Početna veličina slova Smanji veličinu slova
Rujan
21

Želite pomoći Udruzi? SVAKI VAŠ DOPRINOS NAM JE DRAGOCIJEN!

Facebook - Udruga invalida Križevci Twitter - Udruga invalida Križevci Youtube

Aktualne novosti

ODRŽAN 18. SUSRET OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE “KRIŽEVCI 2018”, 7.9.2018.

Udruga osoba s invaliditetom Križevci, na blagdan Sv. Marka Križevčanina, 8. rujna 2018. godine u restoranu „Vojarna“, Trg svetog Florijana 17a, uz visoko pokroviteljstvo Grada Križevaca i  medijsko pokroviteljstvo Radija Križevci, održala je 18. Susret osoba s invaliditetom Hrvatske „Križevci 20178“. Susretu je  nazočilo oko 200 osoba s invaliditetom (16 Udruga osoba s invaliditetom iz 15 gradova i 10 županija Hrvatske i Grad Zagreb), kao i osobe iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života.   U uvodnom dijelu predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci g. Petar Gatarić pozdravio je sve prisutne i naglasio: "Ovim susretima želimo da javnost, tijela javnih vlasti, poslodavci i stručne osobe podignu razinu svijesti da se izmjeni negativna slika o osobama s invaliditetom, da se poštuje njihovo dostojanstvo i ljudska prava." Potom je riječ prepustio zamjeniku gradonačelnika Grada Križevaca g. Danijelu Šašku, koji je proglasio 18. Susret otvorenim.   Prisutne je pozdravio i župan Koprivničko-križevačke županije g. Darko Koren, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom g. Darijo Jurišić, te saborski zastupnici gđa. Ljubica lukačić i g. Branko Hrg.   Sudionici 18. Susreta sudjelovali su i na misnom slavlju na Strossmayerovom trgu u Križevcima koje je predvodio mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, a nakon misnog slavlja, 18. Susret posjetio je i blagoslovio jelo mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski.   Nakon ručka nastavljeno je druženje osoba s invaliditetom uz razgovor, glazbu i ples. Fotogragije sa 18. Susreta osoba s invaliditetom Hrvatske „Križevci 2018“ možete pogledati ovdje.
12.09.2018.



MEĐUNARODNI DAN SVJESNOSTI O DMD, 7.9.2018.

7. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o Duchenneovoj mišićnoj distrofiji. Duchenneova mišićna distrofija (DMD) teška je progresivna i rijetka genetski uvjetovana bolest koja se javlja u djetinjstvu, najčešće kod dječaka.   Bolest DMD dobila je naziv po neurologu Guillaume-Benjaminu Duchenneu, koji je 1868. godine prvi opisao i objavio znakove i simptome DMD-a.   Duchenneova mišićna distrofija karakterizirana je progresivnim propadanjem mišića s naknadnim zatajenjem dišnog sustava i srca, što uzrokuje preuranjenu smrt. U svijetu je otprilike 7000 oboljelih od DMD s besmislenom mutacijom, koja zahvaća otprilike 1 od 3500–5000 dječaka. Besmislene mutacije su promjene u genetskom kodu koje omogućuju prebrzo zaustavljanje skupljanja proteina iz aminokiselina (u slučaju DMD to je distrofin). Bolest napreduje postupno, do puberteta dječaci obično trebaju kolica.   Rani znaci i simptomi bolesti mogu se pojaviti već tijekom 2. godine života djeteta. Uobičajeni rani znakovi i simptomi uključuju kašnjenja u razvoju i poteškoće u sljedećem.   Vrlo je važna rana dijagnoza Duchennove mišićne distrofije kako bi se pravovremenim početkom liječenja usporilo napredovanje bolesti. Širenjem informacija i znanja dajemo važan doprinos ubrzavanju prepoznavanja bolesti i razumijevanju života pacijenata i njihovih obitelji.   Kako biste imali cjelovitu informaciju što je DMD, kako prepoznati bolest i što učiniti u slučaju sumnje na njeno postojanje te kako se liječnici protiv nje bore od njenog otkrivanja prije 150 godina molimo pročitajte edukativne dokumente u prilogu:
10.09.2018.



NOVI OBRASCI/UPUTE KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB, 30.7.2018.

Prenosimo vijest objavljenu na web stranici Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize:   "Klinički bolnički centar Zagreb – Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje izdalo je nove obrasce i upute u slučaju potrebe za stomatološkim uslugama koje se pružaju djeci s teškoćama u razvoju. Nove obrasce i upute možete preuzeti ovdje."    
30.07.2018.



ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 58/2018, a stupio je na snagu 1. srpnja 2018. Novim izmjenama i dopunama Zakona mijenja se dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se sa 50% proračunske osnovice povisuje na 70% proračunske osnovice. Sukladno tome, dječji doplatak primat će sve obitelji s djecom čiji ukupni prihodi ne prelaze iznos od 2.328 kn po članu kućanstva (dosada je taj iznos bio 1.663 kn po članu kućanstva). Povodom toga mijenja se i dohodovni cenzus temeljem kojeg se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu, odnosno korisniku će pripadati pravo na doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice po djetetu, ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 70% proračunske osnovice (prihod od 1.120 kn do 2.238 kn mjesečno).   Iznosi dječjih doplataka ostat će isti, odnosno: - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543.14 kn, dječji doplatak iznosi 299.34 kn - ako prelazi 543.14 kn, a ne prelazi 1.120 kn, tada iznosi 249.45 kn - ako prelazi 1.120 kn, a ne prelazi 2.238, tada iznosi 200 kn - za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se 25% (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn) - za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka za djecu (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn) - za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn) - za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/2017), doplatak iznosi 374.18 kn - za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu  („Narodne novine“, broj  94/01., 138/06., 107/07., 37/08., 61/11., 112/12., 82/15. i  58/18.), djeca s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima - doplatak iznosi 831.50 kn.   Dopunjen je i članak 10. Zakona, te će se pravo na doplatak za djecu do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi priznavati i za dijete koje je navršilo 19 godina i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, a najdulje do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina.   Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni propisani uvjeti za stjecanje prava na doplatak. Novost je da iznimno od navedenog, pravo na ostvarivanje doplatka za djecu pripada od dana rođenja djeteta, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje tog prava podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta. U postupcima u kojima je zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesen u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pravo na doplatak za djecu priznat će se od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (dakle od 1. srpnja 2018.).   Zahtjev se kao i do sada podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Uz zahtjev za prvo priznavanje prava na doplatak za djecu (novi korisnici) potrebno je dostaviti: - presliku osobne iskaznice, presliku potvrde iz matica ili elektronički zapis iz e-Matica (e-Građani) (potvrdu o rođenju, vjenčanju, razvodu) -  potvrdu MUP-a o statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili statusa člana njihove obitelji - rješenje centra za socijalnu skrb, odnosno odluka suda (o skrbništvu, udomiteljstvu, o čuvanju i odgoju djeteta) - potvrdu banke o broju tekućeg računa na koji će se isplaćivati doplatak za djecu. Podnositelj zahtjeva obvezan je za sebe i druge članove kućanstva dostaviti i: - potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvp - potvrdu poslodavca o isplaćenim naknadama zbog bolovanja na teret HZZ -  potvrdu centra za socijalnu skrb o naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja i o udomiteljskoj naknadi Za djecu za koju se traži doplatak: - dokaz o rođenju (izvadak iz matice rođenih, rodni list, potvrdu o rođenju, potvrde iz matica ili elektronički zapis iz e-Matica) Za članove kućanstva: - presliku osobne iskaznice za punoljetnog člana, presliku potvrde iz matica ili elektronički zapis iz e- Matica iz sustava e-Građani - dokaz o rođenju za maloljetnu djecu za koju se ne traži pravo na doplatak za djecu Za ostvarivanje prava prema posebnim uvjetima: - dokaz o smrti roditelja - dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnosti za samostalan život i rad roditelja - dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato - rješenje o oduzimanju poslovne sposobnosti roditelja.
09.07.2018.



MEĐUNARODNI DAN SVJESNOSTI O ALS-U, 21.6.2018.

Udruga osoba s invaliditetom Križevci, koja je ujedno i članica Saveza društava distrofičara Hrvatske – SDDH, te jedna od 28 udruga s područja Republike Hrvatske koje okupljaju osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromuskularnih bolesti,  i ove godine uključuje se u obilježavanje 21. lipnja – Međunarodnog dana svjesnosti o amiotrofičnoj lateralnoj sklerozi (ALS) kojeg provodi International Alliance of ALS/MND (Međunarodni savez organizacija osoba s amiotrofičnom lateralnom sklerozom).   ALS je brzoprogresivna bolest središnjeg živčanog sustava. Bolest počinje javljanjem osjećaja slabosti, grčenja i trzanja u mišićima, a njenim napredovanjem mišići slabe u toj mjeri da oboljeli gube sposobnost hodanja, gutanja i govora te na kraju i disanja zbog čega je u terminalnoj fazi bolesti neophodna stalna umjetna respiracijska pomoć. Posljednju fazu bolesti karakterizira potpuna paraliza pri čemu mozak oboljelog i dalje normalno funkcionira. Mnogi oboljeli konstantno osjećaju vrlo neugodnu bol. poput one koju ljudski organizam osjeti kad ga se polije ledenom vodom. Upravo zato prije nekoliko godina pokrenuta je kampanja povećanja svjesnosti o ALS-u “Ice Bucket Challange" u kojoj su se mnoge osobe polijevale ledenom vodom kako bi na barem nekoliko sekundi osjetili osjećaj s kojim oboljeli žive. Ova bolest, koja se naziva i Lou Gehrigova bolest po slavnom američkom igraču bejzbola koji je od nje umro 1941. godine, je neizlječiva, a 90% oboljelih umire unutar šest godina od postavljanja dijagnoze. Kako je 21. lipnja dan kad se odvija ljetni solsticij (prekretnica) tako svake godine ALS zajednica poduzima niz aktivnosti kako bi izrazila nadu da će ovaj dan biti prekretnica u potrazi za uzrokom i liječenjem ALS-a.   ALS je globalni problem. ALS ne “diskriminira“ već pogađa ljude bez obzira na rasu, etničku pripadnost. socioekonomski status ili dio svijeta u kojem osoba zivi. Stoga je i Globalni dan svjesnosti o ALS-u zamišljen kao događaj koji ne poznaje granice pa se svi mogu uključiti. Svaka aktivnost. bilo koji čin, može biti dio podizanja svijesti.   Pozivamo vas da se pridružite borbi i o ovoj teškoj bolesti širite riječ korištenjem hashtaga #ALSMNDWithoutBorders prilikom objava na društvenim mrežama.   Međunarodni savez organizacija osoba s ALS/MND (Savez) podržava sljedeća temeljna prava za osobe oboljele od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) i bolesti motoričih neurona (MND) koji Udruga osoba s invaliditetom Križevci snažno potiče: Ova temeljna prava predstavljaju ideal za pojedince koji žive s ALS / MND u svijetu.   1. Osobe s ALS-om trebaju imati pristup njezi i liječenju najviše kvalitete dostupne u svom zdravstvenom sustavu.   2. Osobe s ALS-om trebaju imati pristup informacijama i edukaciji koje će njima i njihovim skrbnicima omogućiti aktivnu ulogu u donošenju odluka o njezi i podršci.   3. Osobe s ALS-om trebaju imati izbor uzimajući u obzir:     - zdravstvo i zdravstvene djelatnike koji pružaju usluge liječenja ili savjetovanja     - mjesto gdje se zdravstvena skrb provodi i     - vrstu liječenja ili podrške koja se pruža. To uključuje pravo na prihvaćanje, odbijanje ili prekid liječenja ili intervencije u okviru državnog pravnog okvira.   4. Osobe s ALS-om trebaju imati mogućnost djelovanja na zdravstveni sustav i sustav podrške, uključujući izradu zdravstvenih politika, pružanje skrbi i primjenu postupaka i protokola medicinskih istraživanja.   5. Osobama s ALS-om treba se osigurati najbolja moguća kvaliteta života, uključujući pristup očuvanju osobnog dostojanstva i humanoj skrbi, bez diskriminacije.   6. Osobama s ALS-om mora se osigurati jamstvo povjerljivosti i privatnosti u vezi njihova zdravstvenog stanja.   7. Skrbnici osoba s ALS-om trebaju imati pristup najvišoj dostupnoj kvaliteti podrške, uključujući usluge savjetovanja i žalovanja, pravo na odmor (respite care) i sve dostupne propisane pogodnosti i prava.
20.06.2018.



ODRŽANI DANI OTVORENIH VRATA UDRUGA, 24. - 25. 5. 2018.

U sklopu manifestacije Dani otvorenih vrata udruga 2018., koju organizira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, svoja vrata javnosti je otovrila i Udruga osoba s invaliditetom Križevci. Zainteresirani građani mogli su razgledati prostore udruge, gdje su zaposelnici demonstrirali rad na tkalačkom stanu i izradu unikatnih rukotvorina u sklopu kreativnih radionica. Ispred Udruge organiziran je bio i prigodni Info štand, na kojem su se mogle dobiti informacije o tekućim aktivnostima, projektima i programima Udruge.   Fotografije s manifestacije možete pogledati u galeriji!
29.05.2018.



GDPR - OPĆA UREDBA O ZAŠTITI PODATAKA

GDPR je Opća uredba o zaštiti osobnih podataka koja se primjenjuje od 25. svibnja 2018. godine.   Od 25.5.2018- godine stupaju na snagu novi propisi u zaštiti osobnih podataka:   1)  UREDBA (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ -  Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) • Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP • Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (Službeni list Europske unije, broj L 119 od 4. svibnja 2016. godine). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R0679&from=HR   2) ZAKON O PROVEDBI OPĆE UREDBE O ZAŠTITI PODATAKA („Narodne novine“, broj 42/18.) Navedeni zakonodavni okvir jamči europskim građanima ujednačeno pravo na zaštitu osobnih podataka u cijeloj Europskoj uniji te propisuje mehanizme za lakše koordiniranje aktivnosti nadzornih tijela država članica Unije. Također, novom Uredbom se obveze voditelja obrade i izvršitelja utvrđuju u odnosu na stupanj rizičnosti obrade, čime će se aktivnosti nadzornih tijela upravo koncentrirati na najrizičnija postupanja gdje je mogućnost povrede prava pojedinaca najveća.   Općom uredbom o zaštiti podataka uvode se nove i pojednostavljuju se neke već postojeće definicije, određuju biometrijski i genetski podaci, preciznije opisuju postojeći pojmovi, jačaju prava ispitanika te se smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka, jačaju nadzorne ovlasti te mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka. Dakle, sva regulatorna nacionalna tijela u EU pa tako i Republika Hrvatska, odnosno Agencija za zaštitu osobnih podataka moći će kazniti prekršitelje, ovisno o karakteru prekršaja u iznosu od 0,5% do 4%  ukupnog globalnog prometa.   Što se tiče samih građana, njima će se omogućiti lakši pristup njihovim podacima te će se moći informirati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci. Zakon donosi i jasnije „pravo na zaborav”. Kada ispitanik više ne budete htio da se njegovi osobni podaci obrađuju i uz uvjet da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje, moći će zatražiti od poduzeća i organizacija njihovo brisanje. No, pravo na zaborav ima i svoja ograničenja, ponajprije zbog zaštite drugih prava kao što su pravo na slobodu izražavanja i potrebe osiguranja podataka u svrhu povijesnih i znanstvenih istraživanja. Političari, primjerice, neće moći tražiti brisanje svojih starih izjava s weba.   Nadalje, djeca su prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati sa svojim osobnim podacima, odnosno često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog disponiranja  sa svojim osobnim podacima. Iz tog razloga djeca će moći koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati osobne podatke isključivo uz roditeljski pristanak. Dobna granica će biti između 13 - 16 godina, a definirati će je samostalno države članice EU.
22.05.2018.



DOĐITE NA DANE OTVORENIH VRATA UDRUGE OD 24. - 25.5.2018.

Manifestacija Dani otvorenih vrata udruga 2018. koju organizira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske godišnji je događaj koji se održava u cijeloj Hrvatskoj s ciljem informiranja javnosti o radu udruga u lokalnoj i široj zajednici. Ove godine Udruga osoba s invaliditetom Križevci će u dane 24. i 25. svibnja 2018. godine  tradicionalno organizirati Dane otvorenih vrata udruga, postavljanjem svog info štanda na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima, u vremenu od 09:00 – 13:00 sati. Na Danima otvorenih vrata Udruga osoba s invaliditetom Križevci građanima će omogućiti sudjelovanje u kreativnoj radionici, na info štandu pregledati radove osoba s invaliditetom iz kreativne radionice te upoznati građane i osobe iz javnog, društvenog i političkog života s društveno korisnim projektima i programima koje Udruga provodi, ali i mogućnostima volontiranja u Udruzi osoba s invaliditetom Križevci.   Srdačno dobro došli!   Predsjednik Petar Gatarić
22.05.2018.



NACIONALNI DAN OBOLJELIH OD NEUROMUSKULARNIH BOLESTI, 21.5.2018.

Udruga osoba s invaliditetom Križevci  se i ove godine u suradnji sa Savezom  društava distrofičara Hrvatske – SDDH,  kao nacionalnim savezom zajedno sa svojim članicama kojih ima 28 na području Republike Hrvatske i okupljaju osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromuskularnih bolesti, uključila u obilježavanje 21. svibnja - Nacionalnog dana oboljelih od neuromuskularnih bolesti. Nacionalni dan, 21. svibnja se obilježava s ciljem kontinuiranog senzibiliziranja javnosti i lokalne samouprave o potrebama i mogućnostima osoba oboljelih od mišićne distrofije radi stvaranja okruženja jednakih mogućnosti. Na ovaj dan je prilika da ipak izrazimo zadovoljstvo da se pokrenuo kotač dugo očekivanih promjena koje dovode do prvih lijekova u ovom području. Godina 2017. predstavlja povijesni početak liječenja jedne od najtežih mišićnih distrofija – spinalne mišićne atrofije (SMA). Nakon što je lijek Spinraza odobrila Američke agencija za hranu i lijekove u prosincu 2016. već krajem lipnja 2017. ga odobrava i Europska agencija za lijekove. To je izazvalo snažnu reakciju roditelja ali i Saveza društva distrofičara Hrvatske te je poduzet niz aktivnosti da bi lijek u travnju 2018. od strane HZZO bio stavljen na Osnovnu listu lijekova. Naravno da smo zadovoljni što su obuhvaćena djeca do 18. godine života. Ali, ono što zasigurno ne možemo prihvatiti da ostanu bez mogućnosti korištenja lijeka djeca koja su na respiratoru i odrasli. Stoga ovaj dan posvećujemo svima onima koji su ostali izvan liste. Vjerujte da niste sami. U našim aktivnostima planiramo zajedno s vama ostvariti i taj cilj. Ministarstvo zdravlja je već učinilo veliki korak jer se u Klinička ispitivanja tvrtke Hoffmann-La Roche uključuju mladi do dvadesetpete godine. Unatoč svim teškoćama osobe s mišićnom distrofijom i ostalim neuromuskularnim bolestima su vrlo aktivni članovi zajednice.
21.05.2018.



ODRŽANA RADIONICA “SVAKODNEVICA STRESA”, 7.5.2018.

U ponedjeljak, 7.5.2018. u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice „Franjo Marković“ održana je radionica  "Svakodnevica stresa", koju je vodila i moderirala Marija Stojević, psihologinja u savjetovalištu Hrvatskog saveza za rijetke bolesti.   Na radionici su obrađene teme stresa u svakodnevnom životu, povezanosti zdravstvenog stanja i stresa, strategije suočavanja sa stresom te kada i kako stres prelazi naše kapacitete suočavanja, a okupilo se 15 osoba s invaliditetom s područja Koprivničko-križevačke županjie.   U uvodnom dijelu okupljenima se obratio i predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Križevci, Petar Gatarić.  
09.05.2018.



 1 2 3 >  pag_last_link
 
EU PROJEKT “USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II”

EU PROJEKT "USLUGE OSOBNE ASISTENCIJE II"

Europska Unija           
"Zajedno do fondova EU"

www.esf.hr
www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

„Udruga osoba s invaliditetom Križevci je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge"

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Čokolaterija „Hedona”

Klikom na sliku pogledajte web stranicu našeg socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Klikom na sliku pogledajte promotivni video Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

WEB SHOP HEDONE d.o.o. KRIŽEVCI - KRIŽEVAČKE ČOKOLATERIJE

Klikom na sliku posjetite web shop Hedone d.o.o. Križevci - Križevačke čokolaterije

Promotivni video EU projekta

Klikom na sliku pogledajte promotivni video EU projekta "Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redovni obrazovni sustav"

INA - SPONZOR

Križevačka čokolaterija

Križevačka čokolaterija

 

Klikom na sliku pogledajte reportažu "Križevačka čokolaterija"