Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Rujan
24

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Strategija politike za osobe s invaliditetom

Križevačka strategija

izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010.

 

1. UVOD

Križevačku strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini donijelo je Gradsko vijeće na Tematskoj sjednici 7. prosinca 2005. godine. Istovremeno je imenovano Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Križevaca sa zadaćom poticanja, praćenja provođenja pojedinih mjera, te pružanja stručne i savjetodavne pomoći nositeljima i suradnicima provođenja mjera i aktivnosti. Značajnu ulogu u pripremi i proceduri donošenja Križevačke strategije imali su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske-SOIH i Udruga invalida Križevci.
Koordinacija, suradnja i djelovanje svih sudionika u provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini bila je vrlo uspješna, tako da su se sve bitne mjere i aktivnosti realizirale u planiranim rokovima i utvrđenim nositeljima. To isto je i Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Križevaca zaključilo na svojoj sjednici 5. travnja 2007. godine, prihvaćanjem i usvajanjem objedinjenog teksta Izvješća o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini izrađenog od strane Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Križevaca. Pored toga Povjerenstvo je na toj sjednici između ostalog konstatiralo i zaključilo da je potrebno daljnje kontinuirano djelovanje svih nositelja i mjera i aktivnosti, sukladno Strateškom planu Udruge invalida Križevci za razdoblje 2007.-2010. godine.
Gradsko vijeće Grada Križevaca,  na svojoj 14. sjednici, održanoj dana 16. travnja 2007. godine raspravljalo je o Izvješću o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini. Rečeno Izvješće je na istoj sjednici jednoglasnom odlukom vijećnika usvojeno. Udruga invalida Križevci na istoj sjednici dalo je pozitivno mišljenje o provedbi mjera Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini. Dakle, podržalo je Izvješće o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini. U svom izlaganju na istoj sjednici,  između ostaloga napomenuo sam da u koliko ima nekih manjkavosti u Izvješću o provedbi mjera i aktivnosti Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini, a koje su po mišljenju Udruge invalida Križevci objektivne naravi, ne treba umanjiti nastojanje Grada Križevaca, njegovih tijela i službi da poboljša kvalitetu života i neovisnog življenja osoba s invaliditetom područja Grada Križevaca i da Grad Križevci budu po mjeri čovjeka.
Dosadašnja Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini je uspješno provedena. Rezultati provedbe prezentirani su i javnosti i osobama s invaliditetom. To nikako ne znači da je sve za osobe s invaliditetom napravljeno, ali sigurno je da je Križevačka strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini bila prvi sveobuhvatni dokument, koji je prihvaćen na Gradskom vijeću Grada Križevaca i da se više problematika osoba s invaliditetom neće razmatrati kao minorni problem. Usvajanjem ovog dokumenta na Tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Križevaca, dalo je problematici osoba s invaliditetom potrebni i posebni značaj.
Križevačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2010. godine (u daljnjem tekstu: Križevačka strategija) utemeljena je na suvremenim znanstvenim postignućima i odredbama nacionalnih i međunarodnih zakona i dokumenata.
Europsko Vijeće i Parlament su u lipnju 2006. usvojili prijedlog Europske komisije da se 2007. godina proglasi Europskom godinom jednakih mogućnosti u kojoj će se promicati jednake mogućnosti za sve građane Europske unije. Cilj je provedba strategija za osiguranje učinkovite borbe protiv diskriminacije, promicanja različitosti i jednakih mogućnosti, te upoznavanje građana s europskim zakonodavstvom u tom području.
Kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda; Akcijski plan vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.–2015.; Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine.; Zagrebačka deklaracija donesena na Europskoj konferenciji visoke razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za osobe s invaliditetom 2006. –2015. organiziranoj u suradnji s Općom upravom za društvenu koheziju Vijeća Europe i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Zagrebu dana 20.-21. rujna 2007.; Zagrebački memorandum prihvaćen od sudionika XII. Hrvatskog simpozija osoba s invaliditetom i predstavnika Skupštine DPI Europe dana 29. rujna 2007. godine, sadržajno znatno unapređuju položaj osoba s invaliditetom suvremenim pristupom u sustavu primjene ljudskih prava u djelovanju prema osobama s invaliditetom, a u cilju osiguranja jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom - Križevačka strategija prihvaća sadržaj i strukturu narečenih domaćih i međunarodnih dokumenata.
Svrha Križevačke strategije je unapređivanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom i unapređivanje i poštivanje njihova urođenog dostojanstva.
Temeljna načela: poštivanje urođenog dostojanstva, osobne autonomije uključujući slobodu izbora i neovisnost osoba; nediskriminaciju; puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo; poštivanje različitosti i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti; jednakost mogućnosti; pristupačnost; jednakost muškaraca i žena; poštivanje sposobnosti razvoja djece s teškoćama u razvoju i poštivanje prava djece s teškoćama u razvoju na očuvanje vlastitog identiteta.

 

Ciljevi

Treba osigurati potpunu integraciju osoba s invaliditetom ostvarivanjem integracije na važnim životnim područjima ravnopravnim sudjelovanjem u političkom, javnom i kulturnom životu; u procesu odgoja i obrazovanja; u zapošljavanju, zdravstvu i rehabilitaciji; u socijalnoj zaštiti; u pravnoj zaštiti i zaštiti od nasilja; u istraživanju i razvoju i u drugom.
Strategija u potpunosti promovira građansku perspektivu i socijalni model djelovanja prema osobama s invaliditetom utemeljen na sustavu primjene ljudskih prava. U potpunosti odbacuje poistovjećivanje osobe s invaliditetom s ulogom pacijenta kojemu je potrebna zdravstvena ili neka druga skrb. Naglasak je na sposobnostima osobe koja će, nakon što društvo ukloni postojeće prepreke, ostvariti svoj potpuni razvoj.
Osobita se važnost daje udrugama osoba s invaliditetom koje, tijekom cijelog procesa, od kreiranja do realizacije i evaluacije mjera i aktivnosti trebaju biti istinski partner vlasti.
U planiranju i provođenju mjera i aktivnosti na svim područjima Križevačke strategije osobitu pozornost treba posvetiti pojedinim skupinama unutar cjelokupne populacije osoba s invaliditetom:
- ženama i djevojkama s invaliditetom koje su vrlo često suočene s višestrukom diskriminacijom s obzirom na spol i invaliditet;
- osobama s teškim invaliditetom koje trebaju visoku razinu društvene potpore, a kvaliteta njihova života najdirektnije ovisi o razvijenosti servisa i usluga u zajednici;
- djeci s teškoćama u razvoju treba omogućiti uživanje svih prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta kao svoj drugoj djeci;
- mladim osobama s invaliditetom koje se kao osobito ranjiva skupina suočavaju s nizom zapreka u procesu obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i sl.;
- osobama s invaliditetom starije životne dobi koje postaju sve brojnija i značajnija društvena skupina i izazov kreiranju politika za osobe s invaliditetom.
Navedene skupine osoba s invaliditetom zahtijevaju multidisciplinarni pristup u planiranju i provođenju mjera i aktivnosti na svim područjima djelovanja.
U provođenju mjera i aktivnosti na svim područjima Križevačka strategija se rukovodi glavnim ciljem -ukidanjem svake diskriminacije na temelju invaliditeta koja je svako ograničavanje ili isključivanje na temelju invaliditeta, posljedica kojega je narušavanje integriteta osobe. Invaliditet ne smije biti razlog uskraćivanju ili narušavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda na kulturnom, političkom, gospodarskom i svakom drugom području.
Donošenjem Križevačke strategije nastavlja se proces uspostave učinkovitog i odgovornog sustava cjelovite skrbi za osobe s invaliditetom Grada Križevaca.
Križevačka strategija postaje obvezujući dokument za sve gradske urede, ustanove i trgovačka društva Grada Križevaca.
Očekivani učinak Križevačke strategije je promjena shvaćanja javnosti Grada Križevaca prema osobama s invaliditetom, u cilju njihove pune integracije u društvo, što traži i javnu kampanju.
Konačni cilj Križevačke strategije je omogućavanje potpune socijalne integracije osoba s invaliditetom ove jedinice lokalne samouprave, koja pak takovim osobama omogućava samostalno življenje.

Područja djelovanja

Grad Križevci će, tijekom razdoblja primjene Križevačke strategije, provoditi mjere i aktivnosti za sve osobe s invaliditetom u Gradu Križevcima na područjima: Obitelj i život u zajednici; Odgoj i obrazovanje; Zdravstvena zaštita; Socijalna zaštita; Mobilnost, pristupačnost i stanovanje; Zapošljavanje, rad i profesionalna rehabilitacija; Pravna zaštita i zaštita od nasilja i zlostavljanja; Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti; Istraživanje i razvoj i međunarodna suradnja; Sudjelovanje u političkom i javnom životu, kulturi, razonodi i sportu i Civilno društvo.

Križevačka strategija će u potpunosti djelovati na temeljima socijalne kohezije kao glavnoga temelja izgradnje i održavanja socijalnog društva. Povezivanjem i integriranjem svojih vrijednih ljudskih i materijalnih potencijala Grad Križevci može jamčiti određenu razinu dobrobiti svim svojim građanima, o osobito vrlo ranjivim grupama kao što su to osobe s invaliditetom.

Područja djelovanja Križevačke strategije uvjetno su podijeljena, a mjere i aktivnosti međusobno se nadopunjuju i uvjetuju. Veći je dio mjera u izravnoj nadležnosti gradskih upravnih tijela i institucija, ali su jednako značajne i mjere u nadležnosti ministarstava i državnih institucija koje se ne mogu uspješno ostvariti bez aktivnog sudjelovanja tijela lokalne i regionalne razine.

Temeljni podaci o osobama s invaliditetom

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom na dan 16.11.2007. godine u Križevcima živi 22.324 osoba od čega su 2.012 osobe s invaliditetom (9%). 1259 ih je muškog spola (63%), a 753 ženskog spola, (37%). U Križevcima je 186 djece s invaliditetom u dobnoj skupini 0-18 (9,2%) 1092 osobe s invaliditetom (54,3%) su u radno aktivnoj dobi 20-64 godine, dok su 734 u dobnoj skupini 65+ (36,5%). Najveći broj osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolska obrazovanje, a po zvanju su u najveće broju slučajeva radnici bez zanimanja, poljoprivredni radnici ili domaćice. U najvećem udjelu osobe s invaliditetom žive u bračnoj zajednici. Prema podacima sustava socijalne skrbi osobe s invaliditetom u najvećem broju žive u obitelji dok ih 104 živi samo, a njih 91 živi u nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja, 293 osobe imaju potrebu za tuđom njegom i pomoći u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. prema podacima iz sustava prosvjete 124 učenika s invaliditetom ili većim teškoćama u razvoju, zahtjeva primjereni oblik odgoja i obrazovanja.

Prema članku 3. Zakona o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Križevaca su (tablica 1.):

Tablica 1. Vrste tjelesnih/mentalnih oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Križevaca

image

*Napomena: ukupan broj dijagnoza je veći od ukupnog broja osoba zbog postojanja višestrukih oštećenja

Iz tablice 1. razvidno je da su oštećenja lokomotornog sustava, drugih organa i organskih sustava, duševni poremećaji te oštećenja središnjeg živčanog sustava najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava su: bolesti kralježnice s posljedičnom otežano pokretljivošću (dorzopatije) kod 365 osoba, koksartroza kod 120 osoba i gonartroza kod 87osoba.

Najčešći uzroci oštećenja drugih organa i organskih sustava su posljedica bolesti srca i krvnih žila te posljedica novotvorevina. 236 osoba s invaliditetom ima oštećenje srca i krvnih žila, a 87 osoba ima posljedice novotvorina koje, kao vodeća ili komorbidetetna dijagnoza, uzrokuju invaliditet te znatno smanjuje funkcionalnu sposobnost kod osobe s invaliditetom.

Demencije su najčešći uzrok duševnih poremećaja. 156 osoba s invaliditetom ima navedeni duševni poremećaj. Najčešći uzrok oštećenja središnjeg živčanog sustava je posljedica cerebrovaskularnog inzulta. Kod 125 osoba s invaliditetom cerebrovaskularni inzult je uzrok invaliditeta. Iz tablice 1. razvidno je da na području Grada Križevaca živi 99 osoba s mentalnom retardacijom od čega su 49 LMR, 33UMR, 14 TMR te tri osobe s dubokom mentalnom retardacijom.

Zbog potpunijeg prikaza uzroka invaliditeta, na području Grada Križevaca, izdvajamo i dijagnoze koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja, a nisu navedene u priloženom opisu vrsta oštećenja (tablica 2).

Tablica 2. Prikaz dijagnoza koje nose visok stupanj funkcionalnog onesposobljavanja a nisu navedena u priloženom opisu vrsta oštećenja

image

Što se tiče resora iz koji osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava: 1208 ih ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 559 iz sustava socijalne skrbi, 190 branitelja s invaliditetom preko Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 124 učenika iz sustava prosvjete dok 35 ratna i mirnodopska vojna invalida II svjetskog rata i poraća preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Potrebno je istaći da 104 osobe ostvaruje prava iz više izvora.

Na području grada Križevaca je 1014 osoba koje se nalaze u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i čiji je uzrok invaliditeta vezan uz radni proces (invalidi rada).

Što se tiče pomagala: 57 osoba zahtjeva neki oblik pomagala za vid, 26 neki oblik pomagalo za sluh, a 1287 osoba neki oblik pomagala za pokretanje od čega oko 80 ima indikaciju za invalidska kolica.

U Gradu Križevcima je 190 branitelja s invaliditetom kod koji su psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu najčešći uzrok invaliditeta.

 

1. Područje: OBITELJ I ŽIVOT U ZAJEDNICI

Uvod i ocjena stanja

Uvažavajući obitelj kao najvišu društvenu vrijednost i najznačajniju zajednicu za svaku osobu pa tako i osobu s invaliditetom, gdje je uloga obitelji presudna za razvoj i uspješnu integraciju osobe s invaliditetom, država potiče puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i promiče njihova prava na osobni integritet, osiguravajući dostupnu i sigurnu mrežu usluga i servisa u obiteljskom okruženju.
S ciljem sveobuhvatne skrbi o obitelji osoba s invaliditetom u obiteljskom životu, promicanju njihovih prava na osobni integritet i kontinuirano poboljšanje zakonodavstva u svrhu sprečavanja diskriminiranja djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, cjelokupno djelovanje društva oslanja se na postojeće strateške dokumente nacionalne razine: Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2007. do 2012., Nacionalnu populacijsku politiku, Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. i Protokol o postupanja u slučaju nasilja u obitelji.
Socijalni model utemeljen na promicanju ljudskih prava osoba s invaliditetom prihvaćeni je koncept djelovanja prema osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj i Gradu Križevci, a temelji se na filozofiji inkluzije koja smatra da svatko na svoj način može pridonijeti društvu i da mu, prije svega, pripada. Na osobu s invaliditetom gleda se kroz njezine mogućnosti, sposobnosti i interese. Položaj osoba s invaliditetom društveno je uvjetovan i stoga se društvo treba prilagođavati njihovim potrebama.
Prihvaćen je također model u zajednici utemeljene rehabilitacije kao alternativu institucijskoj zaštiti. Ovaj model polazi od temeljne pretpostavke da zajednica treba stvoriti uvjete za razvoj rehabilitacije, ravnopravnosti i socijalne integracije osoba s invaliditetom.
Ciljevi ovoga koncepta su:  jačanje razvoja izvaninstitucijskih oblika skrbi, odnosno potpora kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe obitelji osoba s invaliditetom i uspostavi ravnoteže obiteljskih i profesionalnih obveza i organiziranim aktivnostima djece u slobodnom vremenu. Na taj način sprečava se institucionalizacija djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom i osigurava kvalitetan život u obitelji;  pružanje kontinuirane podrške u obitelji izravnom stručnom podrškom u obitelji i uključivanjem članova obitelji u savjetovalište te potreba edukacije roditelja i stručnjaka koji rade s djecom s neurorazvojnim smetnjama;  život u obitelji (domu);  stvaranje što normalnijih životnih uvjeta i odgovarajućeg sustava usluga na području stanovanja, zapošljavanja i slobodnog vremena.
Sastavni dio ovog koncepta je i inkluzivno obrazovanje koje omogućuje djeci s teškoćama u razvoju obrazovanje u redovnim uvjetima.
Ovo su suštinski ciljevi i svrhe svih mjera i aktivnosti Križevačke strategije, a na području Obitelj i život u zajednici posebno su istaknute i na neki su način sažetak Križevačke strategije.
U politici prema osobama s invaliditetom težište je na aktivnosti osobe u planiranju, izboru i kreiranju akcija i metoda koje u većoj mjeri određuju njihove životne uvjete. Uspjeh intervencija direktno ovisi o snazi i organizaciji partnerstva državnog i civilnog sektora te osobe s invaliditetom i njezine obitelji.
Iako moderna obitelj tijekom zadnjih godina doživljava niz transformacija koje nužno djeluju na njezinu stabilnost, obitelj koja se susreće s teretom invaliditeta izložena je dodatnim promjenama i nerijetko treba snažnu društvenu potporu za svoj opstanak.
Suočavanje obitelji s dijagnozom djeteta ili odraslog člana iznimno je stresna situacija koja potpuno mijenja obiteljsku dinamiku. Podizanje djeteta s teškoćama u razvoju zahtijeva dodatne psihofizičke i materijalne napore, dodatna znanja za roditelje, drugu djecu i eventualne druge članove u obitelji. Pravodobna i interdisciplinarna stručna pomoć obitelji može uspješno spriječiti dublje poremećaje i progresiju oštećenja. Osobi s invaliditetom i njezinoj obitelji treba omogućiti potpunu integraciju u uređenoj, dostupnoj i prilagođenoj zajednici.
Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u vrtiće, osnovne i srednje škole u Gradu Križevci zadovoljavajuće je, ali u sljedećem razdoblju svakako treba učiniti još mnogo više.
Osim građevinskih barijera, neusklađenosti programa obrazovanja, nedostatka didaktičkih i drugih pomagala, nužno je uklanjati komunikacijske prepreke uvođenjem odgovarajućih načina komunikacija za osobe s različitim vrstama oštećenja. Značajne prepreke procesu odgojno-obrazovne integracije nalaze se u nedovoljnoj educiranosti stručnjaka na tom području o problemima i potrebama osoba s invaliditetom. Stoga je potrebna uspostava sveobuhvatne i sustavne edukacije nositelja odgojnih i obrazovnih funkcija te roditelja i članova obitelji o specifičnosti potreba i problema osoba s različitom vrstom oštećenja.
Područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zbog niza prepreka, najveći je problem za osobe s invaliditetom i u većim i razvijenijim zemljama, a kod nas je to još izraženije. Predrasude poslodavaca o sposobnostima i mogućnostima osoba s invaliditetom i neodgovarajuća kvalifikacijska struktura osoba s invaliditetom za potrebe tržišta rada, glavni su razlozi nepovoljne situacije na području zapošljavanja.
Grad Križevci je u suradnji sa tijelima državne uprave, udrugama osoba s invaliditetom, drugim organizacijama, ustanovama i institucijama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i Udrugom invalida Križevci aktivno sudjelovao u uključivanju osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice, poštivajući pritom pravo izbora osoba s invaliditetom u odabiru načina života prema vlastitim kriterijima i vrijednostima.
Savjetodavni i savjetovališni rad za osobe s invaliditetom i za članove njihovih obitelji, započeo je tijekom 2006. godine. Savjetodavni rad organizirao je i ustrojio Centar za socijalnu skrb Križevci. Savjetodavni rad obavlja se svakog ponedjeljka u vremenu od 13,00 do 15,00 sati u prostorijama Centra. Sukladno svojoj nadležnosti, kadrovskim i stručnim mogućnostima Centra za socijalnu skrb Križevci nastojat će opseg i sadržaj savjetodavnog i savjetovališnog rada i dalje nadograđivati.
Osmišljavanje različitih oblika života u zajednici i odmak od klasičnih institucija za smještaj osoba s invaliditetom prema organizaciji života osoba s invaliditetom u manjim zajednicama koje oponašaju obiteljski način života najuvjerljivije potvrđuje pripremljenost zajednice za život osoba s invaliditetom.
Grad Križevci, nizom konkretnih aktivnosti, dokazao je navedenu orijentaciju, ali treba još studioznije pristupiti uklanjanju postojećih, naslijeđenih prepreka za stjecanje takvih obilježja.

 

Ciljevi su:

- unaprijediti i proširiti djelovanje savjetovališta Grada Križevaca za osobe s invaliditetom i članove obitelji;
- poticati odgoj djece s teškoćama u razvoju i mladih osoba s invaliditetom za partnerske i roditeljske uloge;
- poticati razvoj svijesti o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja;
- promovirati obiteljske vrijednosti i isticati značenje kvalitetnoga obiteljskog okruženja za razvoj djeteta s teškoćama;
- razvijati pristupačne sustave odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom;
- osigurati pristup informacijama o pravno-obiteljskoj zaštiti i drugim pravima osobama s invaliditetom i članovima obitelji;
- unaprijediti izvan institucijske oblike potpore djeci s teškoćama u razvoju/osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima;
- razvijati jednak pristup pravima i uslugama;
- pružati potporu neovisnom življenju osoba s najtežim invaliditetom;
- unaprijediti obiteljski život osoba s invaliditetom u zajednici primjerenom stambenom politikom i politikom zapošljavanja, zdravstvenom i socijalnom zaštitom i dr.
Na ovom se području mjere najdirektnije odnose na poboljšavanje uvjeta života obitelji osobe s invaliditetom, a mjere na području života u zajednici nalaze se u svim drugim područjima Križevačke strategije.

Mjere i aktivnosti

1. Unapređivanje rada Savjetovališta grada Križevaca za osobe s invaliditetom
Postojeću kadrovsku strukturu i vremensku dinamiku Savjetovališta u sljedećem je razdoblju potrebno proširiti zbog uvođenja niza novih aktivnosti i uključivanja većeg broja korisnika.
Aktivnosti:
- organizacija edukacija s područja reprodukcije i planiranja obitelji te odgoja za partnerske i roditeljske uloge za mlade osobe s invaliditetom;
- organizacija predavanja, komunikacijskih treninga, radionica i sl. u cilju jačanja psihosocijalne stabilnosti obitelji osoba s invaliditetom;
- organizacija savjetovališnog rada s obiteljima nakon neposrednog suočavanja s dijagnozom djeteta s teškoćama u razvoju u cilju pravodobnog poduzimanja odgovarajućih aktivnosti;
- organizacija predavanja, komunikacijskih treninga, radionica i sl. voditelja i članova udruga osoba s invaliditetom u cilju postizanja što bolje psihosocijalne stabilnosti i osnaživanja za stjecanje sposobnosti samozagovaranja.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb     Križevci, Zavodom za javno zdravstvo i udrugama osoba s invaliditetom.
Rok:  kontinuirano

2. Provođenje edukacije stručnjaka i djelatnika koji djeluju prema osobama s invaliditetom
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih odgajateljima, nastavnicima i drugim stručnjacima u predškolskim i obrazovnim institucijama
Rok: 2008.
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih liječnicima i zdravstvenim stručnjacima
Rok: 2008.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci, Zdravstvenim ustanovama, Zajednicom športskih udruga i udrugama osoba s invaliditetom

3. Provođenje edukacija roditelja/skrbnika djece s teškoćama u razvoju u vrtićima i osnovnim školama
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih roditeljima djece s teškoćama u razvoju u cilju odgovarajućeg postupanja s djetetom, ovisno o vrsti i stupnju oštećenja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju,  ostalim obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb Križevci, i udrugama osoba s invaliditetom

Rok: 2008.

4. Provođenje edukacija gradskih vijećnika i policajaca u zajednici
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa (predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih vijećnicima i aktivistima u gradskim četvrtima i policajcima u zajednici.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s Policijskom upravom i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do 2009.

5. Rana socijalna intervencija u obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
predstavlja stručnu informativnu i psihosocijalnu podršku roditeljima i članovima obitelji neposredno nakon suočavanju s dijagnozom o težim smetnjama u razvoju
Aktivnosti:
- utvrđivanje načina korištenja stručne pomoći u obitelji
- utvrđivanje liste stručnjaka
- provođenje aktivnosti
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama, udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2010.

7. Organizacija dojavnog sustava (Brižni telefon) u cilju osiguravanja odgovarajuće pravodobne pomoći za osobe s invaliditetom i nemoćne osobe starije životne dobi
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s Ustanovom za zdravstvenu njegu u kući grada Zagreba (projekt dr. Bobuša), udrugama osoba s invaliditetom i dr.
Rok: 2008.

 

2. Područje: ODGOJ I OBRAZOVANJE

Uvod i ocjena stanja

Obrazovanje je temeljni uvjet društvene uključenosti i neovisnosti osoba s invaliditetom. Većina međunarodnih dokumenata ističe kvalitetno obrazovanje kao jedno od prioritetnih područja za djecu i mlade, a također i za one s teškoćama u razvoju.
Stvaranje mogućnosti za sudjelovanje osoba s invaliditetom u redovnom obrazovanju nije važno samo za djecu i mlade s teškoćama u razvoju, upoznavanje i život s različitostima bogatstvo je za svaku osobu.
Područje odgoja i obrazovanja strateški se odvija prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. te Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. Ovi dokumenti donose mjere kojima se unapređuje i ujednačava kvaliteta cjelokupnog sustava na državnoj razini i jamče jednake mogućnosti za puni razvoj potencijala svakog pojedinca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Temeljni je cilj za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama odgojno-obrazovni sustav učiniti dostupnim i prohodnim kako bi se osigurala načela - Škola za sve i Cjeloživotno obrazovanje. Obrazovanje je sveobuhvatno i odnosi se na sva životna razdoblja.
Ustanove redovnog obrazovanja i specijaliziranih programa treba poticati na pružanje potpore osobama s invaliditetom u gradskim četvrtima za potpuno uključivanje.
Djeca iz posebnih skupina nisu izolirana od druge djece već su, uz provedbu programa prilagođenog njihovim posebnim potrebama, uključena u sve redovite aktivnosti vrtića s mogućnošću njihove kasnije integracije u redovite skupine. Roditelji djece u posebnim skupinama oslobođeni su sudjelovanja u cijeni programa, uz uvjet da sami osiguraju prijevoz djece. Posebne programe predškolskog odgoja djece s teškoćama u razvoju provode odgojno-obrazovne, zdravstvene i socijalne ustanove i udruge.
Osnovni nositelji ovoga područja su svakako Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Križevci, Dječji vrtići na području Grada Križevaca. Svojim programima, projektima i znanstvenim metodama podupirali su integraciju djece s teškoćama u razvoju tako da zadovolje njihove specifične potrebe, te razviju i učvrste njihove individualne sposobnosti.
Prema Zakonu o osnovnom školstvu (Narodne novine 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 114/01, i 76/05) i Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju («Narodne novine», broj 23/91) u redovnim osnovnim školama Grada Križevaca školuju se: učenici s lakšim teškoćama u razvoju, učenici sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima, učenici s lakom mentalnom retardacijom.
Učenici s većim teškoćama u razvoju školuju se prema posebnim planovima i programima u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa.
Sukladno članku 22. Zakona o srednjem školstvu («Narodne novine», broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01, i 81/05) te Pravilniku o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju («Narodne novine», broj 86/92), učenici se potpuno ili djelomično integriraju u redovne srednje škole, odnosno, učenici s većim teškoćama u razvoju školuju se u posebnim ustanovama prosvjete, zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa. Učenici s većim teškoćama, umjerenom ili težom mentalnom retardacijom i učenici s autizmom ne obrazuju se već se osposobljavaju do 21. godine života.

 

Ciljevi:

- osigurati da sve osobe, bez obzira na narav i stupanj oštećenja, imaju jednak pristup obrazovanju;
- osigurati školovanje temeljeno na individualiziranom odgojno-obrazovnom planiranju i fleksibilnim organizacijskim modelima;
- podržavati i promicati cjeloživotno učenje osoba s invaliditetom;
- poticati poštivanje prava osoba s invaliditetom na svim razinama obrazovnog sustava, uključujući djecu od najranije dobi;
- omogućiti odgovarajuću ranu procjenu posebnih obrazovnih potreba djece;
- poticati razvoj početne i trajne naobrazbe stručnjaka i nastavnika o problemima invaliditeta;
- pobrinuti se za to da svi obrazovni sadržaji budu pristupačni osobama s invaliditetom;
- poduzimati daljnje mjere da se odgojne i obrazovne ustanove učine pristupačnima osobama s invaliditetom;
- osigurati da roditelji djece s teškoćama u razvoju budu aktivni partneri u postupku razvoja individualiziranih obrazovnih programa za njihovu djecu;
- osigurati pristup neformalnom obrazovanju koji će mladima s invaliditetom omogućiti razvijanje potrebnih vještina koje ne mogu usvojiti redovnim školovanjem.

Mjere i aktivnosti

1. Osiguravanje besplatne dostupnosti školskih prostora, sadržaja i stručne pomoći djeci i mladima s teškoćama u razvoju za izvannastavne i sportske aktivnosti
Prostori vrtića i osnovnih škola trebaju se koristiti izvan nastave za slobodne aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama u razvoju.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s obrazovnim ustanovama, udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2010.

2. Upoznavanje odgojno-obrazovnih ustanova grada Križevaca s programskim djelovanjem udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- predstavljanje Vodiča kroz grad Križevce za osobe s invaliditetom svim odgojno-obrazovnim ustanovama grada Križevaca
Rok: 2007.
- održavanje tribina i ciljanih susreta predstavnika udruga s učenicima vrtića i škola
Rok : kontinuirano
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom

3. Izrada snimke stanja u svrhu utvrđivanja stvarnog stanja u vezi s nezavršavanjem srednjoškolskog obrazovanja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2008.

4. Osiguravanje dodatne specijalne i didaktičke opreme i posebnih didaktičkih sredstva za sve odgojno-obrazovne ustanove grada Križevaca te informatičke opreme i elemenata informatičke podrške za gluhu i slijepu djecu i mlade
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

5. Uvođenje asistenta u nastavi i tumača za znakovni jezik u nastavi djeci s teškoćama u razvoju
Aktivnosti:
- formiranje Komisije za utvrđivanje potrebe za asistentom i tumačem za znakovni jezik
- izrada kriterija za dodjelu asistenta i tumača za znakovni jezik
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s u suradnji s obrazovnim ustanovama, Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: školska godina 2008./2009. i dalje kontinuirano

6. Stipendiranje učenika i studenata s invaliditetom
Aktivnosti:
- izrada kriterija za dodjelu stipendija
- priprema prijedloga odluke
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok:  školska godina 2009./2010. i dalje kontinuirano

7. Osiguravanje besplatnih udžbenika na Brailleovom pismu ili zvučnom zapisu za slijepu djecu Grada Križevaca
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok: školska 2008./2009.

 

3. Područje: ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Uvod i ocjena stanja

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju («Narodne novine», broj 85/06, 105/06 i 118/06) propisuje da je zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obvezno i dobrovoljno. Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a provodi ga Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.
U okviru obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava se pravo na zdravstvenu zaštitu i prava na novčane naknade.
U Planu i programu mjera iz obveznoga zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», broj 126/06), planirane su i neke mjere za osobe s invaliditetom kao zdravstveno osobito osjetljivu skupinu. Utvrđeni su prijedlozi za prevenciju oštećenja zdravlja koja dovode do invaliditeta i prijedlozi za poboljšavanje kvalitete zdravstvene zaštite osoba s invaliditetom.
Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju («Narodne novine», broj 85/06) uređuje vrste uvjete i način provođenja dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a provode ga društva za osiguranje. Dijeli se na dopunsko, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.
Osobama s invaliditetom i drugim građanima trebaju biti dostupna prava na primarnu, specijalističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, specifičnu zdravstvenu njegu. Uz to je potrebno obuhvatiti pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjeske, lakše ostvarivanje prava na ortopedska i druga pomagala, korištenje lijekova utvrđenih osnovnom i dopunskom listom prema potrebi, te pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
U okviru sustavnog modela edukacija održano je nekoliko edukacija na razini primarne zdravstvene zaštite o načinu i potrebi evidentiranja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
U Gradu Zagrebu provedeno je istraživanje za potrebe izrade Prijedloga praćenja djece s neurorizicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.640 dojenčadi i male djece iz Zagreba i 311 iz Rijeke, radi utvrđivanja prevalencije neurorizika i kongenitalnih anomalija te praćenja provođenja određenih preventivnih aktivnosti (preventivnih pregleda i cijepljenja). Prikupljeni podaci pokazuju da u uzorku iz Zagreba 24,7% dojenčadi ima neki od perinatalnih rizičnih čimbenika. Hiperbilirubinemija se kao perinatalni rizični čimbenik javlja u više od 44% dojenčadi s rizikom, prijevremeni porod u više od 3% djece s rizikom, više plodna trudnoća u oko 15% slučajeva kao i porodna trauma. Navedeni podaci značajni su za planiranje cjelovite zdravstvene zaštite djece s neurorizicima.
Istraživanje je pokazalo i stupanj provođenja nužnih medicinskih postupaka tijekom procjene pojedinih rizika koji mogu značajno utjecati na psihomotorni razvoj djeteta. Podaci pokazuju visok stupanj odgovornosti, ali svakako treba raditi više na ranoj dijagnostici i većem obuhvatu rizičnih čimbenika.
Iako je osiguranje ostvarivanja prava s područja zdravstvene zaštite u državnoj nadležnosti, Grad Križevci, sukladno materijalnim i organizacijskim mogućnostima, tijekom proteklog razdoblja nizom je mjera i aktivnosti osiguravao viši standard zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom, osobito onima s najtežim stupnjem invaliditeta.
Treba istaknuti otvaranje objekta grupne prakse i pedijatrije, gdje će se u bitnome moći podići veća razina pružanja medicinskih usluga. Omogućen je pristup (izgradnja odgovarajuće rampe) dvijema stomatološkim ordinacijama i tako omogućen pristup osobama s invaliditetom s najtežim stupnjem tjelesnog oštećenja tim ordinacijama. Poboljšana je kvaliteta usluga adaptacijom prostora ambulante fizikalne terapije. Kupnjom mamografa u Domu zdravlja Križevci, postignut je veliki korak u prevenciji raka dojke, a time i nastanka invaliditeta.
Tijekom sljedećeg razdoblja osigurat će se nastavak već spomenutih projekata i potaknuti uvođenje novih mjera u cilju podizanja zdravstvenog standarda svih osoba s invaliditetom, a osobito onih s najtežim stupnjem i višestrukim oštećenjima.

 

Ciljevi:

- osigurati jednak pristup uslugama zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom bez obzira na spol, dob, podrijetlo ili stupanj invaliditeta;
- osobama s invaliditetom, bez obzira na spol, dob, podrijetlo ili stupanj invaliditeta, osigurati jednak pristup raspoloživim specijaliziranim uslugama;
- osobama s invaliditetom, bez obzira na spol, dob, podrijetlo ili stupanj invaliditeta, osigurati potpunu uključenost u donošenje odluka o planu za njihovu osobnu zdravstvenu skrb;
- osigurati da potrebe osoba s invaliditetom budu uključene u informativni materijal zdravstvenog obrazovanja i kampanje javnog zdravstva;
- osigurati pristupačnost zdravstvenim ustanovama i kapacitete za sve osobe s invaliditetom na način razumljiv osobama s različitim vrstama oštećenja;
- osigurati poštivanje specifičnosti s aspekta spolova u zdravstvenoj zaštiti osoba s invaliditetom;
- osigurati jednak pristup zdravstvenim uslugama žena s invaliditetom, uključujući posebice pretporođajno, ginekološko savjetovanje i liječenje, te savjetovanje o planiranju obitelji;
- osobama s invaliditetom omogućiti pristup informacijama o pravima i mogućnostima njihova ostvarivanja na jeziku razumljivom osobama s različitim vrstama oštećenja;
- osigurati provođenje rane dijagnostike u cilju otkrivanja i pravodobnog liječenja invaliditeta.

Mjere i aktivnosti

1.  Osigurati prilagodbu zdravstvenih ustanova sukladno Pravilniku
Aktivnosti:
- prilagodba objekata za pristup i korištenje osoba s invaliditetom
- nabava nužnih pomagala i posrednika u komunikaciji za osobe s invaliditetom u zdravstvene ustanove (dizalice, prilagođeni WC, mamografski aparat, tumač za gluhe osobe, staze vođenja, induktivna petlja, telefon za nagluhe)
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.

2. Poticanje svih oblika aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u kreiranju, provođenju i praćenju zdravstvenih preventivnih programa
Aktivnosti:
- u pripremi i provođenju svih mjera i aktivnosti u cilju prevencije i osiguravanja postojećega zdravstvenog statusa potrebna je stalna suradnja udruga osoba s različitim vrstama oštećenja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

4. Osiguravanje stalne edukacije liječnika i drugih stručnjaka u sustavu zdravstva o obilježjima i specifičnostima invaliditeta
Aktivnosti:
- organizacija pojedinačnih ili ciklusa obrazovnih programa ( predavanja, radionice, tribine i sl.) namijenjenih liječnicima i zdravstvenim stručnjacima u bolnicama za rehabilitaciju, ginekološkim odjelima i rodilištima, pedijatrijskim odjelima i stomatološkim ambulantama i dr.
- edukacija o primjeni Međunarodne klasifikacije funkcioniranja invaliditeta i zdravlja (ICFDH)
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2008./2009.

5. Zdravstvena zaštita djece s teškoćama u razvoju
Aktivnosti:
- inicirati osiguranje prostornih i drugih kapaciteta koji djeci s najtežim oblicima invaliditeta ili u specifičnim situacijama omogućuju boravak roditelja/ skrbnika u bolnici
- potaknuti unapređivanje uvjeta za provođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u zdravstvenim ustanovama u okviru projekta „Bolnički razredni odjeli“
- potaknuti osiguravanje prostornih, stručnih i drugih uvjeta za provođenje ranog dijagnostičkog postupka i ranih intervencija za djecu s višestrukim oštećenjima, autističnim poremećajem i drugim oštećenjima
- osiguravanje materijalnu i stručnu podršku za provođenje postupaka fizikalne i druge potrebne terapije preko standarda koji osiguravaju važeći zakonski propisi
- osiguravati psihosocijalnu potporu i informacijsku podršku roditeljima koji se suočavaju s dijagnozom svoga djeteta
Rok: do 2010.
- sudjelovanje u pripremi za organizaciju Registra neurorizične djece za područje Križevaca.
Rok: 2008./2009.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom

6. Zdravstvena zaštita žena s invaliditetom
Aktivnosti:
- osiguravanje dostupnosti prilagođenog ginekološkog stola s odgovarajućim savjetovanjem i liječenjem
- formiranje centra za žene u potpunosti dostupnog i za žene s invaliditetom
- organiziranje redovnih dvogodišnjih mamografskih pregleda za žene s invaliditetom
- organizacija redovnih edukacija s područja zdravlja žena, reprodukcijskog i spolnog zdravlja, planiranja obitelji i drugih specifičnih područja, osobito onih namijenjenih mladim djevojkama i ženama s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

4. Područje: SOCIJALNA ZAŠTITA

Uvod i ocjena stanja

Socijalna zaštita uključuje naknade socijalnog osiguranja i socijalne pomoći te socijalne usluge. Uglavnom obuhvaća sve mjere kojima je cilj zaštita ranjivih skupina. U mnogim situacijama osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti odgovarajuću dobrobit od sustava socijalne zaštite, dijelom zbog nedostatka takvih usluga, a dijelom zbog njihove nepristupačnosti.
Socijalna su prava utvrđena u Europskoj socijalnoj povelji (ETS broj 163), uključujući posebice pravo na socijalnu zaštitu (članak 12.), pravo na socijalnu i medicinsku pomoć (članak 13.), te pravo na dobrobit koju pružaju službe sustava socijalne skrbi (članak 14.). Provedba ovih prava smanjuje rizik od isključenosti iz društva i marginalizacije i direktno pridonosi ostvarivanju prava osoba s invaliditetom na neovisnost, društvenu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice (članak 15.).

 

Ciljevi:

- omogućiti jednak pristup socijalnoj zaštiti osobama s invaliditetom;
- osigurati da se raspoloživost socijalnih usluga i potpore temelji na razumnoj, multidisciplinarnoj procjeni potreba određene osobe, te da se periodično preispituje svrhovitost provođenja;
- osigurati da opće socijalne usluge poštuju specifične potrebe osoba s invaliditetom i njihovih obitelji;
- osigurati trajnu interdisciplinarnu usklađenost službi državnih, gradskih i privatnih davatelja socijalnih usluga u mjeri koja odgovara potrebama osoba s invaliditetom;
- osigurati djelotvoran pristup pravdi osobama s invaliditetom na ravnopravnim temeljima s drugim osobama;
- štititi i promicati uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom na ravnopravnim temeljima s drugim osobama.
Osobe s invaliditetom u najvećoj su mjeri ovisne o sustavu socijalne skrbi.
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirivanje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi: centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi i centri za pomoć i njegu.
Djelatnost socijalne skrbi u nadležnosti je Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i dijelom ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Među korisnicima socijalne skrbi značajno mjesto pripada osobama s invaliditetom.
U Gradu Križevci djeluje Centar za socijalnu skrb Križevci, u kojemu je djeluje i savjetovalište za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji, koje ima između ostaloga i zadaću zaštite osoba s invaliditetom.
S obzirom na to da ne postoje ustanove za smještaj osoba s invaliditetom po osnovi invalidnosti, one se smještaju u okviru postojećih kapaciteta gradskih ili privatnih domova za starije i nemoćne osobe, u udomiteljskim obiteljima i drugim domovima socijalne skrbi.
Iako mirovinsko osiguranje nije u nadležnosti Grada, ali s obzirom na to da su umirovljenici Grada Križevaca društvena skupina lošijega materijalnog i socijalnog statusa, korisnici su mnogih općih i ciljanih vrsta pomoći. Značajan je udio osoba s invaliditetom u populaciji umirovljenika, a tijekom godina će, vjerojatno, još više rasti. Osobe s invaliditetom korisnici su svih vrsta pomoći socijalne skrbi Grada Križevaca.
Tijekom sljedećeg razdoblja predviđa se, u okviru Križevačke strategije, nastavak svih dosadašnjih pomoči, mjera i aktivnosti, a također će se realizirati i novi projekti i programi za osobe s invaliditetom, osobito za starije osobe i žene s invaliditetom, djecu i mlade s teškoćama u razvoju i za skupine s najtežim stupnjem oštećenja.
U provođenju Strategije temeljni bi princip trebao biti rješavanje svih pitanja na lokalnoj razini što bliže korisnicima usluga.
Na taj bi se način kontinuirano pratili socijalni i materijalni status korisnika svih vrsta pomoći prema Odluci o vrstama pomoći socijalne skrbi Grada Križevaca i Zakonu o socijalnoj skrbi.
Pojedini programi i pomoći prilagođavali bi se potrebama osoba s invaliditetom određene gradske četvrti, u čemu se očekuje značajna suradnja vijećnika i volontera.
Sukladno tome, određeni bi se broj vijećnika u gradskim četvrtima zadužio za područje socijalne problematike.
Cilj je poboljšati postojeći sustav pomoći Grada Križevaca i prilagoditi ga individualnim potrebama osoba s invaliditetom.

Mjere i aktivnosti

1. Kontinuirano praćenje socijalnog i materijalnog statusa osoba s invaliditetom-korisnika prava iz sustava socijalne skrbi grada Križevaca
Aktivnosti:
- izrada anketnog upitnika o socijalnom statusu osoba s invaliditetom
- provođenje anketiranja
- utvrđivanje potreba i planiranje aktivnosti za grad Križevce
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2008.
 
2. Edukacija i informiranje
Aktivnosti:
- poticanje i pomoć u organizaciji edukacija stručnjaka u ustanovama socijalne skrbi koji rade s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom o obilježjima invaliditeta i socijalnoj skrbi
- poticanje i pomoć organizaciji edukacije roditelja i skrbnika djece s teškoćama u razvoju u cilju informiranja o obilježjima invaliditeta i socijalnoj skrbi
- poticanje i pomoć u organizaciji edukacije volontera i gradskih vijećnika u cilju informiranja o obilježjima invaliditeta i socijalnoj skrbi
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

3. Održavanje tribine o mogućnosti razvoja novih socijalnih usluga za osobe s invaliditetom u gradu Križevcima
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti,  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: 2009.

 

5. Područje: MOBILNOST, PRISTUPAČNOST I STANOVANJE

Uvod i ocjena stanja

Mobilnost, pristupačnost, stanovanje i prijevoz osnovni su preduvjeti za uključivanje osoba s invaliditetom u aktivnosti svakodnevnog življenja. Područje pristupačnosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o prostornom uređenju («Narodne novine», broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Zakonom o gradnji (Narodne novine 175/03 i 100/04), Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (Narodne novine 151/05). Zakonom o zaštiti i spašavanju («Narodne novine», broj 174/04) uređeno je područje elektroničkih usluga gluhim osobama, a mobilnost Zakonom o sigurnosti prometa na cestama («Narodne novine», broj 105/04), Zakonom o javnim cestama («Narodne novine», broj 112/06), Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu («Narodne novine», broj 178/04, 48/05, 151/05/ 111/06), Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu («Narodne novine», broj 97/00), Pravilnikom o znaku pristupačnosti («Narodne novine», broj 16/05, 66/05, 15/06 i 12/06), Zakonom o kretanju slijepe osobe s pomoću psa vodiča («Narodne novine», broj 131/98) i brojnim drugim propisima. Na ovim se područjima uočava potreba razvoja hrvatskih standarda.
Grad Križevci je, u okviru svojih nadležnosti, detaljnije razradio neka područja bilo gradskim odlukama ili, što je vrlo čest slučaj, primjerima dobre prakse.
Treba istaknuti da su sredstvima Grada Križevaca i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Gradski bazeni pristupačni osobama s invaliditetom (izgrađena je rampa, sanitarni čvor, kabine za presvlačenje, sunčalište i nabavljen lifter za bazen).
Grad Križevci kontinuirano radi na osiguranju pristupačnosti osoba s invaliditetom svim javnim ustanovama na području Grada Križevaca, tako je riješena pristupačnost osobama s invaliditetom u ordinacije Doma zdravlja Križevci. Poduzete su sve mjere i akcije za pristupačnost osobama s invaliditetom u Ispostavu Porezne uprave u Križevcima.
U ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pokrenut je postupak prilagodbe obrazovnim ustanovnih ustanova učenicima s invaliditetom. Prema prijedlogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Osnovna škola «Vladimir Nazor» u Križevcima predviđena je kao pristupačna škola, a za sada nije predložena niti jedna srednja škola, o čemu slijede zahtjevi i dogovori.
Kako su u većem dijelu javne ustanove, tijela lokalne zajednice i državna tijela smještena u objektima pod zaštitom spomenika kulture, a u većini njih potrebito je ugraditi platformu, nije moguće u kratkom vremenu te objekte prilagoditi osobama s invaliditetom.
U Gradu Križevcima kontinuirano se radi na prilagođavanju prometnica – uklanjanje prostornih prepreka. Većina rubnika na prometnicama je upuštena. Na novijim prometnicama rubnici su upušteni kvalitetno, dok na starijim prometnicama nisu kvalitetno upušteni. U tom smislu Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost izvršio je u suradnji sa udruga osoba s invaliditetom, uvid na terenu za potrebama upuštanja rubnika na pojedinim raskrižjima, da se pojedini rubnici izvedu pravilno. Počinju aktivnosti za ugradnju zvučnih signalizatora na semaforiziranom raskrižju u centru grada radi lakšeg kretanja slijepih osoba. Na novo izgrađenoj šetnici izgrađena je odgovarajuća rampa, kako bi i osobe s invaliditetom mogle koristiti istu.
Na području pristupačnosti značajna je i edukacija stručnih kadrova i samih osoba s invaliditetom.
U razdoblju za koje se donosi Križevačka strategija velika se važnost daje uključivanju univerzalnog dizajna kao poveznice osoba s invaliditetom i ostalog pučanstva u izgrađenom okolišu koji obuhvaća različite mogućnosti u kulturi, prostoru, građevinama, komunikacijama, uslugama, ekonomiji i dr.
Također će se, u specifičnim situacijama, koristiti elementima razumne prilagodbe.
U turističkom pogledu Grad Križevci kao destinacija i pružatelj usluga treba postati dostupan osobama s invaliditetom prema konceptu “Turizam za sve”.
U proteklom razdoblju učinjeni su veliki pomaci u rješavanju stambenih pitanja osoba s invaliditetom iako su potrebe znatno veće od dinamike rješavanja.

 

Ciljevi:

- pratiti primjenu Zakona o gradnji i Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti;
- nastaviti uvođenje prilagođenih prometala;
- usuglasiti iskaznicu za parkiranje i osigurati dovoljan broj pristupačnih mjesta za osobe s invaliditetom;
- učiniti pristupačnim kulturne, sportske, rekreacijske sadržaje;
- potaknuti promjenu zakonskih odredbi o spašavanju u slučaju opasnosti;
- promicati dostupnost u građevinama, na javnim površinama i sredstvima prijevoza za gluhe i slijepe osobe sustavom informiranja;
- osigurati osobama s invaliditetom pristupačnost javnim građevinama, javnim površinama i prijevoznim sredstvima;
- promicati osobne mobilnosti kao preduvjet opće mobilnosti;
- razvijati pakete pristupačnih usluga u prometu;
- potaknuti izmjenu Pravilnika o najmu stanova;
- osigurati informiranost osoba s invaliditetom o nazivlju ulica i trgova.

Mjere i aktivnosti

1. Osiguravanje pristupa javnim građevinama i javnim površinama za osobe s invaliditetom
Aktivnosti:
- osiguravanje pristupačnosti i elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe unutar zdravstvenih i socijalnih ustanova u vlasništvu Grada Križevaca i njihova okoliša
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2009.
- osiguravanje pristupačnosti i elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, prema planu upisa djece i mladih s teškoćama u razvoju
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, obrazovne ustanove i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.
- osiguravanje pristupačnosti sportskim i rekreacijskim ustanovama, građevinama i površinama
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.
- osiguravanje pristupačnosti i elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe u kulturnim ustanovama u vlasništvu grada Križevaca, prema utvrđenim prioritetima udruga osoba s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, ustanove kulture i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.
- osiguranje pristupačnosti građevinama turističke namjene u vlasništvu Grada Križevaca.
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, turističke ustanove i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010.

2. Opremanje zdravstvenih i socijalnih ustanova u vlasništvu Grada Križevaca potrebnim funkcionalnim pomagalima za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti, zdravstvene ustanove i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010. i dalje kontinuirano prema potrebi

3. Osiguravanje pristupačnog prijevoza za osobe s invaliditetom
Aktivnosti:
- financiranje radnog mjesta vozača Udruge osoba s invaliditetom Križevci
- potaknuti potrebu prilagodbe željezničkog prijevoza i opremanja kolodvora podiznim platformama
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: do 2010. i dalje kontinuirano prema potrebi

4. Osiguravanje pristupačnosti područja značajnih za neovisno kretanje i komunikaciju osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- prilagodba središta grada
- kontinuirano ugrađivanje zvučnih signalizatora na novim raskrižjima te na postojećim, sukladno planu prioriteta udruga osoba s invaliditetom
- postavljanje taktilnih površina (linije vodilje i polja upozorenja), sukladno planu prioriteta udruga osoba s invaliditetom
- kontinuirano upuštanje rubnjaka tijekom rekonstrukcije i gradnje prometnica
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

5. Osiguravanje besplatnog parkiranja za osobe s invaliditetom na svim parkirališnim mjestima u gradu Križevcima
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2009.

6. Rješavanje stambenih pitanja osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- iniciranje i sudjelovanje u izradi prijedloga izmjena Pravilnika o najmu stanova
- iniciranje i izrada prijedloga kriterija za korištenje različitih oblika najma gradskih stanova za osobe s invaliditetom (npr. stanovi za najam)
- iniciranje izrade kriterija za osiguravanje pristupa stambenoj jedinici
Nositelji: Upravni odjel stambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

6. Područje: ZAPOŠLJAVANJE, RAD I PROFESIONALNA REHABILITACIJA

 

Uvod i ocjena stanja

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje ključni su elementi društvene uključenosti i ekonomske neovisnosti svih građana radne dobi. Za osobe s invaliditetom zapošljavanje je temeljni uvjet integracije u redovne životne uvjete, a, u usporedbi s osobama bez invaliditeta, zapošljavanje i stope aktivnosti osoba s invaliditetom vrlo su niske. Profesionalna rehabilitacija, sa svim svojim fazama, važna je pomoć u prepoznavanju i aktualizaciji poslova koji najbolje odgovaraju pojedinoj osobi s invaliditetom. Profesionalna rehabilitacija uvjet je koji osobi s invaliditetom stvara temelj za brže i lakše zapošljavanje.
Iako je pravo na rad jedno od temeljnih ljudskih prava, mnogima je ulazak u svijet rada danas nedostupan. Osobe s invaliditetom kao posebna skupina nezaposlenih zasigurno je i najugroženija kategorija u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Područje profesionalne rehabilitacije nepravedno je zanemareno, najvjerojatnije zbog cjelokupne loše slike na području zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Uz nepoštednu konkurenciju na tržištu rada, osobe s invaliditetom susreću se i, s još uvijek, brojnim ukorijenjenim predrasudama, prije svega poslodavaca.
Niz istraživanja tijekom zadnjih godina pokazao je da osobe s invaliditetom ulažu mnogo veće napore u zadovoljavanju svojih i poslodavčevih očekivanja i da su mnogi poslodavci promijenili svoje stavove prema osobama s invaliditetom.
Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada, među ostalim, određen je lošim položajem u obrazovnom sustavu koji nije usklađen s tržištem i potrebama rada. Osobe s invaliditetom na području obrazovanja, u pravilu, zauzimaju loše startne pozicije koje umanjuju šanse za ulazak u svijet rada.
U uvjetima pojačane ponude i smanjene potražnje, osobe s invaliditetom teško se zapošljavaju na otvorenom tržištu rada. Razlozi otežanom pristupu zapošljavanja osoba s invaliditetom su mnogostruki, a svakako najevidentniji razlog je nedovoljna informiranost o mogućnostima i potencijalima osoba s invaliditetom, ali podjednako tako i nedovoljna senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom.
Prilikom zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, od izuzetne važnosti su kompetencije kandidata za konkretno radno mjesto. Invaliditet sam po sebi je irelevantna kategorija u uvjetima kad osoba s invaliditetom posjeduje kompetencije potrebu za uspješno obavljanje svakog pojedinog posla. U svim slučajevima u kojima se invaliditet uzima kao obilježje koje otežava zapošljavanje i rad osobe s invaliditetom koja posjeduje odgovarajuće kompetencije, vrši se izravna ili neizravna diskriminacija osoba s invaliditetom čime im se uskraćuje njihovo pravo na samostalan život i rad.
Međutim, efikasnije i kvalitetnije uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada podrazumijeva odgovarajuće promjene i prilagodbe svakog pojedinca, udruženja, sustava, uz prijeko potrebnu potporu države. Osobe s invaliditetom su aktivni sudionici svakog civiliziranog društva i kao takvi moraju imati mogućnost djelovanja i aktivnog participiranja u svakom društvu.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom («Narodne novine», broj 143/02, 33/05) velik je korak u politici zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Zadnjih se godina zaposlilo više od dvadeset osoba s invaliditetom (16 slijepih telefonista i administratora i tri osobe u invalidskim kolicima), a poduzete su aktivnosti i mjere kako bi, prilagodbom prostora i kvalitetom, pomogli korisnicima sa smanjenim i ograničenim mogućnostima u korištenju usluga.
Društvo je, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon), ispunilo utvrđenu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Uvidom u podatke Zavoda za zapošljavanje o zapošljavanju osoba s invaliditetom

 
 



Ciljevi

- promicati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada kako bi se osobama s invaliditetom osigurale jednake mogućnosti;
- postići zaštitu prava i dostojanstva osoba s invaliditetom;
- omogućiti sudjelovanje osoba s invaliditetom u profesionalnom procjenjivanju, usmjeravanju, naobrazbi i uslugama vezanima uz zapošljavanje;
- postići priznavanje postojećih i potencijalnih mogućnosti i doprinosa osoba s invaliditetom općem blagostanju društvene zajednice i njenom obogaćivanju različitostima;
- senzibilizirati i poticati poslodavce da zapošljavaju osobe s invaliditetom;
- postići veći osjećaj pripadnosti zajednici;
- postići veće uključivanje u zapošljavanje žena s invaliditetom i osoba kojima je potrebna povećana pomoć i skrb zajednice;
- postizati nezavisnost, ublažavanje negativnog učinka siromaštva i ispravljati nepovoljno socijalno-ekonomski položaj osoba s invaliditetom;
- poboljšavati kvalitetu života osoba s invaliditetom, njihovu socijalnu integraciju i unapređivati sudjelovanje u svim segmentima društvenog života uz jednake mogućnosti.

Mjere i aktivnosti

1. Realizacija mjera i aktivnosti u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- osiguranje zapošljavanja osoba s invaliditetom u gradu Križevcima prema odredbama Zakona u gradskim uredima, zavodima, ustanovama, trgovačkim društvima u vlasništvu grada
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom, Zavod za zapošljavanje
Rok: 2008. i kontinuirano.

3. Osiguravanje stručne pomoći u zapošljavanju osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- poticanje pružanja organizirane stručne pomoći osobama s invaliditetom u prilagodbi na novu radnu sredinu te poslodavcima u organizaciji radnog procesa i osiguranja uvjeta za rad osoba s invaliditetom
- organizacija različitih obrazovnih programa (tečajevi, radionice, tribine, okrugli stolovi) u cilju upoznavanja poslodavaca s mogućnostima i specifičnostima osoba s invaliditetom,
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom, Zavod za zapošljavanje
Rok: 2008. i kontinuirano.

4. Suradnja s Fondom za zapošljavanje osoba s invaliditetom u cilju sutavnog jačanja kompetencija osoba s invaliditetom u cilju pripreme za potrebe tržišta rada
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom, Zavod za zapošljavanje
Rok: 2008. i kontinuirano

5. Sustavno senzibiliziranje poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- organiziranje i poticanje organiziranja edukacijskih programa, okruglih stolova, stručnih skupova s poslodavcima u cilju senzibiliziranja za zapošljavanje osoba s invaliditetom
- organizacija i pomoć u organizaciji prezentacije vještina, znanja, sposobnosti i mogućnosti osoba s invaliditetom te potpornih i pristupačnih tehnologija
- organizacija i pomoć u organiziranju kampanja za zapošljavanje osoba s invaliditetom i senzibiliziranje poslodavaca korištenjem primjera dobre prakse
- organiziranje prigodnog natjecanja za izbor i dodjelu priznanja najboljim poslodavcima
- organizacija zajedničkih susreta učenika i studenata s invaliditetom završnih godina s poslodavcima
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom, Zavod za zapošljavanje
Rok: 2008. i kontinuirano

7. Područje: PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD NASILJA I ZLOSTAVLJANJA

Uvod i ocjena stanja

Pravo na dostojan život bez nasilja svih građana Republike Hrvatske regulirano je nizom zakona i drugih propisa.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (2003.) donesen je kako bi cjelovito regulirao rješavanje ovoga sve izraženijega društvenog problema. Izmjene Kaznenog zakona od 2006. povećavaju kazne za kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži i kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. propisuje mnoge mjere za zaštitu od nasilja. Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji (2005.) i njegove izmjene i dopune precizno određuju mjere i postupanja nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pružanju pomoći žrtvama nasilja.
Svi navedeni dokumenti naglašavaju poboljšavanje položaja žrtava nasilja i podizanje kvalitete njihova života. Prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom kao žrtvama nasilja društvo treba iskazati veći stupanj osjetljivosti i osigurati veći stupanj zaštite.
Odredbe Ustava Republike Hrvatske naglašavaju dužnost zaštite djece i nemoćnih, što se osobito odnosi na djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
Konvencija o pravima djeteta ističe da dijete s teškoćama u razvoju “treba voditi ispunjen i pristojan život u uvjetima koji jamče dostojanstvo, jačaju djetetovo oslanjanje na vlastite snage i olakšavaju njegovo sudjelovanje u zajednici”.
Iako se radi o području koje regulira zaštitu od nasilja i zlostavljanja u cijelosti, najveći broj mjera odnosi se na obiteljsko nasilje kao najdominantniji okvir zbivanja. Zakon sadržajno definira nasilje u obitelji kao:
- svaku primjenu fizičke sile ili psihičke prisile na integritet osobe;
- svako drugo postupanje jednoga člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati opasnost da će prouzročiti fizičku i psihičku bol;
- prouzročen osjećaj straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva;
- fizički napad bez obzira na to je li nastupila tjelesna ozljeda ili ne;
- verbalne napade, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i druge načine grubog uznemiravanja;
- spolno uznemiravanje;
- uhođenje i svi drugi načini uznemiravanja;
- protupravnu izolaciju ili ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja s trećim osobama;
- oštećivanje ili uništavanje imovine ili pokušaj da se to učini.
Grad Križevci, u cilju provođenja međunarodnih i nacionalnih propisa radi osiguranja učinkovite, pravodobne i odgovarajuće zaštite i pružanja pomoći žrtvama obiteljskog nasilja, priprema donošenje cjelovitog programa djelovanja strategije jedinstvene politike za žrtve obiteljskog nasilja.
Mjere i aktivnosti, sukladno tom strateškom dokumentu, odnosit će se na sve žrtve nasilja, uključujući i osobe s invaliditetom. Iako se u zadnjih nekoliko godina više pozornosti posvećuje ovom kompleksnom društvenom problemu, stručno-znanstvena istraživačka aktivnost još uvijek ne prati brze promjene strukture i opsega ovog fenomena. Cjelokupna aktivnost zajednice usmjerena je prema mjerama za prepoznavanje i zaštitu pojedinca ili grupe žrtava nasilja.
Statistički podaci, a još manje uzročno-posljedična analiza o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom gotovo da ne postoje. Povremeno se koriste vjerojatno realne procjene da su žene s invaliditetom najrizičnija skupina žrtava obiteljskog nasilja, a zatim starije osobe s invaliditetom.
Djeca s teškoćama u razvoju integrirana u redovni odgojno-obrazovni proces, prema pojedinačnim podacima institucija, često su meta napada svojih vršnjaka.
Djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom treba prije svega osigurati dostupnost nacionalne i lokalne pravne regulative o postojećem sustavu opće pravne zaštite i zaštite od nasilja i zlostavljana, primjereno vrsti oštećenja, na odgovarajućem načinu komunikacije.
Strategijom se na području pravne zaštite i zaštite od nasilja i zlostavljanja trebaju ostvariti sljedeći ciljevi.

 

Ciljevi:

- osigurati dostupnost pravne regulative za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom;
- osigurati djelotvoran i ravnopravan pristup svim sustavima zaštite u zajednici;
- uspostaviti učinkovitu zaštitu osoba s invaliditetom od svih oblika nasilja i zlostavljanja.

Mjere i aktivnosti

1. Dostupnost pravne regulative osobama s različitim vrstama oštećenja
Aktivnosti:
- prevođenje na Brailleovo pismo i zvučnu tehniku međunarodnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava
- prevođenje na Brailleovo pismo i zvučnu tehniku dokumenata koji reguliraju područje zaštite od nasilja i zlostavljanja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2008./2009. i kontinuirano


2. Edukacija i osnaživanje osoba s invaliditetom u cilju prevencije i ublažavanja posljedica nasilja i zlostavljanja
Aktivnosti:
- organizacija stručnih skupova, radionica, tribina, predavanja i sl. za voditelje i članove udruga u cilju psihosocijalnog osnaživanja različitih skupina osoba s invaliditetom (žena, mladih, starijih osoba s invaliditetom)
- korištenje usluga savjetovališta za osobe s invaliditetom i članove obitelji i savjetovališta grada Križevaca za žrtve obiteljskog nasilja
- osnaživanje žena s invaliditetom i podrška uključivanju u SOS telefon za žene s invaliditetom žrtve nasilja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, Policijska uprava, sudske institucije i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

3. Organizacija edukacije za stručnjake                
Aktivnosti:
- organizacija stručnih skupova, radionica, tribina, predavanja i sl. za stručnjake koji se bave zaštitom djece s teškoćama u razvoju / osoba s invaliditetom u sustavu zaštite od nasilja i zlostavljanja
- organizacija stručnih skupova, radionica, tribina, predavanja i sl. za stručnjake koji se bave zaštitom žrtava nasilja i zlostavljanja o specifičnostima i potrebama djece s teškoćama u razvoju /osoba s invaliditetom;
- organizacija stručnih skupova, radionica, tribina, predavanja i sl. za stručnjake koji se bave zaštitom djece u odgojnim i obrazovnim institucijama o obilježjima nasilja među djecom, strategijama borbe protiv nasilja, osobito prema djeci s teškoćama u razvoju
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

4. Organizacija javnih kampanja u cilju senzibiliziranja stručne i šire javnosti za probleme nasilja i zlostavljanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

8. Područje: INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVJESTI

Uvod i ocjena stanja

Osiguranje potpune integracije osoba s invaliditetom u društvo, kao temeljni cilj Križevačke strategije, ne može se ostvariti bez pristupa informacijama preko odgovarajućega komunikacijskog sustava. Za bolje razumijevanje mjera i aktivnosti na ovom području Križevačke strategije potrebno je podsjetiti na sadržaj pojmova:
- komunikacija podrazumijeva govorne i znakovne jezike, prikazivanje teksta, Brailleovo pismo i taktilnu komunikaciju, krupni tisak, zvučne zapise, pristupačne multimedije, osobne čitače i alternativne oblike, sredstva i oblike komunikacije, uključujući pristupačne informacijske i komunikacijske tehnologije;
- jezik obuhvaća govorene i znakovne jezike i druge oblike negovornih jezika.
Brze promjene i razvoj u svijetu informatike i komunikacija uvjetuju i način na koji ljudi međusobno komuniciraju, obavljaju poslove i koriste se uslugama i informacijama. Tehnološki napredak treba pomoći svim građanima u poboljšanju kvalitete života, a nikako ne smije biti faktor koji još snažnije isključuje pojedine društvene skupine. Osobe s invaliditetom trebaju snažniju pomoć društva da im omogući korištenje novih tehnologija kako bi ostvarili dobrobit tehnološkog napretka. Oštećenje ne smije biti razlog nedostupnosti informacija i tehnologije. Javne se službe trebaju pobrinuti za to da svoje informacije učine dostupnima i prilagođenima osobama s različitim vrstama oštećenja.
U razvoju standarda i oblikovanja novih komunikacijskih i informacijskih sustava potrebno je konzultirati predstavnike osoba s invaliditetom.
Kako bi osobe s invaliditetom mogle razviti svoje potencijale, potrebno je osigurati da cjelokupna zajednica pozitivno gleda na njihovo sudjelovanje u njezinim funkcioniranju.
Društvo je odgovorno za formiranje svijesti o sposobnostima i doprinosima osoba s invaliditetom. Sustavno će se provoditi javna kampanja za zaštitu prava osoba s invaliditetom.

 

Ciljevi:

- omogućiti osobama s invaliditetom optimalno korištenje nove tehnologije u cilju povećanja njihove neovisnosti i kvalitete života;
- omogućiti osobama s invaliditetom slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema vlastitom izboru;
- poticati uklanjanje negativnih predrasuda prema osobama s invaliditetom;
- podizati razinu svijesti o aktivnoj ulozi osoba s invaliditetom, njihovim pravima na izjednačavanje mogućnosti i zaštitu od diskriminacije.

Mjere i aktivnosti

1. Izrada Vodiča kroz grad Križevce za osobe s invaliditetom
Aktivnosti:
- izrada novog izdanja Vodiča
- predstavljanje svim korisnicima
- objava na web stranicama grada Križevaca i udruga osoba s invaliditetom te turističke zajednice
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2009.

2. Izrada kalendara aktivnosti udruga osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- izrada kalendara sa svim važnim datumima za sve osobe s invaliditetom kao i specifične za pojedine udruge
- distribucija kalendara medijima, odgojnim i obrazovnim institucijama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, fakultetima
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2007.

3. Određivanje odgovornih osoba kao nositelja aktivnosti za područje invaliditeta u svim vrtićima i školama
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2008.

4. Obilježavanje prigodnih datuma nizom različitih aktivnosti
(Tjedan mobilnosti, međunarodni dan osoba s invaliditetom, međunarodni dani za pojedinu grupaciju osoba s invaliditetom, ...)
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

5. Organizacija stručnih skupova, tribina, okruglih stolova
Aktivnosti:
- aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom u pripremi i radu skupova
- održavanje skupova na odgovarajućim i prigodnim lokacijama
- obvezno medijsko praćenje
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok:  kontinuirano

 

9. Područje: ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ I MEĐUNARODNA SURADNJA

Uvod i ocjena stanja

Prikupljanje i analiza podataka o broju, strukturi i obilježjima osoba s invaliditetom preduvjet su za planiranje i kreiranje politike djelovanja prema određenim grupacijama i populaciji osoba s invaliditetom u cjelini. Podaci i istraživanja o pojedinim aspektima invaliditeta i osoba s invaliditetom omogućuju kreiranje najučinkovitijih rješenja za pojedine probleme.
Nedostatak podataka o osobama s invaliditetom ozbiljna je zapreka razvoju cjelovitog sustava zaštite na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Temeljni podaci o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj i Gradu Križevcima dobiveni su popisom stanovništva od 2001. Izvor sveobuhvatnih i cjelovitih podataka o osobama s invaliditetom Hrvatski je registar osoba s invaliditetom koji se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. S obzirom na neujednačenu dinamiku i način prikupljanja podataka o osobama s invaliditetom iz različitih izvora, postojeći sustav nije dovoljno transparentan, a za potrebe Grada Križevaca nije dostupan.
Za planiranje sustavne zaštite osoba s invaliditetom nužno je raspolaganje dinamičnim sustavom podataka o osobama s invaliditetom, a što će biti prioritetan zadatak u predstojećem razdoblju. Aktivnosti Grada bit će također usmjerene na poticanje i provođenje istraživanja pojedinih aspekata fenomena invaliditeta i obilježja osoba s invaliditetom.

 

Ciljevi:

- promicati standarde utemeljene na rezultatima akcijskih i znanstvenih istraživanja;
- poticati multidisciplinarna istraživanja i prikupljanje podatka kojima se promiče sudjelovanje osoba s invaliditetom;
- osigurati dostupnost cjelovitih podataka o osobama s invaliditetom s različitim vrstama oštećenja;
- sudjelovati u multidisciplinarnim istraživanjima o osobama s invaliditetom na nacionalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini;
- poticati razvoj i suradnju s gradovima, državama i organizacijama na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

Mjere i aktivnosti

1. Izrada Križevačkog registra osoba s invaliditetom
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom u suradnji sa Registrom za osobe s invaliditetom RH i Zavodom za statistiku
Rok: 2009.

2. Provođenje i sudjelovanje u akcijskim istraživanjima o osobama s invaliditetom, o području invaliditeta i objavljivanje rezultata istraživanja u stručnim i znanstvenim radovima
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: 2008.

3. Sudjelovanje na međunarodnim stručnim skupovima i razvijanje suradnje sa srodnim regionalnim partnerima
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

10. Područje: SUDJELOVANJE U POLITIČKOM I JAVNOM ŽIVOTU, KULTURI, RAZONODI I SPORTU

Uvod i ocjena stanja

Opredjeljenje za socijalni model djelovanja prema osobama s invaliditetom, utemeljen na promociji i zaštiti ljudskih prava, odnosi se na sva ljudska prava: od građanskih, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih do globalnih.
Sudjelovanje svih građana u političkom i javnom životu i demokratskim procesima temeljno je obilježje razvijene demokracije, stoga je nužno da osobe s invaliditetom mogu koristiti svoje pravo glasa i sudjelovati u takvim aktivnostima. Društvo ima obvezu stvarati poticajno okruženje za osobe s invaliditetom i omogućiti im sudjelovanje u politici i javnom životu na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Grad Križevci je na tom području, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, pokrenuo niz aktivnosti koje su djelovale u tom pravcu.
Javna prezentacija projekata i programa Grada Križevaca redovito se odvija zajedno s predstavnicima osoba s invaliditetom.
Kao i u većini zemalja i gradova, osobito treba poticati veći angažman žena i mladih osoba s invaliditetom za aktivno sudjelovanje u javnom i političkom životu.
Uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu ovisi svakako i o tome koliko mogu sudjelovati u stvaranju i korištenju kulturnih vrijednosti. One imaju pravo i trebaju sudjelovati u kulturi, aktivnostima u slobodnom vremenu, sportu i turizmu.
U većini europskih gradova postoji niz problema u ostvarivanju pristupačnosti objekata i kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, s obzirom na to da se, uglavnom, radi o starijim zdanjima ili povijesnim spomenicima kulture. U tom se slučaju uglavnom koristi koncept razumne prilagodbe. Mediji bi također trebali prezentirati raznolikost društva na način da pruže mogućnost osobama s invaliditetom da sudjeluju u kreiranju medijskog prostora i djeluju u njemu.
Grad Križevci u zadnjih nekoliko godina nizom aktivnosti otvara medijski i kulturni prostor osobama s invaliditetom, ali potrebno je učiniti i znatno više na izjednačavanju mogućnosti pristupa.
Sport i razonoda značajne su aktivnosti koje su za osobe s invaliditetom ponekad nužna terapijska nadopuna. Pokret se kao temeljna biološka potreba realizira ciljanom motoričkom aktivnošću, bez obzira na to radi li se o osobi bez invaliditeta ili s njim. Od davnina su ljudi pokazivali interes za bavljenje kineziološkim aktivnostima koje su imale različite predznake - od natjecateljskoga, rekreativnog, do razonode i zabave. Za osobu s invaliditetom kineziološke aktivnosti su osnovna pretpostavka za psihomotoričko prilagođavanje na novonastale uvjete življenja. Invaliditet narušava prostorni integritet samoga čovjeka, pri čemu se kao posljedica javlja otežana komunikacija osobe s invaliditetom i njegove okoline. Osim navedenog problema, osoba s invaliditetom susreće se s nizom arhitektonskih barijera koje prije nije niti zapažala, a nakon nastanka invaliditeta one postaju nepremostive na svim područjima življenja. Sudjelovanje u kineziološkim aktivnostima umanjuje razvoj promijenjenih oblika ponašanja, koja se gotovo uvijek javljaju nakon nastanka invaliditeta i upravo te aktivnosti mijenjaju samu osobu s invaliditetom i okolinu u kojoj ona živi, pri čemu se potvrđuje osnovni princip po kojem osoba s invaliditetom mora nastaviti živjeti. Pri tome nije od presudne važnosti ono što je izgubila, nego preostale sposobnosti.
Grad Križevci je gradnjom, uređivanjem i prilagodbom prostora namijenjenih športsko rekreativnim aktivnostima pridonio znatno bržem uključivanju osoba s invaliditetom u život zajednice.

 

Ciljevi:

- aktivno promicati sudjelovanje osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu na svim razinama (gradskoj, nacionalnoj i međunarodnoj);
- poticati sudjelovanje žena i mladih s invaliditetom u političkom i javnom životu;
- poticati osobe s invaliditetom na aktivno sudjelovanje prigodom donošenja odluka za osobe s invaliditetom;
- poticati i osigurati ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnom životu;
- osigurati pristup kulturnim institucijama;
- osigurati stručnu i financijsku potporu kulturnim projektima i programima osoba s invaliditetom;
- osigurati osobama s invaliditetom mogućnost sudjelovanja u športskim i rekreativnim aktivnostima i razonodi;
- osigurati pristup sportskim, rekreacijskim i turističkim objektima;
- osigurati djeci s teškoćama u razvoju jednak pristup sudjelovanju u igri, razonodi, uključujući te aktivnosti i u školski sustav.

Mjere i aktivnosti

1. Prilagodba glasačkih mjesta za potrebe osoba s invaliditetom i omogućavanje pomoći druge osobe po izboru osobe s invaliditetom
Rok: 2009.

2. Prilagodba prostora i građevina za provođenje kulturnih, sportskih i rekreacijskih programa
Rok: do 2010.

3. Gradnja dječjeg igrališta prilagođenog za djecu s teškoćama u razvoju
Nositelji (1-3): Upravni odjel staambeno komunalne djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom i Zajednica športskih udruga
Rok: do 2010.

4. Stručna i financijska potpora projektima udruga osoba s invaliditetom i udruga koje rade u korist osoba s invaliditetom s područja sporta, kulture, medijskog i javnog praćenja
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

11. Područje: CIVILNO DRUŠTVO

Uvod i ocjena stanja

Civilno društvo iznimno je važno za osobe s invaliditetom kao prostor za njihovo djelovanje i uključivanje u društveni život, ali i kao značajna nadopuna aktivnosti državnih institucija.
Najznačajniji dio civilnog društva su udruge, a udruge osoba s invaliditetom su zbog dugogodišnje tradicije i iskustva, pokretači i nositelji razvoja civilnog društva.
U Gradu Križevcima registrirano je četiri udruge osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom preko svojih udruga zaista intenzivno rade na poboljšavanju svojih životnih uvjeta, a vrlo su često jedini prostor njihove samoaktualizacije i mogućnosti ostvarivanja socijalnih kontakata.
Grad Križevci preko suradnje i partnerstva s udrugama osoba s invaliditetom već nekoliko godina pored koncepta zagovaranja, promiče ideju socijalnog poduzetništva i socijalnih inovacija, što je među ostalim i svrha djelovanja organizacija civilnog društva na području socijalne politike. S obzirom na to da se potrebe osoba s invaliditetom mijenjaju zajedno s promjenama životnih uvjeta, državne i javne institucije zbog svog formalnog ustroja ne mogu pravodobno registrirati promjene, a još manje pružiti odgovarajuća rješenja. Udruge osoba s invaliditetom u tom procesu uvode nove tipove socijalnih usluga prilagođene potrebama svojih članova.
Udruge se istodobno javljaju u dvjema ulogama, kao korisnici usluga i, istodobno, kao pružatelji usluga svojim članovima i drugim korisnicima.
Udruge osoba s invaliditetom zagovaraju određene vrednote, prioritete i specifičnosti svoje uže grupacije ili ukupne populacije s invaliditetom.
Zagovaranjem prioriteta u financiranju socijalnih programa, udruge osoba s invaliditetom utječu na socijalnu politiku Grada Križevaca.
Grad Križevci je s udrugama osoba s invaliditetom ostvario partnerstvo u planiranju, usmjeravanju, provođenju i evaluaciji socijalnih programa u dugoročnom razdoblju.
Ovakav pristup razvoju socijalnog društva (prepoznatljiva i ravnopravna uloga svih sudionika: građana, korisnika, organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti, javnih ustanova, gospodarstva…) prepoznat je kroz realizaciju mjera i aktivnosti Križevačke strategije 2006.
Križevačka strategija je nastala na temelju zahtjeva osoba s invaliditetom koje su, zajedno sa stručnjacima, osobno ili preko svojih predstavnika u svojim udrugama sudjelovale u kreiranju i planiranju mjera.
Predstavnik udruga osoba s invaliditetom koji pokrivaju sve vrste oštećenja član je Povjerenstva koje, zajedno s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti koordinira provedbu Križevačke strategije.
Sve aktivnosti, mjere, projekti, programi, vrste i oblici pomoći koje su tijekom proteklog razdoblja provedene u Gradu Križevci inicirale su same osobe s invaliditetom ili su dale suglasnost. Iznimne aktivnosti i inicijative udruga osoba s invaliditetom u provedbi Križevačke strategije 2006. potaknule su rješavanje statusnih i temeljnih pitanja za sve socijalne, zdravstvene, humanitarne i druge udruge u Gradu Križevcima.
Niz konkretnih projekata Grada za osobe s invaliditetom realiziran tijekom provođenja Križevačke strategije posredno je pridonio ostvarivanju visoko postavljenih krajnjih ciljeva i za sljedeće razdoblje djelovanja, i to:

 

Ciljevi:

- senzibilizaciji stručne i šire javnosti za probleme osoba s invaliditetom i važnost udruga;
- poticanju i razvijanju kulture dijaloga unutar širega neprofitnog sektora i udruga osoba s invaliditetom i unutar različitih grupacija osoba s invaliditetom;
- stručnom osposobljavanju udruga različitim edukacijama voditelja i članova;
- stvaranju uvjeta za razvoj i osposobljavanje članova za proces samozagovaranja (samozastupanja);
- senzibilizaciji potencijalnih sponzora i donatora za mnoge usluge i pomoći, osobito za one koje ne može osigurati Grad Križevci.

Mjere i aktivnosti

1. Sustavno jačanje javne svijesti o problemima i pravima osoba s invaliditetom, značenjem udruga osoba s invaliditetom za njihovo evidentiranje i rješavanje
Aktivnosti:
- u planiranju i provođenju svih mjera i aktivnosti nužna je uključenost udruga osoba s invaliditetom te javna i medijska prezentacija
- poticanje medija za praćenje aktivnosti udruga
- uključivanje stručne i šire javnosti preko organiziranja stručnih skupova, okruglih stolova i dr.
- poticanje akcijskih istraživanja o položaju osoba s invaliditetom i važnosti udruga.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

2. Izgradnja stručnoga, kadrovskog i materijalnog kapaciteta udruga osoba s invaliditetom
Aktivnosti:
- osiguravanje sustavnog financiranja osnovne djelatnosti udruga od posebnog interesa (izrada kriterija za odabir udruga od posebnog interesa za grad Križevce)
Rok:  2008.
- osiguravanje sustavne edukacije voditelja i članova udruga za različita područja djelovanja
- edukacija voditelja i članova udruga za ostvarivanje principa samozagovaranja (samozastupanja), poticanje osnivanja klubova za iste aktivnosti, osiguravanje financijskih sredstava za njihovo djelovanje
- razvijanje partnerstva udruga osoba s invaliditetom s gradom Križevcima
- edukacija gradskih službenika i stručnjaka za djelovanje na području razvijanja partnerstva
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

3. Potpora udrugama i pojedincima u ostvarivanju prava i pomoći
Aktivnosti:
- organizacijska pomoć u senzibiliziranju potencijalnih sponzora i donatora za mnoge usluge i pomoći osobama s invaliditetom, osobito onih koji se ne mogu osigurati preko pomoći, projekata i programa grada Križevaca
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

 

ZAVRŠNE ODREDNICE

Prihvaćanje i provođenje Križevačke strategije zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju mnogobrojnih sudionika. Funkciju praćenja pojedinih područja djelovanja, koordinaciju i usklađivanje svih djelatnosti na razini grada obavljat će Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Križevaca (u daljnjem tekstu Povjerenstvo), sukladno funkciji i djelovanju Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade Republike Hrvatske.

Mjere i aktivnosti navedene u Križevačkoj strategiji uspješno će se i pravodobno provoditi samo uz stalnu koordinaciju između pojedinih izvršitelja.

Povjerenstvo bi koordiniralo, poticalo i pratilo provođenje pojedinih mjera, pružalo stručnu i savjetodavnu pomoć nositeljima i suradnicima provođenja mjera i aktivnosti.

Gradski odjeli, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu grada Križevaca dužni su provoditi mjere i aktivnosti iz Križevačke strategije radi promicanja prava i unapređivanja položaja osoba s invaliditetom u gradu Križevcima.
Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Povjerenstvom, koordinirat će i pratiti provedbu Križevačke strategije.
Nadležni gradski odjeli dostavljat će Povjerenstvu do 15. siječnja svake godine izvješća o provedbi mjera iz svoje nadležnosti koje će, do 1. veljače, biti objedinjeno.
Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom dostavljat će Gradskom poglavarstvu do 15. veljače svake godine objedinjeno izvješće o provedbi mjera iz Križevačke strategije koje će o tome izvijestiti Gradsko vijeće Grada Križevaca.

Gradski su odjeli dužni u svoje godišnje planove rada uvrstiti mjere i aktivnosti u skladu sa Križevačkom strategijom te za svaku godinu osigurati sredstva za njihovu provedbu.
Upravni odjel za društvene djelatnosti i udruge osoba s invaliditetom tiskat će, u roku od tri mjeseca od njena donošenja Strategiju u crnom tisku, na Brailleovom pismu, snimit će se na audio-kasetu i objaviti na web stranicama.

Križevačka strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010. objavit će se u “Službenom vjesniku Grada Križevaca”.

 

 
 



Križevačka strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom

Na temelju članka 18. Statuta Grada Križevaca (»Službeni vjesnik Grada Križevaca« broj 6/01 i 7/01), Gradsko vijeće Grada Križevaca, na 5. sjednici održanoj 07. prosinca 2005., donijelo je KRIŽEVAČKU STRATEGIJU jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini.

1. UVOD

Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (u daljnjem tekstu: nacionalna strategija), (»Narodne novine« broj 13/03).

Nacionalna strategija naglašava nužnost uspostave jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, bez obzira na vrijeme, vrstu i okolnosti nastanka invaliditeta i njihovih udruga.

Ciljevi Nacionalne strategije su promicanje i osiguravanje prava osoba s invaliditetom, stvaranje uvjeta za djelotvorno rješavanje problema, koordinirano djelovanje i ucinkovito informiranje na svim razinama, osiguravanje punog i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice te senzibilizacija društva.

Nacionalna strategija je utemeljena na suvremenim znanstvenim dostignućima i odredbama nacionalnih i međunarodnih zakona i dokumenata.

Od međunarodnih dokumenata za problematiku osoba s invaliditetom prihvaćene su odredbe: Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Deklaracije o pravima osoba s invaliditetom, Svjetskog programa djelovanja za osobe s invaliditetom, Standardnih pravila o izjednačavanju mogućosti za osobe s invaliditetom UN-a, Pariške povelje za novu Europu, Jedinstvene rehabilitacije osoba s invaliditetom Vijeća Europe i Odluke Europske komisije o Europskoj godini osoba s invaliditetom – 2003. i drugih.

Nacionalna strategija obavezuje tijela državne uprave na provođenje sadržanih mjera o provedbi kojih će godišnje izvještavati Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Vlade). Tijela državne uprave dužna su u svoje godišnje planove uvrstiti mjere za provedbu u skladu s Nacionalnom strategijom te osigurati sredstva iz državnog proračuna za svaku godinu.

Nacionalna strategija predviđa da u četverogodišnjem razdoblju tijela državne uprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje skrbe o osobama s invaliditetom te znanstveno-stručnim institucijama, provedu sve sadržane mjere.

Grad Križevci izvršava ovlasti i obaveze koje proizlaze iz njegova samoupravnog djelovanja preko tijela Grada Križevaca, tijela mjesne samouprave, gradskih upravnih tijela i javnih službi, a na dobrobit građana grada Križevaca.

Slijedom navedenoga, a s obzirom na specifičnost potreba gradana s invaliditetom i njihov značajan udio u ukupnom broju stanovnika (10,3%) te na uzor koji je pokazao Grad Zagreb, kao metropola, Grad Križevci usvaja Križevačku strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini (u daljnjem tekstu: Križevačka strategija).

Prihvaćanjem i provodenjem mjera Križevacke strategije uspostavlja se učinkovit i odgovoran sustav cjelovite skrbi o osobama s invaliditetom grada Križevaca. Križevačka strategija slijedi strukturu i sadržaj Nacionalne strategije i Zagrebačke strategije.

U Križevačkoj strategiji navedene mjere s nositeljima i rokovima provedbe, razvrstane su prema područjima značajnima za osobe s invaliditetom: Obitelj i civilno društvo; Zdravlje, sport i rekreacija; Obrazovanje; Profesionalna rehabilitacija; Zapošljavanje i rad; Stanovanje, mobilnost i pristupačnost; Socijalna pomoć i skrb; Mirovinsko osiguranje te Koordinacija i informiranje.

U Križevačkoj strategiji navedene su mjere i aktivnosti za čije se provođenje traži suradnja lokalne razine te mjere i aktivnosti koje će gradski odjeli poduzimati i provoditi samostalno ili u suradnji s tijelima državne uprave, ustanovama i trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Križevaca, udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i drugima.

 

2. PROGRAM DJELOVANJA

2.1. OBITELJ I CIVILNO DRUŠTVO

1. Grad Križevci kontinuirano će, u suradnji s tijelima državne uprave, stvarati pretpostavke za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, poštujući pri tome temeljne međunarodne dokumente na području skrbi o osobama s invaliditetom.

2. Grad Križevci, u suradnji s tijelima državne uprave, udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i drugim organizacijama, kontinuirano će i aktivno sudjelovati prigodom uključivanja osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice, poštujući pri tome pravo izbora osobe s invaliditetom te njezi odabir načina života prema vlastitim kriterijima i vrijednosnom sustavu.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti
Rok: kontinuirano

3. Stvaranje pretpostavki za osnivanje savjetovališta za osobe s invaliditetom i za članove njihovih obitelji. Savjetovališta bi imala širok raspon djelovanja: individualni i grupni rad s osobama s invaliditetom i sa članovima njihovih obitelji, edukacije o potrebama i mogućnostima. U radu savjetovališta bili bi uključeni stručnjaci različitih profila iz pojedinih područja značajnih za osobe s invaliditetom. Rad savjetovališta bio bi lokacijski i vremenski organiziran sukladno potrebama korisnika.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci, Zavodom za javno zdravstvo i udrugama osoba s invaliditetom.
Rok: do kraja 2006.

4. Provodenje istraživanja »Poštivanje prava osoba s invaliditetom u Gradu Križevcima« prema upitniku UN-a. Ispitivanje će se provesti na članovima udruga osoba s invaliditetom – osobe s različitim vrstama invaliditeta. Rezultati ispitivanja pokazat će stupanj zadovoljstva ispitanika s pojedinim područjem života i rada sukladno Standardnim pravilima UN-a. Usporedba rezultata u 2006. godini s prethodnima dat će stvarne ocjene poduzetih aktivnosti. Usporedba rezultata iz 2006. godine obavit će se početkom 2007., čime će se dati stvarne ocjene poduzetih aktivnosti.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Udrugom invalida Križevci i drugim udrugama osoba s invaliditetom.
Rok: do polovine svibnja 2006.

5. Izrada programa djelovanja u skladu s kojim će se sustavno i planski najmanje dva puta godišnje putem medija (radio, TV, tisak) davati informacije o potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom u svrhu senzibilizacije javnosti.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Udrugom invalida i drugim udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

2.2. ZDRAVLJE, SPORT I REKREACIJA

1. Izraditi program aktivnosti u svrhu povećanja broja preventivnih pregleda osiguranih osoba te i nadalje kontinuirano provoditi preventivne programe u cilju promicanja zdravlja i sprečavanja nastanka invalidnosti i težih oštečenja organizma.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, Domom zdravlja i drugim udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do kraja 2006.

2. Izraditi program sustavne edukacije na nivou primarne zdravstvene zaštite radi edukacije o posebnostima bolesti i stanja te osposobljavanja za rješavanje problema vezanih uz rad s osobama s invaliditetom i kontinuirano ih provoditi.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, Domom zdravlja i drugim udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do kraja 2006.

3. Izrada programa radi poboljšanja uključivanja djece i mladeži s teškoćama u razvoju u izvannastavne sportske i druge aktivnosti te kontinuirano ih provoditi.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji sa Zajednicom športskih udruga, Centrom za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci i drugim udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do kraja 2006.

4. Grad Križevci, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom radit će na dostupnosti školskih prostora u svrhu omogućavanja izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti djeci i mladeži, uključujući svu djecu i mlade s teškoćama u razvoju, a radi očuvanja i poboljšavanja njihova zdravlja.
a) u jednoj osnovnoj školi i u srednjoj školi
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti
Rok: do kraja 2006.

5. Kontinuirano djelovanje na prilagodbi:
a) prostora i objekata u vlasništvu Grada Križevaca namijenjenih sportu i rekreaciji, kako bi bili na raspolaganju svim osobama s invaliditetom Grada Križevaca;
b) rješavanje pristupačnosti Gradskih bazena u Križevcima osobama s invaliditetom;
c) broja parkirališnih mjesta potrebama osoba s invaliditetom, kao i vođenje brige o primjerenom obilježavanju parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom na području grada Križevaca.
Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti, Upravni odjel za stambeno-komunalne djelatnosti, Upravni odjel za gospodarstvo i financije
Rok:
a) kontinuirano
b) do kraja 2006. godine
c) kontinuirano

2. 3. OBRAZOVANJE

1. Zalaganje za uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovite odgojne skupine i osiguravanje uvjeta za njihovu što potpuniju integraciju.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Centrom za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, dječjim vrtićima i drugim udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

2. Zalaganje za to da se zapošljavaju specijalizirani stručnjaci u dječjim vrtićima i školama natjecajem i da se koristi programima Zavoda za zapošljavanje (volonteri za odredene projekte).
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s dječjim vrtićima, školama i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

3. Grad će, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i drugim organizacijama poticati volonterski rad, kao nadopunu profesionalnom timu.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, Gradskim društvom crvenog križa, Centrom za socijalnu skrb i Centrom za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju
Rok: kontinuirano

4. Utvrđivanje objekta i opreme tehničke kulture za specifične skupine djece i mladeži s invaliditetom te izrada i provođenje specifičnih programa za djecu i mladež s teškoćama u razvoju iz područja tehničke kulture, osobito informatike i univerzalnog dizajna.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i Zajednicom tehničke kulture
Rok: do kraja 2006.

2. 4. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE I RAD

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 143/02) obavezuje tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvanproračunske fondove te pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, da na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima i određenom dinamikom zapošljava propisani udio osoba s invaliditetom.
a) Svi gradski odjeli i javne ustanove u vlasništvu Grada Križevaca imat će najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na 49 zaposlenih.
b) Organizacija stručno-znanstvenog skupa o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

a) Nositelji: Svi gradski upravni odjeli i ustanove u vlasništvu Grada
Rok: do kraja 2006.

b) Nositelji: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, Zavodom za javno zdravstvo i Zavodom za zapošljavanje
Rok: do kolovoza 2006.

2. 5. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPACNOST

1. Grad Križevci, u suradnji s nadležnim ministarstvima, kontinuirano će raditi na osiguravanju pristupačnosti osobama s invaliditetom svim javnim ustanova na području Grada.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti, Upravni odjel za stambeno-komunalne djelatnosti i Upravni odjel za gospodarstvo i financije u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

2. 6. MIROVINSKO OSIGURANJE

U planiranju, poduzimanju i provođenju mjera iz područja mirovinskog osiguranja, Grad Križevci ce surađivati s tijelima državne uprave, na način koji obje strane procijene najučinkovitijim i u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom podržati potaknute promjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

2.7. SOCIJALNA POMOC I SKRB

1. Kontinuirano će se pratiti socijalni i materijalni status korisnika vrsta pomoći prema odluci o vrstama pomoći socijalne skrbi Grada Križevaca i Zakonu o socijalnoj skrbi. Vrsta pomoći i socijalni programi poboljšavat će se sukladno potrebama korisnika. Pojedini programi i pomoći prilagođavat će se osobama s invaliditetom, npr. sustavno ce se uključivati djeca i mladi s invaliditetom u program ljetovanja i zimovanja.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti i Zajednica športskih udruga u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Križevci, školama i udrugama osoba s invaliditetom.
Rok: kontinuirano

2. Stvaranje preduvjeta za pristupačnost Centru za socijalnu skrb Križevci
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi
Rok: do kraja 2006.

3. Organizacija i provođenje stalnih i povremenih edukacija i stručno-znanstvenih skupova za osobe s invaliditetom, članove njihovih obitelji, voditelje i članove udruga iz područja socijalne skrbi.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Centrom za socijalnu skrb i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

4. Organizacija i provođenje rasprave o stvarnom stanju i mogućnostima skrbi za osobe s invaliditetom na području grada.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Križevci i udrugama osoba s invaliditetom
Rok: do rujna 2006.

2. 8. KOORDINACIJA I INFORMIRANJE

1. Kontinuirano ažuriranje Vodiča kroz Grad Križevce za osobe s invaliditetom koji je tiskan 2004. godine, a namijenjen je osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, u svrhu cjelovitog informiranja o njihovim pravima i mogućnostima.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti i Upravni odjel za stambeno-komunalne djelatnosti
Rok: do konca 2006.

2. Osiguravanje prostora za oglašavanje o aktivnostima udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom na Web stranici Grada Križevaca.
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok: kontinuirano

3. Prigodna obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (03. prosinac), Europskog tjedna mobilnosti (16. do 22. rujna), Dana bijelog štapa (15. listopad), Dana cerebralne i dječje paralize (5. svibanj), Dana obitelji (15. svibanj) i Dana oboljelih od neuromuskulatnih bolesti (21. svibanj).
Nositelj: Upravni odjel za društvene djelatnosti u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom
Rok: svake godine prigodom datuma

 

3. ZAVRŠNE ODREDNICE

Prihvačanje i provođenje Križevačke strategije zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju mnogobrojnih sudionika. Funkciju praćenja pojedinih područja djelovanja, koordinaciju i usklađivanje svih djelatnosti na razini grada obavljat ce Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Križevaca (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), sukladno funkciji i djelovanju Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade Republike Hrvatske.

Mjere i aktivnosti navedene u Križevačkoj strategiji uspješno će se i pravovremeno provoditi samo uz stalnu koordinaciju između pojedinih izvršitelja. Povjerenstvo bi koordiniralo, poticalo i pratilo provođenje pojedinih mjera, pružalo stručnu i savjetodavnu pomoć nositeljima i suradnicima provođenja mjera i aktivnosti.

Gradski odjeli, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada Križevaca dužni su provoditi mjere i aktivnosti iz Križevacke strategije radi promicanja prava i unapređenja položaja osoba s invaliditetom u gradu Križevcima.

Upravni odjel za društvene djelatnosti, u suradnji s Povjerenstvom, koordinirat će i pratiti provedbu Križevačke strategije. Nadležni gradski odjeli i drugi nositelji aktivnosti dostavit će do 15. veljače 2007. godine Upravnom odjelu za društvene djelatnosti izvješće o provedbi mjera iz svoje nadležnosti, a objedinjena izvješća će do 1. ožujka Upravni odjel za društvene djelatnosti uputiti Povjerenstvu.

Povjerenstvo će do 15. ožujka 2007. godine dostaviti Gradskom poglavarstvu objedinjeno izvješće o provedbi mjera iz Križevačke strategije, koje će o tome izvijestiti Gradsko vijeće Grada Križevaca.
Upravni odjel za društvene djelatnosti, po potpisivanju Križevačke strategije, objavit će istu na Internet stranicama Grada Križevaca.

Križevačka strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u 2006. godini objavit će se u »Službenom vjesniku Grada Križevaca«.

KLASA: 550-01/05-01/232 PREDSJEDNIK
URBROJ: 2137/02-03-05-1 Dragutin Guzalić, v. r.
Križevci, 07. prosinca 2005.

 
 



Sporazum o suradnji Grada Križevaca i zajednice saveza osoba s invaliditetom hrvatske

GRAD KRIŽEVCI, Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkoga 12, zastupan po gradonačelniku Branku Hrgu (u daljnjem tekstu: Grad) i ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE, Zagreb, Savska cesta 3, zastupana po predsjedniku Zorislavu Bobušu, dr. med. (u daljnjem tekstu: SOIH), sklapaju SPORAZUM O SURADNJI GRADA KRIŽEVACA I ZAJEDNICE SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE

Članak 1.

Ovaj Sporazum podrazumijeva organizirani i planirani nastavak dugogodišnje uspješne suradnje Grada i SOIH na promociji kvalitete življenja osoba s invaliditetom. Suradnja se nastavlja u izradi promocijskih i edukacijskih materijala, savjetovališnom radu, organiziranjem zajednickih tribina, okruglih stolova, seminara i savjetovanja, međunarodnoj suradnji te senzibiliziranju javnosti radi unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom.

Članak 2.

Najvažnija područja suradnje su:

  • promicanje ljudskih prava osoba s invaliditetom;
  • poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom;
  • sudjelovanje u zajednički koordiniranim aktivnostima u cilju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom;
  • realizacija zajedničke suradnje na provođenju »Križevačke strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom«;
  • iniciranje promjena u zakonodavstvu Republike Hrvatske u cilju usklađivanja pitanja osoba s invaliditetom s međunarodnim dokumentima;
  • zajedničko djelovanje na skrbi za osobe s invaliditetom, sukladno principima neovisnog življenja u cilju provođenja deinstitucionalizacije;
  • provođenje usvojenih propisa u cilju uspostavljanja decentralizacije, odnosno jačanja lokalne uprave i samouprave.

Članak 3.

Suradnja Grada i SOIH će se detaljnije određivati potpisivanjem protokola za provođenje svakog programskog područja poštujući autonomnost i pravni subjektivitet potpisnika.

Članak 4.

Sporazum o suradnji ima karakter trajnog dokumenta, a sastavljen je u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih svaka sporazumna strana dobiva po 2 (dva) primjerka.

KLASA: 550-01/05-01/232
URBROJ: 2137/02-03-05-3
Križevci, 07. prosinca 2005.

ZA GRAD KRIŽEVCE GRADONAČELNIK: Branko Hrg, v.r.
ZA ZAJEDNICU SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE PREDSJEDNIK: Zorislav Bobuš, dr. med., v.r.

 
 



EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II"

Europska Unija           
"Zajedno do fondova EU"

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR