Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Studeni
15

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Križevačka strategija

Križevačka strategija

izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010.

 

1. UVOD

Križevačku strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini donijelo je Gradsko vijeće na Tematskoj sjednici 7. prosinca 2005. godine. Istovremeno je imenovano Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Križevaca sa zadaćom poticanja, praćenja provođenja pojedinih mjera, te pružanja stručne i savjetodavne pomoći nositeljima i suradnicima provođenja mjera i aktivnosti. Značajnu ulogu u pripremi i proceduri donošenja Križevačke strategije imali su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske-SOIH i Udruga invalida Križevci.
Koordinacija, suradnja i djelovanje svih sudionika u provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini bila je vrlo uspješna, tako da su se sve bitne mjere i aktivnosti realizirale u planiranim rokovima i utvrđenim nositeljima. To isto je i Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Križevaca zaključilo na svojoj sjednici 5. travnja 2007. godine, prihvaćanjem i usvajanjem objedinjenog teksta Izvješća o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini izrađenog od strane Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Križevaca. Pored toga Povjerenstvo je na toj sjednici između ostalog konstatiralo i zaključilo da je potrebno daljnje kontinuirano djelovanje svih nositelja i mjera i aktivnosti, sukladno Strateškom planu Udruge invalida Križevci za razdoblje 2007.-2010. godine.
Gradsko vijeće Grada Križevaca,  na svojoj 14. sjednici, održanoj dana 16. travnja 2007. godine raspravljalo je o Izvješću o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini. Rečeno Izvješće je na istoj sjednici jednoglasnom odlukom vijećnika usvojeno. Udruga invalida Križevci na istoj sjednici dalo je pozitivno mišljenje o provedbi mjera Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini. Dakle, podržalo je Izvješće o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini. U svom izlaganju na istoj sjednici,  između ostaloga napomenuo sam da u koliko ima nekih manjkavosti u Izvješću o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini, a koje su po mišljenju Udruge invalida Križevci objektivne naravi, ne treba umanjiti nastojanje Grada Križevaca, njegovih tijela i službi da poboljša kvalitetu života i neovisnog življenja osoba s invaliditetom područja Grada Križevaca i da Grad Križevci budu po mjeri čovjeka.
Dosadašnja Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini je uspješno provedena. Rezultati provedbe prezentirani su i javnosti i osobama s invaliditetom. To nikako ne znači da je sve za osobe s invaliditetom napravljeno, ali sigurno je da je Križevačka strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini bila prvi sveobuhvatni dokument, koji je prihvaćen na Gradskom vijeću Grada Križevaca i da se više problematika osoba s invaliditetom neće razmatrati kao minorni problem. Usvajanjem ovog dokumenta na Tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Križevaca, dalo je problematici osoba s invaliditetom potrebni i posebni značaj.
Križevačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2010. godine (u daljnjem tekstu: Križevačka strategija) utemeljena je na suvremenim znanstvenim postignućima i odredbama nacionalnih i međunarodnih zakona i dokumenata.
Europsko Vijeće i Parlament su u lipnju 2006. usvojili prijedlog Europske komisije da se 2007. godina proglasi Europskom godinom jednakih mogućnosti u kojoj će se promicati jednake mogućnosti za sve građane Europske unije. Cilj je provedba strategija za osiguranje učinkovite borbe protiv diskriminacije, promicanja različitosti i jednakih mogućnosti, te upoznavanje građana s europskim zakonodavstvom u tom području.
Kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda; Akcijski plan vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.–2015.; Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine.; Zagrebačka deklaracija donesena na Europskoj konferenciji visoke razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za osobe s invaliditetom 2006. –2015. organiziranoj u suradnji s Općom upravom za društvenu koheziju Vijeća Europe i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Zagrebu dana 20.-21. rujna 2007.; Zagrebački memorandum prihvaćen od sudionika XII. Hrvatskog simpozija osoba s invaliditetom i predstavnika Skupštine DPI Europe dana 29. rujna 2007. godine, sadržajno znatno unapređuju položaj osoba s invaliditetom suvremenim pristupom u sustavu primjene ljudskih prava u djelovanju prema osobama s invaliditetom, a u cilju osiguranja jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom - Križevačka strategija prihvaća sadržaj i strukturu narečenih domaćih i međunarodnih dokumenata.
Svrha Križevačke strategije je unapređivanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom i unapređivanje i poštivanje njihova urođenog dostojanstva.
Temeljna načela: poštivanje urođenog dostojanstva, osobne autonomije uključujući slobodu izbora i neovisnost osoba; nediskriminaciju; puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo; poštivanje različitosti i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti; jednakost mogućnosti; pristupačnost; jednakost muškaraca i žena; poštivanje sposobnosti razvoja djece s teškoćama u razvoju i poštivanje prava djece s teškoćama u razvoju na očuvanje vlastitog identiteta.

 

Ciljevi

Treba osigurati potpunu integraciju osoba s invaliditetom ostvarivanjem integracije na važnim životnim područjima ravnopravnim sudjelovanjem u političkom, javnom i kulturnom životu; u procesu odgoja i obrazovanja; u zapošljavanju, zdravstvu i rehabilitaciji; u socijalnoj zaštiti; u pravnoj zaštiti i zaštiti od nasilja; u istraživanju i razvoju i u drugom.
Strategija u potpunosti promovira građansku perspektivu i socijalni model djelovanja prema osobama s invaliditetom utemeljen na sustavu primjene ljudskih prava. U potpunosti odbacuje poistovjećivanje osobe s invaliditetom s ulogom pacijenta kojemu je potrebna zdravstvena ili neka druga skrb. Naglasak je na sposobnostima osobe koja će, nakon što društvo ukloni postojeće prepreke, ostvariti svoj potpuni razvoj.
Osobita se važnost daje udrugama osoba s invaliditetom koje, tijekom cijelog procesa, od kreiranja do realizacije i evaluacije mjera i aktivnosti trebaju biti istinski partner vlasti.
U planiranju i provođenju mjera i aktivnosti na svim područjima Križevačke strategije osobitu pozornost treba posvetiti pojedinim skupinama unutar cjelokupne populacije osoba s invaliditetom:
- ženama i djevojkama s invaliditetom koje su vrlo često suočene s višestrukom diskriminacijom s obzirom na spol i invaliditet;
- osobama s teškim invaliditetom koje trebaju visoku razinu društvene potpore, a kvaliteta njihova života najdirektnije ovisi o razvijenosti servisa i usluga u zajednici;
- djeci s teškoćama u razvoju treba omogućiti uživanje svih prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta kao svoj drugoj djeci;
- mladim osobama s invaliditetom koje se kao osobito ranjiva skupina suočavaju s nizom zapreka u procesu obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i sl.;
- osobama s invaliditetom starije životne dobi koje postaju sve brojnija i značajnija društvena skupina i izazov kreiranju politika za osobe s invaliditetom.
Navedene skupine osoba s invaliditetom zahtijevaju multidisciplinarni pristup u planiranju i provođenju mjera i aktivnosti na svim područjima djelovanja.
U provođenju mjera i aktivnosti na svim područjima Križevačka strategija se rukovodi glavnim ciljem -ukidanjem svake diskriminacije na temelju invaliditeta koja je svako ograničavanje ili isključivanje na temelju invaliditeta, posljedica kojega je narušavanje integriteta osobe. Invaliditet ne smije biti razlog uskraćivanju ili narušavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda na kulturnom, političkom, gospodarskom i svakom drugom području.
Donošenjem Križevačke strategije nastavlja se proces uspostave učinkovitog i odgovornog sustava cjelovite skrbi za osobe s invaliditetom Grada Križevaca.
Križevačka strategija postaje obvezujući dokument za sve gradske urede, ustanove i trgovačka društva Grada Križevaca.
Očekivani učinak Križevačke strategije je promjena shvaćanja javnosti Grada Križevaca prema osobama s invaliditetom, u cilju njihove pune integracije u društvo, što traži i javnu kampanju.
Konačni cilj Križevačke strategije je omogućavanje potpune socijalne integracije osoba s invaliditetom ove jedinice lokalne samouprave, koja pak takovim osobama omogućava samostalno življenje.

Područja djelovanja

Grad Križevci će, tijekom razdoblja primjene Križevačke strategije, provoditi mjere i aktivnosti za sve osobe s invaliditetom u Gradu Križevcima na područjima: Obitelj i život u zajednici; Odgoj i obrazovanje; Zdravstvena zaštita; Socijalna zaštita; Mobilnost, pristupačnost i stanovanje; Zapošljavanje, rad i profesionalna rehabilitacija; Pravna zaštita i zaštita od nasilja i zlostavljanja; Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti; Istraživanje i razvoj i međunarodna suradnja; Sudjelovanje u političkom i javnom životu, kulturi, razonodi i sportu i Civilno društvo.

Križevačka strategija će u potpunosti djelovati na temeljima socijalne kohezije kao glavnoga temelja izgradnje i održavanja socijalnog društva. Povezivanjem i integriranjem svojih vrijednih ljudskih i materijalnih potencijala Grad Križevci može jamčiti određenu razinu dobrobiti svim svojim građanima, o osobito vrlo ranjivim grupama kao što su to osobe s invaliditetom.

Područja djelovanja Križevačke strategije uvjetno su podijeljena, a mjere i aktivnosti međusobno se nadopunjuju i uvjetuju. Veći je dio mjera u izravnoj nadležnosti gradskih upravnih tijela i institucija, ali su jednako značajne i mjere u nadležnosti ministarstava i državnih institucija koje se ne mogu uspješno ostvariti bez aktivnog sudjelovanja tijela lokalne i regionalne razine.

Temeljni podaci o osobama s invaliditetom

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom na dan 16.11.2007. godine u Križevcima živi 22.324 osoba od čega su 2.012 osobe s invaliditetom (9%). 1259 ih je muškog spola (63%), a 753 ženskog spola, (37%). U Križevcima je 186 djece s invaliditetom u dobnoj skupini 0-18 (9,2%) 1092 osobe s invaliditetom (54,3%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok su 734 u dobnoj skupini 65+ (36,5%). Najveći broj osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolska obrazovanje, a po zvanju su u najveće broju slučajeva radnici bez zanimanja, poljoprivredni radnici ili domaćice. U najvećem udjelu osobe s invaliditetom žive u bračnoj zajednici. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji dok ih 104 živi samo, a njih 91 živi u nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja, 293 osobe imaju potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. prema podacima iz sustava prosvjete 124 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja.

Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Križevaca su (tablica 1.):

Tablica 1. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Križevaca

image

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz tablice 1. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sustava, drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava su: bolesti kralježnice s posljedičnom otežano pokretljivošću (dorzopatije) kod 365 osoba, koksartroza kod 120 osoba i gonartroza kod 87osoba.

Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava su posljedica bolesti srca i krvnih žila te posljedica novotvorevina. 236 osoba s invaliditetom ima oštećenje srca i krvnih žila, a 87 osoba ima posljedice novotvorina koje, kao vodeća ili komorbidetetna dijagnoza, uzrokuju invaliditet te znatno smanjuje funkcionalnu sposobnost kod osobe s invaliditetom.

Demencije su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 156 osoba s invaliditetom ima navedeni duševni poremećaj. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 125 osoba s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 1. razvidno je da na području Grada Križevaca živi 99 osoba s mentalnom retardacijom od čega su 49 LMR, 33UMR, 14 TMR te tri osobe s dubokom mentalnom retardacijom.

Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području Grada Križevaca, izdvajamo i dijagnoze koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja, a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 2).

Tablica 2. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedena u priloženom opisu vrsta oštećenja

image

Što se tiče resora iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 1208 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 559 iz sustava socijalne skrbi, 190 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 124 učenika iz sustava prosvjete dok 35 ratna i mirnodopska vojna invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 104 osobe ostvaruje prava iz više izvora.

Na području grada Križevaca je 1014 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).

Što se tiče pomagala: 57 osoba zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 26 neki oblik pomagalo za sluh, a 1287 osoba neki oblik pomagala za pokretanje od čega oko 80 ima indikaciju za invalidska kolica.

U Gradu Križevcima je 190 branitelja s invaliditetom kod koji su psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

 

1. Područje: OBITELJ I ŽIVOT U ZAJEDNICI

Uvod i ocjena stanja

Uvažavajući obitelj kao najvišu društvenu vrijednost i najznačajniju zajednicu za svaku osobu pa tako i osobu s invaliditetom, gdje je uloga obitelji presudna za razvoj i uspješnu integraciju osobe s invaliditetom, država potiče puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i promiče njihova prava na osobni integritet, osiguravajući dostupnu i sigurnu mrežu usluga i servisa u obiteljskom okruženju.
S ciljem sveobuhvatne skrbi o obitelji osoba s invaliditetom u obiteljskom životu, promicanju njihovih prava na osobni integritet i kontinuirano poboljšanje zakonodavstva u svrhu sprečavanja diskriminiranja djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, cjelokupno djelovanje društva oslanja se na postojeće strateške dokumente nacionalne razine: Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2007. do 2012., Nacionalnu populacijsku politiku, Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. i Protokol o postupanja u slučaju nasilja u obitelji.
Socijalni model utemeljen na promicanju ljudskih prava osoba s invaliditetom prihvaćeni je koncept djelovanja prema osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj i Gradu Križevci, a temelji se na filozofiji inkluzije koja smatra da svatko na svoj način može pridonijeti društvu i da mu, prije svega, pripada. Na osobu s invaliditetom gleda se kroz njezine mogućnosti, sposobnosti i interese. Položaj osoba s invaliditetom društveno je uvjetovan i stoga se društvo treba prilagođavati njihovim potrebama.
Prihvaćen je također model u zajednici utemeljene rehabilitacije kao alternativu institucijskoj zaštiti. Ovaj model polazi od temeljne pretpostavke da zajednica treba stvoriti uvjete za razvoj rehabilitacije, ravnopravnosti i socijalne integracije osoba s invaliditetom.
Ciljevi ovoga koncepta su:  jačanje razvoja izvaninstitucijskih oblika skrbi, odnosno potpora kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe obitelji osoba s invaliditetom i uspostavi ravnoteže obiteljskih i profesionalnih obveza i organiziranim aktivnostima djece u slobodnom vremenu. Na taj način sprečava se institucionalizacija djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom i osigurava kvalitetan život u obitelji;  pružanje kontinuirane podrške u obitelji izravnom stručnom podrškom u obitelji i uključivanjem članova obitelji u savjetovalište te potreba edukacije roditelja i stručnjaka koji rade s djecom s neurorazvojnim smetnjama;  život u obitelji (domu);  stvaranje što normalnijih životnih uvjeta i odgovarajućeg sustava usluga na području stanovanja, zapošljavanja i slobodnog vremena.
Sastavni dio ovog koncepta je i inkluzivno obrazovanje koje omogućuje djeci s teškoćama u razvoju obrazovanje u redovnim uvjetima.
Ovo su suštinski ciljevi i svrhe svih mjera i aktivnosti Križevačke strategije, a na području Obitelj i život u zajednici posebno su istaknute i na neki su način sažetak Križevačke strategije.
U politici prema osobama s invaliditetom težište je na aktivnosti osobe u planiranju, izboru i kreiranju akcija i metoda koje u većoj mjeri određuju njihove životne uvjete. Uspjeh intervencija direktno ovisi o snazi i organizaciji partnerstva državnog i civilnog sektora te osobe s invaliditetom i njezine obitelji.
Iako moderna obitelj tijekom zadnjih godina doživljava niz transformacija koje nužno djeluju na njezinu stabilnost, obitelj koja se susreće s teretom invaliditeta izložena je dodatnim promjenama i nerijetko treba snažnu društvenu potporu za svoj opstanak.
Suočavanje obitelji s dijagnozom djeteta ili odraslog člana iznimno je stresna situacija koja potpuno mijenja obiteljsku dinamiku. Podizanje djeteta s teškoćama u razvoju zahtijeva dodatne psihofizičke i materijalne napore, dodatna znanja za roditelje, drugu djecu i eventualne druge članove u obitelji. Pravodobna i interdisciplinarna stručna pomoć obitelji može uspješno spriječiti dublje poremećaje i progresiju oštećenja. Osobi s invaliditetom i njezinoj obitelji treba omogućiti potpunu integraciju u uređenoj, dostupnoj i prilagođenoj zajednici.
Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u vrtiće, osnovne i srednje škole u Gradu Križevci zadovoljavajuće je, ali u sljedećem razdoblju svakako treba učiniti još mnogo više.
Osim građevinskih barijera, neusklađenosti programa obrazovanja, nedostatka didaktičkih i drugih pomagala, nužno je uklanjati komunikacijske prepreke uvođenjem odgovarajućih načina komunikacija za osobe s različitim vrstama oštećenja. Značajne prepreke procesu odgojno-obrazovne integracije nalaze se u nedovoljnoj educiranosti stručnjaka na tom području o problemima i potrebama osoba s invaliditetom. Stoga je potrebna uspostava sveobuhvatne i sustavne edukacije nositelja odgojnih i obrazovnih funkcija te roditelja i članova obitelji o specifičnosti potreba i problema osoba s različitom vrstom oštećenja.
Područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zbog niza prepreka, najveći je problem za osobe s invaliditetom i u većim i razvijenijim zemljama, a kod nas je to još izraženije. Predrasude poslodavaca o sposobnostima i mogućnostima osoba s invaliditetom i neodgovarajuća kvalifikacijska struktura osoba s invaliditetom za potrebe tržišta rada, glavni su razlozi nepovoljne situacije na području zapošljavanja.
Grad Križevci je u suradnji sa tijelima državne uprave, udrugama osoba s invaliditetom, drugim organizacijama, ustanovama i institucijama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i Udrugom invalida Križevci aktivno sudjelovao u uključivanju osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice, poštivajući pritom pravo izbora osoba s invaliditetom u odabiru načina života prema vlastitim kriterijima i vrijednostima.
Savjetodavni i savjetovališni rad za osobe s invaliditetom i za članove njihovih obitelji, započeo je tijekom 2006. godine. Savjetodavni rad organizirao je i ustrojio Centar za socijalnu skrb Križevci. Savjetodavni rad obavlja se svakog ponedjeljka u vremenu od 13,00 do 15,00 sati u prostorijama Centra. Sukladno svojoj nadležnosti, kadrovskim i stručnim mogućnostima Centra za socijalnu skrb Križevci nastojat će opseg i sadržaj savjetodavnog i savjetovališnog rada i dalje nadograđivati.
Osmišljavanje različitih oblika života u zajednici i odmak od klasičnih institucija za smještaj osoba s invaliditetom prema organizaciji života osoba s invaliditetom u manjim zajednicama koje oponašaju obiteljski način života najuvjerljivije potvrđuje pripremljenost zajednice za život osoba s invaliditetom.
Grad Križevci, nizom konkretnih aktivnosti, dokazao je navedenu orijentaciju, ali treba još studioznije pristupiti uklanjanju postojećih, naslijeđenih prepreka za stjecanje takvih obilježja.

 

Ciljevi su:

- unaprijediti i proširiti djelovanje savjetovališta Grada Križevaca za osobe s invaliditetom i članove obitelji;
- poticati odgoj djece s teškoćama u razvoju i mladih osoba s invaliditetom za partnerske i roditeljske uloge;
- poticati razvoj svijesti o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja;
- promovirati obiteljske vrijednosti i isticati značenje kvalitetnoga obiteljskog okruženja za razvoj djeteta s teškoćama;
- razvijati pristupačne sustave odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom;
- osigurati pristup informacijama o pravno-obiteljskoj zaštiti i drugim pravima osobama s invaliditetom i članovima obitelji;
- unaprijediti izvan institucijske oblike potpore djeci s teškoćama u razvoju/osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima;
- razvijati jednak pristup pravima i uslugama;
- pružati potporu neovisnom življenju osoba s najtežim invaliditetom;
- unaprijediti obiteljski život osoba s invaliditetom u zajednici primjerenom stambenom politikom i politikom zapošljavanja, zdravstvenom i socijalnom zaštitom i dr.
Na ovom se području mjere najdirektnije odnose na poboljšavanje uvjeta života obitelji osobe s invaliditetom, a mjere na području života u zajednici nalaze se u svim drugim područjima Križevačke strategije.

Mjere i aktivnosti

1. Unapređivanje rada Savjetovališta grada Križevaca za osobe s invaliditetom
Postojeću kadrovsku strukturu i vremensku dinamiku Savjetovališta u sljedećem je razdoblju potrebno proširiti zbog uvođenja niza novih aktivnosti i uključivanja većeg broja korisnika.
Aktivnosti:
- organizacija edukacija s područja reprodukcije i planiranja obitelji te odgoja za partnerske i roditeljske uloge za mlade osobe s invaliditetom;
- organizacija predavanja, komunikacijskih treninga, radionica i sl. u cilju jačanja psihosocijalne stabilnosti obitelji osoba s invaliditetom;
- organizacija savjetovališnog rada s obiteljima nakon neposrednog suočavanja s dijagnozom djeteta s teškoćama u razvoju u cilju pravodobnog poduzimanja odgovarajućih aktivnosti;
- organizacija predavanja, komunikacijskih treninga, radionica i sl. voditelja i članova udruga osoba s invaliditetom u cilju postizanja što bolje psihosocijalne stabilnosti i osnaživanja za stjecanje sposobnosti samozagovaranja.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb     Križevci, Zavodom za javno zdravstvo i udrugama osoba s invaliditetom.
Rok:  kontinuirano

2. Provođenje edukacije stručnjaka i djelatnika koji djeluju prema osobama s invaliditetom
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih odgajateljima, nastavnicima i drugim stručnjacima u predškolskim i obrazovnim institucijama
Rok: 2008.
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih liječnicima i zdravstvenim stručnjacima
Rok: 2008.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci, Zdravstvenim ustanovama, Zajednicom športskih udruga i udrugama osoba s invaliditetom

3. Provođenje edukacija roditelja/skrbnika djece s teškoćama u razvoju u vrtićima i osnovnim školama
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih roditeljima djece s teškoćama u razvoju u cilju odgovarajućeg postupanja s djetetom, ovisno o vrsti i stupnju oštećenja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju,  ostalim obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb Križevci, i udrugama osoba s invaliditetom

Rok: 2008.

4. Provođenje edukacija gradskih vijećnika i policajaca u zajednici
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih vijećnicima i aktivistima u gradskim četvrtima i policajcima u zajednici.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s Policijskom upravom i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do 2009.

5. Rana socijalna intervencija u obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
predstavlja stručnu informativnu i psihosocijalnu podršku roditeljima i članovima obitelji neposredno nakon suočavanju s dijagnozom o težim smetnjama u razvoju
Aktivnosti:
- utvrđivanje načina korištenja stručne pomoći u obitelji
- utvrđivanje liste stručnjaka
- provođenje aktivnosti
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama, udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2010.

7. Organizacija dojavnog sustava (Brižni telefon) u cilju osiguravanja odgovarajuće pravodobne pomoći za osobe s invaliditetom i nemoćne osobe starije životne dobi
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s Ustanovom za zdravstvenu njegu u kući grada Zagreba (projekt dr. Bobuša), udrugama osoba s invaliditetom i dr.
Rok: 2008.

 

2. Područje: ODGOJ I OBRAZOVANJE

Uvod i ocjena stanja

Obrazovanje je temeljni uvjet društvene uključenosti i neovisnosti osoba s invaliditetom. Većina međunarodnih dokumenata ističe kvalitetno obrazovanje kao jedno od prioritetnih područja za djecu i mlade, a također i za one s teškoćama u razvoju.
Stvaranje mogućnosti za sudjelovanje osoba s invaliditetom u redovnom obrazovanju nije važno samo za djecu i mlade s teškoćama u razvoju, upoznavanje i život s različitostima bogatstvo je za svaku osobu.
Područje odgoja i obrazovanja strateški se odvija prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. te Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. Ovi dokumenti donose mjere kojima se unapređuje i ujednačava kvaliteta cjelokupnog sustava na državnoj razini i jamče jednake mogućnosti za puni razvoj potencijala svakog pojedinca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Temeljni je cilj za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama odgojno-obrazovni sustav učiniti dostupnim i prohodnim kako bi se osigurala načela - Škola za sve i Cjeloživotno obrazovanje. Obrazovanje je sveobuhvatno i odnosi se na sva životna razdoblja.
Ustanove redovnog obrazovanja i specijaliziranih programa treba poticati na pružanje potpore osobama s invaliditetom u gradskim četvrtima za potpuno uključivanje.
Djeca iz posebnih skupina nisu izolirana od druge djece već su, uz provedbu programa prilagođenog njihovim posebnim potrebama, uključena u sve redovite aktivnosti vrtića s mogućnošću njihove kasnije integracije u redovite skupine. Roditelji djece u posebnim skupinama oslobođeni su sudjelovanja u cijeni programa, uz uvjet da sami osiguraju prijevoz djece. Posebne programe predškolskog odgoja djece s teškoćama u razvoju provode odgojno-obrazovne, zdravstvene i socijalne ustanove i udruge.
Osnovni nositelji ovoga područja su svakako Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Križevci, Dječji vrtići na području Grada Križevaca. Svojim programima, projektima i znanstvenim metodama podupirali su integraciju djece s teškoćama u razvoju tako da zadovolje njihove specifične potrebe, te razviju i učvrste njihove individualne sposobnosti.
Prema Zakonu o osnovnom školstvu (Narodne novine 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 114/01, i 76/05) i Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju («Narodne novine», broj 23/91) u redovnim osnovnim školama Grada Križevaca školuju se: učenici s lakšim teškoćama u razvoju, učenici sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima, učenici s lakom mentalnom retardacijom.
Učenici s većim teškoćama u razvoju školuju se prema posebnim planovima i programima u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa.
Sukladno članku 22. Zakona o srednjem školstvu («Narodne novine», broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01, i 81/05) te Pravilniku o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju («Narodne novine», broj 86/92), učenici se potpuno ili djelomično integriraju u redovne srednje škole, odnosno, učenici s većim teškoćama u razvoju školuju se u posebnim ustanovama prosvjete, zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa. Učenici s većim teškoćama, umjerenom ili težom mentalnom retardacijom i učenici s autizmom ne obrazuju se već se osposobljavaju do 21. godine života.

 

Ciljevi:

- osigurati da sve osobe, bez obzira na narav i stupanj oštećenja, imaju jednak pristup obrazovanju;
- osigurati školovanje temeljeno na individualiziranom odgojno-obrazovnom planiranju i fleksibilnim organizacijskim modelima;
- podržavati i promicati cjeloživotno učenje osoba s invaliditetom;
- poticati poštivanje prava osoba s invaliditetom na svim razinama obrazovnog sustava, uključujući djecu od najranije dobi;
- omogućiti odgovarajuću ranu procjenu posebnih obrazovnih potreba djece;
- poticati razvoj početne i trajne naobrazbe stručnjaka i nastavnika o problemima invaliditeta;
- pobrinuti se za to da svi obrazovni sadržaji budu pristupačni osobama s invaliditetom;
- poduzimati daljnje mjere da se odgojne i obrazovne ustanove učine pristupačnima osobama s invaliditetom;
- osigurati da roditelji djece s teškoćama u razvoju budu aktivni partneri u postupku razvoja individualiziranih obrazovnih programa za njihovu djecu;
- osigurati pristup neformalnom obrazovanju koji će mladima s invaliditetom omogućiti razvijanje potrebnih vještina koje ne mogu usvojiti redovnim školovanjem.

Mjere i aktivnosti

1. Osiguravanje besplatne dostupnosti školskih prostora, sadržaja i stručne pomoći djeci i mladima s teškoćama u razvoju za izvannastavne i sportske aktivnosti
Prostori vrtića i osnovnih škola trebaju se koristiti izvan nastave za slobodne aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama u razvoju.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s obrazovnim ustanovama, udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2010.

2. Upoznavanje odgojno-obrazovnih ustanova grada Križevaca s programskim djelovanjem udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- predstavljanje Vodiča kroz grad Križevce za osobe s invaliditetom svim odgojno-obrazovnim ustanovama grada Križevaca
Rok: 2007.
- održavanje tribina i ciljanih susreta predstavnika udruga s učenicima vrtića i škola
Rok : kontinuirano
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom

3. Izrada snimke stanja u svrhu utvrđivanja stvarnog stanja u vezi s nezavršavanjem srednjoškolskog obrazovanja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2008.

4. Osiguravanje dodatne specijalne i didaktičke opreme i posebnih didaktičkih sredstva za sve odgojno-obrazovne ustanove grada Križevaca te informatičke opreme i elemenata informatičke podrške za gluhu i slijepu djecu i mlade
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

5. Uvođenje asistenta u nastavi i tumača za znakovni jezik u nastavi djeci s teškoćama u razvoju
Aktivnosti:
- formiranje Komisije za utvrđivanje potrebe za asistentom i tumačem za znakovni jezik
- izrada kriterija za dodjelu asistenta i tumača za znakovni jezik
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: školska godina 2008./2009. i dalje kontinuirano

6. Stipendiranje učenika i studenata s invaliditetom
Aktivnosti:
- izrada kriterija za dodjelu stipendija
- priprema prijedloga odluke
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok:  školska godina 2009./2010. i dalje kontinuirano

7. Osiguravanje besplatnih udžbenika na Brailleovom pismu ili zvučnom zapisu za slijepu djecu Grada Križevaca
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok: školska 2008./2009.

 

3. Područje: ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Uvod i ocjena stanja

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju («Narodne novine», broj 85/06, 105/06 i 118/06) propisuje da je zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obvezno i dobrovoljno. Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a provodi ga Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.
U okviru obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava se pravo na zdravstvenu zaštitu i prava na novčane naknade.
U Planu i programu mjera iz obveznoga zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», broj 126/06), planirane su i neke mjere za osobe s invaliditetom kao zdravstveno osobito osjetljivu skupinu. Utvrđeni su prijedlozi za prevenciju oštećenja zdravlja koja dovode do invaliditeta i prijedlozi za poboljšavanje kvalitete zdravstvene zaštite osoba s invaliditetom.
Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju («Narodne novine», broj 85/06) uređuje vrste uvjete i način provođenja dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a provode ga društva za osiguranje. Dijeli se na dopunsko, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.
Osobama s invaliditetom i drugim građanima trebaju biti dostupna prava na primarnu, specijalističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, specifičnu zdravstvenu njegu. Uz to je potrebno obuhvatiti pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjeske, lakše ostvarivanje prava na ortopedska i druga pomagala, korištenje lijekova utvrđenih osnovnom i dopunskom listom prema potrebi, te pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
U okviru sustavnog modela edukacija održano je nekoliko edukacija na razini primarne zdravstvene zaštite o načinu i potrebi evidentiranja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
U Gradu Zagrebu provedeno je istraživanje za potrebe izrade Prijedloga praćenja djece s neurorizicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.640 dojenčadi i male djece iz Zagreba i 311 iz Rijeke, radi utvrđivanja prevalencije neurorizika i kongenitalnih anomalija te praćenja provođenja određenih preventivnih aktivnosti (preventivnih pregleda i cijepljenja). Prikupljeni podaci pokazuju da u uzorku iz Zagreba 24,7% dojenčadi ima neki od perinatalnih rizičnih čimbenika. Hiperbilirubinemija se kao perinatalni rizični čimbenik javlja u više od 44% dojenčadi s rizikom, prijevremeni porod u više od 3% djece s rizikom, više plodna trudnoća u oko 15% slučajeva kao i porodna trauma. Navedeni podaci značajni su za planiranje cjelovite zdravstvene zaštite djece s neurorizicima.
Istraživanje je pokazalo i stupanj provođenja nužnih medicinskih postupaka tijekom procjene pojedinih rizika koji mogu značajno utjecati na psihomotorni razvoj djeteta. Podaci pokazuju visok stupanj odgovornosti, ali svakako treba raditi više na ranoj dijagnostici i većem obuhvatu rizičnih čimbenika.
Iako je osiguranje ostvarivanja prava s područja zdravstvene zaštite u državnoj nadležnosti, Grad Križevci, sukladno materijalnim i organizacijskim mogućnostima, tijekom proteklog razdoblja nizom je mjera i aktivnosti osiguravao viši standard zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom, osobito onima s najtežim stupnjem invaliditeta.
Treba istaknuti otvaranje objekta grupne prakse i pedijatrije, gdje će se u bitnome moći podići veća razina pružanja medicinskih usluga. Omogućen je pristup (izgradnja odgovarajuće rampe) dvijema stomatološkim ordinacijama i tako omogućen pristup osobama s invaliditetom s najtežim stupnjem tjelesnog oštećenja tim ordinacijama. Poboljšana je kvaliteta usluga adaptacijom prostora ambulante fizikalne terapije. Kupnjom mamografa u Domu zdravlja Križevci, postignut je veliki korak u prevenciji raka dojke, a time i nastanka invaliditeta.
Tijekom sljedećeg razdoblja osigurat će se nastavak već spomenutih projekata i potaknuti uvođenje novih mjera u cilju podizanja zdravstvenog standarda svih osoba s invaliditetom, a osobito onih s najtežim stupnjem i višestrukim oštećenjima.

 

Ciljevi:

- osigurati jednak pristup uslugama zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom bez obzira na spol, dob, podrijetlo ili stupanj invaliditeta;
- osobama s invaliditetom, bez obzira na spol, dob, podrijetlo ili stupanj invaliditeta, osigurati jednak pristup raspoloživim specijaliziranim uslugama;
- osobama s invaliditetom, bez obzira na spol, dob, podrijetlo ili stupanj invaliditeta, osigurati potpunu uključenost u donošenje odluka o planu za njihovu osobnu zdravstvenu skrb;
- osigurati da potrebe osoba s invaliditetom budu uključene u informativni materijal zdravstvenog obrazovanja i kampanje javnog zdravstva;
- osigurati pristupačnost zdravstvenim ustanovama i kapacitete za sve osobe s invaliditetom na način razumljiv osobama s različitim vrstama oštećenja;
- osigurati poštivanje specifičnosti s aspekta spolova u zdravstvenoj zaštiti osoba s invaliditetom;
- osigurati jednak pristup zdravstvenim uslugama žena s invaliditetom, uključujući posebice pretporođajno, ginekološko savjetovanje i liječenje, te savjetovanje o planiranju obitelji;
- osobama s invaliditetom omogućiti pristup informacijama o pravima i mogućnostima njihova ostvarivanja na jeziku razumljivom osobama s različitim vrstama oštećenja;
- osigurati provođenje rane dijagnostike u cilju otkrivanja i pravodobnog liječenja invaliditeta.

Mjere i aktivnosti

1.  Osigurati prilagodbu zdravstvenih ustanova sukladno Pravilniku
Aktivnosti:
- prilagodba objekata za pristup i korištenje osoba s invaliditetom
- nabava nužnih pomagala i posrednika u komunikaciji za osobe s invaliditetom u zdravstvene ustanove (dizalice, prilagođeni WC, mamografski aparat, tumač za gluhe osobe, staze vođenja, induktivna petlja, telefon za nagluhe)
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.

2. Poticanje svih oblika aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u kreiranju, provođenju i praćenju zdravstvenih preventivnih programa
Aktivnosti:
- u pripremi i provođenju svih mjera i aktivnosti u cilju prevencije i osiguravanja postojećega zdravstvenog statusa potrebna je stalna suradnja udruga osoba s različitim vrstama oštećenja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

4. Osiguravanje stalne edukacije liječnika i drugih stručnjaka u sustavu zdravstva o obilježjima i specifičnostima invaliditeta
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa ( predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih liječnicima i zdravstvenim stručnjacima u bolnicama za rehabilitaciju, ginekološkim odjelima i rodilištima, pedijatrijskim odjelima i stomatološkim ambulantama i dr.
- edukacija o primjeni Međunarodne klasifikacije funkcioniranja invaliditeta i zdravlja (ICFDH)
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2008./2009.

5. Zdravstvena zaštita djece s teškoćama u razvoju
Aktivnosti:
- inicirati osiguranje prostornih i drugih kapaciteta koji djeci s najtežim oblicima invaliditeta ili u specifičnim situacijama omogućuju boravak roditelja/ skrbnika u bolnici
- potaknuti unapređivanje uvjeta za provođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u zdravstvenim ustanovama u okviru projekta „Bolnički razredni odjeli“
- potaknuti osiguravanje prostornih, stručnih i drugih uvjeta za provođenje ranog dijagnostičkog postupka i ranih intervencija za djecu s višestrukim oštećenjima, autističnim poremećajem i drugim oštećenjima
- osiguravanje materijalnu i stručnu podršku za provođenje postupaka fizikalne i druge potrebne terapije preko standarda koji osiguravaju važeći zakonski propisi
- osiguravati psihosocijalnu potporu i informacijsku podršku roditeljima koji se suočavaju s dijagnozom svoga djeteta
Rok: do 2010.
- sudjelovanje u pripremi za organizaciju Registra neurorizične djece za područje Križevaca.
Rok: 2008./2009.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom

6. Zdravstvena zaštita žena s invaliditetom
Aktivnosti:
- osiguravanje dostupnosti prilagođenog ginekološkog stola s odgovarajućim savjetovanjem i liječenjem
- formiranje centra za žene u potpunosti dostupnog i za žene s invaliditetom
- organiziranje redovnih dvogodišnjih mamografskih pregleda za žene s invaliditetom
- organizacija redovnih edukacija s područja zdravlja žena, reprodukcijskog i spolnog zdravlja, planiranja obitelji i drugih specifičnih područja, osobito onih namijenjenih mladim djevojkama i ženama s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

4. Područje: SOCIJALNA ZAŠTITA

Uvod i ocjena stanja

Socijalna zaštita uključuje naknade socijalnog osiguranja i socijalne pomoći te socijalne usluge. Uglavnom obuhvaća sve mjere kojima je cilj zaštita ranjivih skupina. U mnogim situacijama osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti odgovarajuću dobrobit od sustava socijalne zaštite, dijelom zbog nedostatka takvih usluga, a dijelom zbog njihove nepristupačnosti.
Socijalna su prava utvrđena u Europskoj socijalnoj povelji (ETS broj 163), uključujući posebice pravo na socijalnu zaštitu (članak 12.), pravo na socijalnu i medicinsku pomoć (članak 13.), te pravo na dobrobit koju pružaju službe sustava socijalne skrbi (članak 14.). Provedba ovih prava smanjuje rizik od isključenosti iz društva i marginalizacije i direktno pridonosi ostvarivanju prava osoba s invaliditetom na neovisnost, društvenu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice (članak 15.).

 

Ciljevi:

- omogućiti jednak pristup socijalnoj zaštiti osobama s invaliditetom;
- osigurati da se raspoloživost socijalnih usluga i potpore temelji na razumnoj, multidisciplinarnoj procjeni potreba određene osobe, te da se periodično preispituje svrhovitost provođenja;
- osigurati da opće socijalne usluge poštuju specifične potrebe osoba s invaliditetom i njihovih obitelji;
- osigurati trajnu interdisciplinarnu usklađenost službi državnih, gradskih i privatnih davatelja socijalnih usluga u mjeri koja odgovara potrebama osoba s invaliditetom;
- osigurati djelotvoran pristup pravdi osobama s invaliditetom na ravnopravnim temeljima s drugim osobama;
- štititi i promicati uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom na ravnopravnim temeljima s drugim osobama.
Osobe s invaliditetom u najvećoj su mjeri ovisne o sustavu socijalne skrbi.
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirivanje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi: centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi i centri za pomoć i njegu.
Djelatnost socijalne skrbi u nadležnosti je Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i dijelom ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Među korisnicima socijalne skrbi značajno mjesto pripada osobama s invaliditetom.
U Gradu Križevci djeluje Centar za socijalnu skrb Križevci, u kojemu je djeluje i savjetovalište za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji, koje ima između ostaloga i zadaću zaštite osoba s invaliditetom.
S obzirom na to da ne postoje ustanove za smještaj osoba s invaliditetom po osnovi invalidnosti, one se smještaju u okviru postojećih kapaciteta gradskih ili privatnih domova za starije i nemoćne osobe, u udomiteljskim obiteljima i drugim domovima socijalne skrbi.
Iako mirovinsko osiguranje nije u nadležnosti Grada, ali s obzirom na to da su umirovljenici Grada Križevaca društvena skupina lošijega materijalnog i socijalnog statusa, korisnici su mnogih općih i ciljanih vrsta pomoći. Značajan je udio osoba s invaliditetom u populaciji umirovljenika, a tijekom godina će, vjerojatno, još više rasti. Osobe s invaliditetom korisnici su svih vrsta pomoći socijalne skrbi Grada Križevaca.
Tijekom sljedećeg razdoblja predviđa se, u okviru Križevačke strategije, nastavak svih dosadašnjih pomoči, mjera i aktivnosti, a također će se realizirati i novi projekti i programi za osobe s invaliditetom, osobito za starije osobe i žene s invaliditetom, djecu i mlade s teškoćama u razvoju i za skupine s najtežim stupnjem oštećenja.
U provođenju Strategije temeljni bi princip trebao biti rješavanje svih pitanja na lokalnoj razini što bliže korisnicima usluga.
Na taj bi se način kontinuirano pratili socijalni i materijalni status korisnika svih vrsta pomoći prema Odluci o vrstama pomoći socijalne skrbi Grada Križevaca i Zakonu o socijalnoj skrbi.
Pojedini programi i pomoći prilagođavali bi se potrebama osoba s invaliditetom određene gradske četvrti, u čemu se očekuje značajna suradnja vijećnika i volontera.
Sukladno tome, određeni bi se broj vijećnika u gradskim četvrtima zadužio za područje socijalne problematike.
Cilj je poboljšati postojeći sustav pomoći Grada Križevaca i prilagoditi ga individualnim potrebama osoba s invaliditetom.

Mjere i aktivnosti

1. Kontinuirano praćenje socijalnog i materijalnog statusa osoba s invaliditetom-korisnika prava iz sustava socijalne skrbi grada Križevaca
Aktivnosti:
- izrada anketnog upitnika o socijalnom statusu osoba s invaliditetom
- provođenje anketiranja
- utvrđivanje potreba i planiranje aktivnosti za grad Križevce
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2008.
 
2. Edukacija i informiranje
Aktivnosti:
- poticanje i pomoć u organizaciji edukacija stručnjaka u ustanovama socijalne skrbi koji rade s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom o obilježjima invaliditeta i socijalnoj skrbi
- poticanje i pomoć organizaciji edukacije roditelja i skrbnika djece s teškoćama u razvoju u cilju informiranja o obilježjima invaliditeta i socijalnoj skrbi
- poticanje i pomoć u organizaciji edukacije volontera i gradskih vijećnika u cilju informiranja o obilježjima invaliditeta i socijalnoj skrbi
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

3. Održavanje tribine o mogućnosti razvoja novih socijalnih usluga za osobe s invaliditetom u gradu Križevcima
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2009.

 

5. Područje: MOBILNOST, PRISTUPAČNOST I STANOVANJE

Uvod i ocjena stanja

Mobilnost, pristupačnost, stanovanje i prijevoz osnovni su preduvjeti za uključivanje osoba s invaliditetom u aktivnosti svakodnevnog življenja. Područje pristupačnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o prostornom uređenju («Narodne novine», broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Zakonom o gradnji (Narodne novine 175/03 i 100/04), Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (Narodne novine 151/05). Zakonom o zaštiti i spašavanju («Narodne novine», broj 174/04) uređeno je područje elektroničkih usluga gluhim osobama, a mobilnost Zakonom o sigurnosti prometa na cestama («Narodne novine», broj 105/04), Zakonom o javnim cestama («Narodne novine», broj 112/06), Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu («Narodne novine», broj 178/04, 48/05, 151/05/ 111/06), Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu («Narodne novine», broj 97/00), Pravilnikom o znaku pristupačnosti («Narodne novine», broj 16/05, 66/05, 15/06 i 12/06), Zakonom o kretanju slijepe osobe s pomoću psa vodiča («Narodne novine», broj 131/98) i brojnim drugim propisima. Na ovim se područjima uočava potreba razvoja hrvatskih standarda.
Grad Križevci je, u okviru svojih nadležnosti, detaljnije razradio neka područja bilo gradskim odlukama ili, što je vrlo čest slučaj, primjerima dobre prakse.
Treba istaknuti da su sredstvima Grada Križevaca i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Gradski bazeni pristupačni osobama s invaliditetom (izgrađena je rampa, sanitarni čvor, kabine za presvlačenje, sunčalište i nabavljen lifter za bazen).
Grad Križevci kontinuirano radi na osiguranju pristupačnosti osoba s invaliditetom svim javnim ustanovama na području Grada Križevaca, tako je riješena pristupačnost osobama s invaliditetom u ordinacije Doma zdravlja Križevci. Poduzete su sve mjere i akcije za pristupačnost osobama s invaliditetom u Ispostavu Porezne uprave u Križevcima.
U ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pokrenut je postupak prilagodbe obrazovnim ustanovnih ustanova učenicima s invaliditetom. Prema prijedlogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Osnovna škola «Vladimir Nazor» u Križevcima predviđena je kao pristupačna škola, a za sada nije predložena niti jedna srednja škola, o čemu slijede zahtjevi i dogovori.
Kako su u većem dijelu javne ustanove, tijela lokalne zajednice i državna tijela smještena u objektima pod zaštitom spomenika kulture, a u većini njih potrebito je ugraditi platformu, nije moguće u kratkom vremenu te objekte prilagoditi osobama s invaliditetom.
U Gradu Križevcima kontinuirano se radi na prilagođavanju prometnica – uklanjanje prostornih prepreka. Većina rubnika na prometnicama je upuštena. Na novijim prometnicama rubnici su upušteni kvalitetno, dok na starijim prometnicama nisu kvalitetno upušteni. U tom smislu Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost izvršio je u suradnji sa udruga osoba s invaliditetom, uvid na terenu za potrebama upuštanja rubnika na pojedinim raskrižjima, da se pojedini rubnici izvedu pravilno. Počinju aktivnosti za ugradnju zvučnih signalizatora na semaforiziranom raskrižju u centru grada radi lakšeg kretanja slijepih osoba. Na novo izgrađenoj šetnici izgrađena je odgovarajuća rampa, kako bi i osobe s invaliditetom mogle koristiti istu.
Na području pristupačnosti značajna je i edukacija stručnih kadrova i samih osoba s invaliditetom.
U razdoblju za koje se donosi Križevačka strategija velika se važnost daje uključivanju univerzalnog dizajna kao poveznice osoba s invaliditetom i ostalog pučanstva u izgrađenom okolišu koji obuhvaća različite mogućnosti u kulturi, prostoru, građevinama, komunikacijama, uslugama, ekonomiji i dr.
Također će se, u specifičnim situacijama, koristiti elementima razumne prilagodbe.
U turističkom pogledu Grad Križevci kao destinacija i pružatelj usluga treba postati dostupan osobama s invaliditetom prema konceptu “Turizam za sve”.
U proteklom razdoblju učinjeni su veliki pomaci u rješavanju stambenih pitanja osoba s invaliditetom iako su potrebe znatno veće od dinamike rješavanja.

 

Ciljevi:

- pratiti primjenu Zakona o gradnji i Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti;
- nastaviti uvođenje prilagođenih prometala;
- usuglasiti iskaznicu za parkiranje i osigurati dovoljan broj pristupačnih mjesta za osobe s invaliditetom;
- učiniti pristupačnim kulturne, sportske, rekreacijske sadržaje;
- potaknuti promjenu zakonskih odredbi o spašavanju u slučaju opasnosti;
- promicati dostupnost u građevinama, na javnim površinama i sredstvima prijevoza za gluhe i slijepe osobe sustavom informiranja;
- osigurati osobama s invaliditetom pristupačnost javnim građevinama, javnim površinama i prijevoznim sredstvima;
- promicati osobne mobilnosti kao preduvjet opće mobilnosti;
- razvijati pakete pristupačnih usluga u prometu;
- potaknuti izmjenu Pravilnika o najmu stanova;
- osigurati informiranost osoba s invaliditetom o nazivlju ulica i trgova.

Mjere i aktivnosti

1. Osiguravanje pristupa javnim građevinama i javnim površinama za osobe s invaliditetom
Aktivnosti:
- osiguravanje pristupačnosti i elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe unutar zdravstvenih i socijalnih ustanova u vlasništvu Grada Križevaca i njihova okoliša
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2009.
- osiguravanje pristupačnosti i elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, prema planu upisa djece i mladih s teškoćama u razvoju
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, obrazovne ustanove i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.
- osiguravanje pristupačnosti sportskim i rekreacijskim ustanovama, građevinama i površinama
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.
- osiguravanje pristupačnosti i elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe u kulturnim ustanovama u vlasništvu grada Križevaca, prema utvrđenim prioritetima udruga osoba s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, ustanove kulture i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.
- osiguranje pristupačnosti građevinama turističke namjene u vlasništvu Grada Križevaca.
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, turističke ustanove i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.

2. Opremanje zdravstvenih i socijalnih ustanova u vlasništvu Grada Križevaca potrebnim funkcionalnim pomagalima za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, zdravstvene ustanove i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010. i dalje kontinuirano prema potrebi

3. Osiguravanje pristupačnog prijevoza za osobe s invaliditetom
Aktivnosti:
- financiranje radnog mjesta vozača Udruge osoba s invaliditetom Križevci
- potaknuti potrebu prilagodbe željezničkog prijevoza i opremanja kolodvora podiznim platformama
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010. i dalje kontinuirano prema potrebi

4. Osiguravanje pristupačnosti područja značajnih za neovisno kretanje i komunikaciju osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- prilagodba središta grada
- kontinuirano ugrađivanje zvučnih signalizatora na novim raskrižjima te na postojećim, sukladno planu prioriteta udruga osoba s invaliditetom
- postavljanje taktilnih površina (linije vodilje i polja upozorenja), sukladno planu prioriteta udruga osoba s invaliditetom
- kontinuirano upuštanje rubnjaka tijekom rekonstrukcije i gradnje prometnica
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

5. Osiguravanje besplatnog parkiranja za osobe s invaliditetom na svim parkirališnim mjestima u gradu Križevcima
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2009.

6. Rješavanje stambenih pitanja osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- iniciranje i sudjelovanje u izradi prijedloga izmjena Pravilnika o najmu stanova
- iniciranje i izrada prijedloga kriterija za korištenje različitih oblika najma gradskih stanova za osobe s invaliditetom (npr. stanovi za najam)
- iniciranje izrade kriterija za osiguravanje pristupa stambenoj jedinici
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

6. Područje: ZAPOŠLJAVANJE, RAD I PROFESIONALNA REHABILITACIJA

 

Uvod i ocjena stanja

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje ključni su elementi društvene uključenosti i ekonomske neovisnosti svih građana radne dobi. Za osobe s invaliditetom zapošljavanje je temeljni uvjet integracije u redovne životne uvjete, a, u usporedbi s osobama bez invaliditeta, zapošljavanje i stope aktivnosti osoba s invaliditetom vrlo su niske. Profesionalna rehabilitacija, sa svim svojim fazama, važna je pomoć u prepoznavanju i aktualizaciji poslova koji najbolje odgovaraju pojedinoj osobi s invaliditetom. Profesionalna rehabilitacija uvjet je koji osobi s invaliditetom stvara temelj za brže i lakše zapošljavanje.
Iako je pravo na rad jedno od temeljnih ljudskih prava, mnogima je ulazak u svijet rada danas nedostupan. Osobe s invaliditetom kao posebna skupina nezaposlenih zasigurno je i najugroženija kategorija u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Područje profesionalne rehabilitacije nepravedno je zanemareno, najvjerojatnije zbog cjelokupne loše slike na području zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Uz nepoštednu konkurenciju na tržištu rada, osobe s invaliditetom susreću se i, s još uvijek, brojnim ukorijenjenim predrasudama, prije svega poslodavaca.
Niz istraživanja tijekom zadnjih godina pokazao je da osobe s invaliditetom ulažu mnogo veće napore u zadovoljavanju svojih i poslodavčevih očekivanja i da su mnogi poslodavci promijenili svoje stavove prema osobama s invaliditetom.
Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada, među ostalim, određen je lošim položajem u obrazovnom sustavu koji nije usklađen s tržištem i potrebama rada. Osobe s invaliditetom na području obrazovanja, u pravilu, zauzimaju loše startne pozicije koje umanjuju šanse za ulazak u svijet rada.
U uvjetima pojačane ponude i smanjene potražnje, osobe s invaliditetom teško se zapošljavaju na otvorenom tržištu rada. Razlozi otežanom pristupu zapošljavanja osoba s invaliditetom su mnogostruki, a svakako najevidentniji razlog je nedovoljna informiranost o mogućnostima i potencijalima osoba s invaliditetom, ali podjednako tako i nedovoljna senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom.
Prilikom zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, od izuzetne važnosti su kompetencije kandidata za konkretno radno mjesto. Invaliditet sam po sebi je irelevantna kategorija u uvjetima kad osoba s invaliditetom posjeduje kompetencije potrebu za uspješno obavljanje svakog pojedinog posla. U svim slučajevima u kojima se invaliditet uzima kao obilježje koje otežava zapošljavanje i rad osobe s invaliditetom koja posjeduje odgovarajuće kompetencije, vrši se izravna ili neizravna diskriminacija osoba s invaliditetom čime im se uskraćuje njihovo pravo na samostalan život i rad.
Međutim, efikasnije i kvalitetnije uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada podrazumijeva odgovarajuće promjene i prilagodbe svakog pojedinca, udruženja, sustava, uz prijeko potrebnu potporu države. Osobe s invaliditetom su aktivni sudionici svakog civiliziranog društva i kao takvi moraju imati mogućnost djelovanja i aktivnog participiranja u svakom društvu.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom («Narodne novine», broj 143/02, 33/05) velik je korak u politici zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Zadnjih se godina zaposlilo više od dvadeset osoba s invaliditetom (16 slijepih telefonista i administratora i tri osobe u invalidskim kolicima), a poduzete su aktivnosti i mjere kako bi, prilagodbom prostora i kvalitetom, pomogli korisnicima sa smanjenim i ograničenim mogućnostima u korištenju usluga.
Društvo je, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon), ispunilo utvrđenu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Uvidom u podatke Zavoda za zapošljavanje o zapošljavanju osoba s invaliditetom

 
 



Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

INA - SPONZOR

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Klikom na sliku pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"