Strateški plan udruge invalida

Na temelju članka 22. stavak 1. podstavak 6. Statuta Udruge invalida Križevci (Broj 27/12-2010. od 13.03.2010.) na sjednici Redovne godišnje Skupštine održane dana 14. travnja 2012. godine donesen je

STRATEŠKI PLAN UDRUGE INVALIDA KRIŽEVCI ZA RAZDOBLJE OD 2012. – 2015. GODINA

SNIMKA OKRUŽENJA I ULOGA UDRUGE

Koprivničko-križevačka županija s površinom od 1.746 km2 (3,2 % ukupne površine RH) i 124.467 stanovnika (2,8 ukupnog broja stanovnika u RH) spada u manje i srednje naseljene županije u RH. U kontekstu prostora RH, nalazi se unutar panonsko peripanonske makroregije, u široj periferiji tzv. Zagrebačkog prostora. Reljefno radi se o pretežito nizinskom području prirodno omeđeno rijekama Dravom i Bednjom, te brdovitijim rubnim područjima Kalničkog i Bilogorskog gorja. Područje je karakterizirano kontinentalnom klimom. Dio županije S, SI od Koprivnice i Đurđevca pripada Dravskom slivu, odnosno velikim dijelom leži u aluvijalnoj nizini rijeke Drave, a dio koji gravitira Križevcima, s najznačajnijim vodotokom Glogovnicom, pripada Savskom slivu. Veliki udio obradivih površina (44%) kvalitetna je resursna osnova za poljoprivredu, relativno velike površine pod šumama 33%. Županija obiluje izvorima pitke vode te postoji značajan potencijal za korištenje geotermalnih voda. Županija je relativno bogata naftom i prirodnim plinom. Koprivničko-križevačka županija graniči sa Međimurskom, Varaždinskom, Virovitičko-podravskom, Bjelovarsko-bilogorskom i Zagrebačkom županijom te Republikom Mađarskom.
Županija je izrazito povoljno postavljena s obzirom na prostiranje značajnih prometnih koridora (transverzalni Budimpešta - Rijeka i logitudinalni Osijek - Varaždin) što je čini strateški dobro povezanom s okolnim EU prostorom. Koprivničko - križevačka županija administrativno se dijeli na 25 JLS od čega tri grada (Koprivnica, Đurđevac i Križevci) i 22 općine. Sjedište županije je grad Koprivnica.
Koprivničko-križevačka županija, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, ima 124.467 stanovnika (2,8% ukupnog broja stanovnika RH), te s gustoćom naseljenosti od cca 71,8st./km2, pripada srednje gusto naseljenim područjima RH (prosjek je 78,3 st./km2).Od ukupnog broja stanovnika, muškaraca je bilo registrirano 60.118 što čini udio od 48,3%, dok udio žena iznosi 51,7% tj. registrirano je 64.349 žena. Na području sva 3 grada živi ukupno 62.180 ili 49,9% stanovništva. Preostalih 62.287 ili 50,1% stanovnika živi na području 22 općine, odnosno u pripadajućim naseljima. Prosječna starost stanovništva od 39,7 godina2 nešto je veća od prosjeka RH (39,3 godine). Raspodjela stanovništva prema dobi ukazuje da 16,9% od ukupnog broja stanovnika čine djeca u dobi do 15 godina (od tog broja 48,7% ženske djece), 19,6% osobe od 15 do 29 godina (48,5% žena), 28,9% osobe od 30 do 49 godina (48,2%), 17,8% osobe od 50 do 64 godine (52,9% žena) i 16,5% stanovništva čine osobe starije od 65 godina (63,2% žena). Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu viši je od državnog prosjeka koji iznosi 15,6% i kontinuirano raste. S druge strane, udio mladih do 14 godina se smanjuje tako da Županija već više desetljeća bilježi kontinuiran negativni prirast stanovnika. Sukladno Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2009. godine u 1 Izvor: Državni zavod za statistiku 2 Izvor: ROP KKŽ 2006-2013., str. 27 5 Županiji su registrirane 12.242 osobe s invaliditetom (9,8% od ukupnog broja stanovnika), od toga 1.283 mladih do 19 godina (dvostruko više muškaraca od žena), 4.662 osobe u dobi iznad 65 godina, a najviše je osoba u dobi od 20 do 64 godine (njih 6.297 ili 51,4%). Prema dostupnim izvorima o završenom stupnju obrazovanja, najveći broj osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima završenu osnovnu školu (82,6%). Srednju stručnu spremu ima tek 10,9%, dok višu ili visoku stručnu spremu ima 1,6% osoba s invaliditetom. Obrazovanje po posebnom programu završilo je 4,8% osoba s invaliditetom.
Dugotrajni negativni trend prirodnog priraštaja, te neznatna migracijska kretanja imaju za posljedicu depopulaciju područja Koprivničko-križevačke županije. Osnovne karakteristike kretanja stanovništva Županije su: smanjenje ukupnog broja stanovnika, smanjenje broja stanovnika mlađe dobi, porast stanovnika starije dobi, porast gradskog stanovništva i smanjenje ruralnog stanovništva. Zbog migracija stanovništva iz sela u gradove, negativan prirodni priraštaj je manje izražen u gradovima, dok nasuprot tome, sela pomalo odumiru.
U županiji djeluje veliki broj udruga – njih 1.128, športske, vatrogasne među kojima su neke i pokretači primjena s osnovnim ciljem podizanja kvalitete življenja svih stanovnika županije. Vrlo su aktivne institucije civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom – s obzirom na programe koje obuhvaćaju preventivno djelovanje, uključivanje djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove i redovne škole, brigu o zdravstvenom stanju članova, o zapošljavanju, stambenom zbrinjavanju, pomagalima, rehabilitaciji, umirovljenju, te drugim vrlo relevantnim segmentima vezano za život i rad osoba s invaliditetom.
KRIŽEVCI su nastali kao zajednički grad od dva grada, Gornjeg i Donjeg Križevca odlukom austrougarske carice Marije Terezije 1752. godine. Još 24. travnja 1252. Gornji je Križevac poveljom bana Stjepana dobio povlastice slobodnog kraljevskog grada, što je 1253. potvrdio i sam kralj Bela IV. Jedno saborsko zasjedanje, održano 1397. godine zapisano je u povijesti hrvatskog naroda kao “Krvavi sabor križevački”, jer je tadašnji kralj Sigismund Luksemburški, zvani Žigmund, na prijevaru pogubio hrvatske velikaše na čelu s banom Stjepanom Lackovićem.
Osim po tom tragičnom događaju Križevce spominju i po veselijim običajima, navadama iliti regulama “Križevačkim štatutima”, koji određuju kako se valja ponašati u veselim društvima, uza zdravice domovini, pajdašiji i ljepšem spolu.
Križevci danas imaju 11.500 stanovnika u samom gradu, odnosno 22.000 s okolnih pedesetak sela i naselja. Još od 1860. godine djeluje Gospodarsko učilište, iz kojeg je nastalo nekoliko zagrebačkih fakulteta, a u Križevcima je nastalo Visoko gospodarsko učilište na kojem se školuju poljoprivredni stručnjaci. Od nedavno imamo i izdvojeni studij Splitskog sveučilišta. U našem je gradu osnovan i prvi Veterinarski zavod, nekadašnji Bakteriološki zavod utemeljen tek nekoliko godina nakon Pasteurova instituta u Parizu. Tu je i Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, te Nezavisni državni laboratorij za kontrolu kakvoće mlijeka. U Apatovcu je najsuvremenija Punionica mineralne i izvorske vode Cedevita d.o.o. sagrađena na izvoru otkrivenom još 1842. U više od 70 hektara plantažnih vinograda Badela 1862. uzgaja se grožđe iz kojeg se dobiva plemenita kapljica križevačke graševine. Malo se koji gradić kao naš može pohvaliti da ima čak osam crkvenih tornjeva i grkokatoličku katedralu Presvete trojice s biskupskim dvorom. Gospodarski život čine tri velika poduzeća, 12 srednjih i 328 malih poduzeća, te 429 obrtnika.
Kao grad kulture osobito se ponosimo Glazbenom školom Alberta Štrige, s jednim od najboljih školskih tamburaških orkestara u Hrvatskoj, o čemu svjedoči čak 13 zlatnih odličja. Gradski puhački orkestar dvostruki je prvak državnih natjecanja. U sportskim klubovima okupljeno je 1200 registriranih sportaša, a u Gradu djeluje velik broj raznih udruga. Među udrugama naročito se ističe jedna koja skrbi o ljudima kojima je pomoć najpotrebnija, Udruga invalida, koja ruši barijere, ne samo one na ulicama i prilazima javnim zgradama, ponajprije ruši barijere u glavama ljudi koji na invalide gledaju kao na građane drugog reda. Križevci imaju priliku prednjačiti u stvaranju uvjeta jednostavnijeg života invalida, za što ćemo se zalagati.
U Gradu Križevcima, prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine, živi 21 155 osoba od kojih su, prema Registru osoba s invaliditetom, 2252 osobe s invaliditetom (10,7%).  Kako je u zahtjevu navedeno da je iz prikaza potrebno isključiti vojne i mirnodopske osobe s invaliditetom u skladu s time u Gradu Križevcima je registrirano 2047 civilnih osoba s invaliditetom. 1170 ih je muškog spola (57,1%) a 877 ženskog (42,9%).  U Gradu Križevcima je 260 djece s invaliditetom u dobnoj skupini 0-19 (12,7%), 1093 osobe s invaliditetom (53,4%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok je 694 u dobnoj skupini 65+ (33,9%).  Najveći broj (76,2%) osoba s invaliditetom, kod kojih je specificiran stupanj obrazovanja, nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolsko obrazovanje; 14,6% je srednje stručne spreme; 2,2% visoke ili više stručne spreme dok je 7% osoba s specijalnim obrazovanjem. Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom u Gradu Križevci je zaposleno 53 osobe s invaliditetom koje su po zvanju u najvećem broju slučajeva: vozač, mlinar, školski pedagog, NKV radnik, prometnik na željeznici, trgovac te strojobravar. U najvećem udjelu (50,1%) osobe s invaliditetom, kod kojih je specificiran bračni status, žive u bračnoj zajednici. 16% je neoženjenih/neudanih; 8,1% razvedenih; 23,7% udovica/udovaca dok 2,1% osoba s invaliditetom živi u izvanbračnoj zajednici. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji (75,9%) dok ih 20,3% živi samo a oko 2% boravi u ustanovi. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 19% osoba s invaliditetom. Oko 47% osoba ima potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. Prema podacima iz sustava prosvjete 229 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja pri čemu su poremećaji glasovno govorne komunikacije i teškoće u učenju najčešći uzrok a školovanje u posebnim ustanovama najčešći oblik njenog provođenja.

Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Križevaca su (tablica 1):
Tablica 1. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Križevaca

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz Tablice 1. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sutava, drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešći uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava, koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oštećenju osobe, su: bolesti kralježnice s posljedičnom otežanom pokretljivošću (dorzopatije) kod 356 osoba te koksartroza i gonartroza kod 192 osobe.
Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava, koji uzrokuju invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe, su posljedica bolesti srca i krvnih žila te novotvorevina. 257 osoba s invaliditetom ima posljedice oštećenje srca i krvnih žila, a 106 osoba ima posljedice novotvorina koje, kao vodeća ili komorbidetetna dijagnoza, uzrokuju invaliditet te znatno smanjuje funkcionalnu sposobnost kod osobe s invaliditetom.
Demencije i psihoorganski sindrtomi su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 192 osobe s invaliditetom ima navedene duševne poremećaje. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 128 osoba s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 1. razvidno je da na području općine Križevaca živi 124 osoba s mentalnom retardacijom te 5 osoba s autizmom.
Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području Grada Križevaca, izdvajamo i dijagnoze (tablica 2) koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 1).

Tablica 2. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja

Što se tiče resora iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 1358 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 592 iz sustava socijalne skrbi, 224 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 228 osoba iz sustava prosvjete dok 23 ratna i mirnodopska vojna invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 173 osobe ostvaruje prava iz više izvora.
Na području Grada Križevaca je 1358 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).
Što se tiče pomagala: 83 osoba zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 40 neki oblik pomagalo za sluh a 1068 osoba neki oblik pomagala za pokretanje od čega 103 ima indikaciju za invalidska kolica. Ovdje treba istaći da najtočniju evidenciju potreba za pomagalima ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je centralno mjesto ažuriranja navedenog parametara. S obzirom na strukturu invaliditeta najpotrebnije zdravstvene grane, za potrebe osoba s invaliditetom, u Gradu Križevcima su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ortopedija, interna medicina, neurologija te psihijatrija ali i oftalmologija, otorinolaringologija, psihologija te logopedija.
U Gradu Križevcima je 224 branitelja s invaliditetom kod kojih su psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

Općina Kalnik

U općini Kalnik, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 1361 osoba od čega su, prema Registru osoba s invaliditetom, 159 (11,7%) osoba s invaliditetom pri čemu je zabilježeno 95 muških (60%) i 64 ženske osobe (40%).  Kako je u zahtjevu navedeno iz prikaza je potrebno isključiti vojne i mirnodopske osobe s invaliditetom pa je u skladu s time u općini Kalnik registrirano 149 civilnih osoba s invaliditetom. U općini Kalnik je 19 djece s invaliditetom u dobnoj skupini 0-19 (12,8%), 61 osoba s invaliditetom (40,9%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok su 69 u dobnoj skupini 65+ (46,3%).  Najveći broj (86%) osoba s invaliditetom, kod kojih je specificiran stupanj obrazovanja, nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolsko obrazovanje; 8% je srednje stručne spreme; dok je 6% osoba s specijalnim obrazovanjem. Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom u općini Kalnik je zaposleno 5 osoba s invaliditetom. U najvećem udijelu (50,1%) osobe s invaliditetom, kod kojih je specificiran bračni status, žive u bračnoj zajednici. 21,4% je neoženjenih/neudanih; 26,2% udovica/udovaca dok 2,3% osoba s invaliditetom živi u izvanbračnoj zajednici. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji (76,6%) dok ih 23,4% živi samo. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 30% osoba s invaliditetom. Oko 34% osoba ima potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. Prema podacima iz sustava prosvjete 16 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja pri čemu su poremećaji glasovno govorne komunikacije i teškoće u učenju najčešći uzrok a potpuna odgojno obrazovna integracija redovitim nastavnim postupcima uz individualizirani program najčešći oblik njenog provođenja.

Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Kalnik
su (tablica 3):
Tablica 3. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Kalnik

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz Tablice 3. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sutava, drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava su: koksartroza i gonartroza kod 25 osoba te dorzopatije s sindromom bolnih leđa kod 22 osobe.
Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava su posljedica bolesti srca i krvnih žila te posljedica novotvorevina. 22 osobe s invaliditetom ima oštećenje srca i krvnih žila kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe, a 6 osoba ima posljedice novotvorina koje, kao vodeća ili komorbidetetna dijagnoza, uzrokuju invaliditet te znatno smanjuje funkcionalnu sposobnost kod osobe s invaliditetom.
Demencije i posljedice alkoholizma su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 18 osoba s invaliditetom ima navedene duševne poremećaje. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 9 osoba s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 1. razvidno je da na području općine Kalnik živi 12 osoba s mentalnom retardacijom od čega su 8 LMR, 2 UMR te dvije osobe s težom mentalnom retardacijom.
Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području općine Kalnik , izdvajamo (tablica 4) i dijagnoze koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 3).

Tablica 4. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja

Resori iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 79 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 66 iz sustava socijalne skrbi, 6 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 16 učenika iz sustava prosvjete dok su 2 ratna i mirnodopska vojna invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 10 osoba ostvaruje prava iz više izvora. Na području općine Kalnik je 79 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).  Što se tiče pomagala: 8 osoba zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 2 neki oblik pomagalo za sluh a 69 osoba neki oblik pomagala za pokretanje od čega 5 imaju indikaciju za invalidska kolica. Ovdje treba istaći da najtočniju evidenciju potreba za pomagalima ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je centralno mjesto ažuriranja navedenog parametara. S obzirom na strukturu invaliditeta najpotrebnije zdravstvene grane, za potrebe osoba s invaliditetom, u općini Kalnik su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ortopedija, interna medicina, neurologija te psihijatrija ali i oftalmologija, otorinolaringologija, psihologija te logopedija. U općini Kalnik je 6 branitelja s invaliditetom kod kojih su psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

Općina Sveti Petar Orehovec

U općini Sveti Petar Orehovec, prema Popisu stanovništva iz 2011. Godine, živi 4583 osoba od čega su, prema Registru osoba s invaliditetom, 406 (8,9%) osoba s invaliditetom pri čemu je zabilježeno 229 muških (56,4%) i 177 ženskih osoba (43,6%).  Kako je u zahtjevu navedeno iz prikaza je potrebno isključiti vojne i mirnodopske osobe s invaliditetom pa je u skladu s time u općini Sveti Petar Orehovec registrirano 372 civilne osobe s invaliditetom. U općini Sveti Petar Orehovec je 51 dijete s invaliditetom u dobnoj skupini 0-19 (13,7%), 177 osoba s invaliditetom (47,6%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok su 144 u dobnoj skupini 65+ (38,7%). Najveći broj (92%) osoba s invaliditetom, kod kojih je specificiran stupanj obrazovanja, nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolsko obrazovanje; 4% je srednje stručne spreme; dok je 1% osoba s visokom/višom stručnom spremom i 5% osoba s specijalnim obrazovanjem. Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom u općini Sveti Petar Orehovec je zaposleno 9 osoba s invaliditetom pri čemu je najčešće specificirano zvanje NKV i poljoprivredni radnik. U najvećem udijelu (51,1%) osobe s invaliditetom, kod kojih je specificiran bračni status, žive u bračnoj zajednici. 14,9% je neoženjenih/neudanih; 27,7% udovica/udovaca, 4,2% ih je razvedeno dok 2,1% osoba s invaliditetom živi u izvanbračnoj zajednici. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji (84%) dok ih 14% živi samo a oko 1% boravi u ustanovi. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 29% osoba s invaliditetom. Oko 35% osoba ima potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. Prema podacima iz sustava prosvjete 45 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja pri čemu su poremećaji glasovno govorne komunikacije i teškoće u učenju najčešći uzrok, a potpuna odgojno obrazovna integracija prilagođenim nastavnim postupcima najčešći oblik njenog provođenja.

Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Sveti Petar Orehovec su (tablica 5):
Tablica 5. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Sveti Petar Orehovec

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz Tablice 5. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sutava, oštećenja drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava su: dorzopatije s sindromom bolnih leđa kod 89 osoba te koksartroza i gonartroza kod 69 osoba.
Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava su posljedica bolesti srca i krvnih žila te posljedica novotvorevina. 72 osobe s invaliditetom ima oštećenje srca i krvnih žila kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe, a 24 osobe ima posljedice novotvorina koje, kao vodeća ili komorbidetetna dijagnoza, uzrokuju invaliditet te znatno smanjuje funkcionalnu sposobnost kod osobe s invaliditetom.
Demencije i posljedice alkoholizma su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 41 osoba s invaliditetom ima dmenciju i psihorganski sindrom dok 26 osoba ima posljedice alkoholizma. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 18 osoba s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 5. razvidno je da na području općine Sveti Petar Orehovec živi 30 osoba s mentalnom retardacijom od čega su 15 LMR, 8 UMR te sedam osoba s težom i teškom mentalnom retardacijom.
Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području općine Sveti Petar Orehovec, izdvajamo (tablica 6 ) i dijagnoze koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 5).

Tablica 6. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja

Resori iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 176 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 186 iz sustava socijalne skrbi, 26 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 45 učenika iz sustava prosvjete dok je 6 ratnih i mirnodopskih vojna invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 33 osobe ostvaruje prava iz više izvora. Na području općine Sveti Petar Orehovec je 176 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).  Što se tiče pomagala: 17 osoba zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 12 neki oblik pomagalo za sluh a 230 osoba neki oblik pomagala za pokretanje od čega 23 imaju indikaciju za invalidska kolica. Ovdje treba istaći da najtočniju evidenciju potreba za pomagalima ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je centralno mjesto ažuriranja navedenog parametara. S obzirom na strukturu invaliditeta najpotrebnije zdravstvene grane, za potrebe osoba s invaliditetom, u općini Sveti Petar Orehovec su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ortopedija, interna medicina, neurologija te psihijatrija ali i oftalmologija, otorinolaringologija, psihologija te logopedija. U općini Sveti Petar Orehovec je 26 branitelja s invaliditetom kod kojih su psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

Općina Gornja Rijeka

U općini Gornja Rijeka, prema Popisu stanovništva iz 2011. Godine, živi 1781 osoba od čega su, prema Registru osoba s invaliditetom, 182 (10,2%) osoba s invaliditetom pri čemu je zabilježeno 114 muških (62,6%) i 68 ženskih osoba (37,4%).  Kako je u zahtjevu navedeno iz prikaza je potrebno isključiti vojne i mirnodopske osobe s invaliditetom pa je u skladu s time u općini Gornja Rijeka registrirano 169 civilne osobe s invaliditetom. U općini Gornja Rijeka je 25 djece s invaliditetom u dobnoj skupini 0-19 (14,8%), 81 osoba s invaliditetom (47,9%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok su 63 u dobnoj skupini 65+ (37,3%). Najveći broj (85%) osoba s invaliditetom, kod kojih je specificiran stupanj obrazovanja, nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolsko obrazovanje; 11% je srednje stručne spreme; dok je 4% osoba s specijalnim obrazovanjem. Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom u općini Gornja Rijeka je zaposleno 5 osoba s invaliditetom pri čemu je najčešće specificirano zvanje poljoprivredni radnik. U najvećem udjelu (53,1%) osobe s invaliditetom, kod kojih je specificiran bračni status, žive u bračnoj zajednici. 17,2% je neoženjenih/neudanih dok je 29,7% udovica/udovaca. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji (84,4%) dok ih 13,3% živi samo. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 34% osoba s invaliditetom. Oko 30% osoba ima potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. Prema podacima iz sustava prosvjete 24 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja pri čemu su poremećaji glasovno govorne komunikacije i teškoće u učenju najčešći uzrok, a školovanje u posebnim ustanovama najčešći oblik njenog provođenja.
Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Gornja Rijeka su (tablica 7):

Tablica 7. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Gornja Rijeka

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz Tablice 7. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sutava, oštećenja drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava su: dorzopatije s sindromom bolnih leđa kod 39 osoba te koksartroza i gonartroza kod 31 osobe.
Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava su posljedica bolesti srca i krvnih žila. 21 osobe s invaliditetom ima oštećenje srca i krvnih žila kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe.
Demencije i posljedice alkoholizma su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 14 osoba s invaliditetom ima demenciju i psihorganski sindrom dok 12 osoba ima posljedice alkoholizma. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 19 osoba s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 7. razvidno je da na području općine Gornja Rijeka živi 21 osoba s mentalnom retardacijom od čega su 11 LMR, 7 UMR, 2 TMR dok jedna osoba nema specificiranu težinu retardacije.
Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području općine Gornja Rijeka, izdvajamo i dijagnoze (tablica 8) koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 7).

Tablica 8. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja

Resori iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 59 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 93 iz sustava socijalne skrbi, 13 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 24 učenika iz sustava prosvjete dok je 3 ratna i mirnodopska vojna invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 10 osoba ostvaruje prava iz više izvora. Na području općine Gornja Rijeka je 59 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).  Što se tiče pomagala: 3 osobe zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 3 neki oblik pomagalo za sluh a 104 osobe neki oblik pomagala za pokretanje od čega 14 imaju indikaciju za invalidska kolica. Ovdje treba istaći da najtočniju evidenciju potreba za pomagalima ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je centralno mjesto ažuriranja navedenog parametara. S obzirom na strukturu invaliditeta najpotrebnije zdravstvene grane, za potrebe osoba s invaliditetom, u općini Gornja Rijeka su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ortopedija, interna medicina, neurologija te psihijatrija ali i oftalmologija, otorinolaringologija, psihologija te logopedija. U općini Gornja Rijeka je 13 branitelja s invaliditetom kod kojih su veće ozljede mišića vezanih uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

Općina Sv. Ivan Žabno

U općini Sv. Ivan Žabno, prema Popisu stanovništva iz 2011. Godine, živi 5204 osoba od čega su, prema Registru osoba s invaliditetom, 483 (9,3%) osoba s invaliditetom pri čemu je zabilježeno 288 muških (59,6%) i 195 ženskih osoba (30,4%).  Kako je u zahtjevu navedeno iz prikaza je potrebno isključiti vojne i mirnodopske osobe s invaliditetom pa je u skladu s time u općini Sv. Ivan Žabno registrirano 450 civilnih osoba s invaliditetom. U općini Sv. Ivan Žabno je 93 djece s invaliditetom u dobnoj skupini 0-19 (20,7%), 185 osoba s invaliditetom (41,1%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok su 172 u dobnoj skupini 65+ (38,2%). Najveći broj (85,2%) osoba s invaliditetom, kod kojih je specificiran stupanj obrazovanja, nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolsko obrazovanje; 7,1% je srednje stručne spreme; 7,1% osoba s specijalnim obrazovanjem dok je oko 1% sa višom ili visokom stručnom spremom. Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom u općini Sv. Ivan Žabno je zaposleno 8 osoba s invaliditetom pri čemu je najčešće specificirano zvanje NKV i poljoprivredni radnik. U najvećem udjelu (48,1%) osobe s invaliditetom, kod kojih je specificiran bračni status, žive u bračnoj zajednici. 20% je neoženjenih/neudanih; 18,5% udovica/udovaca; 5,9% razvedenih dok je 7,5% u izvanbračnoj zajednici. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji (75,5%) dok ih 19,3% živi samo. U ustanovi boravi oko 2% a udomitelja ima također oko 2% osoba s invaliditetom. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 20% osoba s invaliditetom. Oko 40% osoba ima potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. Prema podacima iz sustava prosvjete 85 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja pri čemu su poremećaji glasovno govorne komunikacije i teškoće u učenju najčešći uzrok, a potpuna odgojno obrazovna integracija prilagođenim nastavanim postupcima najčešći oblik njenog provođenja.

Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Sv. Ivan Žabno su (tablica 9):
Tablica 9. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja općine Sv. Ivan Žabno

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz Tablice 9. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sutava, oštećenja drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava su: dorzopatije s sindromom bolnih leđa kod 64 osoba te koksartroza i gonartroza kod 53 osobe.
Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava su posljedica bolesti srca i krvnih žila i maligne novotvorine. 49 osobe s invaliditetom ima oštećenje srca i krvnih žila kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe dok 23 osobe ima posljedice novotvorina koje, kao vodeća ili komorbidetetna dijagnoza, uzrokuju invaliditet te znatno smanjuje funkcionalnu sposobnost kod osobe s invaliditetom.
Demencije i psihoorganski sindromi te depresije su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 42 osoba s invaliditetom ima demenciju i psihorganski sindrom dok 27 osoba boluje od depresijke. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 31 osobe s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 9. razvidno je da na području općine Sv.Ivan Žabno živi 40 osoba s mentalnom retardacijom od čega su 20 LMR, 10 UMR, 5 teža i teška MR dok pet osoba nema specificiranu težinu retardacije.
Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području općine Sv.Ivan Žabno, izdvajamo i dijagnoze (tablica 10) koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 9).

Tablica 10. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja

Resori iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 217 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 199 iz sustava socijalne skrbi, 30 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 85 učenika iz sustava prosvjete dok je 7 ratnih i mirnodopskih vojnih invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 55 osoba ostvaruje prava iz više izvora. Na području općine Sv.Ivan Žabno je 217 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).  Što se tiče pomagala: 11 osoba zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 8 neki oblik pomagalo za sluh a 241 osoba neki oblik pomagala za pokretanje od čega 41 imaju indikaciju za invalidska kolica. Ovdje treba istaći da najtočniju evidenciju potreba za pomagalima ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je centralno mjesto ažuriranja navedenog parametara. S obzirom na strukturu invaliditeta najpotrebnije zdravstvene grane, za potrebe osoba s invaliditetom, u općini Sv. Ivan Žabno su: fizikalna medicina i rehabilitacija, ortopedija, interna medicina, neurologija te psihijatrija ali i oftalmologija, otorinolaringologija, psihologija te logopedija. U općini Sv.Ivan Žabno je 13 branitelja s invaliditetom kod kojih su veće ozljede mišića vezanih uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

DJELOVANJE UDRUGE INVALIDA KRIŽEVCI

Udrugu invalida Križevci osnovalo je 18 entuzijasta – osoba s invaliditetom dana 05.03.1999. godine sa temeljnim ciljem: aktivno sudjelovanje u društvenoj i individualnoj skrbi za osobe s invaliditetom kada je riječ o rehabilitaciji, dignitetu, integraciji i svim oblicima pomoći osobama s invaliditetom, uz postupno stvaranje sustava u kojem će te osobe, kao subjekti, u izjednačenim uvjetima i mogućnostima biti tretirane tako da se i u radu i socijalnoj skrbi uvažavaju njihove potrebe te poštuju njihovo dostojanstvo.
Namjera nam je bila da uspijemo te da kao i u razvijenim zemljama svijeta osobe s invaliditetom budu prisutnije u javnosti. Da se osobu s invaliditetom ne gleda kao da je došla s drugog planeta, nego da je čovjek kao i ostali ljudi, jer osobi s invaliditetom se teško boriti s vlastitim hendikepom, pa čak još i s predrasudama okoline.
Udruga je mješovita i obuhvaća sve oblike invalidnosti. Pojam osobe s invaliditetom obuhvaća osobe s mentalnom retardacijom, tjelesnim invaliditetom, oštećenjem sluha, oštećenjem vida i osobe s višestrukim tjelesnim oštećenjima. Redovni članovi udruge su i osobe bez invaliditeta, koji svojim radom pomažu u ostvarivanju ciljeva Udruge. Udruga djeluje na području grada Križevaca, općine Sveti Ivan Žabno, općine Sveti Petar Orehovec, općine Gornja Rijeka i općine Kalnik.
Prema podacima iz Hrvatskog Registra o osobama s invaliditetom, za područje grada Križevaca, općine Sveti Ivan Žabno, općine Sveti Petar Orehovec, općine Gornja Rijeka i općine Kalnik registrirano je 3.482 osobe s invaliditetom (svoja invalidska prava ostvaruju preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje). Broj osoba s invaliditetom bio bi i znatno veći da su obrađeni i podaci osoba s invaliditetom koja svoja prava ostvaruju putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Centra za socijalnu skrb. Ovo je jedan od pokazatelja iz kojeg je razvidno da je bilo nužno osnovati udrugu invalida.
U početku, nakon osnivanja, Udruga je koristila prostoriju u Gradskom društvu Crvenog križa Križevci. Kako se ukazala potreba za novim prostorom u kojem bi Udruga radila i djelovala, pristupilo se uređenju dodijeljenog prostora od Grada Križevaca u dvorištu zgrade na Nemčićevom trgu br. 7.
Na mjestu šupe u rečenom dvorištu, sada je naša društvena prostorija od 18 m2 sa sanitarnim čvorom prilagođen osobama s invaliditetom, natkrivenom terasom od 30 m2 i uredom od 12 m2. Od Turističke zajednice grada Križevaca dodijeljeno nam je Priznanje za najbolje uređen prostor.
Uz financijsku potporu nizozemske fondacije Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (CNF-CEE) ova Udruga dobila je sredstava i kupila kombi vozilo prilagođeno prijevozu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju (VW T5 Transporter kombi 1.9 TDI sa zakretnim dizalom za prihvat osoba u invalidskim kolicima, pripadajućim pojasevima i zatezaćima za pričvršćivanje invalidskih kolica.
U voznom parku raspolažemo s dva kombi-vozila, od kojih je jedno specijalno vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
Kod izgradnje službenih prostorija, sve, pa i najteže fizičke poslove poput zidanja, žbukanja, pokrivanja krova radile su same osobe s invaliditetom i roditelji nekih naših najmlađih članova. Entuzijazam nije nedostajao čak i dugogodišnjim teškim osobama s invaliditetom, poput nekadašnjeg zidara, koji je bez ruke već 38 godina, no unatoč tome nekoliko je dana vješto pomagao u uređivanju pročelja i drugim građevinskim radovima.
Pomoć od drugih stiglo je u vidu potrebnog građevinskog materijala i namještaja, a na poziv osoba s invaliditetom odazvalo se više od dvadesetak križevačkih tvrtki i pojedinaca. Tako su ispunjeni osnovni preduvjeti za normalno funkcioniranje Udruge.
Tijekom svoga postojanja ostvarili smo izuzetno dobru suradnju sa lokalnom i županijskom vlašću, udrugama na području grada Križevci, kao i sa ostalim udrugama osoba s invaliditetom na nivou RH, Gradskim društvom Crvenog križa Križevci, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnom službom Križevci, Hrvatskim savezom udruga invalida rada, Hrvatskim savezom Udruga tjelesnih invalida, Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Hrvatskim savezom udruga cerebralne i dječje paralize, Hrvatskom udrugom za rijetke bolesti i Hrvatskom udrugom paraplegičara i tetraplegičara, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvom turizma, Ministarstvom zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva. Posebno ovdje trebamo spomenuti Gradonačelnika Grada Križevaca gospodina Branka Hrga, koji nam je bio velika potpora u provođenju svih aktivnosti (od osnivanja Udruge, rješavanja stambenog prostora, financiranja i drugih vrlo važnih aktivnosti u realizaciji naših projekata i programa).
Tijekom svoga djelovanja izradili smo projekte i programe odnosno prijavili se na natječaje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Koprivničko-križevačke županije, Grada Križevaca i okolnih općina, kao i ostalih donatora (INA, HEP, Hrvatska pošta). Projekti su bili pod nazivom:
• Obitelj i civilno društvo,
• Borba protiv socijalne isključenosti,
• Zdrav život invalidnih osoba,
• Zaštita zdravlja posebno ugroženih skupina,
• Zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom,
• Mobilnost osoba s invaliditetom,
• Susreti i druženja osoba s invaliditetom,
• Zadovoljavanje socijalno-humanitarnih potreba osoba s invaliditetom,
• Preventivom i edukacijom do boljeg zdravlja invalidnih osoba (program Predavanja o “šećernoj” bolesti),
• Fizikalna terapija i rehabilitacija na Gradskom bazenu,
• Terapijsko jahanje
• Kreativne radionice za djecu s poteškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom,
• Integracija osoba s invaliditetom u društvu
• Osposobljavanje osoba s invaliditetom za nova znanja i vještine,
• Javnost i osobe s invaliditetom,
• Interventna pomoć - nabava prilagođenog kombi vozila,
• Opremanje prostorija Udruge
• Edukacijom do kvalitetne komunikacije
• Znanjem i vještinom do zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Obilježavamo značajnije datume za osobe s invaliditetom izložbeno-prodajnim štandom i informiramo javnost preko tiskovnih i radio medija.
U udruzi djeluje: Športska sekcija, Sekcija invalida rada, Sekcija osoba s cerebralnom i dječjom paralizom.
U razdoblju od 1999. do ove godine organizirali smo jedanaest susreta osoba s invaliditetom Hrvatske. Na svakom susretu okupilo se više od 300 osoba s invaliditetom iz raznih dijelova Hrvatske. Uz međusobno druženje, športsko takmičenje, senzibiliziranje javnosti za potrebe osobe s invaliditetom osnovni je zadatak takvih susreta.
Za svoj rad ova Udruga bila je i nagrađena od Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije:
- 2005. godine dobili smo Priznanje Grada Križevaca za humanitarno socijalno djelovanje i skrb o invalidnim osobama s područja Grada i bivše Općine Križevci i uključivanje u društveni život Grada;
- 2006. godine dobili smo Zahvalnicu Koprivničko-križevačke županije za uspjehe u radu i postignute rezultate u humanitarnom i socijalnom radu;
- 2009. godine dobili smo Nagradu Koprivničko-križevačke županije u obliku Povelje “za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije u provođenju unapređivanja kvalitete života osoba s invaliditetom, povodom desete godišnjice rada” uz zlatnik Koprivničko-križevačke županije.

U RAZDOBLJU STRATEŠKOG PLANA 2007. – 2011. GODINE UDRUGA INVALIDA KRIŽEVCI USPJELA JE REALIZIRATI STRATEŠKE ODREDNICE, KAKO SLIJEDI:

1. Uključivanje osoba s invaliditetom u lokalnu i širu zajednicu

1.1. Promicanje pozitivnih stavova prema osobama s invaliditetom organiziranjem edukacija, seminara, okruglih stolova i tribina. Upoznavanje javnosti s invaliditetom, njihovim mogućnostima na koji način mogu biti produktivni građani zajednice

U cilju promicanja pozitivnih stavova prema osobama s invaliditetom Udruga invalida Križevci organizirala je:
• Predavanje na temu „Uloga policije na kvalitetu života osoba s invaliditetom“ u suradnji s Policijskom postajom Križevci u i Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida - HSUTI za policijske službenike
• Tribinu na temu „Pristupačnost – osnovno ljudsko pravo na kretanje. Pitajte nas!“ u suradnji s Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida, povodom obilježavanja Dana Grada Križevci.
• Javnu tribinu na temu „Osobitosti cerebralne paralize“ u suradnji s Hrvatskim savezom udruga cerebralne i dječje paralize - HSUCDP i Gradom Križevci
• Javnu tribinu sa temama: „Najčešći problemi osoba s paraplegijom i tetraplegijom“, „Prevencija i liječenje dekubitusa“ i „Život sa inkontinencijom“ u suradnji s Hrvatskom udrugom paraplegičara i tetraplegičara – HUPT, Gradom Križevci i Poliklinikom SIMBEX (ambulanta za liječenje kroničnih rana)
• Pod motom “Preko upoznavanja do boljeg razumijevanja” u okviru provođenja projekta tolerancije i nenasilja u OŠ Sv. Petar Orehovec, održan je susret s učenicima osmih razreda
• Tribinu: „Škola i učenici s tjelesnim invaliditetom“ u suradnji sa Udrugom tjelesnih invalida Bjelovar, a na inicijativu roditelja djece s teškoćama
• Tribinu: „Rijetke bolesti u Republici Hrvatskoj – izazov zdravstvenog sustava“ u suradnji sa Hrvatskom udrugom za rijetke bolesti i prof. dr. sc. Mirandom Mrsićem, vrsnim specijalistom internistom – hematologom, voditeljem Jedinice za transplantaciju koštane srži u KBC-u Zagreb Rebro i docentom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
• Tribinu: „Osteoartritis – degenerativne bolesti zglobova i kralježnice“ u suradnji sa Gradom Križevci i prim. dr. sci. Idom Kovač, specijalisticom fizikalne medicine i rehabilitacije
• „Seminar o primjeni protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji“u suradnji sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH
• Stručni skup „Asistent odnosno pomoćnik u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju“ u suradnji sa Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida - HSUTI
• Tribinu:  „Rehabilitacijska pomagala“ u suradnji sa Otto Bock Adria d.o.o.  Sv. Nedelja
• Završnu konferenciju o provedbi projekta „Odgoj i obrazovanje učenika s invaliditetom odnosno s teškoćama u razvoju u redovitoj školi“ u suradnji s Gradom Križevci, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Križevci, Obiteljskim centrom Koprivničko-križevačke županije, OŠ „Ljudevita Modeca“ Križevci, OŠ „Vladimir Nazor“ Križevci i SŠ „Ivan Seljanec“ Križevci

1.2. Suradnja s medijima

Radio Križevci i Križevački vjesnik su mediji koji su nas najbolje i najučinkovitije pratili u svim našim aktivnostima. Od ostalih medija, suradnja je uspostavljena s Podravskim listom, dopisništvom Večernjeg lista, dopisništvom Jutarnjeg lista, dopisništvom HTV Koprivnica, Televizija Srce, HEP vjesnikom.

1.3. Osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom

U cilju osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom provedene su slijedeće aktivnosti:
• Kontinuirano tokom svake godine dijelili upozoravajuće letke za nepropisno parkiranje na parkirališnim mjestima za osobe s invaliditetom u gradu
• Povodom Europskog tjedna kretanja uključili se u kampanju Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH prikupljanja milijun potpisa želeći izvršiti dovoljno snažan pritisak na donosioce odluka da se maksimalno zauzmu kako bi Europa postala «Prvi kontinent po mjeri čovjeka». Prikupljeno je 1014 potpisa
• Sa stručnim službama Grada Križevaca bili u stalnom kontaktu glede parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom i uklanjanju građevinskih prepreka u Gradu Križevcima.
• Izgradnjom odnosno uređenjem novih gradskih trgova (Strossmayerovog i Nemčićevog trga) u gradu Križevci, središte grada Križevaca dobilo je novu dimenziju glede pristupačnosti osoba s invaliditetom (upušteni su rubnici na pješačkim prijelazima) sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti; ugrađeni su zvučni signalizatora na postojećim raskrižjima gdje postoji semaforska signalizacija; postavljene su taktilne površine – linije vodilje i polja upozorenja)
• Preuređenjem prostora djelatnosti fizikalne terapije i rehabilitacije u Domu zdravlja koprivničko-križevačke županije Ispostava Križevci, poboljšala se kvaliteta pružanja usluga u toj djelatnosti, te je uređen novi biokemijski laboratorij
• Uz pomoć raznih donatora Udruga invalida Križevci kupila je i donirala Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Ispostava Križevci: Ginekološkoj ordinaciji u Križevcima, ginekološki stol za pregled žena s invaliditetom, te Ambulanti fizikalne medicine i rehabilitacije u Križevcima, uređaj DUO 200 za dvokanalnu elektroterapiju (Dijadimatske struje, galvanizacija, TENS, interf. Struje, elektrostimulacija)
• Kupljen je stepenični transporter koji pomaže u svladavanju stepenica za osobe u invalidskim kolicima. Stepenični transporter nalazi se u prostorima Gradske uprave, te se po potrebi koristi i za druge nepristupačne objekte
• Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca 2009. godine, u prostorima UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj), u Zagrebu, gradonačelnik Grada Križevaca g. Branko Hrg, potpisao je Povelju o pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i tim činom učinio dodatni korak u otklanjanju barijera za potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svakodnevnom životu i aktivnostima u okruženju u kojem žive
• Pokrenuta je inicijativa za prilagodbu i uklanjanje arhitektonskih barijera u Zagrebačkoj banci - Poslovnica Križevci, kao i FINI
• Projektom „Pristupačnost u zaštićeno kulturno dobro za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti“ ispred Župne crkve Sv. Ane u Križevcima izgrađena je pristupna rampa za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, te je time osigurana pristupačnost u Župnu crkvu sv. Ane i bivši Pavlinski samostan
• Projektom „Prilagodba gradskih ulica osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti“ prilagođeno je 11 pješačkih prijelaza u centru grada

1.4. Život u zajednici

U cilju osiguravanja neovisnog življenja i planiranja života u zajednici provedene su slijedeće aktivnosti:

• Povodom blagdana Sv. Marka Križevčanina, 7. rujna tradicionalno se održavao susret osoba s invaliditetom Hrvatske
• Svake godine Dan grada Križevaca obilježili smo prigodnim aktivnostima kao što su organizacija predstava „Sudbina“ i „Udovica“ u suradnji sa kazališnom družinom Dijalog iz Zagreba i tribina u suradnji sa savezima osoba s invaliditetom.

1.5. Donijeti Križevačku strategiju za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007 - 2015. godine

Nakon uspješno provedenih mjera i aktivnosti iz Križevačke strategije za osobe s invaliditetom u 2006. godini, Gradsko vijeće Grada Križevaca je 20. prosinca 2007. godine donijelo Križevačku strategiju izjednačavanja Mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010. godine, s ciljem nastavka rada na poboljšanju kvalitete života i neovisnog življenja osoba s invaliditetom na području grada Križevaca. Strategija obuhvaća jedanaest područja interesa za osobe s invaliditetom., a za svako područje utvrđeni su mjere i aktivnosti te nositelji provedbe. Svi nositelji dostavili su plan i program aktivnosti s kojima mogu sudjelovati u provođenu pojedinih mjera kao i završno izvješće o provedenim mjerama i aktivnostima koje je na kraju objedinjeno i proslijeđeno u Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema tom Izvješću između ostalog konstatirano je da se mjere i aktivnosti utvrđene odrednicama Strategije uspješno provedene. 

2. RAD SA ČLANOVIMA

2.1. Organizirati izlete, druženja u prostorijama udruge, sportske i kulturne sadržaje

Organizirali smo tijekom svake godine jednodnevne izlete za članove/ice, ljetovanja i druženja u prostorijama udruge (za starije i mlađe članove/ice).
Članovi/ice udruge okupljali su se jednom tjedno na sportskoj sekciji, te sudjelovali na Državnom prvenstvu za osobe s invaliditetom u visećoj kuglani, elektronskom pikadu, šahu i boćanju, na kojem su ostvarivali zapažene rezultate.
Organizirali predstave „Sudbina“ i „Udovica“ u suradnji sa kazališnom družinom Dijalog iz Zagreba.
Žene su se okupljale na kreativnim radionicama na kojima su sa salvetnom tehnikom oslikavale staklo, stiropor, keramiku, drvo, plastiku, rođendanske čestitke, grafički vez sa zlatnim i srebrnim koncem, suveniri sa križevačkim motivima. Radovi sa kreativni radionica su se prodavali na izložbeno prodajnom štandu povodom obilježavanja Valentinova, Sidonijinim danima u Gornjoj Rijeci, Nacionalnog dana invalida rada, uskršnjih blagdana, Križevačkom Velikom spravišću, Danima plemstva u Gornjoj Rijeci, Susretima osoba s invaliditetom na blagdan sv. Marka Križevčanina, Dana ružičaste vrpce, Obrtničkom i gospodarskom sajmu, Danima kruha i jeseni, povodom blagdana sv. Franje Asiškog i Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Gornjoj Rijeci i Dropkovcu, te na malom Božićnom sajmu povodom božićnih blagdana.

2.2. Organizirati sadržaje prilagođene djeci i mladeži s invaliditetom

Za djecu i mlade s invaliditetom organizirali smo slijedeće sadržaje:

• Terapijsko jahanje na Akademskom konjičkom klubu u Križevcima
• Fizikalnu terapiju i rehabilitaciju na Gradskom bazenu
• Kreativne i informatičke radionice u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture Križevci
• Svake godine organizirana je i prigodna podjela poklon paketa našim najmlađim članovima/icama za sv. Nikolu

2.3. Institucija osobnog asistenta, pravna pomoć, savjetovalište, socijalna zaštita

Projekt „Osobni asistent“ se provodi od 01.07.2008. godine, kada je uključeno troje korisnika osobnog asistenta, od 01.07.2010 je uključene jedan korisnika tako da sada projektom obuhvaćeno ukupno četiri korisnika. Osobni asistenti su zaposleni na četiri sata. Osobna asistencija (ili osobna pomoć) odnosi se na asistenciju (pomoć) sobi s invaliditetom u onim aktivnostima koje bi osoba obavljala sama da nema senzoričkih, tjelesnih, ili intelektualnih oštećenja. Riječ je podjednako o pomoći u svakodnevnim životnim aktivnostima kao što su odijevanje ili obavljanje fizioloških potreba, kupovanje ili priprema obroka, kao i pomoći u odgoju djece, na poslu ili pri putovanju. Osobnim asistentom daje se korisniku potpora življenju i za uključenje u zajednicu, kao i za sprečavanje izolacije ili segregacije iz zajednice.
Redovno nam je na raspolaganju Pravno savjetovalište HSUIR-a gdje njihov pravni savjetnik g. Leko Sokolaj pruža stručnu savjetodavno-pravnu pomoć našim članovima.
Pri Centru za socijalnu skrb Križevci djeluje Savjetovalište za osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Rad savjetovališta je ponedjeljkom od 13 do 15 sati.

3. JAČANJE KAPACITETA

3.1. Dugoročna financijska održivost

Financijsku održivost Udruga je osigurala realizacijom odobrenih projekata i programa i to: „Radost plivanje i kreativne radionice za osobe s invaliditetom“, „Terapijsko jahanje za djecu s teškoćama u razvoju“, „Kreativne radionice za djecu s teškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom“, „Fizikalne terapija i rehabilitacija na gradskom bazenu“, „Javnost i osobe s invaliditetom“, „Mobilnost osoba s invaliditetom“, „Susreti osoba s invaliditetom“,„Osobni asistent“, „Kreativne radionice za mlade s invaliditetom“, „Fizikalna terapija i rehabilitacija na gradskom bazenu“, Interventna pomoć „Nabava prilagođenog kombi vozila“, „Mobilnost osoba s invaliditetom“ nabavka kombi vozila, „Integracija osoba s invaliditetom u društvu“, „Zdrav okoliš i uređenje prostora za građane grada Križevaca“, „Znanjem i vještinom do zapošljavanja osoba s invaliditetom“, „Osnovna djelatnost“, Interventna pomoć „Opremanje prostorija udruge“, Manifestacije i zajedničke akcije „9. Susret osoba s invaliditetom“,,„Stepenični transporter za osobe u invalidskim kolicima“, „Podrška uz osobnog asistenta“, „Edukacijom do kvalitetne komunikacije“, „Pristupačnost u zaštićeno dobro za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću“, „Škola znakovnog jezika“, Prilagodba gradskih ulica osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti“, „Odgoj i obrazovanje učenika s invaliditetom, odnosno s teškoćama u razvoju u redovitoj školi“, Trogodišnji program „Mobilnim timom do pomoći i njege u kući osobama s težim stupnjem invaliditeta“, „Mobilnost osoba s invaliditetom“, “Susreti osoba s invaliditetom“.
Dvoje osoba s invaliditetom nastavilo je sa radom u Udruzi putem Ugovora na neodređeno vrijeme.

3.2. Radni prostor

Dodijeljene podrumske prostore od Grada Križevci putem projekata «Zdrav okoliš i uređenje prostora za građane Grada Križevaca» i «Integracija osoba s invaliditetom u društvu» očistili smo od raznog otpada i sanirali sami ulaz u podrum (sanacija stepenica, natkrivanje samog ulaza u podrum).

3.3. Oprema za rad (fotokopirni aparat, kamera, pisač i sl.)

Udruga invalida Križevci nabavila je potrebnu opremu ra rad (fotokopirni aparat, pisač, digitalni fotoaparat), te sada posjeduje svu potrebnu informatičku opremu.
Dokumentiran je sav rad Udruge u razdoblju provođenja ovog strateškog plana (2007. – 2011.)

3.4. Mobilnost osoba s invaliditetom

Uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Grada Križevaca i Koorporativne Nizozemske fondacije za Centralnu i Istočnu Europu (CNF-CEE) kupljeno je specijalno kombi vozilo prilagođeno prijevozu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju (VW T5 Transporter kombi 1.9 TDI sa zakretnim dizalom za prihvat četiri osobe u invalidskim kolicima, pripadajućim pojasevima i zatezaćima za pričvršćivanje invalidskih kolica, te električnom stepenicom). Kombi vozilo je registrirano i kasko osigurano.

3.5. Tiskanje brošure „Moja prava – moje obveze“. Ažuriranje web stranice Udruge. Tiskanje biltena.
Udruga je tiskala 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje brošure, odnosno vodiča kroz propise „Moja prava, moje obveze“, čime smo informirali i upoznali svoje članove/ice, kao i ostale osobe s invaliditetom o njihovim pravima iz zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog sustava.
Redovito je ažurirana web stranica Udruge (http://www.uik.hr) na kojoj je prema statističkim podacima bilo s godinama sve više posjeta (2007. godina – 17.669; 2008. godina - 39.439; 2009. godina – 55.892; 2010. godina – 56.468; 2011. godina - 61.934).
Tiskali smo letke o radu Udruge invalida Križevci, te dijelili našim članovima/icama i građanima sa ciljem upoznavanja sa radom ove Udruge, kao i predstavljanja Udruge široj javnosti.

3.6. Unutarnja struktura

U rad Udruge – Upravni odbor uključene su dvije mlade osobe s invaliditetom.
Putem informativnih letaka Udruge kontinuirano smo promovirali volonterstvo i volonterski rad.
U Savjet mladih Grada Križevaca bila je predložena i uključena jedna mlada osoba s invaliditetom. 

VIZIJA, MISIJA, VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA

VIZIJA
Stvaranje sustava u kojem će osobe s invaliditetom, kao subjekti u izjednačenim uvjetima i mogućnostima, biti tretirane tako da se i u radu i socijalnoj skrbi uvažavaju njihove potrebe i poštuje njihovo dostojanstvo.

MISIJA
Aktivno sudjelovanje u društvenoj skrbi i okupljanje osoba s invaliditetom radi promicanja, zaštite zajedničkih zdravstvenih, socijalnih, humanitarnih i drugih interesa, te ispunjavanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i očuvanja dostojanstva osoba s invaliditetom.

VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA

1. Dostojanstvo i individualna autonomija, uključujući slobodu izbora i neovisnost osoba
2. Nediskriminacija
3. Nenasilje
4. Puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje osoba s invaliditetom u društvo, na jednakoj osnovi s drugima
5. Poštivanje razlika i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti
6. Jednake mogućnosti
7. Pristupačnost građevinama
8. Jednakost između muškarca i žene
9. Poštivanje sposobnosti razvoja djece s teškoćama u razvoju na očuvanje vlastitog identiteta
10. Postojanje etičkog kodeksa za članove Udruge invalida Križevci

CILJEVE UDRUGA OSTVARUJE OBAVLJAJUĆI OVE DJELATNOSTI:

• utemeljenje i vođenje evidencije fizičkih i pravnih osoba, članova/ica Udruge;
• organiziranje savjetovanja, seminara, tribina, radionica i drugih oblika obavještavanja i upoznavanja članova/ica Udruge i drugih zainteresiranih iz područja ostvarivanja prava i interesa osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju;
• poduzimanju mjera i aktivnosti prema osobama s teškim invaliditetom, koja trebaju visoku razinu društvene potpore, a kvaliteta njihova života direktno ovisi o razvijenosti servisa i usluga u zajednici;
• poduzimanje mjera i aktivnosti u poštivanju ravnopravnosti spolova;
• poduzimanje mjera i aktivnosti radi osiguranja punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda žena i djevojaka s invaliditetom te osiguranja punog razvoja, napretka i jačanja položaja žena i djevojaka s invaliditetom u društvu;
• poduzimanje mjera i aktivnosti radi osiguranja potpunog uživanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda djece s teškoćama u razvoju i mladih osoba s invaliditetom, ravnopravno s drugom djecom i mladima;
• poduzimanje mjera i aktivnosti radi osiguranja potpunog uživanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda osobama s invaliditetom starije životne dobi;
• poduzimanje mjera i aktivnosti radi poštivanja i ostvarivanja svekolike ukupnosti ljudskih prava i izjednačavanje mogućnosti u odnosu na osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju;
• poticati, te poduzimati mjere i aktivnosti radi intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada;
• poticati, ukazivati, te poduzimati mjere i aktivnosti s ciljem sveobuhvatne skrbi o obitelji osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, te promicanju i ostvarivanju njihovih prava na osobni integritet;
• izrada programa i projekata u korist osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji i senzibiliziranje javnost za njihovo ostvarivanje;
• izdavanje glasila;
• administracija web stranice Udruge;
• davanje mišljenja i savjeta u pogledu pitanja iz područja ostvarivanja prava i interesa osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju;
• aktivno sudjeluje u pružanju raznih oblika socijalne i druge pomoći, te daje upute i preporuke pri rješavanju problema svojih članova/ica;
• organizira druženja, izlete, sportske i rekreativne aktivnosti za sve članove/ice Udruge;
• skuplja i širi informacije o životnim prilikama te inicira sveobuhvatno istraživanje o svim aspektima neprilagođene okoline koja izravno utječe na kvalitetu života osoba s invaliditetom;
• potiče sve akcije u druge gradu i ostalim lokalnim zajednicama gdje djeluje Udruga kada je riječ o uklanjanju prostornih barijera na objektima javne i poslovne namjene;
• inicira akcije za izgradnju, adaptaciju, preuređenje i opremanje objekata i ustanova potrebama te smještaju i stanovanju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju;
• inicira, planira i realizira programe koji promiču medicinsku, edukativnu, profesionalnu i socijalnu rehabilitaciju;
• inicira, planira i realizira programe koji promiču volonterski rad;
• omogućava osuđenicima izvršavanje rada za opće dobro na slobodi;
• surađuje s lokalnim, gradskim i državnim tijelima uprave i resornim subjektima koji su profesionalno, stručno i osobno nadležni za rješavanje problematike osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju;
• zalaže se za organizaciju službe prijevoza za članove/ice Udruge;
• pruža potporu u provođenju znanstvenih istraživanja od interesa Udruge kao i izdavačkoj djelatnosti kojom se želi unaprijediti kvaliteta života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju;
• aktivno sudjeluje u predlaganju novih zakona i propisa o osobama s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju,
• predlaže izmjene i dopune zakonskih i drugih propisa u korist osoba s invaliditetom pomaže članovima/icama u ostvarivanju svih prava: moralnih, ljudskih, materijalno-financijskih, obiteljskih, pravnih i drugih oblika pomoći;
• surađuje sa srodnim udrugama radi razmjene iskustava, planiranja zajedničkih aktivnosti i organiziranja skupova, susreta članova/ica;
• prikupljanje novčanim i materijalnih sredstava za djelovanje udruge;
• obavlja i druge djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Udruge.

U ostvarivanju svojih ciljeva Udruga će usmjeriti djelatnost odnosno aktivnosti u praćenju primjene međunarodnih i domaćih dokumenata (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Akcijski plan vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi; Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom; Križevačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom i drugi međunarodni i domaći dokumenti), koji jamče puno uvažavanje ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.  Udruga će ukazivati i na mjere koje treba u praksi poduzimati kako bi osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju zaista uživala prava uređena tim dokumentima.

DIONICI UDRUGE INVALIDA KRIŽEVCI:

1. Članovi Udruge invalida Križevci
2. Krovni savezi
- Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske,
- Hrvatski savez udruga invalida rada,
- Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize,
- Hrvatska udruga za rijetke bolesti,
- Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara
3. Druge udruge u Križevcima i Republici Hrvatskoj
4. Grad Križevci
5. Koprivničko križevačka županija
6. Javne ustanove
7. Javni sektor
8. Centar za socijalnu skrb
9. Obiteljski centar Koprivničko-križevačka županije
10. EU fondovi i strukturni fondovi

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA

1. Koprivničko-križevačka županija
2. Grad Križevci
3. Općina Sv. Petar Orehovec
4. Općina Gornja Rijeka
5. Općina Kalnik
6. Općina Sv. Ivan Žabno
7. Ministarstvo socijalne politike i mladih
8. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
9. Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva
10. Ministarstvo kulture
11. Ministarstvo, gospodarstva rada i poduzetništva
12. Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje osobe s invaliditetom
13. Razne banke i dionička društva
14. Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava
15. Svjetska banka
16. Strana veleposlanstva
17. EU fondovi i strukturni fondovi
18. Prihodi ostvareni od dozvoljenih gospodarskih aktivnosti

STRATEŠKI CILJEVI OD 2012. DO 2015. GODINE

STRATEŠKI CILJ 1.

Osiguranje potpune integracije osoba s invaliditetom ostvarivanjem integracije na važnim životnim područjima ravnopravnim sudjelovanjem u političkom, javnom i kulturnom životu; u procesu odgoja i obrazovanja; u zapošljavanju, zdravstvu i rehabilitaciji; u socijalnoj zaštiti; u pravnoj zaštiti i zaštiti od nasilja; u istraživanju i razvoju i u drugom.

Aktivnost 1.1. – Donošenje Križevačke strategije izjednačenih mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2012 – 2015.

OČEKIVANI REZULTATI
- Donašanje Križevačke strategije izjednačenih mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2012 – 2015.
- unapređivanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju i unapređivanje i poštivanje njihova urođenog dostojanstva
- Izvješće o provedbi Križevačke strategije izjednačenih mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2012 – 2015.

Aktivnost 1.2. – Nacionalna i međunarodna suradnja

OČEKIVANI REZULTATI
- Partnerstvo i suradnja sa tijelima jave vlasti i drugim ustanovama kao i udrugama civilnog društva posebice Savezima i udrugama osoba s invaliditetom
- Međunarodna suradnja u traženju partnerstva na istim područjima djelovanja

Aktivnost 1.3. - Predlagati predstavnike Udruge u razna povjerenstva, radne skupine u jedinicama lokalne samouprave i županiji i ostalih subjekta od interesa za osobe s invaliditetom na državnoj razini

OČEKIVANI REZULTATI
- izabrani predstavnici u povjerenstvo za osobe s invaliditetom, izabrani predstavnik osoba s invaliditetom u radnim skupinama u jedinicama lokalne samouprava i županiji i na državnoj razini

Aktivnost 1.4. - Osiguravanje pristupačnosti građevina i sredstava javnog prijevoza, informacijama i komunikacijama osobama s invaliditetom.

OČEKIVANI REZULTATI
- broj identificiranih i uklonjenih prepreke pristupu građevinama i njihova prilagodba
- broj prilagođenih sredstava javnog prijevoza, informacijama i komunikacijama
- zaposlen tumač znakovnog jezika.

Aktivnost 1.5. – Edukacija i jačanje ugleda Udruge

OČEKIVANI REZULTATI
- sudjelovanjem na raznim edukacijskim seminarima, radionicama, tribinama i okruglim stolovima u organizaciji tijela javnih vlasti – nevladinih organizacija, općenito civilnog društva, članovi/članice tijela upravljanja Udruge (Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti) i zaposlenici u Udruzi trebaju steći nova znanja i vještine
- čuvanje i podizanje ugleda Udruge u javnosti i među njenim članovima.

Aktivnost 1.6. - Suradnja s medijima u značajnim aktivnostima Udruge

OČEKIVANI REZULTATI
- obilježavanje značajnih datuma za osobe s invaliditetom (Nacionalni dan invalida rada 21.03.; Međunarodni dan rijetkih bolesti 29.02.; Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom 05.05.; Međunarodni dan obitelji 15.05.; Nacionalni dan oboljelih od neuromuskularnih bolesti 21.05.; Europski tjedan mobilnosti 16.-22.09.; Međunarodni dan bijelog štapa 15.10.; Međunarodni dan osoba s invaliditetom 03.12.
- novinski članci u novinama, vijesti na Internet stranicama
- senzibiliziranje javnosti za zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u lokalnoj i široj zajednici osmišljenih kroz provođenje medijskih aktivnosti: Tv emisije, radio emisije, tiskovine, tiskanje promo materijala, organizacija tribina, okruglih stolova, radionica i drugih stručnih skupova. 

STRATEŠKI CILJ 2.

Predlagati prioritetne programe za višegodišnje financiranje Udruge od strane EU, države i lokalne samouprave i javnog sektora.

Aktivnost 2.1. - Zagovarati aktivno sudjelovanje Udruge u razvojnim planovima i partnerskim projektima u okviru pred pristupnih i strukturnih fondova Europske unije

OČEKIVANI REZULTATI
- broj prijavljenih prijedloga projekata prema pristupnim i strukturnim EU fondovima
- ostvarivanje partnerstva u projektima pravnih osoba na lokalnoj razini i međunarodnoj razini
- suradnja sa vanjskim suradnicima na pripremi prijedloga programa i projekata

Aktivnost 2.2. – Aplicirati programe, odnosno projekte prema tijelima javne vlasti, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora

OČEKIVANI REZULTATI
- broj prijavljenih i odobrenih projekata i programa od strane tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora

Aktivnost 2.3. - Razvoj i financiranje socijalnih usluga u zajednici

OČEKIVANI REZULTATI:
- program školovanja djece (asistent u nastavi, izvanškolske aktivnosti, poludnevni boravak),
- osobna asistencija osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- program socijalnog zapošljavanja i inkluzije (socijalno poduzetništvo, zaštitne radionice, samozapošljavanje, cjeloživotno učenje, stanovanje),
- program zbrinjavanja starijih osoba (mobilnim timom do pomoći i njege osobama s težim stupnjem invaliditeta, dom za starije osobe s invaliditetom)
- nabavke pomagala, pravne zaštite članova,
- kulturne aktivnosti, športske aktivnosti, kreativne radionice.

STRATEŠKI CILJ 3.

Jačanje kapaciteta Udruge, promicanje volonterstva, rad s članovima i razvoj specifičnih znanja i vještina pojedinih članova Udruge i servisiranje usluga za članove Udruge

Aktivnosti 3.1. – Ljudski resursi, adaptacija i proširenje radnog prostora u kojem udruga djeluje, primjena novih tehnologija u radu udruge

OČEKIVANI REZULTATI
- zadržavanje na radu postojećeg broja zaposlenih osoba
- uređenje i adaptacija dodijeljenog novih prostorija od Grada Križevaca
- nabavka nove informatičke opreme za rad, dokumentiranje aktivnosti udruge

Aktivnost 3.2. - Izdavačka djelatnost

OČEKIVANI REZULTATI
- Tiskanje biltena, brošure „Vodič kroz Križevci“ i vodič kroz propise „Moja prava- moje obveze“,
- redovito ažuriranje Internet stranice udruge.

Aktivnost 3.3. - Promicati volonterstvo i dobrovoljan rad

OČEKIVANI REZULTATI
- organizirati jednom godišnje tribinu na temu volonterstvo
- uključivanje novih članova i vanjskih suradnika u aktivnosti koje udruga provodi.

Aktivnost 3.4. – Smanjiti izoliranost osmišljavanjem prikladnih rekreacijskih, edukativnih, kulturnih i sportskih sadržaja

OČEKIVANI REZULTATI
- organiziranje izleta, posjete kazalištima, muzejima, druženja u prostorijama udruge, kreativne radionice i šport
- tradicionalni susret osoba s invaliditetom povodom blagdana sv. Marka Križevčanina
- terapijsko jahanje i plivanje na gradskom bazenu

Aktivnost 3.5. – Predstavljanje, promicanje, koordiniranje i zaštita interesa svojih članova

OČEKIVANI REZULTATI
- učinkovito ostvarivanje prava po osnovi članstva u Udruzi i invaliditeta

Na osnovu ovog Strateškog plana Skupština Udruge invalida Križevci donosit će Plan djelovanja za narednu godinu. U planiranju ovih Programa vodit će se računa o prijedlozima koje će davati članovi, preko knjige primjedbi, prijedloga i pohvala, mailing liste te anketama koje će se u tu svrhu organizirati. Naročito će se provoditi anketa usmjerenosti prema korisnicima kako bi se dobili relevantni podaci o mišljenju članova o radu Udruge i željama za poboljšanjem kvalitete pruženih usluga.

SKUPŠTINA UDRUGE INVALIDA KRIŽEVCI

Broj: 65/11-2012.
Križevci, 14.04.2012.

PREDSJEDNIK: Petar Gatarić