavac obavezno dostavlja dokaze o uvođenju novih tehnologija (npr. kupoprodajni ugovor o nabavi nove opreme, odluka upravnog tijela o uvođenju nove tehnologije) ili novih proizvoda, podizanje razine kvalificiranosti prema zakonskim propisima u određenim djelatnostima i usklađivanje standarda sa standardima EU i drugim zakonskim regulativama.

Dokumentacija za programe javnih radova

Potencijalni korisnici programa javnih radova (jedinice lokalne samouprave i uprave, neprofitne udruge i sl.) trebaju dostaviti projekt javnog rada koji sadrži:

­

naziv projekta,

opis projekta,

cilj projekta,

planirani datum početka programa i trajanje programa,

opće podatke o inicijatoru/izvođaču programa (naziv tijela lokalne samouprave, ustanove, udruge i sl., matični broj, djelatnost, adresa, datum i mjesto registracije, ukupan broj nezaposlenih i sl.),

potrebna sredstva,

izvore financiranja,

broj osoba koje će biti uključene u projekt,

partnere u provedbi projekta.

Napomena:

Kriteriji za dodjelu potpore se ne kumuliraju, primjena jednog kriterija za dodjelu potpore isključuje primjenu drugog.
Broj osoba za koje se može dodijeliti potpora za zapošljavanje određuje se uz prvi zaprimljeni Zahtjev i nepromjenjiv je do kraja provedbe mjera za 2009. godinu, bez obzira na novonastale uvjete poslovanja.
Poslodavac nema pravo na korištenje kriterija opravdano upražnjenog radnog mjesta ili izuzeće, ukoliko udovoljava kriteriju neto povećanja broja zaposlenih.
Osobe koje su zaposlene temeljem potpore za zapošljavanje kroz mjere iz Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu ne ulaze u izračun prosječne zaposlenosti.
Nezaposlene osobe uključene u programe obrazovanja u ovoj godini (koje ne pripadaju posebnim skupinama nezaposlenih osoba) ne mogu biti zaposlene uz potporu.
Poslodavci ne mogu koristiti potpore za zapošljavanje za one osobe čije je zapošljavanje bilo sufinancirano po mjerama iz Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja 2006.-2008.
U slučajevima kada Zavod utvrdi da se radi o novoregistriranom obrtu ili trgovačkom društvu u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba koje su iskoristile pravo na dodjelu potpore i nemaju mogućnosti daljnjih korištenja potpora ili u postojećim obrtima i trgovačkim društvima ne udovoljavaju uvjetima za dodjelu potpore, zahtjev za dodjelu potpore ocjenjuje se negativno.
U slučajevima kada se kod poslodavca koji je predao Zahtjev inspekcijskim ili drugim nadzorom utvrde nepravilnosti u odnosu na radnike ili državu, potrebno je zahtjev ocijeniti negativno.

Obavijest poslodavcu

Područna služba prosljeđuje obavijest poslodavcu o odobrenom sufinanciranju (pozitivnoj ocjeni), uz uputu o aktivnostima koje treba provesti i popisom ostale potrebne dokumentacije koju treba dostaviti u roku 8 dana od dana obavijesti, kako bi se pristupilo zaključivanju Ugovora o sufinanciranju zapošljavanja/obrazovanja, financiranju obrazovanja ili sufinanciranju/financiranju zapošljavanja u javnom radu.
Obavijest o negativnoj ocjeni zahtjeva, Zavod također prosljeđuje poslodavcu.

Potpis ugovora

Ugovor o dodjeli potpore za zapošljavanje može se potpisati, ukoliko poslodavac u roku od 8 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni, Zavodu dostavi:

ugovor(e) o radu za sufinancirane osobe,

primjerke potvrđenih obrazaca prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

primjerke potvrđenih obrazaca prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Poslodavac pri potpisu ugovora mora priložiti bjanko zadužnicu s ovjerenim potpisom dužnika, ovjerenu kod javnog bilježnika na kojoj je upisan pretpostavljeni iznos koji je u visini iznosa potpore.

Ugovor se potpisuje u 2 primjerka (jedan primjerak ostaje poslodavcu i jedan područnoj službi). Pri potpisu ugovora, područna služba je obvezna poslodavca upozoriti na sve ugovorne obveze (zadržavanje prosječne zaposlenosti, zadržavanje sufinancirane osobe u radnom odnosu prema ugovoru, aktivnosti u slučaju raskida radnog odnosa sa sufinanciranom osobom i sl.). 

Isplata potpore za zapošljavanje

Iznosi iz ugovora isplaćuju se jednokratno i to po unosa naloga za isplatu u bazu podataka u područnoj službi u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora. 

Isplata sredstava iz ugovora o sufinanciranju obrazovanja za poznatog poslodavca, obavlja se u dva dijela i to na način:

­

70% sredstava u roku 30 dana od dana potvrde vjerodostojnosti potpisanog ugovora i unosa naloga za isplatu

30% sredstava u roku 30 dana od dana dostave izvješće poslodavca o realizaciji programa usavršavanja, kontroli područne službe i unosu naloga za isplatu

Sve isplate po ugovorima moraju se izvršiti najkasnije do 20. 12. 2009. godine.

1. Ugovorne obveze za potpore za zapošljavanje/usavršavanje

Poslodavac je obvezan po obavijesti Zavoda o pozitivnoj ocjeni u roku 8 dana zaključiti ugovor o radu sa sufinanciranom osobom u najmanjem trajanju od 12 mjeseci.

Poslodavac je obvezan održati broj zaposlenih utvrđenih na dan podnošenja Zahtjeva na temelju kojeg je odobreno sufinanciranje, ali uvećan za broj sufinanciranih osoba i to prema trajanju ugovorne obveze zadržavanja u radnom odnosu sufinancirane osobe.

U slučaju raskida radnog odnosa sa sufinanciranom osobom, poslodavac je u obvezi obavijestiti Zavod u roku od 15 dana o nastalim promjenama, oglasiti PR za zapošljavanje zamjenskog radnika i u roku 60 dana primiti zamjenskog radnika iz evidencije nezaposlenih koji odgovara uvjetima za zamjenu ili vratiti isplaćena sredstva uvećana za kamatu u visini zakonske kamate.

U slučaju da poslodavac za razdoblje sufinanciranja ne isplaćuje plaće radniku niti uplaćuje propisane doprinose, dužan je vratiti isplaćena sredstva uvećana za kamatu u visini zakonske kamate za sve mjesece za koje se utvrdi da nije izvršio navedene obveze.

Neto plaća sufinancirane osobe ne smije biti ista ili manja od iznosa potpore za zapošljavanje. Prema statusu poslodavca, trošak plaće za sufinanciranog radnika na teret poslodavca ne smije biti manji od 50% za malog, 60% za srednjeg i 70% za velikog poslodavca.

Poslodavac osigurava uvjete za provedbu programa obrazovanja posebno u praktičnom dijelu (usavršavanje).

U slučaju smanjenja prosječnog broja zaposlenih utvrđenog na dan podnošenja Zahtjeva, poslodavac je obavezan izvijestiti Zavod, te sukladno zaključku, zaposliti zamjenskog radnika ili vratiti isplaćena sredstva na ime sufinanciranja uvećana za zakonsku kamatu.  Realizacija ugovornih obveza bez zapošljavanja zamjenskog radnika nastavlja se u slučajevima prirodnog odljeva - mirovina, smrt, porodni dopust, vojska i dugotrajna bolovanja.

U slučaju odlaska sufinancirane osobe na dragovoljno odsluženja vojnog roka poslodavac je u obvezi u roku 8 dana javiti Zavodu da je osoba otišla na odsluženje vojnog roka, ugovorne obveze miruju, te je poslodavac obvezan u roku od 30 dana od dana povratka sufinancirane osobe iz vojske istu zaposliti u preostalom razdoblju izvršavanja ugovornih obveza i dostaviti dokaze Zavodu za izradu aneksa ugovora.

U slučaju odlaska sufinancirane osobe na porodni dopust poslodavac je obvezan zaposliti zamjensku osobu.

U slučaju dugotrajnog bolovanja sufinancirane osobe (bolovanje duže od 42 dana, a kraće od 6 mjeseci) ugovorne obveze poslodavca se produžuju za razdoblje trajanja bolovanja na teret HZZO.

U slučaju bolovanja sufinancirane osobe dužeg od 6 mjeseci poslodavac je u obvezi zaposliti zamjensku osobu.

Poslodavac se obvezuje izvijestiti pismeno Zavod u roku od 15 dana svaku promjenu statusa sufinancirane osobe u vlasnika, suvlasnika, direktora, člana uprave ili poslovođe i poduzeti aktivnosti za zapošljavanje zamjenske osobe iz evidencije nezaposlenih osoba Zavoda.

Poslodavci temeljem potpisanog ugovora za dodjelu potpore mogu najviše 3 puta koristiti pravo za zapošljavanje zamjenske osobe bez obzira na broj sufinanciranih osoba po ugovoru

Poslodavac je u obvezi za zapošljavanje zamjenske osobe oglasiti PR s istim ili proširenim uvjetima po kojima je zaposlena prva sufinancirana osoba. Poslodavac ne može uvjetovati usko profilirana znanja i vještine za zamjensku osobu, odnosno ne smije uvjetovati ona znanja i vještine koja je sufinancirana osoba stekla na radnom mjestu uz potporu.

U slučaju kada se ne može osigurati zamjenska osoba poslodavac je u obvezi vratiti neiskorišteni dio sredstava.

2. Ugovorne obveze za financiranje obrazovanja

Obrazovna ustanova dužna je osigurati uvjete provođenja obrazovnog programa prema uvjetima koji su ugovoreni i Zavodu dostaviti završno izvješće.

Polaznik sa Zavodom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama za vrijeme obrazovanja, kojim se obvezuje polaziti program obrazovanja, uspješno završiti program, izvršiti ponovnu prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba u roku 15 dana od dana završetka obrazovanja i prihvatiti ponuđeno zaposlenje.

Poslodavac je dužan osigurati uvjete za provođenje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i u obvezi je izvještavati Zavod o prisutnosti i rezultatima polaznika stručnog osposobljavanja te javiti Zavodu svaku promjenu i dostaviti završno izvješće u roku od 15 dana od dana završetka stručnog osposobljavanja.

3. Ugovorne obveze za zapošljavanje u javnom radu

izvršiti obveze iz Programa,

zaključiti ugovore o radu na određeno vrijeme u najdužem trajanju do 31.12.2009.,

ugovore o radu s radnikom iz Ugovora o sufinanciranju neće raskidati, osim u slučaju skrivljenog ponašanja radnika, izvanrednog otkaza i otkazivanja ugovora o radu od strane radnika,

u slučaju raskida ugovora o radu s radnikom iz Ugovora o sufinanciranju, u roku od 8 dana od dana raskida ugovora o radu pismeno izvijestiti Područnu službu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

zaključiti ugovor o radu s drugim radnikom koji ispunjava uvjete za sufinanciranje u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana raskida ugovora o radu s prethodnim radnikom i zadržati ga u radnom odnosu najmanje onoliko koliko je potrebno da isteknu ugovorne obveze,

radnike iz Ugovora o sufinanciranju neće rasporediti na poslove koji nisu sastavni dio Programa.

ZAKONODAVNI OKVIRI PROFESIONALNE REHABILITACIJE I ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM

Profesionalna rehabilitacija definira se kao kontinuirani dio opće rehabilitacije koja obuhvaća profesionalno usmjeravanje, profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA OBUHVAĆA SLJEDEĆE MJERE I AKTIVNOSTI:

• utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti,
• profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti,
• analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključenja u rad,
• procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja,
• radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja,
• informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu,
• pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu,
• savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija i tehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene,
• pretprofesionalno učenje, planiranje i primjena odabrane tehnologije,
• razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije,
• tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata,
• informiranje i podršku u izvorima financiranja.

UVJETI PROVOĐENJA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i složenosti njezinog organiziranja i izvođenja. Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom.

Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA NEZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM

O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu osobe s invaliditetom.

Postupak ostvarivanja prava pokreće se zahtjevom osobe s invaliditetom, njezinih roditelja, odnosno njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnog radnika ili defektologa. Zahtjevu se prilaže dokaz o utvrđenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti.

O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove odlučuje Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

PROFESIONALNA REHABILITACIJA I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM UREĐENI SU SLJEDEĆIM AKTIMA:

• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br.143/02, 33/05) (.pdf)
• Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN br. 116/03)
• Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 08/08 i 20/09) (.pdf)
• Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme te stručnih radnika ustanove za profesionalnu rehabilitaciju (NN br. 2/06)
• Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme, te stručnih suradnika radnog centra (NN br. 2/06)
• Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br.102/98)
• Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 108/96, 94/01, 174/04)
• Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92, 86/92)
• Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 73/97)
• Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan život i rad (NN br. 62/98)