Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Travanj
10

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O AUTIZMU, 2.4.2020.

PREKID UPRAVNOG POSTUPKA – ŽALBENI I TUŽBENI RAZLOZI

Mogu li se u žalbi izjavljenoj protiv rješenja o prekidu upravnog postupka iznositi i razlozi vezani uz meritum upravne stvari? Odgovor na to pitanje je niječan, zbog sljedećih razloga. Prekid upravnog postupka vezan je uz materiju prethodnog pitanja, koja je regulirana odredbama članka 55. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj, 47/09., dalje: ZUP). Ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe (stavak 1.). Postupak će se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogućnosti za kazneni progon, službena osoba razmotrit će i to pitanje (stavak 2.). Službena osoba vezana je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela kojom je riješeno prethodno pitanje (stavak 3.). Institut prethodnog pitanja dodatno je uređen normama članka 56. ZUP-a. Pritom je stavkom 5. navedenoga članka propisano da će se postupak prekinut radi rješavanja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom nastaviti kad odluka o tom pitanju postane pravomoćna. Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i bez pravomoćne odluke o prethodnom pitanju i kad službena osoba ocijeni da više nema razloga čekati na pravomoćnost rješenja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom, osim u slučajevima u kojima se mora prekinuti postupak. Nadalje, za odlučivanje o prekidu postupka nadležno je tijelo koje je nadležno za rješavanje stvari koja je predmet postupka. Prekidom postupka prestaju teći rokovi u postupku, koji nastavljaju teći (tj. ne počinju teći iznova) nakon nastavljanja prekinutog postupka. Mada nije riječ o meritornom rješenju (tj. o upravnom aktu kojim se rješava upravna stvar), rješenje kojim se odlučuje o prekidu postupka ulazi u krug rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. Prilikom odlučivanja o žalbi izjavljenoj protiv rješenja o prekidu postupka drugostupanjsko tijelo utvrđuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za prekid postupka, ne ulazeći u meritum upravne stvari prilikom rješavanja koje je postupak prekinut, o kojem meritumu prvostupanjsko tijelo još nije ni odlučilo, niti to čini predmet rješenja o prekidu postupka. Netom navedeno ograničenje opsega osporavanja rješenja o prekidu postupka vrijedi i u upravnom sporu, kada se podnese tužba radi ocjene zakonitosti konačnog rješenja donesenog u pogledu prekida postupka. S obzirom na to da je ZUP-om predviđeno zasebno osporavanje odluke o prekidu spora, ovdje je vođenje upravnog spora protiv postupovne odluke javnopravnog tijela iznimno dopušteno (članak 4. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.).
12.03.2020.



EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA - PRAVNA SIGURNOST U PRAKSI

Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu Sud) u svojoj se praksi često susreće s predmetima u kojima se pojedinci obraćaju sudu tražeći zaštitu svojih prava i osiguranje pravne sigurnosti pred nacionalnim sudovima. Sud se kod predmeta zaštite pravne sigurnosti prvenstveno oslanja na odredbe članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori“, broj 18/97., 6/99., 14/02, 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.)  koji određuje prava osoba u postupku pred sudovima u građanskim i kaznenim predmetima, čiji stavak 1. navodi kako „radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj.“   Zanimljivo je gledište Suda vezano za presedane kao čimbenike pravne sigurnosti kako je navedeno u predmetu Jureša protiv Hrvatske (Presuda od 22. 5. 2018., Zahtjev br. 24079/11) u kojem Sud ističe kako je u ranijim predmetima kao što su Brezovec protiv Hrvatske (br. 13488/07, stavci 59. - 68., 29. ožujka 2011.) i Saghinadze i drugi protiv Gruzije (br. 18768/05, stavci 116. - 118., 27. svibnja 2010.) utvrdio da su „rješenja u kojima nije navedeno razumno obrazloženje odstupanja od postojeće sudske prakse nepredvidljiva i ukazuju na proizvoljnost te su samim time i nezakonita.“ Sud je osobito bitno gledište zauzeo u ranijoj odluci Hoare protiv Ujedinjenog Kraljevstva (br. 6261/08 od 12. travnja 2011.) u kojoj je istaknuo kako je moguće da sudovi u svojim odlukama odstupe od svoje dobro utvrđene prakse ali„pod uvjetom da pruže dobre i uvjerljive razloge za to“. U presudi Jureša protiv Hrvatske Sud dalje ističe kako „pri odstupanju od utvrđene sudske prakse radi poštivanja načela pravne sigurnosti u skladu s vladavinom prava ... sudovi moraju jasno obrazložiti svoje odluke u mjeri u kojoj će omogućiti budućim tužiteljima da razumno predvide kako bi nove pravne promjene mogle utjecati na njihov predmete.“   O nedosljednosti sudske prakse Sud je govorio i u predmetu Brezovec protiv Hrvatske (presuda od 29.03. 2011., zahtjev br. 13488/07). Istaknuto je kako države ugovornice Konvencije  imaju obavezu organizirati svoje pravne sustave na način da se izbjegne donošenje proturječnih presuda, te da „proturječne odluke u sličnim predmetima koje je donio isti sud, koji uz to predstavlja zadnju instancu u dotičnoj pravnoj stvari, mogu, u odsutnosti mehanizma koji osigurava dosljednost, dovesti do povrede načela pravne sigurnosti.“ To pravilo vrijedi i za države kao što je Republika Hrvatska u kojoj ne postoji obaveza poštovanja pravnih presedana ali iz navedene prakse Suda očito je kako proturječne odluke istog suda u sličnim pravnim stvarima stvaraju povredu načela pravne sigurnosti. Sud je u navedenoj presudi također naveo da kad se tako očigledno proturječne odluke miješaju u pravo na mirno uživanje vlasništva, a za čiju proturječnost odluka nije dano nikakvo razumno objašnjenje, takva miješanja se ne mogu smatrati zakonitim „jer vode do nedosljedne sudske prakse kojoj nedostaje tražena preciznost kako bi se pojedincima omogućilo da predvide posljedice svojih radnji“. Sud je stao u obranu odredbi iz članka 5. Konvencije koja propisuju da se nitko ne smije lišiti slobode, osim u zakonom propisanim slučajevima i u postupku propisanom zakonom. Jedan od predmeta u kojem je stao u obranu navedenih načela zaštite prava pojedinaca u kaznenom postupku je Şahin Alpay protiv Turske (presuda od 20. 06. 2018., Zahtjev br. 16538/17).  Sud je kroz navedeni predmet izrazio mišljenje kako je njegova zadaća utvrditi u postupku je li domaći zakon kojeg su nacionalni sudovi primijenili u skladu s Konvencijom, kao i opća načela po kojima sudovi odlučuju. Naglasio je da je u pogledu lišavanja slobode posebno važno zadovoljiti opće načelo pravne sigurnosti, te da nije dopušten nikakav „proizvoljni pritvor“. U ovom slučaju pojam proizvoljnosti se odnosi ne samo na neusklađenost sa nacionalnim pravom nego i neusklađenost s Konvencijom, osobito člankom 5. u kojoj su taksativno određeni razlozi za lišavanje slobode (npr. ako je zakonito uhićen ili pritvoren radi dovođenja nadležnoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nužno radi sprečavanja izvršenja kaznenog djela ili bijega nakon njegova počinjenja...) U predmetu Ringwald protiv Hrvatske (Stjepan Ringwald protiv Hrvatske i Vanja Ringwald protiv Hrvatske - Odluka od 22. 01. 2019., Zahtjev br. 14590/15) Sud je izrazio zanimljiva gledišta vezana za svoju ulogu zaštite prava pojedinaca sukladno odredbama Konvencije. Pa je ocijenio kako je „u više navrata naveo kako njegova zadaća nije ispravljati činjenične i zakonske pogreške koje je nacionalni sud navodno počinio osim ako i u onoj mjeri u kojoj su izazvale povredu prava i sloboda zaštićenih Konvencijom.“ Ono što Sud u svome radu ne ocjenjuje kao svoju zadaću je „preispitivanje pitanja kao što je važnost koju domaći sudovi pridaju nekim dokazima ili zaključcima ili ocjenama u nekom pitanju koje razmatraju.“ U navedenoj presudi Sud dalje naznačuje kako odbija svoju ulogu „suda četvrtog stupnja“ te on neće ispitivati presude nacionalnih sudova na temelju članka 6. stavka 1. Konvencije osim ako su zaključci tih sudova i donesene presude proizvoljne i očigledno nerazumne. Sud zaključuje kako je navedenim člankom 6. stavkom 1. Konvencije zajamčeno pravo na pošteno suđenje ali nisu propisana pravila o dopuštenosti dokaza ili načini ocjenjivanja dokaza, što je sve prepušteno nacionalnom pravu i nacionalnim sudovima. Europski sud za ljudska prava slijedom navedenog svoju ulogu ne doživljava kako je sam naveo u Ringwald protiv Hrvatske kao ulogu suda četvrtog stupnja kojemu se pojedinci obraćaju nakon što su iskoristili sve pravne lijekove u svojim državama (potpisnicama Konvencije). Uloga suda je, kako je vidljivo iz navedenih predmeta, zaštita ljudskih prava u slučajevima težih kršenja odredaba Konvencije, a osobito zaštita pojedinaca od postupaka nacionalnih sudova koji su protivni njenim odredbama. Zaštita pojedinaca se sastoji od zaštite od nejednake sudske prakse, nerazumno dugih sudskih postupaka i proizvoljnih odluka sudova bez zakonskog temelja. Sud u svome radu nastoji osigurati pravo na pravično suđenje, temeljeno na zakonu i općim načelima sukladnima odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a samim time i pravnu sigurnost.
12.03.2020.



ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA

O značaju regulative zaštite zraka, najbolje nam govori podatak iz objavljenog izvješća Europske agencija za okoliš (EEA) pod nazivom „Kvaliteta zraka u Europi“, iz studenog 2016., koje je pokazalo da unatoč činjenici što se kvaliteta zraka znatno poboljšala u posljednjih nekoliko desetljeća, onečišćenje zraka i dalje ostaje najveća pojedinačna opasnost za zdravlje u Europi. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), onečišćenje zraka u gradovima postat će do 2050. glavni okolišni uzrok smrtnosti u svijetu, ispred nečiste vode i nedostatka higijenskih mjera (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/EN/INF_19_4251) Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini, posebno je važno boriti se protiv emisija onečišćujućih tvari na njihovom izvoru, te identificirati i primijeniti najučinkovitije mjere smanjenja emisije na lokalnoj i nacionalnoj razini. Stoga bi trebalo izbjegavati, spriječiti ili smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zraku, te postaviti odgovarajuće ciljeve za kvalitetu zraka, vodeći računa o relevantnim normama, smjernicama i programima Svjetske zdrav¬stvene organizacije. Prijašnji Zakon o zaštiti zraka ("Narodne novine", br. 130/11., 47/14., 61/17., 118/18.) donesen je 2011. godine, tri put je izmijenjen i dopunjen zbog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije i zbog usklađenja s posebnim propisom kojim se uredio prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Zanimljivo je da je u srpnju 2019. Europska komisija protiv Hrvatske izdala službenu opomenu u kojoj je tada navela da Direktiva 2008/50/EZ o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu nije ispravno implementirana u nacionalno zakonodavstvo, a koja je također bila jedan od poticaja za donošenje novog Zakona koji bi bio propisno usklađen sa odredbama citirane Direktive, na način kako je ukazano primjedbama Komisije. Novi Zakon o zaštiti zraka objavljen je 17. prosinca 2019. ("Narodne novine", broj 127/2019.), a stupio je na snagu 1. siječnja 2020. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, u cilju održivog razvoja temelji se na načelima zaštite okoliša određenim sukladno Zakonu o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18., dalje: ZZO) i zahtjevima međunarodnog prava i pravne stečevine Europske unije. Načela zaštite okoliša su sadržana u člancima 8. – 19. ZZO-a. Najvažnije načelo među njima svakako je načelo održivog razvitka, koje je jedno od ključnih načela i u ovom Zakonu. Djelotvorna zaštita i poboljšanje kvalitete zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi zbog onečišćenosti zraka, osigurava se primjenom načela održivog razvitka, načela cjelovitog pristupa i primjenom najboljih raspoloživih tehnika, tehničkih rješenja i mjera. Novim se Zakonom određuju nadležnost i odgovornost za zaštitu zraka, planski dokumenti, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka, upravni i inspekcijski nadzor. U cilju omogućavanja neposredne provedbe uredbi i odluka Europske unije, Zakon na primjeren način preuzima utvrđena nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela za neposrednu provedbu akata Europske unije koji su doneseni do kraja 2018. godine i bili propisani starim Zakonom o zaštiti zraka, te utvrđuje nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, upravni i inspekcijski nadzor, te propisuje prekršajne odredbe za pravne i fizičke osobe – obrtnike na koje se Zakon primjenjuje. Nadalje se definiraju ciljevi i mjere koje se poduzimaju u cilju zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, kao i subjekti koji su nadležni za provedbu istih. To su Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, te predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti (članak 7. stavak 1.). Zakonom se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da donese Plan zaštite zraka koji je sastavni dio plana zaštite okoliša kao Program kontrole onečišćenja zraka te se propisuje sadržaj i način donošenja istih (članak 11.). Predstavničkom tijelu županije, Grada Zagreba i velikog grada ima ovlast donošenja program zaštite zraka koji je sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije, Grada Zagreba i velikog grada te se propisuje sadržaj i način donošenja istog. Dodatno se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da radi provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima iz područja zaštite zraka po potrebi donosi nacionalne planove, programe i izvješća. Uređuje se područje praćenja i procjenjivanja kvalitete zraka (članci 18. – 37.) na području Republike Hrvatske koja je podijeljena na zone i aglomeracije (članak 19.). Definiraju su razine onečišćenosti odnosno kategorije kvalitete zraka s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon utvrđuju se sljedeće kategorije kvalitete zraka. Praćenje kvalitete zraka definirano je mjerenjima na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka državne mreže, mjernim postajama na području jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave, te mjernim postajama onečišćivača. Sukladno navedenom definiraju se obaveze dionika vezane uz osiguranje praćenje kvalitete zraka, uređuje se način uspostave, odabira lokacija i praćenja kvalitete zraka na istim, te dostava podatka mjerenja i izvješća. Odredbama zakona osigurava se javna dostupnost podataka o kvaliteti zraka. Definiraju se podaci koji se koriste za razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka između Ministarstva i Europske komisije. Zakonom se propisuje način utvrđivanja i provođenja mjera sprječavanja i smanjivanja onečišćivanja zraka kao i obveze svih dionika u provođenju istih. Nadalje, propisuju se obveze jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu vezano uz izradu i donošenje akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka kako bi se u što kraćem mogućem vremenu osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti za pojedine onečišćujuće tvari kao i izrade i donošenja kratkoročnog akcijskog plana koji sadrži mjere koje se moraju poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik prekoračenja pragova upozorenja. Određuje se obveza Ministarstva, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba o informiranju javnosti te sadržaj informacija (jedna od primjedbi Komisije odnosila se na određene nedostatke u uređenju obveze informiranja javnosti). Definira se obveza Ministarstva da osigura dostupnost i razmjenu podataka o kvaliteti zraka, kao obveza da osigurava dostupnost podataka i provodi uzajamnu razmjenu informacija o mjerenjima kvalitete zraka i izvješćivanje o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka posreduje i razmjenjuje podatke o emisijama s međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih država sukladno potvrđenim međunarodnim ugovorima kao i nadležnim tijelima Europske unije, na način i u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Unije. Uređuje se područje izdavanja dozvola za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, djelatnosti praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili djelatnosti provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti pravne osobe – ispitni laboratoriji kao pravna osoba – s tim da ispitni laboratorij koji ima sjedište u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može obavljati tu djelatnost u Republici Hrvatskoj ako ishodi dozvolu od Ministarstva za obavljanje navedenih djelatnosti (članak 65.). Dodatno se propisuju poslovi referentnog laboratorija kao i uvjeti koje mora zadovoljiti pravna osoba – referentni laboratorij, za ishođenje dozvole za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka na području Republike Hrvatske. Odredbama Zakona uređuje se informacijski sustav zaštite zraka koji je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša, propisuje se da ga vodi nadležno ministarstvo, a on sadrži: – podatke o kvaliteti zraka iz državne mreže – podatke o kvaliteti zraka iz mjernih postaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mjerenja posebne namjene koje osigurava onečišćivač – podatke o emisijama izvora onečišćivanja zraka – podatke o kvaliteti proizvoda i opreme na terminalima – podatke o kvaliteti proizvoda – planove i programe za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka – podatke o prekoračenju pragova upozorenja, praga obavješćivanja i mjere zaštite ljudi i okoliša u takvim prilikama – podatke o pravnim osobama koje obavljaju djelatnost praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka – podatke iz registra onečišćivanja okoliša i – druge podatke važne za zaštitu zraka.   Sredstva za financiranje zaštite zraka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, proračunima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora, i to, sredstava onečišćivača, donacija, zajmova, sredstava državne potpore, sredstava međunarodne pomoći, sredstava stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka. Nadalje, određuju se tijela i propisuje se način obavljanja upravnog i inspekcijskog nadzora i odgovarajuća primjena odredbi Zakona za upravni i inspekcijski nadzor. U člancima 96. – 101. sadržane su prekršajne odredbe i propisane novčane kazne za neizvršenje propisanih obveza i provedbenih propisa. Najviše novčane kazne koje se mogu izreći na temelju Zakona iznose od 300.000,00 – 600.000,00 kuna za pravne osobe, a od 100.000,00 – 250.000,00 kuna za fizičke osobe – obrtnike.
12.03.2020.



PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 8. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 100/18. i 125/19.), uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora, ministar zdravstva donio je Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 19/20.) koji je stupio na snagu 28. veljače 2020. Evo kratkog pregleda navedenog Plana.   Ovim Planom se određuju zadaće i ciljevi zdravstvene zaštite, prioritetna razvojna područja, osnove razvoja sustava zdravstvene zaštite, zdravstvene potrebe stanovništva od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku, specifične potrebe i mogućnosti ostvarivanja zdravstvene zaštite na potpomognutim područjima ili područjima s razvojnim posebnostima, nositelji zadaća i rokovi za ostvarivanje Plana, osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama, uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva te mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe uzimajući u obzir dostupnost zdravstvene zaštite po područjima. Plan zdravstvene zaštite donosi se na temelju analize stanja zdravlja i potreba stanovništva uvažavajući kadrovske i financijske mogućnosti, s tim da prema članku 10. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava, među ostalim, sredstva za epidemiološko praćenje, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti i bolesti ovisnosti. Osim Republike Hrvatske, jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području, sukladno točki XII. Plana.   Prema točki II., provedbu ovoga Plana, primjenom mjera utvrđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, osiguravaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici na način i pod uvjetima propisanim zakonom.   Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj osigurava se i provodi u jedinstvenom sustavu zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj, tercijarnoj razini i razini zdravstvenih zavoda, a koje su razine međusobno funkcionalno povezane i usklađene, ovisno o opsegu i složenosti poslova te o specifičnostima pojedinih područja.   Kao prioritetno razvojno područje Plan, među ostalim, određuje promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih bolesti te ozljeda i invaliditeta, a sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti je prepoznato kao zdravstvena potreba stanovništva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.   Nositelji zadaća za ostvarivanje Plana su: Republika Hrvatska, jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, jedinice lokalne samouprave i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.   Praćenje provedbe učinka provedbe Plana provodit će se korištenjem alata Globalno breme bolesti (engl. Global Burden of Disease Health Matrix) i rutinskih statističkih podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Izvješće o provedbi Plana izrađuje Hrvatski zavod za javno zdravstva i dostavlja ga jednom godišnje ministarstvu nadležnom za zdravstvo.
12.03.2020.



PRAVNA KLINIKA, 4.3.2020.

Udruga osoba s invaliditetom Križevci u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu organizira pružanje besplatne pravne pomoći za članove/ice Udruge kao i za ostale građane kojima je takav oblik pomoći potreban.   Pružanje besplatne pravne pomoći organizira se dana 4.3.2020. godine, srijeda, u vremenu od 10 – 14 sati u prostorijama Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, gdje će studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu pružiti potrebnu besplatnu pravnu pomoć.   Napominjemo, da osobe trebaju sa sobom donijeti: - fotokopiju osobne iskaznice - fotokopiranu dokumentaciju vezanu za pravni problem   Predmeti se ne rješavaju na licu mjesta nego će riješeni predmeti biti dostavljeni na kućne adrese tražitelja pravne pomoći.   Za dodatne informacije i prijavu za pružanje besplatne pravne pomoći obratite se u Udrugu osoba s invaliditetom Križevci do 3.3.2020. godine svakim radnim danom od 8 do 16 sati ili na telefon 048/681-211.
02.03.2020.



MEĐUNARODNI DAN RIJETKIH BOLESTI, 29.2.2020.

Obilježavanje Međunarodnog dana rijetkoh bolesti ove će se godine održati u subotu, 29. veljače na Cvjetnom trgu u Zagrebu od 10 do 13 sati, u organizaciji Hrvatskog saveza za rijetke bolesti.   Ovogodišnji slogan kampanje  je „Klikni za rijetke”. Na samom događaju bit će postavljena instalacija gumba s postoljem gdje ćemo pozivati građane da „kliknu za rijetke”, a svaki klik iznosit će 1 kunu donacije za Liniju pomoći 0800 66 99 koju će donirati Bolnica sv. Katarina. Na samom događaju dijeliti će se  i bookmarkeri koji sadrže barkod donacije od 5 kn također za Liniju pomoći. Ove godine želi se dati naglasak na važnost uključenosti cjelokupnog društva u skrb o rijetkima i važnost Linije pomoći gdje stručne djelatnice već godinama zaprimaju upite i rješavaju probleme pacijenata. Linija pomoći je osnovni temelj svakog slijedećeg projekta, a ove godine „Baze podataka” koja će biti prva prava analiza stanja o rijetkim bolestima u Hrvatskoj.   Događaj će se prenositi uživo putem  Facebook stranice Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, a HRT će prikazivati prigodni spot od 30 sekundi 29.02. tokom dana.
28.02.2020.



ODOBREN PROJEKT „AKTIVNO STARENJE II“, 10.01.2020.

Predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci Petar Gatarić potpisao je dana 10.01.2020. godine ugovor o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta „Aktivno starenje II – pomoć starijim osobama u svakodnevnim životnim potrebama“. Odobren je iznos od 120.000,00 kuna od stane  Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku  te traje do 30.11.2020. Projekt, kao jedan od glavnih problema definira nedovoljnu dostupnost socijalnih usluga za starije.  Starije osobe su u najvećem riziku od socijalne isključenosti te je za njih potrebno kontinuirano planirati i razvijati socijalne usluge u lokalnoj zajednici, upravo kako bi se smanjio taj rizik i postigao jedan od ključnih rezultata projekta.  Kako bismo im unaprijedili kvalitetu života i omogućili zadovoljavanje njihovih potreba za odlazak na njima važna mjesta (npr. odlazak liječniku, u crkvu, u posjet rodbini, odlazak u policijsku postaju, u ljekarnu, nabavu živežnih namirnica, rješavanja administrativnih stvari u gradu) koje ne mogu zadovoljiti korištenjem javnog prijevoza i/ili tu uslugu im ne mogu osigurati članovi obitelji, ovim projektom planiramo im omogućiti uslugu besplatnog prijevoza.   Partneri na projektu su Grad Križevci i Centar za socijalnu skrb Križevci.
27.01.2020.



Udruzi odobrena Institucionalna podrška za razdoblje 2020-2022

Dana 01. siječnja 2020. godine Udruga osoba s invaliditetom Križevci potpisala je ugovor s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva, pri čemu je Udruzi odobrena „Institucionalna podrška stabilizaciji i/ili razvoju udruga osoba sa  invaliditetom koje djeluju na lokalnoj razini„,  u trajanju od 3 godine. Svečano uručenje Ugovora održano je 20.siječnja 2020. godine u hotelu Dubrovnik, Zagreb. Sredstva predviđena u privremenom Financijskom planu za 2020. godinu iznose 206.182,00 kn.   Financirane stavke Institucionalnom podrškom Nacionalne zaklade su: • plaća za administrativnog referenta • plaća za vozača • osnovne djelatnosti Udruge • kupnja uredskog materijala • adaptacija prostora • trošak autorskog ugovora i tiska za edukativnu priču • trošak goriva za dva kombi vozila Udruge     Ovom podrškom želimo osobama s invaliditetom osigurati potrebne socijalne usluge (odlazak liječniku, rješavanje statusnih pitanja, specijalističkih pregleda, odlazak na sud, poreznu upravu, u ljekarnu, nabavu živežnih namirnica, rješavanja administrativnih stvari u gradu) a sve to besplatnom uslugom prijevoza kombi vozilom Udruge. Nadalje, želimo povećati mobilnost osoba s invaliditetom i uključiti ih u događanja u lokalnoj zajednici i šire, te će Udruga, kao i prijašnjih godina, organizirati odlazak na susrete u ostale prijateljske Udruge diljem Hrvatske.
24.01.2020.



BOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Na kraju protekle godine srdačno zahvaljujemo na povjerenju. Najbolje želje za Božić uz puno sreće, zdravlja i uspjeha u novoj 2020. godini!    
19.12.2019.



ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM KRIŽEVCI, 6.12.2019.

Dana 6.12.2019. godine u hotelu "Kalnik" Križevci održana je Redovna godišnja izvještajna Skupština Udruge osoba s invaliditetom Križevci.   Predsjednik Udruge g. Petar Gatarić na početku je pozdravio sve prisutne, te naglasio kako je ove godine 20 godina od osnutka Udruge. Napomenuo je da je Udruga osoba s invaliditetom Križevci (tada Udruga invalida Križevci)  nastala 1999. godine na  inicijativu grupe osoba, jer se nametala potreba radi  organiziranog oblikovanja  u kojem bi se provodile mjere i aktivnosti u cilju  unaprjeđenja kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. U protekla dva desetljeća svojim mjerama i aktivnostima kroz razne programe i projekte u suradnji s mnogim dionicima, Udruga je bitno utjecala na poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju i to na raznim područjima života, te poboljšali socijalnu sliku ovog kraja   Nakon toga, predsjednik Udruge je  iznio članovima Skupštine sva izvješća i planove za naredno razdoblje.     Na Redovnoj godišnjoj izvještajnoj Skupštini usvojeni su:     - Izvješće o radu Udruge u 2019. godini     - Izvješće o završnom računu za 2018. godinu     - Financijsko izvješće Udruge u proteklom razdoblju     - Izvješće Nadzornog odbora za 2019. godinu     - Izvješće Suda časti za proteklo razdoblje     - Operativni plan Udruge za 2020. godinu     - Financijski plan Udruge za 2020. godinu     - Strateški plan za razdoblje od 2020. do 2023. godine   Prema izvješću o radu, Udruga je i tijekom ove godine bila  izuzetno aktivna. Provodila je brojne projekte i programe financirane od strane društvene zajednice i sredstava Europske unije među kojima su: Zajedno u zajednici, Kreativne radionice, Mobilnost osoba s invaliditetom, Osobni asistent, Izrazi se kreativno i rekreativno i budi shvaćen i prihvaćen, Usluga osobne asistencije, Aktivni i uključeni – mobilnošću i senzibilnošću do zaposlenja, a prijavljeni su i novi projekti za koje se uskoro očekuju rezultati. Kroz 2019. godinu  su u Udruzi bile zaposlene ukupno 44 osobe , od toga 19 s invaliditetom. Trenutno ih je zaposleno 28. Udruga je radila i na zaštiti prava svojih članova, nastavljena je suradnja s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu za pružanje besplatne pravne pomoći, nastavljena je usluga posuđivanja na revers ortopedskih i drugih pomagala, a članovi Udruge su sudjelovali u raznim kulturnim događajima, izletima, sportu i rekreaciji.   Skupština je donijela i odluku o izmjenama i dopunama Statuta Udruge osoba s invaliditetom Križevci.   Rad Udruge osoba s invaliditetom Križevci pohvalio je pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Grada Križevaca Sandro Novosel  koji je podsjetio da je donesena Križevačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, kazao da Gradska uprava uvijek stoji na raspolaganju, te poželio uspješan rad i u slijedećoj godini.   Saborski zastupnik Branko Hrg kazao je da je ova Udruga brend Križevaca i da kroz sve ove godine nije dolazila u Grad Križevce tražiti sredstva, nego ih je sama nalazila. “Ovoj udruzi treba samo malo dodati da uspije sve ostvariti” – kazao je i poželio da tako nastavi dalje, kao i Hedona da bude što slađa i prepoznatljivija.   U ime Koprivničko-križevačke županije pročelnik Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu Darko Masnec rekao je da županija podržava rad Udruge, jer jedna od zadaća županije je da poboljša kvalitetu života na području na kojem djeluje.   Ravnateljica Učeničkog doma u Križevcima Snježana Majić, kao partner u projektu u kojem učenici volontiraju u udruzi, poželjela je također puno uspjeha u daljnjim aktivnostima.   
09.12.2019.



 < 1 2 3 4 >  pag_last_link
 
EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE III”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE III"

Europska Unija          
Europski socijalni fond

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

EU PROJEKT “AKTIVNI I UKLJUČENI - MOBILNOŠĆU I SENZIBILNOŠĆU DO ZAPOSLENJA”

EU PROJEKT "AKTIVNI I UKLJUČENI - MOBILNOŠĆU I SENZIBILNOŠĆU DO ZAPOSLENJA"

Europska Unija          
Europski socijalni fond

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

 

 

EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II"

Europska Unija           
"Zajedno do fondova EU"

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

INA - SPONZOR

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Klikom na sliku pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"