Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Listopad
03

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Aktualne novosti

Obavijest o isplatama jednokratnog novčanog primanja

  S obzirom na upite osoba s invaliditetom vezano uz jednokratna novčana primanja, ovim putem obavještavamo osobe s invaliditetom o odlukama Vlade RH koje su objavljene u Narodnim novinama broj 104/2022 od 9. rujna 2022. godine, sljedećim korisnicima: 1. ODLUKA o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata 2. ODLUKA o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena 3. UREDBA o izmjeni Uredbe o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad 4. ZAKLJUČAK o pomoći građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom (korisnici zajamčene minimalne naknade).   POJAŠNJENJE VEZANO UZ ODLUKE VLADE RH O ISPLATI JEDNOKRATNOG NOVČANOG PRIMANJA: 1. ODLUKA o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima DOPLATKA ZA DJECU radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata: a) Odluka se odnosi na sve trenutne primatelje doplatka za djecu koji isti primaju u mjesecu rujnu 2022. b) Isplata se određuje na sljedeći način: ukoliko roditelj ima samo jedno dijete i to je dijete s teškoćama u razvoju koje prima dječji doplatak u iznosu od 830,00 kn za to jedno dijete primiti će jednokratnu novčanu naknadu od 300,00 kn. Ukoliko osim tog djeteta ima još jedno dijete koje je zdravo i za koje također prima dječji doplatak, za to dvoje djece primiti će iznos od 500,00 kn. Ukoliko ima troje djece i za svo troje prima dječji doplatak u bilo kojem iznosu primiti će jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 700,00 kn, za 4 djeteta 900,00 kn a za 5 djece i više 1.100,00 kuna. Znači bitno je da se za dijete trenutno prima dječji doplatak u bilo kojem iznosu. Jednokratna novčana pomoć biti će im isplaćena u mjesecu listopadu 2022. godine. c) Jednokratno novčano primanje primiti će i oni roditelji kojima je postupak ostvarivanja prava na dječji doplatak trenutno u tijeku, oni će primiti jednokratnu novčanu pomoć u mjesecu prosincu 2022. godine. d) Jednokratno novčano primanje ne može biti predmet ovrhe.   2. ODLUKA o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima MIROVINE radi ublažavanja posljedica porasta cijena: a) Odluka se odnosi na sve trenutne primatelje mirovine (primili mirovinu u kolovozu 2022.) i koji imaju prebivalište na području RH. b) Jednokratno novčano primanje isplatiti će se korisnicima mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, ukoliko im mjesečno mirovinsko primanje (mirovina sa svim dodacima od kojih su izuzeti naknada za tjelesno oštećenje i doplatak za pomoć i njegu koji se primao ranije uz mirovinu u okviru mirovinskog osiguranja), isplaćeno u Republici Hrvatskoj za mjesec kolovoz 2022. ne prelazi iznos od 4.360,00 kuna i koji nisu zaposleni, odnosno ne obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. U prihode se ne uračunavaju primanja iz sustava socijalne skrbi kao što su osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu. c) Iznos jednokratnog novčanog primanja određuje se na sljedeći način:   Iznos ukupnog mirovinskog primanja                                                                         Iznos jednokratnog novčanog primanja do 1.850,00 kuna                                                                                                                          1.200,00 kuna od 1.850,01 do 2.350,00 kuna                                                                                                        900,00 kuna od 2.350,01 do 3.350,00 kuna                                                                                                        600,00 kuna od 3.350,01 do 4.360,00 kuna                                                                                                        400,00 kuna   d) Korisnici koji uz mirovinu iz RH primaju i inozemnu mirovinu da bi ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbroj mirovinskih primanja im ne smije prelaziti cenzus od 4.360,00 kuna. Oni u nadležnu područnu službu (prema mjestu stanovanja) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje moraju dostaviti dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za mjesec kolovoz 2022. Navedeni dokaz moraju dostaviti do 20.11.2022. Jednokratno novčano primanje pripada i korisnicima kojima su postupci ostvarivanja prava na mirovinu u tijeku, a priznato im je pravo na isplatu mirovine na dan 31. kolovoza 2022. ili ranije, te su zatečeni u isplati na dan 15.11.2022. e) Jednokratno novčano primanje isplatiti će se najkasnije u mjesecu listopadu 2022. godine, a onima kojima je postupak ostvarivanja prava na mirovinu u tijeku, kao i korisnicima inozemne mirovine najkasnije u mjesecu prosincu 2022. godine f) Jednokratno novčano primanje ne smatra se dohotkom i ne može biti predmetom ovrhe.   3. UREDBA o izmjeni Uredbe o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad. a) Ovom Uredbom povećava se dotadašnji iznos naknade sa 400,00 kuna na 500,00 kuna b) Iznos od 500,00 kuna primjenjuje se od dana 1. listopada 2022.   4. ZAKLJUČAK u vezi pomoći potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom a) Za sve korisnike zajamčene minimalne naknade, Centri za socijalnu skrb dostavljaju evidenciju takvih korisnika Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji tada obavještava o tome Hrvatske šume d.o.o., te se takva drva mogu nabaviti na prodajnim mjestima Hrvatskih šuma. To se ne odnosi na odredbu kojom se: Samcu ili kućanstvu korisniku zajamčene minimalne naknade koji se grije na drva priznaje se pravo na troškove ogrjeva na način da mu se jednom godišnje osigura 3 m³ drva ili odobri novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. Ovaj zaključak ide za tim da se omogući dodatna kupnja drva iznad tih odobrenih besplatnih 3 m³ sa popustom od 15%. b) Kako smo dobili informaciju od strane Hrvatskih šuma d.o.o., ovaj zaključak se odnosi na sva obiteljska domaćinstva (kućanstva) koja mogu ostvariti popust od 20% (15%+5%) na način da nazovu najbližu šumariju (ima ih 167 na području cijele RH ili jednu od Uprava šuma – ima ih 17 – popis se nalazi na internetu na web stranicama Hrvatskih šuma d.o.o. https://www.hrsume.hr/index.php/hr/kontakt) te se raspitaju za stanje na zalihama i uz osobni prijevoz kupe drva od Hrvatskih šuma d.o.o. s navedenim popustom. Za prijevoz drva se svatko mora sam pobrinuti jer popust se ne odnosi na prijevoz drva, već samo na kupnju drva.   (Izvor: https://posi.hr)
29.09.2022.



Hedona osvojila drugo mjesto - SME EnterPRIZE Generali

  Generali osiguranje d.d. prvi je put ove godine pokrenuo SME EnterPRIZE natječaj usmjeren malim i srednjim poduzetnicima – vlastitim klijentima diljem Republike Hrvatske s ciljem promicanja održivih modela poslovanja i povećanja vidljivosti različitih primjera dobre prakse poslovanja. Prijave na SME EnterPRIZE natječaj bile su otvorene od 2. svibnja do 5. lipnja ove godine i ukupno se prijavilo 100 kompanija.   SME EnterPRIZE strateška je inicijativa Generali Grupe posvećena malom i srednjem poduzetništvu kao temelju europskog gospodarstva i jednom od glavnih pokretača održive tranzicije. Ugrađena u strateški plan „Lifetime Partner 24: Poticanje rasta“, inicijativa SME EnterPRIZE promiče zeleniju i uključiviju ekonomiju u skladu s Europskim zelenim planom i inicijativom Next Generation EU. Održivost predstavlja mogućnost za rast malih i srednjih poduzeća, zaključak je i Bijele knjige SME EnterPRIZE, koju je pripremila škola za menadžment SDA Bocconi School u suradnji s Generalijem, pokazujući pozitivan odnos između održivosti i financijskih performansi malih i srednjih poduzeća jer održiva ponašanja mogu osigurati ključne resurse i prilike.   Mali i srednji poduzetnici iz Hrvatske imali su priliku prijaviti svoje projekte održivosti u tri kategorije: dobrobit zaposlenika, okoliš i zajednica. Stručni žiri, kojeg su činili istaknuti stručnjaci iz akademske zajednice, medijski djelatnici i poduzetnici, odabrao je ukupno tri pobjednika prema kategorijama. U svakoj kategoriji odabrana su dva finalista natječaja pri čemu nagradu dobivaju i prvoplasirani i drugoplasirani projekt. Uz priznanje poticanja održivosti u poslovanju, Generali je pobjednika svake kategorije nagradio iznosom od 30.000 kuna bruto, dok su drugoplasirani projekti svake kategorije osvojili poslovni paket godišnjeg putnog zdravstvenog osiguranja i menadžerskog osiguranja od nezgode do 15.000 kuna bruto.   Tako je tvrtki Hedona d.o.o. iz Križevaca pripalo drugo mjesto u kategoriji Zajednica. Tvrtka je osnovana prije devet godina s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom u proizvodnji ručno rađenih čokolada i pralina. Trenutno zapošljava 17 osoba s invaliditetom koji sada, svojim radom i trudom, mogu sebi i svojoj obitelji osigurati dostojanstven život. Posebni napori ulažu se u kontinuirano uvođenje inovativnih rješenja kako bi se otvorila nova radna mjesta i time osigurala još kvalitetnija integracija osoba s invaliditetom.     (Izvor: Lider Media, Generali)
27.09.2022.



Udruga s partnerom sudjelovala na radionici u području zakonodavnog okvira

  Udruga osoba s invaliditetom Križevci te partner Udruga umirovljenika i starijih osoba Križevci sudjelovali su dana 22. rujna 2022. godine na radionici u području zakonodavnog okvira za djelovanje organizacija civilinog društva. Radionicu je provodila Udruga P.O.I.N.T. Križevci, a sudjelovalo je 9 osoba ovlaštenih za zastupanje i zaposlenih kod prijavitelja i partnera.   Tako su svi sudionici edukacije upoznati sa Zakonima, Propisima i Uredbama koji kroje zakonodavni okvir za rad organizacija civilnog društva, s posebnim fokusom na njihovu provedbu u praksi te dobre prakse u radu organizacija civilnog društva. Radionica je provedena u sklopu projekta „Znanjem u promjene“. Podsjećamo, Udruzi je navedeni projekt odobren i financiran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. u ukupnoj vrijednosti od 423.447,50 HRK, od čega iznos od 359.930,38 HRK sufinancira Europska unija, dok je iznos od 63.517,12 HRK sufinanciran iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.  
26.09.2022.



e-Savjetovanje: Nacionalni plan za ravnopravnost spolova

  Poštovani/e,   obavještavamo vas da je Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske objavio javno savjetovanje za prijedlog Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova 2022.-2027. i Akcijskog plana 2022.-2024.   Savjetovanje je otvoreno do 22. listopada 2022. godine i dostupno je na sljedećoj poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21788
23.09.2022.



Provjera sluha povodom Međunarodnog tjedna gluhih i nagluhih osoba

    Klub dijabetičara Križevci i SD Forum žena Križevci organiziraju besplatno mjerenje sluha u subotu 24. rujna od 10 sati, u prostorijama Kluba u ulici Franje Račkoga 22. Pozivaju sve zainteresirane građane koji žele provjeriti kvalitetu svog sluha da se do petka jave na broj 091/268-1586 i rezerviraju svoj termin kako bi se izbjegla dulja čekanja i gužve.   Povod za ovu akciju je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba koji se obilježava posljednji tjedan u rujnu s ciljem podizanja svijesti javnosti o specifičnim potrebama gluhih osoba. Ovakva događanja pomažu i u edukaciji gluhih osoba o sredstvima koja su korisna za njihovu bolju i jednostavniju komunikaciju što im omogućuje integraciju u širu društvenu zajednicu i poboljšava kvalitetu života. Organizacije širom svijeta različitim aktivnostima i kampanjama nastoje privući pažnju javnosti na probleme s kojima se suočavaju gluhe osobe, promiču njihova prava, posebno ona koja se tiču obrazovanja i zapošljavanja.   (Izvor: https://www.krizevci.info)
22.09.2022.



Svjetski dan cerebralne paralize, 6. listopada

    Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize svake godine zajedno s više od 75 organizacija s različitih kontinenata i država svijeta te s osobama s cerebralnom paralizom, njihovim obiteljima i saveznicima 6. listopada obilježava Svjetski dan cerebralne paralize. Inicijativu obilježavanja Svjetskog dana cerebralne paralize pokrenuo je 2012. Savez cerebralne paralize iz Australije i od tada je provedeno 11 uspješnih globalnih kampanja.   Svjetski dan cerebralne paralize društveni je pokret za zajednicu koja obuhvaća 17 milijuna ljudi s cerebralnom paralizom diljem svijeta. Vizija Saveza je osigurati da svi koji imaju cerebralnu paralizu imaju ista prava, pristup i mogućnosti kao i svi drugi. Pri tome nam uvelike pomaže međunarodni dan koji uključuje specifične akcije koje pomažu u izgradnji globalnog pokreta za promjene, a obilježavanjem navedenog dana ističemo važnost na prihvaćanje različitosti i aktivnosti u stvaranju pristupačnije budućnosti za sve.   Ovogodišnja tema globalne kampanje je „Pristupačna tehnologija“. Pristupačna tehnologija je tehnologija koja je univerzalno dizajnirana tako da joj mogu pristupiti svi korisnici, sa širokim rasponom (ne)mogućnosti. Budući da i dalje živimo u svijetu koji nije pristupačan, Savez će međunarodni dan obilježiti konferencijom pod nazivom „Uloga i korištenje napredne tehnologije u životima osoba s cerebralnom paralizom“ kojom želi istaknuti, ali i inspirirati sudionike o tehnološkim rješenjima za osobe s cerebralnom paralizom. Na konferenciji će se govoriti o asistivnoj i rehabilitacijskoj tehnologiji, primjeni STEM-a u radu s djecom i mladima s teškoćama u razvoju, te temi održivog razvoja i tehnologije gdje će sudionici čuti o primjerima dobre prakse u Hrvatskoj.    #MillionsOfReasons #WorldCerebralPalsyDay #svjetskidancerebralneparalize
16.09.2022.



Europski tjedan mobilnosti

  Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine od 16. do 22. rujna. Ova europska inicijativa potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava i pozivanje ljudi da iskušaju alternative vožnji automobilom.   Tema Europskog tjedna mobilnosti 2022. je „Bolja povezanost“, a obuhvaća svaki vid održivog prijevoza u gradskom okruženju. Ova je tema odabrana kako bi se pojedinci diljem Europe ponovno međusobno povezali nakon više mjeseci izolacije, ograničenja i prepreka uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Ljudi se mogu povezati, primjerice, na način da se sastaju na trgu u svojem gradu dolazeći pješke, vozeći bicikl ili koristeći javni prijevoz. Pametnim planiranjem i bolje organiziranim prijevozom omogućuje se efikasnije povezivanje mjesta i osoba.   S tim ciljem odabran je i ovogodišnji slogan “Kombiniraj i kreći se!“. Njime se potiče odabir aktivnih načina kretanja ili kombiniranje hodanja i biciklizma s javnim prijevozom. Naravno, hodanje i biciklizam imaju i mnoge druge prednosti, poput društvene i ekonomske pristupačnosti, ne proizvode štetne emisijske plinove te imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.   Manifestacija Europski tjedan mobilnosti sastavljena je od 3 glavne komponente: tjedna aktivnosti, trajnih mjera za uvođenje održive mobilnosti (kao što su npr. uvođenje i/ili širenje pješačkih zona, spuštanje rubnjaka, uvođenje sustava javnih bicikala, unaprjeđenje sustava javnoga prijevoza) te “Dana bez automobila” koji se svake godine održava 22. rujna i predstavlja centralni događaj Europskog tjedna mobilnosti.  
14.09.2022.



Stanka, dnevni, tjedni i godišnji odmor u radnim odnosima

  Pravo radnika na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor regulirano je odredbama Zakona o radu, Kolektivnog ugovora, pravilnika o radu te ugovora o radu. Pravo na odmor i dopust predstavlja jedno od temeljnih prava radnika u radnom odnosu i jedan je od mnogih dosega borbe za prava i ravnopravan položaj radnika s poslodavcima.   Sukladno Zakonu o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., dalje u tekstu: ZOR) poglavljem 09. u okviru glave II., uređeni su odmori i dopusti radnika. Pravo na odmor i dopust obuhvaća prava na (dnevnu) stanku/pauzu, dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor te plaćeni i neplaćeni dopust.   Već sam Ustav Republike Hrvatske člankom 56., stavak 3. određuje kako “Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći”.   ZOR propisuje pravo radnika na stanku, dnevni odmor, tjedni odmor i godišnji odmor. Uređenje navedenih prava u interesu je i radnika i poslodavca s ciljem ostvarivanja sigurnosti i zaštite zdravlja i radne sposobnosti radnika, kao i potrebe dobre organizacije radnog procesa kod poslodavca, odnosno radi se o potrebi da se u korištenju navedenih prava usuglase s jedne strane želje radnika, a s druge strane organizacija radnog procesa kod poslodavca. Odmori i dopusti idu u red vrlo važnih prava koja radnik ostvaruje tijekom radnog odnosa.   Kada govorimo o pitanjima prava na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor, jasno je da je riječ o pitanjima radnog prava pa je za njih kao opći (temeljni) propis mjerodavan aktualni Zakon o radu. Tako su za njihovu regulaciju najvažnije odredbe 9. poglavlja glave II. ZOR-a, u kojem se definiraju pojmovi stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora (između ostaloga). Također, tu je i Kolektivni ugovor, pravilnik o radu i konačno sam ugovor o radu. Naravno, poslodavci imaju mogućnost i da kroz autonomne odluke odluče o određenim pravima radnika, a temeljem kojih radnici mogu konzumirati navedena prava.   Potrebno je spomenuti da se u radnim odnosima primjenjuje onaj izvor prava koji je za radnika najpovoljniji, osim iznimno kada je drukčije izričito propisano Zakonom o radu ili posebnim zakonom.   Dakle, ako je neko pravo različito riješeno ZOR-om, drugim zakonom, ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća, primjenjuje se ono što je za radnika najpovoljnije, osim ako ZOR-om, ili drugim zakonom nije drukčije određeno.   Ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, moguće je ugovarati samo prava koja su povoljnija za zaposlenike u odnosu na ZOR. Iznimka je dopuštena samo ako ZOR to izrijekom propisuje, ali to su rijetke iznimke.   Stanka Jedno od radničkih prava je i pravo radnika na odmor, stanku odnosno pauzu. Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.   Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.   Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.   Vrijeme odmora (stanke/pauze) ubraja se u radno vrijeme.   Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja takvog odmora, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.   Odredba je jasna. Ako narav posla nalaže, stanka se može odrediti i na drugi način (njezino vrijeme i korištenje). No, to ne znači da radnici nemaju pravo na stanku, da se ona ne mora odrediti. Oni zadržavaju to pravo, a pitanje stanke se baš u tom slučaju treba jasno odrediti. Zakonodavac samo daje mogućnost pobližem odrađivanju tog pitanja s obzirom na posebne okolnosti posla, ali nikako ne negira pravo na stanku.   Na stanku ima pravo i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, a također i radnik neovisno o tome radi li u dvokratnom ili jednokratnom radnom vremenu, ako određeni radni dan radi barem 6 sati.   Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.   Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na prethodno naveden način, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Na taj će način biti određeno i vrijeme kad se stanka koristi.   U većini slučaja nije fiksno određeno u koje vrijeme radnik mora koristiti stanku, već će biti određeno ili ugovoreno da se ona koristi u tijeku radnog vremena po vlastitoj želji, s time da se u praksi često stanka ne smije koristiti na početku ili na kraju radnog vremena (čime se izbjegava kasniji dolazak radnika na posao, odnosno raniji odlazak s posla).   Spomenut ćemo i kako je moguće je da se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu odredi i trajanje stanke dulje do 30 minuta.   Kad se govori o „posebnom zakonu“, kojeg spominje ZOR, navest ćemo primjer Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu ("Narodne novine" br. 75/13., 36/15., 46/17).   Mobilni radnik je svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja i zaposlen je u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika ili tereta kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike, a glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika.   Što se stanke tiče, ona je uređena tako da mobilni radnici koji obavljaju mobilnu aktivnost u cestovnom prijevozu moraju najkasnije nakon šest sati neprekidnog rada imati stanku, osim ako AETR sporazum ili Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća predviđa bolju zaštitu. Pritom treba napomenuti da stanka prekida radno vrijeme, u trajanju najmanje 30 minuta ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi između šest i devet sati, a stanka od najmanje 45 minuta ako ukupni zbroj radnih sati iznosi više od devet sati. Navedene stanke mogu se raspodijeliti na više razdoblja tijekom radnog vremena, s time da svaka od njih mora trajati najmanje 15 minuta.   Dnevni odmor Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.   Iznimnom, poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno. No, u tom slučaju, radniku se mora omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.   Odredbama ZOR-a propisano je da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje dvanaest sati neprekidno.   Poslodavac koji radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora kako je opisano, čini prekršaj iz grupe težih prekršaja sankcioniranih ZOR-om. Ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, poslodavac može za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbe o trajanju dnevnog odmora, pod uvjetom da radniku osigura zamjenski odmor.   Opisano se odnosi između ostalog i na radnike koji pružaju usluge vezane uz prijam, liječenje i njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama. U tom slučaju, radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od deset sati dnevno, odnosno ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom u najkraćem trajanju od osam sati.   No, takvom radniku mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor.   Stipulacija odredbe o korištenju zamjenskog dnevnog odmora iz članka 74. stavka 3. ZOR-a, „odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju“ odnosi se na razdoblje između dva uzastopna radna dana kada radnik primjerice zbog obima posla nije imao priliku iskoristiti pripadajući dnevni odmor u minimalnom trajanju kako to propisuju odredbe ZOR-a.   Naime, svrha instituta dnevnog odmora propisana je s ciljem da se radnik odmori između dva uzastopna radna dana kako bi očuvao svoje zdravlje, radnu snagu te kako bi mogao rad obavljati na siguran način.   Nadalje, poslodavac se mora pridržavati odredaba o minimalnom trajanju dnevnog te tjednog odmora bez obzira da li je kod istog uvedena preraspodjela radnog vremena ili nije, te radniku omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja odnosno prestanka razloga, primjerice hitnog i nepredvidivog posla zbog kojeg taj dnevni odmor nije koristio u propisanom trajanju između dva uzastopna radna dana.   Dakle, radniku je potrebno osigurati minimalno trajanje dnevnog odmora, odnosno zamjenskog dnevnog odmora za vrijeme primjene instituta preraspodjele (ukoliko ista još traje), odnosno ne bi bilo pravilno „kumulirati“ zamjenske dnevne odmore te radniku omogućiti njihovo korištenje tek po završetku razdoblja preraspodijeljenog radnog vremena.   Iz svega navedenog, proizlazi kako se stipulacija odredbe o korištenju zamjenskog dnevnog odmoru „odmah po okončanju razdoblja“ iz članka 74. stavka 3. ZOR-a ne odnosi na završetak razdoblja preraspodjele, već na završetak razloga zbog kojeg radnik nije koristio svoj redovan dnevni odmor.   Spomenut ćemo i da u dnevno radno vrijeme mobilnih radnika (a jednako tako i u tjedno radno vrijeme), računa se vrijeme od početka do završetka rada, tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svome radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu te obavlja svoje poslove.   U radno vrijeme ubraja se kako vožnja, tako i utovar i istovar, pomoć putnicima pri ulasku i izlasku iz vozila, čišćenje i tehničko održavanje vozila, kao i svi ostali poslovi čija je svrha osiguranje sigurnosti vozila, njegova tereta i putnika ili ispunjavanje zakonskih obveza koje su vezane uz vožnju koja je u tijeku, uključujući nadzor utovara i istovara, kao i administrativnih formalnosti s policijom, carinom, inspekcijskim službama i sl.   Dnevni odmor mobilnog radnika, vozača, mora biti unutar 24 sata od kraja prethodnog dnevnog odmora ili tjednog odmora. U tom razdoblju vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom. Redovito dnevno razdoblje odmora traje najmanje 11 sati, ako se koristi u jednom dijelu, ili najmanje 12 sati, ako se koristi u dva dijela. Tada prvi dio ovoga odmora mora trajati najmanje 3 sata i drugi najmanje 9 sati.   Tjedni odmor Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz odredbi ZOR-a.   Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.   Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.   Ako radnik ne može koristiti tjedni odmor u tom trajanju, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.   Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u navedenom trajanju, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.   Konačno, prema ZOR-u pravo na tjedni odmor za punoljetnog radnika znači pravo na 24, a za maloljetnog 48 sati neprekinutog odmora kojeg će koristiti nedjeljom te ili subotom ili ponedjeljkom svaki tjedan. Tjednom odmoru punoljetnog (ne i maloljetnog) radnika pribrojat će se (osim iznimno, npr. zbog rada u različitim smjenama) dnevni odmor, a radniku koji tjedni odmor zbog posla ne može koristiti u opisanom trajanju mora se osigurati korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po završetku razdoblja rada koji ga je u tome sprječavao.   Uzimajući u obzir da u određenim slučajevima poslodavac nije u mogućnosti organizirati raspored rada radnika na način da svi radnici tjedni odmor koriste u nedjelju, odnosno u subotu ili ponedjeljak, ovu odredbu valja primjenjivati u vezi s člankom 75. stavkom 4. ZOR-a, kojim je propisan zamjenski tjedni odmor, a kojeg je poslodavac radniku dužan omogućiti najkasnije do ostvarivanja prava na sljedeći tjedni odmor.   ZOR-om nije propisana mogućnost da radnik koristi slobodne dane umjesto korištenja tjednog odmora. Slijedom navedenog, ako radnik ne može koristiti tjedni odmor u minimalnom trajanju kojem to propisuje ZOR (36 sati), nego na primjer koristi tjedni odmor u trajanju od 24 sata, mora mu se odmah nakon prestanka takvog rada omogućiti korištenje tih dodatnih 12 sati, pa će koristiti 48 sati tjednog odmora (36 sati redovnih i 12 sati zamjenskih).   Nadalje, iznimno člankom 75. stavkom 5. ZOR-a, propisuje se izuzetak u odnosu na radnike koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ne mogu iskoristiti tjedni odmor na opisan način, pravo na tjedni odmor određuje se u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, uz koje se ne pribraja dnevni odmor kao ostalim radnicima.   Međutim, prema mišljenju nadležnog ministarstva za rad poslodavac je prije svega dužan omogućiti radniku korištenje tjednog odmora na način kako to propisuje odredba članka 75. stavka 1. ZOR-a. Dakle, primjena iznimke propisane stavkom 5. istog članka ZOR-a, može biti pravilna i zakonita samo ako se odnosi na opravdane slučajeve kada zbog objektivnog razloga i izvanredne organizacije rada (primjerice, povremene izmjene redoslijeda smjena u smjenskom radu) nije moguće osigurati radniku cjeloviti tjedni odmor (najmanje 36 sati neprekidno), ali i ne ako bi se navedeno iznimno pravilo koristilo za redovito uređenje organizacije rada (radnog vremena) i poslovanja poslodavca.   U slučaju mobilnih radnika, tjedni odmor je neprekidno tjedno razdoblje tijekom kojeg vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a obuhvaća redoviti tjedni odmor, odnosno redovito tjedno razdoblje odmora i skraćeni tjedni odmor.   Uglavnom ga vozači nazivaju “vikend odmorom” ili “vikend pauzom”, stoga je odmah na samom početku potrebno upozoriti kako to ne znači da se mora provoditi vikendom, već bilo kojim danom u tjednu, ali obvezno nakon svakih 6 dana uzastopnog rada. Redoviti tjedni odmor traje najmanje 45 sati neprekidno. Vozačima je ostavljena mogućnost da naprave i skraćeni tjedni odmor u najmanjem neprekidnom trajanju od 24 sata, ali su u obvezi nadoknaditi razliku do punog tjednog odmora najkasnije do kraja trećeg tjedna, računajući od sljedećeg tjedna.   Godišnji odmor Pravo radnika na korištenje godišnjeg odmora predstavlja jedno od temeljnih prava koje proizlazi iz radnog odnosa i ima mnogobrojne svrhe. Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.   Radnik, prema ZOR-u, ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i to u trajanju od najmanje četiri (4) tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet (5) tjedana.   Osobama s invaliditetom je za svaku kalendarsku godinu utvrđeno pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje pet (5) tjedana jer ove osobe imaju trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštećenja zdravlja sukladno čl. 12. st. 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine" br. 157/13., 152/14., 39/18., 32/20.).   Poslodavci u svojim pravilnicima o radu ili u samome ugovoru o radu imaju često odredbe gdje se povrh zakonski obveznog broja godišnjeg odmora ostvaruje pravo i na dodatne dane godišnjeg odmora, a s obzirom na: otežane uvjete rada, složenost posla, stručnu spremu i dr.   Godišnji odmor određuje se za svaku kalendarsku godinu. Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na „puni“ godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavaca.   Iznimku od navedenog predstavlja situacija kada radniku prestaje radni odnos, tada će za tu kalendarsku godinu ostvariti pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, bez obzira na duljinu trajanja radnog odnosa.   Nadalje, radnik koji nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na puni godišnji odmor ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.   Minimum trajanja godišnjeg odmora propisan odredbama ZOR-a, iznosi četiri tjedna.   No, broj dana godišnjih odmora (bilo „punog“ bilo razmjernog) radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.   Primjerice navodimo da ukoliko radnik radi u petodnevnom tjednu, četiri tjedna godišnjeg odmora, iznosit će dvadeset dana godišnjeg odmora, dok za radnika koji radi u šestodnevnom tjednu, četiri tjedna godišnjeg odmora iznosit će dvadeset i četiri dana godišnjeg odmora.   Osim prava na godišnji odmor, ZOR uređuje i najkraće trajanje i utvrđivanje godišnjeg odmora, ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor, rok stjecanja prava na puni i na razmjerni dio godišnjeg odmora, naknadu plaće koja radniku pripada za vrijeme korištenje godišnjeg odmora i kako se ona određuje, naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, korištenje godišnjeg odmora u dijelovima i njegovo prenošenje u sljedeću godinu te raspored korištenja godišnjeg odmora.   Obveza poslodavca je da radniku osigura korištenje prava na godišnji odmor, a ako bi poslodavac propustio to osigurati i ne bi se pridržavao ZOR-om propisanih minimalnih zahtjeva i pravila, to može dovesti do prekršajne odgovornosti poslodavca.   ZOR-om je izrijekom propisano da se pravo na godišnji odmor ostvaruje nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa, a ne neprekidnog rada. Neprekidnim radom za stjecanje prava na puni godišnji odmor smatra se trajanje radnog odnosa, a ne stvarno izvršavanje ugovorene obveze rada.   Plaćeni i neplaćeni dopust Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.   Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.   Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.   Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.   Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.   Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.   Također, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.   Što nam donosi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu? Trenutne odredbe ZOR-a ocjenjuju se nedostatnima u pogledu mogućnosti za pomirenje poslovnog i privatnog života radnika, kako u pogledu mogućnosti rada od kuće, tako i u pogledu utjecaja radnika na promjenu trajanja i rasporeda radnog vremena.   Ujedno, važeći ZOR ne uzima u obzir demografske pokazatelje iz kojih proizlazi značajan udio starijeg stanovništva i rastući trend potreba za pružanjem skrbi, kao što ne prepoznaje niti hitne obiteljske razloge kao razlog za pravo radnika na odsutnost s posla.   Opisano je potrebno uskladiti i s novom Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU koja radi ostvarenja ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika, postavlja minimalne standarde za radnike koji su roditelji djece mlađe životne dobi i za one koji pružaju osobnu skrb članovima obitelji ili kućanstva.   Osnovna pitanja u pogledu dopusta radnika, a koja se trebaju urediti Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu, ogledaju se kroz: − niz zakonskih odredbi o pravima iz radnog odnosa radnika koji ostvaruju rodiljna i roditeljska prava u skladu s posebnim propisom; zakonskim odredbama zajamčena ravnopravnost prilika za korištenje roditeljskih prava muškaraca i žena tijekom ostvarivanja njihovih prava iz radnog odnosa (korištenje očinskog dopusta, dodatna pravna zaštita radnika korisnika očinskog dopusta), − niz zakonskih odredbi o radnom vremenu; vidovi organizacije radnog vremena (minimalna predvidivost rada; jednak i nejednak raspored; zaštita određenih kategorija radnika i njihovo pravo na fleksibilno uređenje radnog vremena – roditelji s djecom do osam godina života, radnik koji pruža osobnu skrb članu obitelji), − plaćeni i neplaćeni dopust; detaljnije određenje slučajeva za koje se odobrava plaćeni dopust te uvođenje prava na neplaćeni dopust do pet dana radniku koji pruža osobnu skrb članu obitelji, − novu odredbu koja uređuje pravo radnika na odsutnost s posla zbog hitnih razloga; pravo koje je izraz zahtjeva Direktive kojom se uređuje ravnoteža između poslovnog i privatnog života radnika.   Učinci koji se stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu očekuju u području uređenja dopusta u radnom odnosu su sljedeći: − jasne i sustavno razdijeljene zakonske odredbe o organizaciji radnog vremena i minimalnoj predvidivosti rada ovisno o vidovima organizacije radnog vremena te zaštiti pojedinih kategorija radnika u slučaju nejednakog rasporeda, prekovremenog rada, rada u nepunom radnom vremenu, u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152, − potpunije uređenu odredbu o plaćenom dopustu za važne osobne potrebe, za obrazovanje u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152 te prilikom darivanja krvi i krvnih sastojaka, − propisano pravo na neplaćeni dopust za pružanje osobne skrbi u skladu sa zahtjevima o fleksibilnim radnim uvjetima, Direktive (EU) 2019/1158, − novo propisano pravo na odsutnost s posla zbog iznimnih osobnih razloga radnika u kojima je potrebna njegova trenutačna nazočnost, u skladu sa zahtjevima o fleksibilnim radnim uvjetima radi uspostave ravnoteže poslovnog i privatnog života, iz Direktive (EU) 2019/1158, − jasne i dosljedne zakonske odredbe o plaći, usklađene s odgovarajućim programskim mjerama te s propisima koji uređuju minimalnu plaću i propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada.   (Izvor: https://www.iusinfo.hr)
07.09.2022.



Svjetski dan fizikalne terapije, 8. rujna

    1996. godine 8. rujnom proglašen je Svjetskim danom fizikalne terapije (World Physical Therapy Day), na taj je datum 1951. godine osnovana Svjetska organizacija za fizikalnu terapiju.   Taj dan obilježava jedinstvo i solidarnost globalne fizioterapeutske zajednice. To je prilika da se prepozna rad koji fizioterapeuti rade za svoje pacijente i zajednicu. Koristeći Svjetski dan fizikalne terapije kao fokus, Svjetska organizacija za fizikalnu terapiju ima za cilj podržati organizacije članice u njihovim nastojanjima da promoviraju profesiju i unaprijede svoju stručnost.   Izvješća iz cijelog svijeta pokazuju da aktivnosti Svjetskog dana fizikalne terapije imaju pozitivan učinak na profil profesije i ugled u javnosti i kreatorima politike.   Mnoge organizacije članice Svjetske organizacije za fizikalnu terapiju već imaju svoje nacionalne dane, tjedne i mjesece fizioterapije. Međutim, organizacije koje nemaju određeni dan često biraju 8. rujna.  
06.09.2022.



Svjetski dan svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji, 7. rujna

    Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) i ove godine s udrugama članicama provodi Kampanju obilježavanja 7. rujna - Svjetskog dana svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji (DMD) uključujući se u svjetsku kampanju koju provodi Svjetska Duchenne organizacija (WDO).   Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana svjesnosti je „Žene i Duchenne“. Stoga se zalažemo za podizanje svijesti o svim aspektima povezanim sa ženama i DMD – genetski i klinički aspekti nositelja bolesti, zaštita žena nositeljica gena, uloga majki kao primarnih skrbnica, djevojke s DMD, supruge i djevojke, mreža podrške za ženske članice obitelji, žene u znanosti te žene međunarodne voditeljice zagovaranja. Pojavnost DMD kod žena vrlo je rijetka, ali su zato žene preuzele različite uloge u obiteljima koje imaju članove s DMD i zasigurno im je potrebna podrška.   Tijekom kampanje 2021. godine Hrvatska se, na inicijativu SDDH, po prvi puta uključila kroz osvjetljavanje poznatih građevina i znamenitosti u 13 hrvatskih gradova. Ovakav način obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o DMD u Hrvatskoj bio je iznimno zapažen te ove godine očekujemo uključivanje još više gradova. Time će povodm Svjetskog dana svjesnosti o Duchenne mišićnoj distrofiji hrvatski gradovi postati dio svjetskog vala crvenog svjetla jer će u večernjim satima 7. rujna, poznati svjetski spomenici i znamenitosti zasvijetliti kako bi pokazali solidarnost sa zajednicom osoba s Duchenne mišićnom distrofijom.   Lista gradova uključenih u obilježavanje bit će objavljena 6. rujna na web stranici i društvenim mrežama SDDH, a također će sve aktivnosti u pojedinim gradovima/zemljama biti objavljene na stranici i društvenim mrežama Svjetske Duchenne organizacije, kao i web stranici SDDH.
05.09.2022.



 1 2 3 >  pag_last_link
 
EU PROJEKT “ZNANJEM U PROMJENE” EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE IV”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE IV"

Europska unija

Europski socijalni fond

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

________________________

EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE III”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE III"

Europska Unija          
Europski socijalni fond

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

________________________

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

________________________

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Posjetite web stranicu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

________________________

Čokolaterija „Hedona”

Posjetite web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci

________________________

Promotivni video Hedone d.o.o.

 

Pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"