Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Studeni
21

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Aktualne novosti

MEĐUNARODNI DAN DJEČJIH PRAVA, 20.11.2017.

Generalna skupština UN-a je 20. studenog 1959. godine usvojila "Deklaraciju o pravima djeteta", a trideset godina poslije je usvojila "Konvenciju o pravima djeteta". Od 20. studenog 1989. godine., u cijelome se svijetu obilježava Međunarodni dan dječjih prava, koji je potaknula Organizacija ujedinjenih naroda. Njime se želi senzibilizirati javnost i ustanove za potrebu zaštite maloljetnika od zlouporabe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Na ovaj dan na poseban način treba gledati na prava djece i adolescenata na najsiromašnijim područjima našega planeta, jer UNICEF ima tu odgovornost: govoriti o pravima djece tamo gdje su ona zanijekana, te govoriti o uspješnoj praksi, kako bi se svijetu reklo što treba činiti u odgoju novih naraštaja koji trebaju biti potpuno svjesni vlastitih prava. Djeca su najosjetljivija skupina koja treba zaštitu, a čovječanstvo duguje djeci najbolje što ima. Svake godine, organizacije koje se bave ljudskim pravima i slobodama, potiču na poduzimanje konkretnih koraka u zaštiti i unapređenju dječjih prava. Dječja prava temelj su izgradnje naprednog društva! Nažalost, postoje milijuni djece na svijetu kojoj su uskraćena osnovna životna prava. Dječja prava: PRAVA PREŽIVLJAVANJA: hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard RAZVOJNA PRAVA: razvoj, odgoj i obrazovanje, obitelj, kultura, identitet PRAVA SUDJELOVANJA: donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama PRAVA ZAŠTITE OD: zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije
20.11.2017.



MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD DJECOM, 19.11.2017.

Danas 19. studenog obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad djecom. Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece i nasilja nad djecom obilježava se od 2000. godine na inicijativu Woman"s World Summit Foundation (WWSF) u cilju kreiranja kulture prevencije nasilja nad djecom širom svijeta te kako bi se promovirala dječja prava, kojima je glavni prioritet prevencija zlostavljanja djece u svakom obliku. U 2006. godini je pokrenuta istraživačka studija Ujedinjenih naroda o nasilju nad djecom čiji rezultati otkrivaju veoma visok stupanj nasilja nad djecom u svim okruženjima koja bi za djecu trebala da budu sigurna. Preporuke iz ove Studije su oslonjene na jakim normativnim temeljima iz oblasti ljudskih prava, koji su postavljeni u Konvenciji o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima kao i drugim međunarodnim dokumentima o dječjim pravima. Kao što je istaknuto u Studiji UN-a o nasilju nad djecom, nikakvo nasilje nad djecom nije opravdano i svako nasilje nad djecom se može spriječiti. Nasilje nad djecom se ne može i ne smije tolerirati. Sloboda od nasilja će biti moguća samo ako svi  poštujemo naše obaveze prema djeci i djelujemo u skladu s njima i na taj način unesemo pozitivne promjene u dječje živote. Stoga obilježimo ovaj značajan datum i time jasno recimo: „STOP nasilju nad djecom!“
19.11.2017.



MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE - 16.11.2017.

Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Dan koji nas potiče na snošljivost prema drugima. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu sa Deklaracijom o principima tolerancije, koja je potpisana od strane članica 16.11.1995. godine. UNESCO je proglašenjem međunarodnog dana tolerancije skrenuo pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava, uključujući Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije,  kao i Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te brojne druge.  Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači ponositi, trpjeti i uvažavati tuđe mišljenja i uvjerenja. Ljudska su bića u pravilu tašta i umišljena, pa najčešće pretpostavljaju da je tolerancija “izum” ljudskog roda.  Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja. Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima postajemo tolerantni prema onome što je različito. UNESCO- va definicija tolerancije: Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Dosljedno poštovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati uvjerenja drugih, različitih. Tolerancija je posljedica poštovanja drugih ljudi, i onih koji su prema nama bili nepravedni. Tolerancija znači da ne podliježemo ljutnji i želji da povrijedimo drugoga.  Negativne osjećaje možemo imati prema onome što je netko učinio, dakle, prema činu, ali ne prema činitelju, tj. osobi. Trebali bismo sačuvati mir, jer samo tako možemo vidjeti dugoročne i kratkoročne posljedice svojih odluka. Miran um je koristan da bismo mogli voditi svoj život i rješavati probleme.Danas više nego ikada moramo težiti nenasilnim rješenjima zasnovanih na toleranciji i uzajamnom poštivanju u svrhu očuvanja povijesnog i kulturnog nasljeđa svih ljudi.
16.11.2017.



SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI, 14.11.2017.

Svjetski dan šećerne bolesti (dijabetesa) obilježava se svake godine 14. studenog. „Žene i dijabetes – naše pravo na zdravu budućnost“ (engl. Women and diabetes – our right to a healthy future) je moto ovogodišnjeg svjetskog dana šećerne bolesti. Ovogodišnja kampanja promiče važnost obrazovanja i liječenja žena sa šećernom bolesti ili povećanim rizikom za razvoj ove bolesti da bi se poboljšalo njihovo zdravlje i ojačala njihova uloga u prevenciji razvoja šećerne bolesti u cijeloj obitelji. Jedna od glavnih karakteristika dijabetesa je bezbolnost i upravo je to čini opasnim „tihim neprijateljem” zdravlja; s obzirom da se mnogi simptomi pojavljuju postepeno i da su često slabijeg intenziteta, oboljeli vrlo često ne od reagiraju pravovremeno, već se javljaju liječniku u trenutku kada je povećana koncentracija glukoze u krvi već nanijela štetu krvožilju i živcima te kada su već u određenom opsegu nastupile komplikacije. Dijabetes je među 10 najtežih uzročnika invalidnosti, što je rezultat razarajućih komplikacija, kao što su sljepoća i amputacije donjih ekstremiteta. Sve je to indikacija za podizanje razine znanja i dostupnosti informacija kako oboljelima i članovima njihovih obitelji, tako i za kontinuirano educiranje široke javnosti o šećernoj bolesti.
14.11.2017.



DUŠNI DAN, 02.11.2017.

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava dan nakon Svih svetih. Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu. Dušni dan je jedan od blagdana koji na najbolji način svjedoči o uzvišenosti i jedinstvenosti ljudskog roda, jer čovjek je jedino biće na Zemlji koje štuje svoje mrtve. Štovanjem svojih pokojnika čovjek izražava i svoju vjeru u najveću vrijednost života, u njegovu vječnost. Stoga Dušni dan, odnosno Dan mrtvih nije samo izraz sjećanja na naše najdraže koji više nisu među živima, već je to izražavanje najplemenitije ljudskosti, molitva za njih. Dušni dan je svetkovina duša. Naši pokojnici su otišli "tamo", ali naša se komunikacija s njima nastavlja. Crkva je već od prvih vremena kršćanstva s velikim poštovanjem njegovala spomen mrtvih, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve kako bi im se oprostili grijesi. Naša molitva za njih može im ne samo koristiti, već i njihov zagovor učiniti uspješnim u našu korist.  
02.11.2017.



BLAGDAN SVIH SVETIH, 01.11.2017.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označuje završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine. Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama. Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«
01.11.2017.



SVJETSKI DAN ŠTEDNJE, 31.10.2017.

Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada. Ovo je dan na koji se prisjećamo davnog 31.10.1924.g. kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih institucija, u nadi da će pronaći izlaz iz krize koja je nastala kao posljedica prvog svjetskog rata. Na tom skupu 1924.g. istaknuta je važnost štednje za razvoj čovječanstva i važnost borbe protiv svakog oblika rasipništva. Ukupna štednja istaknuta je kao dokaz zrelosti jednog gospodarstva i njezinih stanovnika. Istaknuta je i važnost financijske edukacije u školama te su pokrenute razne inicijative u suradnji s obrazovnim institucijama. Ovaj dan se obilježava i dan danas širom svijeta, na način da kreditne institucije najčešće daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe, ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku posjetiti banke i saznati nešto o njihovom poslovanju. Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija, te se u tom pogledu do dan danas nije ništa promjenilo. Predstavnici 29 zemalja htjeli su podsjetiti na misao štednje svjetske javnosti i njegovu važnost za gospodarstvo i pojedinca. Ideja Svjetskog dana štednje nije rođena ni iz čega. Bilo je nekih obilježavanja Dana gdje se promicala ideja o štednji novca kako bi se stekao viši standard života i očvrsnulo gospodarstvo. Nakon Drugog svjetskog rata, Svjetski dan štednje nastavio se i dostigao vrhunac svoje popularnosti u godinama između 1955. i 1970. To je praktički postala prava tradicija u nekim zemljama. U Austriji, primjerice, službena maskota štednje, tzv "Sparefroh" (doslovno: "Sretni štediša"). Danas su u fokusu banaka, koje organiziraju Svjetski dan štednje, zemlje u razvoju, gdje mnogi ljudi ne koriste usluge banaka. Štedionice igraju važnu ulogu u povećanju štednje u tim zemljama s određenim akcijama i inicijativama kao što je rad sa nevladinim organizacijama kako bi se udvostručio broj štednih računa siromašnih.  
31.10.2017.



SVJETSKI DAN PSORIJAZE, 29.10.2017.

Obilježavanje Svjetskog dana psorijaze značajan je događaj za mnoge naše sugrađane jer u Hrvatskoj od psorijaze boluje oko 80 tisuća osoba što je čini jednom od najčešćih kroničnih kožnih bolesti. Bolnica Naftalan, jedina u Europi, a i jedna od rijetkih u svijetu, u liječenju primjenjuje jedinstven prirodni resurs, naftalan, te je i kod nas i u svijetu prepoznata po vrhunskoj razini medicinske usluge u liječenju kožnih i upalnih reumatskih bolesti. Osim domaćim pacijentima, svoje usluge pruža i mnogim pacijentima iz Njemačke, Austrije, Rusije te nordijskih zemalja, a jedinstven prirodni resurs su primijenili i u proizvodnji vlastitih proizvoda – Naftalan kremi i Naftalan ulju - koji se izvoze na mnoga strana tržišta.   Život sa psorijazom   Psorijaza je kronična dermatološka bolest koja može imati snažan utjecaj kako na zdravstveno stanje bolesnika, tako i na njihov psihološki status. Svaka kronična bolest, pa tako i psorijaza, svakodnevni je stalni izvor stresa. Činjenica da je čovjek bolestan i da je njegovo zdravlje narušeno izrazito je stresna za svakog bolesnika, a u bolesnika sa psorijazom dodatni izvor stresa je i činjenica da je psorijaza vidljiva i nagrđuje njihov vanjski izgled. Osim samih simptoma bolesti, izvor stresa također mogu biti i česti posjeti liječniku, brojni pregledi i terapijski postupci kroz koje osoba prolazi tijekom liječenja. Tjelesni simptomi psorijaze mogu se očitovati u obliku svrbeža, iritacije ili pečenja, a u psorijatičnog artritisa javlja se i bol u zglobovima. Nadalje, u liječenju je ponekad potrebna primjena različitih pripravaka neugodnog mirisa ili preparata kompliciranih za primjenu. Neki terapijski postupci, poput fototerapije, zahtijevaju redovite posjete liječniku, a sam postupak može biti dugotrajan. Sve ovo može značajno utjecati na svakodnevne obveze, školu i posao. Činjenica da je psorijaza vidljiva i da može značajno nagrditi vanjski izgled bolesnika može značajno utjecati na sliku o sebi i bolesnikovo samopoštovanje. Nerijetko se u bolesnika razvija osjećaj srama, a može doći i do zabrinutosti zbog bolesti i anksioznosti. U bolesnika u kojih psorijaza dugo traje može se javiti i osjećaj bespomoćnosti i beznađa zbog slabog uspjeha liječenja te depresije. Danas je poznato da osobe sa psorijazom iznimno psihički pate zbog negativnih reakcija okoline. Sami bolesnici često ističu kako je najvažniji uzrok njihovih psihičkih problema upravo način na koji drugi ljudi reagiraju na njihovu bolest. Velik broj bolesnika izvještava o situacijama u svom životu kada su ih drugi čudno gledali, na ružan način komentirali njihovu bolest, postavljali im neugodna pitanja ili se trudili da ne sjednu blizu njih ili da ih ne dotaknu. Još uvijek postoji mit da je psorijaza zarazna što utječe na ponašanje drugih ljudi, i bolesnicima uvelike otežava svakodnevni život te neke sasvim uobičajene situacije čini neugodnima i teškima. Nerijetko bolesnici imaju neugodnosti pri odlasku na bazene ili u teretanu. I kolege na poslu često negativno reagiraju na bolest. Također, psorijaza može značajno utjecati i na odnose s osobama u okolini. Velikom broju bolesnika psorijaza otežava uspostavu emocionalnih i seksualnih odnosa s partnerom. Psorijaza može utjecati i na obiteljski život. Bolesnici sa psorijazom ponekad izbjegavaju mjesta na koja drugi članovi obitelji rado idu, poput bazena ili plaže. Vrijeme koje bolesnici troše na liječenje baš kao i financijski trošak, također mogu značajno utjecati na obiteljsku dinamiku. Ako dijete u obitelji boluje od psorijaze, osim velike zabrinutosti roditelja za djetetovo zdravlje, vrlo često bolest utječe i na kontakt između roditelja i djeteta. Neki se roditelji boje previše dirati dijete da ga to ne bi smetalo ili boljelo, drugima se pak čini da se sav fizički kontakt s djetetom svodi na mazanje kremama i primjenu lijekova. Djeca koja boluju od psorijaze često su prezaštićena zbog pretjerane brige roditelja te se teže osamostaljuju, a često se susreću i s odbacivanjem od strane vršnjaka i učitelja. Budući da je psorijaza kronična bolest koja može trajati cijeli život, iznimno je važno pokušati razviti metode suočavanja s bolešću i što bolje organizirati vlastiti život kako bi bolest i njeno liječenje što bezbolnije uklopili u svakodnevne obveze. Vrlo je važno educirati se o vlastitoj bolesti. Na taj način bolesnik može upoznati svoju bolest i svoje tijelo te naučiti nešto o različitim mogućnostima terapije. Što bolje upoznate psorijazu znat ćete što možete očekivati i lakše ćete se pripremiti na nove situacije. Također, iako bolest svakako jest dio osobe i njenog života, vi niste samo osoba sa psorijazom, već ste i dalje ista osoba koja ste bili i prije, sa svim svojim željama, snovima, problemima i obvezama. Bolest treba prihvatiti kao dio sebe, ali ne potpuno se poistovjetiti s njom. Naglašavajte svoje pozitivne strane na koje ste bili ponosni i prije, one i dalje postoje. Opuštajte se na bilo koji način koji vam odgovara. Bavite se stvarima koje volite ili vježbajte disanje ili neku od tehnika relaksacije. Otvoreno govorite ljudima o svojoj bolesti. Ljudi često imaju predrasude ili se odmiču od bolesnika zato što se boje stvari koje ne razumiju i koje su im nepoznate. Ako je bolest vidljiva i vidite da ju drugi ljudi primjećuju, objasnite im o čemu se radi. Recite kakva je to bolest i da nije zarazna. Također, podijelite sa sebi bliskima na koje sve načine vam psorijaza otežava život i koliko vas smeta. Predrasude je ponekad lako razbiti, potrebno je samo znanje. Imate li dijete koje boluje od psorijaze, naučite ga iste stvari. Neka zna što mu je i o čemu se radi i neka se ne srami to reći drugima. Pri uključivanju djece u neku novu skupinu poput vrtića ili škole, razgovarajte prije s odgojiteljima ili učiteljima i recite im od čega dijete boluje i da to nije opasno za ostale.   Izvor: http://www.drustvo-psorijaticara.hr/
29.10.2017.



29. LISTOPAD - SAT VIŠE SNA: ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA

Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2017. godini („Narodne novine“, broj 15/17.), ljetno računanje vremena u 2017. godini završava 29. listopada 2017. godine u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s   S početkom zimskog računanja povezana je i odredba članka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08.) prema kojoj u razdoblju zimskog računanja vremena na motornim vozilima i za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Naime, novim je Zakonom, izuzev za motocikle i mopede, ukinuta obveza uporabe dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima u vožnji u vrijeme ljetnog računanja vremena. U tom su razdoblju svjetla danju nužna u slučaju smanjene vidljivosti, a nije zabranjeno, odnosno može se i u ljetnom računanju vremena voziti i s upaljenim svjetlima i danju.   No, u razdoblju zimskog računanja upaljena svjetla na vozilima obvezna su i za vrijeme vožnje danju.  
28.10.2017.



ODRŽANA POČETNA KONFERENCIJA PROVEDBE TROGODIŠNJEG PROGRAMA, 26.10.2017.

U Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci dana 26.10.2017.  održana je početna konferencija trogodišnjeg programa „Izrazi se kreativno i rekreativno i budi shvaćen i prihvaćen“. Program je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 150.000 kn za prvu godinu provedbe. Trajanje programa: 01.06.2017. - 31.05.2020. Opći cilj programa je doprinijeti razvoju socijalnih usluga za osobe s invaliditetom starije životne dobi i djecu s teškoćama u razvoju na području grada Križevaca i okolnih općina. Specifični ciljevi: 1. Razviti kreativne i umjetničke potencijale korisnika klubova kroz sudjelovanje u kreativnim radionicama; 2. Organizirati kvalitetno provođenje slobodnog vremena za djecu s teškoćama u razvoju Korisnici programa: djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, udomitelji, starije osobe s invaliditetom s područja grada Križevaca i okolnih općina (Gornja Rijeka, Sv. Petar Orehovec, Sv. Ivan Žabno i Kalnik).   Partneri na programu: Centar za socijalnu skrb Križevci i Učenički dom Križevci Riječ je o programu kojemu je cilj doprinijeti razvoju socijalnih usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, udomitelje, djecu s teškoćama u razvoju te za starije osobe s invaliditetom s područja grada Križevaca i okolnih općina.   U program će biti uključena i djeca iz Učeničkog doma Križevci u cilju senzibilizacije mladih za potrebe i mogućnosti osoba s invaliditetom starije životne dobi.     Uvodnu riječ uputio je Petar Gatarić, predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci nakon čega je ovaj program, predstavio njegov voditelj Mario Stančić.     Ispred Koprivničko-križevačke županije sve prisutne je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za zdravstveno-socijalne djelatnosti g-đa. Željka Koluder Vlahinja, te ispred Grada Križevaca pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti mr.sc. Mladen Tenodi, te su zaželjeli uspjeh u provođenju ovog programa.   Sve prisutne je pozdravila i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Križevci, Sanja Jakopović, soc. radnica, te naglasila važnost programa u pružanju socijalnih usluga na ovom našem području.                                  
27.10.2017.



 1 2 > 
 
EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II"

Europska Unija           
"Zajedno do fondova EU"

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

EU projekt “Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav”

 

 

 

Ulaganje u budućnost              
Projekt  je sufinacirala Europska unija iz Europskog socijalog fonda

 

 

 

 

 

www.strukturnifondovi.hr

www.ljudskipotencijali.hr/

INA - SPONZOR